-
MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 25 • PROSINAC
2007.ISSN 1331-9523
Ozren BonaËiÊLEGENDE
OLIMPIJSKANADA
Tina Erceg
AKADEMSKI O ©PORTU
Nenad Cambi,akademik
Sk
ulp
tur
a “
Hr
va
tsk
og
Ap
ok
sio
me
na
”
Slalom i nastazi i nacesti
Njeænizagrljajleda
©PORTSKA TERMINOLOGIJA
ÆENSKA STRANA ©PORTA
-
3
Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog
odbora
Dragi Ëitatelji,
ovo je 25. jubilarni broj Ëasopisa Hrvatskogolimpijskog odbora,
ujedno Ëetvrti u ovoj godini. Posadræaju i izboru tema nastoji biti
blizak svemu πtoπport kao interdisciplinarna kategorija
ukljuËuje.Uredniπtvo, kojem ovom prigodom odajem priznanje,i dalje
Êe, vjerujem, marljivo nastaviti raditi u pravcukoji je osloboen
senzacionalizma i prolaznih“dnevno-πportskih tema”.
U stalnoj rubrici ©port i druπtvo ovaj smo put
obradiliπkolovanja πportaπa, jer u nas “joπ nitko nije upotpunosti
istraæio kako bi aktivni πportaπi trebalistudirati po bolognskom
sustavu koji ne poznajeklasiËno izvanredno studiranje”.
U rubrici Olimpijska solidarnost o institucionalnomobliku
meunarodnog zajedniπtva u πportu iolimpizmu, pod naslovom
“UËinkovito upravljanje”moæete proËitati kako Hrvatski olimpijski
odborparticipira u stjecanju znanja i vjeπtina u upravljanju,voenju
i koordinaciji visoke πportske administracijeposebno vaæne u
gradnji meunarodne uloge πporta.
Uvedena je nova rubrika - Nastanak modernog πporta,u kojoj Êemo
pisati o dogaajima i ljudima koji supostavili temelje veÊini
danaπnjih πportova, a u Ëijimrezultatima uæivaju generacije mladih
ljudi i svihpoklonika hrvatskog πporta.
To su, poπtovani Ëitatelji, samo neke od tema u ovombroju Olimpa
koji bi trebao uveliËati proslavu Velikogdana hrvatskog πporta,
proslavu kojom obiljeæavamoprimanje Hrvatskog olimpijskog odbora
umeunarodnu olimpijsku obitelj, a koja Êe se ovegodine odræati 27.
prosinca u hrvatskom glazbenomdomu, Koncertnoj dvorani Vatroslava
Lisinskog uZagrebu. O proslavi i slavljenicima hrvatskog
πporta,najuspjeπnijim πportaπima i dobitnicima najveÊenagrade HOO-a
Matija Ljubek, moÊi Êete Ëitati usljedeÊem broju Ëasopisa.
Na kraju æelim svim olimpijskim kandidatima, kakoonima koji su
sigurni putnici za Peking, tako i onimakojima tek predstoje ispiti
za odlazak na Igre, svimhrvatskim πportaπicama i πportaπima, svim
πportskimdjelatnicima, te vama poπtovani Ëitatelji, Sretan BoæiÊi
puno sreÊe, zdravlja, poslovnih, πkolskih i πportskihuspjeha u
olimpijskoj 2008. godini.
SADRÆAJ
18. str. 48. str.
Æenska strana πporta
©portskafotografija
ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op
UREDNIKAnte DrpiÊ
UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada
SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec
UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar
LEKTURAMARE
OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec
GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb
TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a
Naklada: 2.000 primjeraka
www.hoo.hr E-mail: [email protected]
ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2008.
4Akademski o πportu: Nenad Cambi, akademik 6Talenti: Tina Erceg,
gimnastiËarka 8Legende: Ozren BonaËiÊ, vaterpolista 10Nastanak
modernog πporta:Izniman osjeÊaj za igre i nadmetanje 12Europa i
πport: ©port u Francuskoj 14©port i druπtvo:Dvojna karijera mora
pratiti πportsku od poËetka 16Religija i πport: NeÊu zadrhtati
18Æenska strana πporta: Njeæni zagrljaj leda 20Studentski πport:
Zemlje srednjoistoËne Europe 22Filozofija πporta: Od igre do πporta
24Olimpijska solidarnost: UËinkovito upravljanje 26PrilogPOVIJEST
HRVATSKOG ©PORTA 29©port i znanost: Borba za zdravlje ili za profit
42Umjetnost i πport: Motivi πporta u umjetnosti Starog Rima 44©port
i duhovnost: Meditacija uËi i pobjedi i porazu 46©portska
terminologija: Slalom i na stazi i na cesti 48©portska fotografija
50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54
-
4
Godiπnjice roenja
10. 1. 1948. roen koπarkaπ Nikola PleÊaπ - 60. godiπnjica
14. 1. 1938.roen πahist Draæen MaroviÊ - 70. godiπnjica
8. 2. 1833.roena uËiteljica gimnastikeMarija FabkoviÊ - 175.
godiπnjica
7. 4. 1948. roen vaterpolist Ratko RudiÊ -60. godiπnjica
7. 4. 1883. roensokolskidjelatnikMilanDeËak -125.godiπnjica
5. 5. 1928. roenkuglaËDujam
SmoljanoviÊ - 80. godiπnjica
3. 6. 1933. roen πportski novinar VilkoLuncer - 75.
godiπnjica
8. 6. 1908. roen nogometni sudac LeoLemeπiÊ - 100.
godiπnjica
30. 6. 1938. roen koπarkaπki trener MirkoNovosel - 70.
godiπnjica
28. 7. 1948.roena atletiËarka –ura FoËiÊ -60. godiπnjica
19. 8. 1878.roen atletiËar –uro StantiÊ - 130. godiπnjica
26. 8. 1958.roeni nogometaπi Zlatko i ZoranVujoviÊ - 50.
godiπnjica
9. 9. 1918.roen stolnotenisaË LovroRatkoviÊ - 90. godiπnjica
12. 10. 1948.roen dæudaπ Goran Æuvela - 60. godiπnjica
22. 9. 1933.roen boksaË Ivan Prebeg - 75. godiπnjica
10. 11. 1948.roen atletiËar Lucijano Suπanj -60. godiπnjica
16. 11. 1948.roen boksaË Mate Parlov - 60. godiπnjica
18. 11. 1948.roen koπarkaπ Vinko Jelovac -60. godiπnjica
26. 11. 1948.roen koπarkaπ Kreπo ΔosiÊ - 60. godiπnjica
4. 7. 1888. roen sokolski djelatnik Frano©oba - 120.
godiπnjica
18. 5. 1918. roen nogometaπ Franjo Wölfl -90. godiπnjica
13. 12. 1928.roen rukometni trener VilimTiËiÊ - 80.
godiπnjica
8. 5. 1958.roena stolnotenisaËica BrankaBatiniÊ - 50.
godiπnjica
ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πportau 2008. godini
Pripremio Zdenko JajËeviÊ
Mate Parlov
Ratko RudiÊ
2008.
60 godina
2008.
60 godina
2008.
120 godina
Sokolana izgraena 1883. godine
-
5
Godiπnjice smrti
31. 1. 1968. umro sokolski djelatnik MilanDeËak - 40.
godiπnjica
13. 2. 1968.umro πportski djelatnik AntePandakoviÊ - 40.
godiπnjica
17. 2. 1918.umro maËevalac Milan NeraliÊ -80. godiπnjica
25. 5. 1983.umro πportski djelatnik BogdanCuvaj - 25.
godiπnjica
3. 7. 1983. umro nogometaπ Rudolf Rupec -25. godiπnjica
8. 8. 1978.umro πportski djelatnik BorisPraunsperger - 30.
godiπnjica
16. 8. 1978.umro πportski novinar MiÊoMazele - 30.
godiπnjica
3. 9. 1983.umro nogometaπ Branko Kunst -20. godiπnjica
29. 9. 1968.umro plivaË Paolo RadmiloviÊ -40. godiπnjica
Godiπnjice osnivanjatjelovjeæbenih iπportskih organizacija
21. 3. 1928.osnovan ©portski savezZagrebaËkog sveuËiliπta - 80.
godiπnjica
10. 8. 1948.osnovan RK GavriloviÊ u Petrinji -60. godiπnjica
20. 9. 1908.osnovan VeslaËki klub Jadran uZadru - 100.
godiπnjica
20. 10. 1918.osnovan Ski klub Zagreb - 80. godiπnjica
1883. osnovan Circolo canottieriDalmazia u Zadru - 120.
godiπnjica
1908.osnovan Hrvatski sportski klubViktoria u Suπaku - 100.
godiπnjica
1933.osnovan Nogometni klub ©ibenik -70. godiπnjica
1938. osnovano KuglaËko druπtvoGrmoπÊica u Zagrebu - 70.
godiπnjica
Novinarstvo i publicistika
15. 2. 1878.izdan prvi broj Ëasopisa Sokol -130. godiπnjica
1. 4. 1908.izdan prvi broj Hrvatskogπportskog lista
15. 5. 1908. izdana prva pravila nogometneigre - 100.
godiπnjica
3. 6. 1948.osnovana Sekcija πportskihnovinara Hrvatske - 60.
godiπnjica
©portski objekti31. 5. 1808.otvorena streljana u Tuπkancu -200.
godiπnjica
1. 9. 1838.otvorena streljana u Tuπkancu -170. godiπnjica
1. 5. 1883.otvorena Sokolana u Zagrebu -120. godiπnjica
VeslaËki klub Jadran
RK GavriloviÊ
2008.
100 godina
2008.
60 godina
2008.godiπn
jiceZnaËajne
-
6
Nenad Cambi, akademik
Skulptura "HrvatskogApoksiomena", nakon dva
tisuÊljeÊa na morskome dnu,zahvaljujuÊi sluËajnom nalazu
belgijskog ronioca Renea Woutersaobogatila je hrvatsku kulturnu
baπtinu
kao jedan od najvaænijih nalaza.Dugotrajne i zahtjevne
konzervatorsko-restauratorske radove,koji su zapoËeli 2000. u
Hrvatskome
restauratorskom zavodu u Zagrebu tezavrπeni 2006., kad je
bronËana statua
atleta prvi put javno izloæena uArheoloπkom muzeju u Zagrebu,
pratilo je
povjerenstvo struËnjaka, meu kojima je biopoznati hrvatski
arheolog Nenad Cambi,
kojeg smo pitali kojim se πportom atlet bavio?
AKADEMSKI O ©PORTU
Kojim seπportom
bavio»istaË
strigila?
Priredio Marko CuraÊ
-
7
B ilo je uistinu neoËekivano igotovo senzacionalno
otkriÊenadnaravno velikog bronËa-nog kipa mladiÊa na morskom dnu
kodotoËiÊa Vele Orjule u blizini Loπinja, apoglavito njegovo vaenje
1999. godi-ne.
Kip prikazuje nadnaravno visokogmladiÊa - 1,92 m, πto je za ono
dobadaleko iznad prosjeËnoga rasta. Kip je,dakako, prikazan
proporcionalno uskladu s visinom. U stojeÊem je stavus ispruæenim
rukama pred sobom. Udesnoj je dræao neki predmet, koji sena temelju
jedne kasnije rimske repli-ke istog priginala moæe odrediti
kaostrigil, orue kojim se atlet Ëistio odulja, pijeska i praπine
nakon natjeca-nja. Po poloæaju ruku najvjerojatnije jeda je mladiÊ
zapravo Ëistio strigil, kojise napunio neËistoÊom u
æljebastomudubljenju. Dakle, πportaπ nije bio pri-kazan u pokretu
nekog natjecanja, ne-go nakon πto je ono zavrπilo.
Moæe li se na temelju samog likautvrditi kojim se πportom bavio?
Je lito bio trkaË, bacaË, boksaË, hrvaË ilipak pankratist?
Preostaju, na æalost,samo neki sporedni elementi na teme-lju kojih
bi se to moglo pokuπati utvr-diti. Natjecatelji su prije
natjecanjauljili tijelo, ali to su radili svi, bezobzira na πport,
ponajviπe hrvaËi i bo-ksaËi. Kao moguÊnost odgonetavanjadiscipline
preostaje analizirati mladi-Êevo tijelo i muskulaturu. Odmah
sezapaæa da su noge priliËno vitke i danemaju izrazito snaæne
miπiÊe. Gornjidio tijela je, naprotiv, bio iznimno sna-æan. Moæe se
ustvrditi da mladiÊ imaπiroka i snaæna ramena, da je muskula-tura
razvijena, da su osobito jaki lijevii desni trapesius, da su vrlo
profiliranibicepsi i miπiÊi podlaktice. To bi upu-Êivalo da je
rijeË o osobi za Ëiju πport-sku disciplinu bijahu potrebne
snaæneruke.
BoksaË nije Kad se pak mladiÊ promatra straga,
zapaæa se da su lea od pojasa nagorezaobljena, lagano zgrbljena
sa zna-tnom masom muskulature. To bi bilosvojstveno dobro
treniranom hrvaËukojem ne sluæe samo ruke za obaranjeprotivnika,
nego je za to bila neopho-dna pomoÊ tjelesne mase i snaænih le-nih
miπiÊa, ali to isto treba i boksaËuda zada snaæan udarac.
Za boksaËa, meutim, ne bi govorilekarakteristike glave. Naime,
na obrazi-ma i oËima se ne vide tragovi udaraca
- nos nije spljoπten i πirok, uπi, iako suzadebljane, ipak nisu
natekle i pokida-ne kao πto je to obiËno kod boksaËa ko-ji su se
dugo natjecali. Naime, borcimasu πake bile opletene remenjem s
me-talnim okovima πto je pojaËavalo udar-ce, koji su posvuda na
licu boksaËaostavljali vidljive tragove. MladiÊ nijebio ni
pankratist (kombinirani borila-Ëki πport hrvanja i boksa koji je
bioosobito cijenjen), zbog istog razloga:nedostatka oπteÊenja lica
i uπiju.
S druge strane, bacaËi diska ili ko-plja, Ëak i kad nisu u
akciji, imaju spra-vu u nekom logiËnom poloæaju. TrËa-nje pak treba
posve iskljuËiti. Prematomu, po svoj prilici, rijeË je o hrvaËu.Ta
je disciplina bila iznimno popularnakod starih Grka. Samo jedan dio
tijelanije u skladu s hrvaËkom muskulatu-rom, a to je elegantni i
dosta tanak vratkoji je pravim borcima bio takoersnaæan da bi bio
otporan na protivniko-ve zahvate. Vrat je tijekom borbe po-dnosio
velike napore i zato je moraobiti dobro razvijen. UnatoË tomu,
naj-veÊi broj tjelesnih svojstava i drugih li-kovnih elemenata
»istaËa strigila kara-kteristiËan je za hrvaËa, ali to se ipakne
smije smatrati kao jedino moguÊerjeπenje.
Iz Lizipova krugaGrËki su umjetnici viπekratno prika-
zivali ili vrlo precizno odreene vrstenatjecatelja (Diskobol, u
viπe varijanti,Dorifor ili pak hrvaËi i boksaËi, bilosamostalno ili
u skupinama), ali je biloprikaza i atleta kojima se teπko
moæeodrediti disciplina. Umjetnici su traæilii nalazili inspiraciju
u svim moguÊimradnjama i pokretima koje su natjeca-telji obilno
nudili njihovoj kreativnojimaginaciji. Bogatstvo radnji i
pokretanedvojbeno je bio velik umjetniËki iza-zov, a popularnost
natjecanja, osobitona velikim priredbama, poput olimpij-skih igara,
tomu je znatno doprinosila.
Hrvanje je pradavni πport koji suizmislili Grci, a Rimljani ga
nastavili irazvijali. Danaπnje grËko-rimsko hrva-nje izravno se
nastavlja na drevne anti-Ëke tradicije, Ëime se ta
borilaËkavjeπtina smije ponositi.
Kip je grËkog postanja, po svoj prili-ci helenistiËka kopija
nekog poznatogoriginala pribliæno iz sredine IV. sto-ljeÊa prije
Krista, koji se rado kopirao iizlagao. Na æalost, umjetnik nam
nijepoznat, ali je nedvojbeno netko iz Lizi-pova kruga, najveÊeg
kipara antike, anismo daleko od istine ako kaæemomoæda u svjetskoj
povijesti umjetnostiuopÊe.
Kip nije dobro nazivati Apoksiome-nom, jer je taj tip izradio
Lizip, njego-ve su karakteristike πto strigilom struæevlastito
tijelo, a uhvaÊen je u trenutkukad Ëisti ispruæenu ruku. Pa iako
nijeLizipova kreacija, Orjulski kip je ipakjedno od najvaænijih
djela iz razdobljaantike.
Nenad Cambi roen je 21. veljaËe 1937.u Splitu. Redoviti je Ëlan
Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti, umirovl-jeni profesor
klasiËne i starokrπÊanskearheologije na SveuËiliπtu u Zadru.
Autormnogih knjiga i znanstvenih radova, uz ine"Antika na pariπkoj
izloæbi" (1972.), "An-tiËki sarkofazi na istoËnoj obali
Jadrana"(1988.), "AntiËki portret u Hrvatskoj"(1991.), "AntiËka
Salona" (1991.), "Anti-ka" (2002.) i "Kiparstvo rimske
Dalmacije"(2005.). U mladosti se bavio plivanjem iod 1954. do 1957.
bio je jugoslavenskirekorder na 100 i 200 metara
leptirovimstilom.
Æivotopis
Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra iHrvatsko muzejsko vijeÊe na
zajedniËkojsjednici poËetkom listopada 2007. odluËilisu da nalaz
svjetskog znaËenja - antiËkaskulptura Apoksiomena bude trajno
sm-jeπtena u PalaËi Kvarner, na rivi u MalomLoπinju, koja ima oko
700 metaraËetvornih izloæbenog prostora. Kako sepredvia, statua bi
tamo trebala biti prem-jeπtena iz zagrebaËkog Arheoloπkogmuzeja
2009., kad prostor bude ureen.Osim Malog Loπinja, ponude su dali
Zadari Rijeka.
U PalaËi Kvarner
-
8
TALENTI
Piπe Liljana Jazbinπek
oli
mp
ijs
ka
na
da
Roena je 3. svibnja 1988. u Splitu. S roditeljima i bakom æivi
uKaπtel ©uÊurcu. Otac Slobodan je zaπtitar, a majka Ana radi u
pro-izvodnji navlaka za automobilska sjedala. Sestra Jelena je
udata paTina ima neÊaka Josipa. Maturirala je u srednjoj
turistiËkoj πkoli uSplitu. Trenerica joj je Magda MiloπeviÊ-IliÊ.
»lanica je GK Marjan iz Splita.Tinina internetska stranica je:
www.tinaerceg.com.
Tko je Tina Erceg?
Djevojkaod milijundolara -beziËega
TIN
A E
RC
EG
U sudarima snajboljima vidiπ u Ëemuje problem. Meninajviπe
nedostajeiskustva na velikimnatjecanjima. No,najvaænije
sampostigla. Ostvarila samsvoj san - idem naOlimpijske igre
uPeking, presretna jebila naπa mladagimnastiËarka nakonSP-a u
Stuttgartu
-
9
J oπ prije πest godina, dok je bi-la samo simpatiËna djevojËi-ca
koju se joπ nije nigdje mo-glo vidjeti na natjecanjima (jer jeimala
premalo godina), gimnastiËkisu struËnjaci predviali da je
predmladom Kaπtelankom Tinom Ercegvelika buduÊnost. S njenim je
razvo-jem i usponom (kao i onim gimnasti-Ëara Roberta Seligmana i
FilipaUdea) zapoËela renesansa hrvatskegimnastike.
Gotovo nitko nije mogao vjerovatiMagdi MiloπeviÊ-IliÊ kad je
Tini Er-ceg radila vjeæbu na tlu. Jer, tog par-tera u Splitu nema.
A Split ima gi-mnastiËki biser koji veÊ πest godinaizaziva veliku
pozornost struËnjaka.Na putu za Europsko prvenstvo2004. u
Amsterdamu doËekala je 16.roendan i bila njegova najmlaa
su-dionica. Zavrπila ga je sjajnim rezul-tatom - 15. mjestom u
viπeboju, dokje ekipa bila osma!
U finalu na svim spravama Na natjecanju Svjetskoga kupa u
Lyonu nakon toga, njenom prvomnastupu te razine, bila je πesta
nagredi. U godinu dana mnogo se togadogodilo Tini Erceg. Izrasla je
desetcentimetara, imala i velikih proble-ma s ozljedama, putovala
na rad ipripreme, najËeπÊe u Ljubljanu, ali iu Bratislavu i
©vicarsku.
U πkoli je radila i uËila bez popu-sta, uz puno razumijevanje
nastavni-ka. Godine 2005. imala je dva velikacilja - EP u Debrecenu
i SP u Melbo-urneu. Oba je natjecanja mlada Spli-Êanka zavrπila
promjenjivo. U eu-ropskom je viπebojskom finalu bila23., πto je
bilo dobro, no na svjetskojse smotri nije uspjela uvrstiti u
fina-le zbog pogreπaka u vjeæbi na gredi idvovisinskim ruËama.
Pitanje sazri-jevanja i stjecanja iskustva.
Ipak, zastoja u njenu razvoju nijebilo, ali jest u ostvarenju
kakvih-ta-kvih uvjeta. Tina Erceg, koja nemapartera ni u Splitu, a
kamoli dvoranuu kojoj se moæe raditi, bila je πesta uviπeboju na
Mediteranskim igrama uAlmeriji 2005. te Ëetvrta u preskokui na
tlu.
Na Svjetskom kupu u Mariboru je-dina je koja se uspjela uvrstiti
u fina-la na svim spravama. Najbolja, dru-ga, bila je u svojoj
najjaËoj vjeæbi natlu, πesta u preskoku, te osma na gre-di. Na
Svjetskom kupu u Cottbusu uvjeæbi na tlu bila je sedma.
SljedeÊa joj je godina donijelaoperaciju koljena i dugotrajno
odsu-stvo s natjecanja. Uspjela se vratitipred kraj sezone na SK-u
u Maribo-ru te osvojiti srebrnu i bronËanu me-dalju na ruËama i u
preskoku, a u Ar-husu na SP-u u viπeboju 60. mjesto.
Rasplet olimpijskih nadanja bio je,iako je za nastup ekipe joπ
dug put,sjajan. Hrvatska Êe sljedeÊe godine
imati dvoje predstavnika - na SP-u2007. u Stuttgartu. Tina Erceg
jemukotrpnim putem kroz viπeboj (ka-ko govore pravila, dodajuÊi
tomusvjetske prvakinje i prvake po spra-vama zapravo olimpijskoga
nastu-pa), doπla do olimpijskoga sna. Nijebilo lako. Uvertira
velikom ispitumlade gimnastiËarke bila je Univer-zijada u Bangkoku,
koju je odradilaodliËno, devetim mjestom u viπebojui πestim na
tlu.
Peking je bio jedini cilj “Peking je moj jedini cilj. Za
fina-
la nije bilo izgleda. Konkurencija jena SP-u strahovito jaka”,
kazala jeTina, oËekujuÊi najveÊi ispit svojedosadaπnje karijere.
»etiri godine ra-nije, SpliÊanka je kao 15-godiπnjaki-nja bila 13.
rezerva za OI u Ateni injene æelje i nade imale su realnu po-dlogu.
Tina je kvalifikacije viπebojazavrπila na 69. mjestu. Na prvi
po-gled ne baπ impresivno, no osim πtoje konkurencija gotovo
nezamislivapa to nije nimalo loπe, s tog se mjestauvrstila najprije
meu olimpijske re-zerve, a dan kasnije i meu olimpij-ke.
“Nisam izvela svoj najbolji pro-gram. Puno je treninga, rada i
odri-canja. Sve elemente odavno znam iimam, meutim, drukËije je kad
radiπna velikom natjecanju. Mogu li bolje?Tko zna, u sudarima s
najboljima vi-diπ gdje ti fali. Meni najviπe iskustvana velikim
natjecanjima. No, najva-ænije sam uspjela. Ostvarila sam svojsan,
idem na Olimpijske igre”, bila jeushiÊena nakon raspleta na
SP-a.
Tad joj se pridruæio i 20-godiπnji»akovËanin Filip Ude, takoer
kroznatjecanje viπebojaca, koji se nebro-jeno puta iskazao na
velikim natje-canjima i odlazak na OI ne samo daje ostvarenje sna i
za njega, nego inastavak puta ka vrhu svjetske gi-mnastike.
Za zemlju koja tek odnedavno naKinezioloπkom fakultetu u
Zagrebuima gimnastiËku dvoranu, a gimna-stiËki se centar u Murskom
SrediπÊugradi, u kojoj manjka sprava, kojadosad nije bila na
gimnastiËkim kar-tama, uspjesi koji su doπli senzacio-nalni su.
Olimpijci Tina Erceg i Filip Ude
-
10
LEGENDE
Piπe Zvonimir VukeliÊ
BonaËiÊ Êe velike zasluge za dva svojaznaËajna priznanja -
proglaπen je inajboljim bekom i najboljim centromna svijetu -
pripisati momËadi
Zlato uz marijaËe
OZREN B
-
11
K ada bih se opet rodio, volio bihisto ovako æivjeti. Divan
jeosjeÊaj kad se osvoji trofej, po-bjede donose zadovoljstvo. I uz
njih sebrzo zaborave razoËaranja vezana uz ne-uspjehe.
Tako danas govori Ozren BonaËiÊ, go-rostasni vaterpolski velikan
Ëija je karije-ra optoËena medaljama i pobjedama. Paje i razumljivo
πto svoju lijepu priËu niza πto ne bi promijenio.
Ulazak u reprezentaciju BonaËiÊ jeobiljeæio srebrom na
Olimpijskim igra-ma u Tokiju, a kruna njegove bogate ka-rijere
olimpijsko je zlato izboreno 1968.u Meksiku.
Div sa Save- U Tokiju nismo izgubili utakmicu, ali
na tron su se popeli Maari koji su imalibolju gol-razliku. U
Meksiku smo dozlata doπli nakon iscrpljujuÊe borbe saSovjetskim
Savezom, koji smo u finalusvladali u produæecima. Baπ sve
golovepostigli su iz Ëetveraca. Tada su bila dru-kËija pravila, tri
teπka prekrπaja znaËilasu kazneni udarac. Sudio je Fuchs, uhva-tio
se za glavu kada je odsvirao svrπetaki vidio da je 11-11. Mi smo
stalno vodi-li, ali za pobjedu smo se morali joπ malonamuËiti. U
produæecima je lopta stalnobila kod nas, suparnici su je imali
moædadesetak sekundi. Ronald Lopatny je pli-vao za loptu, osvojio
ju je, a mi smo jedugo dræali i na kraju zabili. I slavili 13-11
pobjedu - prisjetio se tih dana Div saSave.
Naravno, zlatne se priËe ne zaboravlja-ju.
- SveËanost proglaπenja pobjednika idodjele medalja propustio
sam zbog do-pinπke kontrole na kojoj sam proveo trisata. SuigraËi
su me Ëekali i Ëekali, kadasam izaπao, zlatnu medalju uruËio mi
jeMirko SandiÊ. A onda smo otiπli na sla-vlje.
Proslava je bila primjerena trofeju kojije osvojen.
- Naπu igru oboæavao je Meksikanackoji je bio vlasnik nekoliko
lokala. Po-zvao nas je u svoj restoran, sve druge go-ste preselio
je u drugi lokal i mi smo dojutra slavili uz marijaËe! Upamtio
samadresu, Plazza Garibaldi.
Igrao je Bone i na Igrama u Münchenui Montrealu, ali tada
odliËja nije bilo.
- U Münchenu smo moæda bili i najja-Ëi, ali pukla je naπa
kemija. Stalno je re-prezentacija bila sastavljena uglavnomna
principu pola iz Mladosti, pola iz Par-tizana. I premda smo bili
ljutiti klupskisuparnici, u reprezentaciji smo dobrofunkcionirali.
Te, 1972. nije iπlo.
BonaËiÊ Êe svoju πportsku filozofiju,koja ga je vodila i kao
igraËa i kao trene-ra, saæeti u samo nekoliko rijeËi: “Uniπti-ti
protivnika na sve moguÊe dopuπtenenaËine i u obrani i u
napadu”.
Ali, priznat Êe da je punim angaæma-nom iπao samo protiv onih
jakih, oni sla-
bini-
suga ni-
kadmogli
potpunomotivira-
ti. Kao te-melj uspje-
ha BonaËiÊÊe debelo po-
dcrtati zaje-dniπtvo.
Pobjeuje zajedniπtvo- Tjelesne predispozicije vaæne su u
vaterpolu, visina je svakako prednost.Vaæna je, kao i u svim
momËadskimigrama, inteligencija. Mi smo kao narodjako nadareni za
igre loptom. A osobitosu, za visoke domete u vaterpolu,
vaænekarakterne osobine. To je πport u kojemupobjeuje zajedniπtvo,
momËad.
Tragom takvog razmiπljanja BonaËiÊÊe velike zasluge i za svoja
dva znaËajnapriznanja - proglaπen je i najboljim be-kom i najboljim
centrom na svijetu - pri-pisati momËadi.
I kao trener Bone je bio trofejan. Naj-veÊi mu je uspjeh
osvajanje Kupa europ-skih prvaka s Mladosti 1996. Nakon
toga“mladostaπi” viπe nisu bili najbolji u eu-ropskoj eliti. Bili
su blizu, dvaput i s Bo-naËiÊem, ali nisu dohvatili trofej.
- Mnogo se toga mora poklopiti za ta-kav uspjeh - reÊi Êe
BonaËiÊ.
Bio je nakratko izbornik slovenskihvaterpolista, ali nije mu se
ostvarila æeljada vodi i najbolje naπe igraËe.
- Nisam bio dovoljno lukav.Struka je tada bila za njegov izbor,
ali
Ëelnici Saveza nisu.Na kraju, pohvalit Êe rezultate svojih
nasljednika.- Izvanredni su rezultati i naπih klubo-
va i reprezentacije. Jug je jak, Mladostisto, a nadam se da Êe
Ratko RudiÊ na-slov svjetskih prvaka uspjeti osnaæiti no-vim
trofejima, da Êe uspjeti zadræati kon-tinuitet sjajnih
rezultata.
Ozren BonaËiÊ roen je 5. sijeËnja1942. u Zagrebu. Kao
πestogodiπnji dje-Ëak poËeo je vjeæbati plivanje, a sa 15otiπao je
meu vaterpoliste. CijeluigraËku karijeru proveo je u zagreba-Ëkoj
AVK Mladosti, samo je na 10dana - tadaπnja su pravila to do-puπtala
- posuen 1964. JVKPartizanu s kojim je u Zagrebuosvojio Kup prvaka
europskihzemalja. S AVK Mladosti je bioËetiri puta pobjednik Kupa
prvaka:1967.,1968., 1969. i 1971. Viπestruki jeosvajaË naslova
dræavnog prvaka i kupa. Zareprezentaciju Jugoslavije nastupio je
96puta, Ëetiri puta zaigrao je na olimpijskimigrama. U Tokiju 1964.
osvojio je srebrnumedalju, a Ëetiri godine kasnije u Meksikuzlatnu.
U Münchenu i Montrealu ostao je bezodliËja. U riznici ima i Ëetiri
bronËane meda-lje s europskih i svjetskih prvenstava. Bio
jeproglaπen najboljim braniËem na svijetu, azatim i najboljim
centrom. Nakon igraËke ka-rijere odmah je sjeo na trenersku klupu s
di-plomom viπeg πportskog trenera steËenomna Kinezioloπkom
fakultetu u Zagrebu. Je-dnu sezonu vodio je juniore Mladosti,
a1979. preuzeo je prvu momËad s kojom jeosvojio po Ëetiri puta
dræavno prvenstvo ikup, europski Superkup, Kup kupova i 1996.Kup
prvaka. S kranjskim Triglavom osvojio jeMediteranski kup, naslov
slovenskog prvakai osvajaËa kupa. Trenirao je i
vaterpolisteMedveπËaka, Primorja i Brescie, a bio je iizbornik
slovenske reprezentacije. BonaËiÊ jedanas umirovljenik, savjetnik u
vaterpolskojπkoli HAVK Mladosti.
©est puta na krovu Europe
v a t e r p o l i s tONA»IΔ
-
12
M oderni se πport rodio uXIX. stoljeÊu u Engleskojkao rezultat
novihdruπtvenih odnosa nakon graanskerevolucije, ali i
nevjerojatnog osjeÊa-ja Engleza za igre i natjecanje. Do-voljno je
reÊi da je ta nacija izmislilagotovo sve danaπnje πportove. Uovom
su Ëlanku opisane druπtveneprilike vezane uz tjelovjeæbu i
πport,koje su stvorile uvjete i prethodileprocesu nastanka modernog
πporta.
Narodna nadmetanja Kako uzroke svake druπtvene poja-
ve treba traæiti u proπlosti, tako je i smodernim πportom, koji
korijene vu-Ëe iz narodnih nadmetanja i igara. Sa-ma rijeË πport
dolazi od starofrancu-ske rijeËi desport ili deport, koja zna-Ëi
zabavu opÊenito, relaksaciju, bijegod obveza. Igre na otvorenom i
na-dmetanja koja zahtijevaju snagu ispretnost na Otoku su bile
popularneoduvijek. Kroz povijest su kraljeviuËestalo zabranjivali,
a crkva osui-vala takve igre, ali Engleze se od njihteπko moglo
odvojiti. Ako su se obli-ci zabave (rekreacije) i mijenjali
svremenom, na to je daleko viπe utje-cala promjena ukusa ili mode,
negolizakoni i zabrane. Istina je da ono πtoËovjek radi u svoje
slobodno vrijemena najbolji naËin ocrtava njegov kara-kter, a u
isto vrijeme taj karakter i
formira. Siromaπtvo ili obiËaji mogunekoga sprijeËiti da svoju
dokolicuprovodi na naËin koji ga veseli, alibarem ga se ne moæe
prisiliti da radiono πto ne æeli - ili, ako ga se i prisi-li, to
onda nije dokolica. Isto se odno-si na cijelu naciju.
Druπtvena dogaanja vezanauz crkvu
U proπlosti su sva druπtvena doga-anja, pa tako i tjelovjeæbena,
bilaËvrsto vezana uz crkvu. Neke su odtih igara bile i starije od
krπÊanstva,ali s vremenom su se, kao i mnogidrugi poganski obiËaji,
potpuno sto-pile s krπÊanskim svjetonazorom. Cr-kva je bila dio
svakodnevice i svjeto-vnog æivota u tolikoj mjeri da je to
izdanaπnje perspektive teπko i pojmiti.UobiËajeno je bilo pjevanje
crkvenihpjesama na popularne melodije zasluæenja mise. Vjernici su
slobodnopisali svoje zavjete po zidovima ilivjeπali zavjetne
predmete po zidovi-ma i svodovima crkvi. Ne samo da suse unutar
crkvi organizirale zabave iplesovi, nego su se unutar
crkvenihdvoriπta prireivali hrvaËki dvoboji iborbe pijetlova.
Klaenje je bilo sa-stavni dio takvih manifestacija. Po-znat je
sluËaj borbe pijetlova u sa-mom svetiπtu crkve u Knottingu1639.
godine (za πto su organizatoribili kaænjeni), ali i sluËaj
sveÊenika
IznimanosjeÊaj za igrei nadmetanje
Povijesno gledano, moderni je πport nastao kaorezultat
kompromisa, svojevrsnog sjedinjavanjastarog i novog, tradicionalnog
i suvremenog, πto mu idanas osigurava neiscrpnu privlaËnost i
popularnost
Ana PopovËiÊ
NASTANAK MODERNOG ©PORTA koji je joπ u XVIII. stoljeÊu ne
samoprisustvovao igri fives (u kojoj dvoji-ca igraËa naizmjence
dlanom udarajulopticu koja se mora odbiti o zidiznad zadane linije)
u dvoriπtu crkveu Babcaryju, nego je i osvojio novacod oklade.
Engleski puËki nogometNeke su igre bile vezane uz odree-
ne crkvene praznike; takav je sluËaj sengleskim puËkim nogometom
kojise tradicionalno igrao na pokladniutorak. Taj nogomet, koji
porijeklovuËe iz antiËke rimske igre harpa-stum, bio je divlja,
brutalna igra kojase igrala na ulicama, gotovo bez ika-kvih
pravila. Suvremenici je opisujukao divljaËku i surovu igru, punu
mr-ænje, bijesa i ekstremnog nasilja ko-jem je cilj ozlijediti
protivnika. Nemasumnje da je puËki nogomet bio, ko-liko rekreacija,
toliko i tuËnjava su-parniËki nastrojenih sela ili skupinaljudi.
Joπ od XIII. stoljeÊa crkva je,dosta neuspjeπno, pokuπavala
zabra-niti ili barem regulirati takve oblikezabave. Ozbiljnije
promjene donoseprotureformacija ili katoliËka obnovau katoliËkim
zemljama, a u Engleskojreformacija i puritanci, ali ni te
sepromjene nisu dogodile preko noÊi.Veza izmeu svjetovnih igara s
jednestrane, i crkvenih praznika i svetiπta sdruge, dugo je
umirala.
Staro i novo U vremenu kada su informacije sla-
bo kolale, ljudi malo putovali i teπkoili nikako odræavali
kontakte s udalje-nijim mjestima, vremenu bez radija,televizije i
industrije zabave, ljudi subili mnogo kreativniji u osmiπljava-nju
razbibrige i, osim toga, puno suse viπe zabavljali raznim igrama i
na-dmetanjima. VeÊ i samim naËinomæivota u proπlosti bili su
prisiljeni naveÊu fiziËku aktivnost, negoli smo midanas, u vremenu
kada veÊina nas ne-ma samo sjedalaËke poslove, nego naneki naËin i
æivote. Aristokracija jenjegovala svoje tradicionalne akti-vnosti:
jahanje, lov, sokolarstvo, golf,maËevanje, uzgoj pasa, dok se
pukzabavljao igrama s loptom, plesovi-ma, hrvanjem, πakanjem,
trËanjem...Povijesno gledano, moæe se reÊi da jemoderni πport
upravo i nastao kao re-zultat kompromisa, svojevrsnog
sje-dinjavanja starog i novog, odnosnotradicionalnog i suvremenog,
πto mui danas osigurava neiscrpnu privlaËnusnagu i popularnost.
-
13
UkinuÊe svih prijaπnjih zabrana
Nakon graanske revolucije 1688.godine, Engleska postaje ustavna
mo-narhija. Padom apsolutne moÊi kraljapala je i moÊ crkve, a pod
okriljemosobnih sloboda i vjerske tolerancijepoËelo se
konstituirati novo, graan-sko druπtvo. Jedna od odredbi novevlade
bila je ukinuÊe svih prijaπnjihzabrana koje su se odnosile na igre
irekreaciju. U sklopu graanskih slobo-da otvorio se prostor za
proizvoljno ra-spolaganje slobodnim vremenom.Osim toga, u novim
druπtvenim okol-nostima, kad plemstvo viπe nije potpu-no
nedodirljivo u povlasticama, dolazido prve drukËije interakcije
izmeuaristokracije i naroda. Dvije klase po-Ëinju s novim interesom
pratiti akti-vnosti jedni drugih. To je druπtvenaklima u kojoj se
raao moderni πport,ali svakako treba moæda joπ i viπe na-glasiti
temperament engleske nacije,nevjerojatnu ljubav Engleza za
πport,natjecanje, boravak na svjeæem zrakukao i dubok osjeÊaj
tradicije.
Literatura1. Holt, R. (1990). Sport and the British a mo-
dern history. Oxford: Oxford universitypress.
2. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag:Olympia.
3. Hole, C. (1949). English and Pastimes. Lon-don: B. T.
Batsford Ltd.
Gore: Skup engleskihkraljevskihstreliËara
Desno:Utrka æena u
kojoj jepobjednica
osvojila koπuljukoja se vijori na
drvetu
Dolje:Lov sa psima.Pogled na parkHatfield.
-
14
©port u FrancuskojU domovini olimpizma i formule 1 πport zauzima
vaæno mjesto u druπtvu.Prema statistiËkim pokazateljima iz 2003.
godine, 71 posto djece s navrπenih15 godina bavi se πportom i
nositelji su raznih diploma i licenci u πportu
Piπe Saπa Ceraj
EUROPA I ©PORT
U domovini Pierrea de Couberti-na, zaËetnika modrenih
olim-pijskih igara, πport doæivljavasnaæan zamah, posebice nakon
1970.godine. Francuska je bila domaÊinolimpijskih igara pet puta,
dva puta lje-tnih odræanih u Parizu 1900. i 1924. itri puta zimskih
olimpijskih igara uChamonixu 1924., Grenobleu 1968. iAlbertvilleu
1992. godine. Na OI uAteni 2004. godine, francuski πportaπiosvojili
su ukupno 33 medalje (11 zla-tnih, devet srebrnih i 13
bronËanih).
©portski propisiZakon o πportu i drugi propisi ek-
splicitno reguliraju podruËje πporta injegovu promociju u
Francuskoj teosiguravaju jedinstven model povezi-vanja vladinih i
privatnih tijela radiπto kvalitetnijeg razvoja πporta i πport-skih
aktivnosti. Na temelju takvogmodela vlada delegira svog
predsta-vnika u πportske saveze. Putem zako-na o πportu vlada je
osigurala standar-de i osnovne zakonske okvire πporta,dok su putem
zakona o zdravlju, obra-zovanju i drugih propisa definirana iostala
podruËja πporta.
Vladine πportske institucijeOd 18. svibnja 2007. godine
Mini-
starstvo mladih i πporta i Ministarstvozdravstva spajaju se u
novo dræavnotijelo pod nazivom Ministarstvozdravstva, mladeæi i
πporta koje jeodgovorno za provoenje i primjenuvladine politike,
kao i za poticanjemladih na bavljenje πportom. Na regi-onalnoj i
lokalnoj razini za πport suzaduæene 22 uprave, 83 upravna odje-
la, devet inozemnih uprava, 24 regio-nalna πportska centra i pet
nacionalnihπportskih πkola i instituta. Na podru-Ëju opÊina s viπe
od 20.000 stanovni-ka djeluju πportski forumi O. M. S.(Office
Municipal des Sports) koji seudruæuju u forume na nacionalnoj
ra-zini F. N. O. M. S. (Fédération Natio-nale des Offices
Municipaux desSports). Nacionalni centar za razvojπporta (C.N.D.S.)
dræavno je tijelo za-duæeno za razvoj πporta na lokalnojrazini i
πporta za sve, te pruæa potporuUpravi za πport u njezinu radu.
Prora-Ëun C.N.D.S.-a za 2006. godinu pove-Êao se 11 posto u odnosu
na 2005. teiznosi 236 milijuna eura.
Nevladine πportske institucije
Francuski nacionalni olimpijski iπportski odbor, C.N.O.S.F.
(ComitéNational Olympique et Sportif Fran-cais), najviπe je
nevladino πportsko ti-jelo i predstavnik olimpijskog pokretau
Francuskoj, Ëlan Meunarodnogolimpijskog odbora, u koji su
udruæeninacionalni πportski savezi olimpijskihπportova, nacionalni
πportski savezineolimpijskih πportova i nacionalnimultiπportski
savezi. CNOSF je odgo-voran za pripremu πportaπa za odlazakna
olimpijske igre i poveÊanje brojaπportskih objekata u zemlji. U
Francu-skoj djeluje 87 nacionalnih πportskihsaveza s oko 170.000
πportskih klubo-va i 13 milijuna Ëlanova koji su razvr-stani u
Ëetiri grupacije πportskih save-za: nacionalni savezi olimpijskih
πpor-tova (Fédérations sportives olympi-ques), nacionalni savezi
neolimpijskih
πportova (Fédérations sportives), na-cionalni studentski i
πkolski πportskisavezi (Fédérations scolaries et uni-versitaires) i
nacionalni savezi vjer-skih i kulturnih zajednica.
-
15
Vrhunski πportVlada je zaduæena za osiguravanje
uvjeta za socijalnu integraciju vrhun-skih πportaπa nakon
zavrπetka πportskekarijere, dakle za razne πportske stipen-dije,
posebne πportske πkole i sveuËi-liπta te razni πportski teËajevi.
Nacio-nalni institut za πport i tjelesni odgoj,I.N.S.E.P. (Institut
National du Sport etd´Education Physique), ima veoma va-ænu ulogu
kad je rijeË o obrazovanju uπportu. Takoer, dræava potiËe
za-poπljavanje vrhunskih πportaπa nakonzavrπetka njihove karijere
te im i takopomaæe. Nacionalno povjerenstvo zavrhunski πport
(C.N.S.H.N.) tijelo jekoje donosi strateπke odluke o vrhun-skom
πportu kao πto su: nacionalna po-litika u vrhunskom πportu,
odreivanjekriterija, podnoπenje izvjeπÊa o brojuvrhunskih πportaπa
i druge odluke. Mi-nistar nadleæan za πport je
predsjednikPovjerenstva, a Ëlanovi su predstavnicinacionalnog
olimpijskog odbora, vr-hunskih πportaπa, πportskih sudaca i
lo-kalne vlasti.
Financiranje πporta
Na temelju zakona o financijama iz2001. godine πport se
financira dije-lom iz dræavnog proraËuna te igara nasreÊu (oko tri
posto). Dræava takoerfinancira plaÊe djelatnika u nacional-nim
πportskim savezima, dok se izgra-dnja πportskih objekata financira
izsredstava Nacionalnog fonda za razvi-tak πporta (F.N.D.S. - Fond
Nationalpour le Développement du Sport).ProraËun za πport u 2006.
godini izno-sio je 969, a u 2007. je poveÊan 47 mi-lijuna eura.
ZakljuËakU domovini olimpizma i formule 1
πport zauzima vaæno mjesto u druπtvu.Prema statistiËkim
pokazateljima iz2003. godine, 71 posto djece s navrπe-nih 15 godina
bavi se πportom i nosi-telji su raznih diploma i licenci u πpor-tu.
©portski su savezi izdali 14,2 mili-juna πportskih licenci i
900.000 diplo-ma Ëiji su vlasnici mladi do 19 godina,πto pokazuje
njihov velik interes za πport i obrazovanje u πportu.
Literatura
1. Le Roux, N., Camy, J. (1999). AnEssay on the French Sports
System.
2. Remans, A.,Delforge, M. (1997).Sports Structures in Europe,
Brussels
-
16
Iza svakog olimpijskog pobjednika stoje desecionih koji se
nikada nisu popeli na postolje, a i izasvakog uspjeπnog nogometaπa
deseci onih kojinisu bili dovoljno talentirani, ili im je grubi
uletdrugog igraËa uniπtio zdravlje
U ovoj smo rubrici veÊ pisali opotrebi razvoja dvojne karije-re
πportaπa, tj. omoguÊavanjaπportaπu da nakon πportske karijere
po-Ëne raditi u “civilnom” zanimanju. Svimi volimo gledati i
pamtiti uspjeπne:olimpijske pobjednike, nogometne re-prezentativce,
πportaπe koji su πportskukarijeru zamijenili onom profesional-nog
trenera i time se materijalno osigu-rali za æivot - no ne smijemo
zaboravi-ti da su pobjednici u biti manjina.
Iza svakog olimpijskog pobjednikakojemu uza slavu slijede
ozbiljni spon-zorski ugovori i dræavna renta stoje de-seci onih
koji se nikada nisu popeli napostolje, a i iza svakog uspjeπnog
no-gometaπa stoje deseci onih koji nisu bi-li dovoljno talentirani,
ili im je grubiulet drugog igraËa uniπtio zdravlje.Dvojna karijera
jednostavno mora pra-titi πportsku karijeru od samog poËe-tka.
Osnovna πkolaOsnovna πkola je ustavna, obrazo-
vna, pa i odgojna obveza. Znanja iiskustva koja se tu stjeËu
neizostavnasu za mladu osobu. Nekakvo odvojenoili dopisno
πkolovanje jednostavno nedaje sve ono πto osnovna πkola moradati; a
to je, meu ostalim, i socijaliza-cija i djelovanje u druπtvenoj
sredinikoja zna biti koji put i pomalo okrutna- no bitna je za
razvoj djeteta.
Mladom πportaπu je potrebno datinajbolje u sklopu redovnog
πkolova-nja, a to je u prvom redu jednosmjen-ski rad osnovne πkole,
koji u velikojmjeri omoguÊava lakπe usklaivanje streniranjem.
Jednosmjenski rad πkolaje veÊ dugo cilj, ali naæalost, u
velikimgradovima joπ godinama neÊe bitiispunjen - πto ne znaËi da
na to ne tre-ba stalno podsjeÊati.
Nadalje, potrebno je organiziranopomagati mladom πportaπu koji
jezbog obveza ili ozlijede izostao s dije-la nastave. Ne u obliku
povremene ini-cijative - nego kao dio ureenog postu-pka unutar
obrazovnog sustava.
Loπije ocjene zbog aktivnog bavlje-nja πportom nisu poæeljne,
posebno uniæim razredima, stoga je bitno uskla-diti πkolske i
πportske obveze. Mlaiπkolarci su priliËno “πtreberski” nastro-jeni,
uspjeh u ocjenama je jednakdruπtvenom uspjehu. Dijete koje jezbog
aktivnog bavljenja πportom neπtoloπije u ocjenama dobiva iznimno
ne-gativnu poruku; i druga djeca πport po-Ëinju povezivati s
neuspjehom, a ne s
©PORT I DRU©TVO
Piπe Goran VojkoviÊ
Dvojna karijeramora pratitiπportsku od poËetka
BRAΔA SINI©A iNIK©A SKELIN: I πport i studij
-
17
iznimnim trudom i radom koji uz mno-go znoja dovode do uspjeha.
U viπimrazredima se to promijeni, uspjeπanmladi πportaπ postaje
Ëesto razredni ju-nak, ali i tu mu treba pomoÊi: dobreocjene
trebaju mu za daljnje πkolova-nje.
Potreban je angaæman svih koji suzaduæeni za πkolovanje i odgoj
djeteta:uËitelja, psihologa, roditelja i trenera.Povremeno treba
sjesti, popriËati oπkolskim i πportskim obvezama, vidje-ti je li
dijete premoreno ili se dobrosnalazi - to je neπto πto mora biti
redo-vno i uobiËajeno, a ne neπto πto se do-gaa tek kada nastupe
problemi.
Srednja πkolaZanimljivo je da je srednjoπkolsko
obrazovanje kategorija koja je u Hrvat-skoj najbolje prilagoena
πportaπima -dopisna πkola, koja je nekada ugla-vnom sluæila za
stjecanje srednjoπkol-skog obrazovanja uz rad, danas je mje-sto
gdje se πkoluje relativno mnogomladih πportaπa: radi se
samostalno,odnosno uz individualne i grupne kon-zultacije, piπu se
kontrolne zadaÊe iizlazi na ispite. U dopisnom obrazova-nju u
Hrvatskoj postoji mnogo isku-stva, sustav je razvijen i πirokog
spek-tra smjerova. Tako Centar za dopisnoobrazovanje “Birotehnika”
(www.bi-rotehnika.hr) nudi nekoliko smjerovaËetverogodiπnje πkole:
ekonomist, ko-mercijalist, poslovni tajnik, upravni re-ferent,
turistiËko-hotelijerski komerci-jalist, hotelijersko-turistiËki
tehniËar,tehniËar zaπtite osoba i imovine teopÊu gimnaziju; a nude
se i trogodiπnjiprogrami: prodavaË, kuhar, konobar,zaπtitar osoba i
imovine te pekar. Po-stojanje gimnazije omoguÊava nasta-vak
πkolovanja na bilo kojem fakulte-tu, dakle sustav je zaokruæen.
Kako tu nema svakodnevne rutineodlaska u πkolu na roditeljima
(ali i natreneru u kojeg se obiËno ima najviπepovjerenja!) je da
mladog πportaπausmjere prema knjizi. Sustav πkolova-nja je
fleksibilan, moæe se i produljitibez klasiËnog padanja razreda, ali
kodovakvog rada iznimno je bitno koduËenika stvoriti radne navike,
koje Êemu na fakultetu biti nuæne. Spomeni-mo joπ - ako mladi
πportaπ iz bilo ko-jeg razloga prekine aktivnu πportskukarijeru,
treba porazmisliti (u razgovo-ru s psihologom) o vraÊanju u
redovnisustav πkolovanja. Promjena ritma ko-ju uzrokuje prestanak
treninga, viπakvremena i manjak redovnih obveza ni-su dobra
kombinacija! Opet: roditelji,
psiholozi, struËnjaci za obrazovanje idrugi moraju suraivati i
pronaÊi naj-bolje rjeπenje.
FakultetiOno πto kod dvojne karijere u Hrvat-
skoj joπ nitko nije pravilno istraæio jestkako bi aktivni
πportaπi trebali studira-ti sukladno bolognskom sustavu. Nai-me,
bolognski studij ne poznaje klasi-Ëno izvanredno studiranje, gdje
se upravilu dolazilo samo na ispite. Premanovom sustavu postoji
student koji jeoptereÊen puno radno vrijeme i studentkoji je
optereÊen dio radnog vremena -drugi je model predvien za
studiranjeuz rad, traje dulje, predavanja se ugla-vnom organiziraju
popodne, programimogu biti i skraÊeni, ali je redovnaaktivnost na
fakultetu obveza. Jedno-stavno, model po kojem bi student do-lazio
samo na ispite viπe ne postoji.
Izvanredno studiranje po novom mo-delu (ako se viπe uopÊe moæe
nazvati
tako) i dalje je vremenski manje opte-reÊujuÊe od redovnog, ali
nije predvi-eno da student ode na jednomjeseËnepripreme u doba
predavanja. Jednosta-vno, neÊe dobiti nuæne potpise da biuopÊe
mogao pristupiti ispitu. U ino-zemstvu postoje i punovrijedni
on-linestudiji: studira se prouËavanjem litera-ture, pisanjem eseja
i ispitima pomoÊuraËunala, tako da nema obveznih pre-davanja i
vjeæbi - naravno, na smjero-vima gdje je takav naËin
studiranjamoguÊ, πto bi za πportaπe bilo idealno,ali u Hrvatskoj
joπ takvih studija nema.
Dakle, postavlja se ozbiljno pitanjestudiranja πportaπa uz
obveze na fakul-tetu koje nameÊe provoenje Bologne.A kako se
odgovor krije unutar istogMinistarstva, treba se nadati da Êemotaj
model i dobiti, i to tako da bude ja-san, univerzalan i javno
objavljen, ka-ko bi svi naπi πportaπi-studenti znalikoje su im
obveze i koje su im povla-stice.
DUJE DRAGANJA: Preko Berkeleyja do olimpijskog srebra u
Ateni
-
18
P salmi pripadaju u najpozna-tije biblijske tekstove.
Zadi-vljuje ipak Ëinjenica da se unjima nalaze crte zdrave
πportskepedagogije.
IdealiU psalmima je Bog prisutan kao
jasan ideal koji ispunja Ëovjeka,usmjerava njegove sile i potiËe
ga.Bog je opisan, primjerice, kao“svjetlost i spasenje” u æivotu
oso-be (Ps 27,1). Cijela zajednica Ëujepoziv: “u njega gledajte i
razveseli-te se!” (34,6). Pravi ideal privlaËipozornost, daje snagu
i motivira.
OsjeÊaj sigurnosti fascinantan je,povjerenje toliko da se Ëovjek
viπeniËega ne boji i idealistiËki pita:“pred kime da strepim?”
(27,1).Upravo πportaπ Ëesto mora pronaÊiizvor odvaænosti i snage da
iziepred pretpostavljeno ili realno na-dmoÊnijeg napadaËa.
»vrsto srceVelik zadatak na ulasku u πportski
æivot jest nadvladati strah. Psalmiopetovano pozivlju na
junaπtvo. Nisuoni tek molitva, Bogu upuÊena, negojasno Ëovjeka
sokole da pronae izvorpouzdanja. “OjunaËi se!” (27,14) -potiËu
izravno, na valjani temelj ju-naπtva. I ovaj Êe poziv biti proπiren
uohrabrenje koje vrijedi ne samo za po-jedinca nego za cijelu
zajednicu: “Bu-dite hrabri i jaka srca” (31,25).
Rezultati su Ëudesni. Trenutak sreÊedonosi veliku sigurnost u
sebe: “NeÊuse pokolebati nikada” (30,7). Zadatakostaje da
samopouzdanje bude realnoutemeljeno, sukladno dubinskoj ljud-
skoj æelji: “o da se ne postidim nika-da” (31,2). Psalmi
svjedoËe da Ëovjekkoji je ispunjen i noπen pravim idea-lom uæiva
slobodu “od straha svako-ga” (34,5).
Joπ jedno pedagoπko pravilo po-navljaju psalmi. Ako æelim
pogoditicilj i postiÊi uspjeh, ne smijem do-pustiti ljutnji da me
svlada ni da mevodi osjeÊaj srdæbe (37,1.8). Razu-mijemo da se
treba smiriti i stiπatignjev kako bismo mogli prikupiti si-le i
usmjeriti ih na napor koji slijedi.Ali psalam dodaje i praktiËan
napu-tak: “Ne æesti se na onog koji imasreÊe” (37,7). Kolika je
opasnost odkrivih poteza kad protivnicima odje-dnom pogoci pou za
rukom, najbo-lje znaju iskusni treneri!
©port moæe pomoÊi mladom Ëo-vjeku u zdravoj socijalizaciji,
jertraæi od njega da izae iz zaπtiÊenogkruga obitelji. Mora prijeÊi
prag inapustiti roditeljsku toplinu, uÊi uveliki svijet. Psalam i o
tome govo-ri, istiËuÊi da istinski ideal kojemuposveÊujemo æivot
vrijedi i “ako meotac i mati ostave” (27,10).
Psalmi ocrtavaju osobitu hrabrostkoja Ëovjeka ispunja i potrebna
muje da stane pred mnogo ljudi. Taj re-alan i zahtjevan zadatak,
koji πportdonosi sa sobom, nalazi odgovor:“neka se vojska protiv
mene utabo-ri, srce se moje ne boji” (27,3). ©to-viπe, Sveto pismo
upozorava i napritisak medija koji je povezan suspjehom. Psalmist
svjedoËi: “mno-gima postadoh Ëudo” (71,7).
Protivnicima ususret©port donosi susret s onima koji
me æele pobijediti, koji - veÊ iz sa-
Bog psalama jest lukavi playmaker kojipronalazi prostor na
terenu i vodi nogesvoga suigraËa "na prostran put" (Ps 31,9)
NeÊu zadrhtati
RELIGIJA I ©PORT
Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)
Berlinska katedrala, snimio Daniel Schwen (2007.)
-
19
mih natjecateljskih razloga - æele mojporaz. Psalmi su puni
zaziva koji smje-raju upravo na takvo iskustvo. Molitvaje to koja
lijeËi preuranjeni strah, a ouspjeπnosti svjedoËi usliπanje:
“posti-eni su i posramljeni oni πto traæe mo-ju nesreÊu”
(71,24).
Psalmi govore o pravoj “navali”(27,2; 32,6). Vrlo precizno
istiËu i ru-ganje koje treba izdræati: “razvaljujusvoja usta na me
i govore ‘Ha, ha, vi-djesmo oËima svojim!’”(35,21). Doj-mljiva je
taktika koju kao pomoÊ nala-zimo: psalmist “izdiæe glavu” (27,6)
itime ne naznaËuje samo svijest o vla-stitoj vrijednosti koja je u
takvim prili-kama odluËujuÊa, nego sugerira i vrlopraktiËan
strateπki postupak - trebaimati pregled nad onim πto se zbiva
naterenu i razumjeti cijelu situaciju.
Tijelo je vaænoS kojom potankoπÊu psalmi opisuju
opipljivu Boæju prisutnost u æivotu Ëo-vjekovu! Vjera nije
nikakav skok u na-zadnjaËku, polumagijsku praksu, negoje svjesno
prepuπtanje u ruke vrsnomtreneru. Pslamist svjedoËi iz
osobnogiskustva: “Ruke mi za borbu uvjeæba, imiπice da luk napinju”
(18,35). Bogpsalama nije oronuli starac s bradom,nego lukavi
playmaker koji pronalaziprostor na terenu i izvodi noge
svogasuigraËa-uËenika “na prostran put”(31,9). Psalmist je naπao
onoga koji“uËvrπÊuje korake Ëovjeku”, pa uz ta-kav oslonac “ako i
posrne, ne pada”(37,23s).
Pslami se opetovano vraÊaju i na“kosti” (31,11; 32,2; 35,10) -
sliku du-blje strukture i cjeline. I tu upozorava-ju na blizinu
Boga koji ne samo da sto-luje na nebesima, nego je zainteresira-no
prisutan: “Ëuva kosti” pravedniko-ve (34,21). Odatle odvaænost
dovoljnai za krajnji napor, neÊe je zaplaπiti nisama smrt. Upravo
taj psalam, naime,objaπnjava: “nijedna mu se kost neÊeslomiti” i
time ocrtava sudbinu Raspe-toga.
Literatura1. TomiÊ, C. (1986), Psalmi. Kratki uvod i tu-
maË, Zagreb.2. Schmidt W. H. (1996), Alttestamentlicher
Glaube, Neukirchen-Vluyn.3. Groß, H. / Reinelt, H., (1977), Das
Buch der
Psalmen, Leipzig.4. Dahood, M., Psalms. Introduction,
transla-
tion and notes I.-III., New York (1966-1970)
Nije dosta koplje, potreban je i πtit.
S kim se oznojiπ, toga upoznaπ.Imaπ li pravo uporiπte, moæeπ
pred tisuÊe.
Hrabrost traæi vjeæbu kao i miπiÊi.
i s k r i c e✴ ✴
Obrisi gradiliπta u Pekingu.Vedro je nebo netipiËno za lokalnu
klimu.
Snimio: Felix Andrews (2006.)
-
20
P rva hrvatska æenska ekspedi-cija “Cho Oyu 2007”veÊ je usamoj
ideji izazvala dovoljnupozornost medija da ne promakne ne-zapaæeno.
Sama Ëinjenica da se dva-desetak æena uspjelo ujediniti na
zaje-dniËkom zadatku za zlobnike je bilodovoljno za vijest, bez
obzira na na-dmorsku visinu, ali treba joπ jednomponoviti nekoliko
tehniËkih podatakavezanih uz πportsku dimenziju ovogaokupljanja.
Himalajski vrh Cho Oyu -ili Tirkizna boæica, kao πto smo veÊ,nadamo
se, svi nauËili - nalazi se8201 metar iznad mora i s tim poda-tkom
dræi πesto mjesto u apsolutnojkonkurenciji. Mount Everest (ili
Cho-molungma, da ostanemo pri lokalnojtoponimici) udaljen je samo
tridese-tak kilometara, otprilike kao JapetiÊod Sljemena. Ako ste
se ikada pitalizaπto vam stjuardesa ne dopuπta daotvorite prozor na
toj visini, spomeni-mo da se temperature spuπtaju do mi-nus 50, da
vjetrovi puπu brzinom ve-Êom od 200 kilometara na sat i da
jegustoÊa kisika otprilike tri puta manjanego ste navikli.
Takvom izazovu odazvale su se do-sad samo tri æenske ekspedicije
- dvi-je ameriËke i jedna kineska - tako dasu naπe dame postavile
ne samo naci-onalni nego i kontinentalni rekord utoj
disciplini.
Road to HellPrvi dio tima otputovao je u Nepal
sredinom kolovoza, jer su se Ëlanicetrebale podvrÊi
aklimatizaciji koja jeukljuËivala i trenaæne uspone na okol-ne
pettisuÊnjake. Krajem kolovozaekipa se kompletira u mitskome
Kat-hmanduu i u monsunskim uvjetimaprelazi u kinesko podnoæje
Himalajeiz kojeg Êe krenuti u najofenzivnijidio pothvata. Na
internetskim strani-cama Hrvatskoga planinarskog save-za tih se
tjedana vodila neka vrsta ko-lektivnoga bloga ekspedicije πto ga
izdana u dan prati mnogo navijaËa kojise slaæu u procjeni da je ova
generaci-ja posebna dragocjenost hrvatskogaæenskog alpinizma.
Ni taj, tranzitni dio ekspedicije, ko-ji se u æargonu penjaËa
diËi okreplju-juÊim nazivom Road to Hell, nijeliπen odreenih
posebnosti. DarkoBerljak, tajnik planinarskoga saveza ijedan od
nekoliko muπkih logistiËaraekspedicije, objaπnjava: “Za æivce
pu-tnika dobro je da se vozi po noÊi, ka-ko se ne bi vidjelo da
kotaËi prolazepo samom rubu viπe stotina metaradubokih ponora”.
Sama Ëinjenica da se dvadesetak æena uspjeloujediniti na
zajedniËkom zadatku za zlobnike je bilodovoljno za vijest, bez
obzira na nadmorsku visinu.No priËa ide dalje: naπe su alpinistice
s Cho Oyuaprimijetile da tridesetak kilometara istoËnije strπineπto
πto im izgleda... kao novi poziv u πetnju!
Njeæni zagrljaj leda
ÆENSKA STRANA ©PORTA
Piπe Ratko CvetniÊ
-
21
Boæica otvara prozorJedan dio ceste uruπava se nekoliko
dana nakon prolaska hrvatske ekipeπto je uobiËajena posljedica
sezonskihciklonalnih i anticiklonalnih propuhi-vanja koja se veÊ
nadmeÊu nad cije-lim podruËjem Himalaje. U situaciji ukojoj druge
ekspedicije zajedno sasvojim πatorima i bocama za kisik je-dna za
drugom bivaju doslovno otpu-hane u sigurnost podnoæja, naπe
sedjevojke oprezno primiËu cilju. Utom Ëasu Hrvatice su najviπa
æiva bi-Êa na planetu (u πto, zapravo, mi osta-li nikad nismo ni
sumnjali). Ono πtovrebaju, stiπËuÊi zube u zametenimlogorima pod
samim krovom svijeta,jest kratkotrajna milost povoljnogvremena,
tzv. prozor koji Êe im omo-guÊiti da finiπ pokuπaju u
koliko-toli-ko podnoπljivim okolnostima.
Napokon, u prvim minutama 2. li-stopada, kad je veÊ istjecala
priËuvapenjaËkoga vremena, Tirkizna boæicanakratko otvara svoj
prozor, dovoljnoda se tri rijeËke Ëlanice ekspedicije,sestre Iris i
Darija BostjanËiÊ i Vedra-na SimiËeviÊ - pokretane na minus 30onim
tihim, ali visokooktanskim pri-morskim “krepat, ma ne molat”,
oti-snu iz mjeseËinom obasjanog Logora3 na posljednju dionicu.
Nakon πest ipol sati zavrπnoga juriπa, nekolikominuta nakon podneva
zabole su hr-vatsku zastavu na sam goli vrh ChoOyua. Sutradan isti
su pothvat pono-vile joπ dvije Ëlanice ekipe: ZadrankaJana
MijailoviÊ, jedina majka meuËlanicama ekipe, i Marija MaÊeπiÊ
izZagreba. Cho Oyu je pod nogama!
Njeæni zagrljaj ledaApsolventica zagrebaËke Akademi-
je likovnih umjetnosti Irena GayatriHorvat i Maja Danica
PeËaniÊ, profe-sionalna art-fotografkinja, na izloæbi“Njeæni
zagrljaj leda”, koja je do pri-je neki dan bila postavljena u
galerijiArt Point Centra u Zagrebu, ostavilesu nesvakidaπnju
zabiljeπku, vrlo oso-bni doæivljaj ovoga πportskog pothva-ta.
Riskiramo da nam se tekst u ovomdijelu obilato prelije u jednu od
susje-dnih rubrika - ©port i umjetnost - aliizazov je naprosto
prevelik.
Slikarica, pjesnikinja i alpinisticaIrena je, naime, jedna od
Ëlanica ek-spedicije Ëija je uloga u ovoj avanturi
sezala do Logora 1 na visini od 6500metara. To je, da
podsjetimo, pet kilo-metara viπe od Parnasa. Maja je “izperspektive
alpinistiËkog autsajdera”fotoaparatom pratila Irenine pripremeza
put na Himalaju priloæivπi njeænomzagrljaju πporta i umjetnosti
nekolikoslikopisnih chiaroscura. Poetski pri-nos izloæbi,
svojevrsnu posvetu meta-fiziËkoj ljepoti krova svijeta,
IrenaGayatri Horvat zavrπila je strofomobojenom tirkiznim odsjajem
haikua:
I odjednom, ispuni se njeænoπÊuSamoÊa planinskih
vrhova,PozivajuÊ' me u πetnju.
I kao πto smo u proljetnome brojuOlimpa tekst o Dariji
BostjanËiÊ, oËi-toj ovisnici o adrenalinu, zavrπili nje-nom najavom
uspona na Tirkiznu bo-æicu, ovaj Êemo zavrπiti najavom odkoje
Ëovjeka doista prolaze srsi. Nai-me, naπe su alpinistice s Cho
Oyuaprimijetile da tridesetak kilometaraistoËnije strπi neπto πto
im izgleda...kao novi poziv u πetnju.
Literatura1. Horvat, Irena Gayatri; PeËaniÊ, Maja Danica
(2007): Njeæni zagrljaj leda. Zagreb: Zagreba-Ëki holding.
2. www.agm.hr/dartpoint.php, mreæne stranice za-grebaËke
galerije i knjiæare Art Point Centar.
3. www.plsavez.hr, mreæne stranice Hrvatskogaplaninarskoga
saveza, srediπnje planinarskeudruge u Republici Hrvatskoj.
-
22
SlovaËka Povijest slovaËkog studentskog πporta
datira od 27. lipnja 1919. godine, kada jeosnovan prvi
Studentski klub u sklopukojeg su bili organizirani treninzi u
atle-tici, odbojci, koπarci, nogometu, boksu,maËevanju i tenisu.
»etiri godine kasni-je, 1923. godine, osnovan je SlovaËkiπportski
sveuËiliπni klub. Na pojedinimsveuËiliπtima poput Bratislave,
Praga,Brna poËinju se osnivati πportska stu-dentska druπtva i
organizirati meusveu-Ëiliπni πportski susreti, prethodnica
naci-onalnih πportskih studentskih natjecanjakoja se provode viπe
od dvadesetak godi-na.
Povijesni “Sokol” koji je okupljaoπportske radnike u vrijeme
bivπe »eho-slovaËke nakon 1948. godine u Slova-Ëkoj se mijenja u
novo ime πportskih or-ganizacija, “Slavia”. Godina 1953. bilaje
iznimno vaæna za studentski πport. NasveuËiliπtima SlovaËke
osnovani suodjeli za tjelesno vjeæbanje i πport koji usvom punom
nazivu sadræe i rijeË “Sla-via”. Mnoga od njih djeluju i danas s
ne-kim malim promjena u nazivu. Od naj-poznatijih vrijedno je
spomenuti SláviaUniverzita Komenského i Slávia SlovakTechnical
University u Bratislavi teSlávia Koπice, Slávia Æilina i Slávia
Ni-tra.
Povijesna dogaanja utjecala su nausporedni razvoj slovaËkog i
Ëeπkog stu-dentskog πporta. Nakon federalizacije»ehoslovaËke 1968.
osnovana je Slova-Ëka unija sveuËiliπnog πporta koja, uzmanje
izmjene, djeluje i danas pod nazi-vom SlovaËka sveuËiliπna πportska
orga-nizacija koja 1993. postaje Ëlanicom Me-unarodne federacije
sveuËiliπnih πport-skih organizacija (FISU). Na meunaro-dnoj sceni
obje nacionalne studentskesveuËiliπne πportske organizacije
pozna-te su po kvalitetnoj suradnji i organizaci-ji mnogobrojnih
meunarodnih πportskihpriredbi, poput Zimske univerzijade1964. i
1978. godine u ©pindleruv Mlÿnte 1987. godine u ©trbské Pleso i
Poprad-Tatry 1999. godine, Svjetskog sveuËi-liπnog rukometnog
prvenstva 1971. uPragu. Nekoliko sastanaka FISU-ovaIzvrπnog odbora
odræano je u Bratislavi1977., 1985., i 1998. godine.
SlovaËkasveuËiliπna πportska organizacija bila je1994.
organizatorom i domaÊinom Svjet-skog sveuËiliπnog rukometnog
prvenstvaza studentice i Svjetskog sveuËiliπnogskijaπkog prvenstva
u kajaku na divljimvodama 2000. U dostupnoj literaturi po-sebno se
istiËe kvalitetna organizacija19. te Zimske univerzijade
odræane1999. godine u Poprad-Tatry sa 1412studenata πportaπa iz 40
zemalja te 4000volontera koji su sudjelovali u organiza-
Studentski πport srednjoistoËnih europskih dræavaPoljske, »eπke
i SlovaËke karakteriziraju tradicija
i kvalitetan sustav, iskustvo i uspjesi u organizaciji velikih
studentskih πportskih priredbi
te povijesna i danas poznata i priznata imena"Sokol" i "Slavia",
sadræana u nazivima Ëeπkih i
slovaËkih πportskih klubova i saveza
Zemlje srednjoistoËne
Europe
STUDENTSKI ©PORT
Piπe Romana Caput-Jogunica
-
23
ciji. Zimska univerzijada 2001. godineodræana je u Zakopanima, a
SlovaËka jeosvojila πest medalja (u biatlonu
MartinaChwarzbacherová, zlatna medalja u ho-keju…). Milan Haborak
je dosad naju-spjeπniji slovaËki student koji je osvojiosedam
medalja na univerzijadama u ba-canje kugle.
»eπkaKao πto je u SlovaËkoj simbolom πpor-
ta “Slavia”, u »eπkoj je “Sokol” najstari-ja πportska
organizacija koju, osim πpor-ta, karakterizira promicanje
patriotizma idemokratskih ideja. Velika πportska pri-redba
Spartikiada koja je prvi put odræa-na 1921. godine, tek nakon 1948.
posta-je u pravom smislu rijeËi velika πportskapriredba pod
utjecajem aktualnog politi-Ëkog okruæenja. Danas, »eπka
sokolskaorganizacija (»OS) okuplja 57 πportova injeni su ciljevi
usmjereni na razvoj pro-grama πportskog i rekreativnog
tjelesnogvjeæbanja graana, ukljuËujuÊi i osobe sposebnim potrebama.
Prema dostupnimstatistiËkim podacima »OS okuplja 1100πportskih
udruga i oko 190.000 Ëlanova.
»eπka organizacija sveuËiliπnog πporta(»AUS) je multiπportska
organizacijakoja okuplja 43 visokoπkolska πportskasaveza i
pridruæenu sveuËiliπnu tehniËkuπportsku organizaciju. SveuËiliπnu
tehni-Ëku πportsku organizaciju i partnerskiodnos s nacionalnim
savezom za stu-
dentski πport, prema dosadaπnjim anali-zama u Olimpu, nalazimo
prvi put. Stu-dentska organizacija tehniËkih πportovatzv. »eπka
organizacija akademskih te-hniËkih πportova okuplja studente
kojiimaju interes za tehniËke discipline usljedeÊih osam πportova:
πportsko gaa-nje, biatlon (zimski i ljetni), ronjenje,plivanje s
velikom perajom, zrakoplov-stvo, slobodno letenje, zmajarstvo i
zra-koplovno modelarstvo. Godine 2010.»AUS Êe proslaviti 100.
obljetnicu rada.
PoljskaPoljska ima dvije πportske organizaci-
je na nacionalnoj razini koje su nadleæneza natjecateljski
πport: Multidisciplinar-
nu federaciju i Poljsku πportsku organi-zaciju. Prvoj pripada
studentski πportodnosno SveuËiliπna πportska organiza-cija (AZS),
©kolska πportska organizaci-ja, ©portska organizacija za πportaπe s
in-validitetom… Glavni ciljevi te multidi-sciplinarne organizacije
odnose se naosiguravanje πportskih programa u πpor-tu i πportskoj
rekreaciji, organizacijuπportskih natjecanja, ostalih πportskih
iπportsko-rekreativnih priredbi te πport-skih studentskih kampova,
informiranje ipromicanje tjelesnog vjeæbanja, osigura-vanje uvjeta
za πkolske πportske klubovete organiziranje struËnih seminara
zaprofesionalce i volontere u πportu.
-
24
P ropitivati multidimenzionalneodnose izmeu Ëiste igre (lu-dus,
paidia), vjeπtine i πportakao strukturirane aktivnosti,
podrazu-mijeva promiπljanje πporta kao sasta-vnog dijela suvremene
kulture, πto uje-dno znaËi krenuti od razumijevanja Ëo-vjeka kao
homo ludensa. Prema Hui-zingi, kultura se ne raa iz igre kao æi-va
voÊka koja se odvaja iz starog sta-bla, nego se razvija u igri, kao
igra.IgraËki karakter bitno je antropoloπkoobiljeæje suvremene
kulture, iako πport,postajuÊi strukturiranom aktivnoπÊu,polako
napuπta podruËje igre i postajestvar po sebi, neπto drugo.
Igra je "neπto drugo"Igra je dobrovoljna radnja ili djela-
tnost koja se odvija unutar nekih utvr-enih
vremenskih ili prostornih granica,prema dobrovoljno prihvaÊenim,
ali ibeziznimno obaveznim pravili-ma, kojoj je cilj u njoj sa-moj,
a prati jeosjeÊaj nape-tosti i radostite svijest da jeona “neπto
dru-go”, nego “obiËni æi-vot”. (Huizinga, 1992.).
Koncept πporta kao Ëiste igre(play), utemeljen je na odreenju
Ëo-vjeka kao homo ludensa. Odreenjeigre kao samodostatne,
samosvrho-vite djelatnosti (play) odnosi se napet (Huizinga,
1992.), odnosnoπest (Caillois, 2001.) osno-vnih znaËajki. Igra je,
dakle,slobodna (po vlastitom izbo-ru odluËujemo u koju Êemo se
igru i kada ukljuËiti); izdvojena (ogra-niËeno trajanje igre u
vremenu i prosto-ru); neizvjesna (njen tijek i krajnji re-zultat
nisu predvidivi); neproduktivna ineutilitarna (krajnji ishod nisu
materi-jalni produkti, a svrha je aktivnosti unjoj samoj); ima
vlastitu realnost (vri-jede pravila posebne realnosti) i ima
fi-ktivni karakter (ona je realnost posebnenaravi), πto govori da
ona predstavljasvijet za sebe.
Igra kao vjeπtina je poludragovoljna aktivnost
Roger Caillois, nastavljajuÊi se svo-jom antropoloπkom studijom
“Man,Play and Games” na “Homo Ludens”Johana Huizinge, razvija
meukon-cept izmeu Ëiste igre i πporta.Taj se meukoncept odnosi
naigru kao vjeπtinu (game),omeenu
pravilima, a koji je meukoncept uje-dno i poveznica izmeu play i
sport.Caillois uvodi svoju podjelu kojom do-datno raπËlanjuje
spomenuti meukon-cept, te razlikuje Ëetiri tipa igara:
agon(natjecanje i vjeπtina); alea (igre na sre-Êu); mimicry (igre
preruπavanja) i ilinx(igre zanosa). U meukonceptu igre πtoga
razrauje Caillois, u prvom su planuvjeπtina izvedbe i pravila, ali
i obiljeæjadruπtvenokulturnog okruæenja. Igrakao vjeπtina
poludragovoljna je akti-vnost, dakle jer je odreena pravilimakoja
omeuju prostor igre (game) kaomeukoncepta. Igra kao sreÊa i
vjeπtinanije viπe Ëista igra i neutilitarni zanos,ali joπ nije do
kraja prestrukturirana uπport.
Pomak πporta izvan podruËja igre
Povijesno motre-
Êi, πport se razvi-jao ovisno o socijal-
nim i klasnim okolno-stima u kojima je isprvabio strogo odvajan
od uti-litarnih gospodarskih ci-ljeva i zadræavan u se-
gmentu slobodnog vre-mena tzv. dokoliËar-
ske klase. Danas jeπport dostupan
πirokim socijalnimslojevima, u akti-
vnom i pasivnom smi-
Svladana izvanjskim motivima, igra je prostorno i vremenski
omeena iuozbiljena te, optereÊena rezultatom, postaje neπto sasvim
drugo -
suvremeni πport. Prostor joj je, nadalje, i antropoloπki suæen,
tako da sedanas, moæemo slobodno reÊi, igraju joπ samo djeca
Od igre do πportaFILOZOFIJA ©PORTA
Piπe Drago VujeviÊ
-
25
slu, dok su samo neke πportske akti-vnosti rezervirane za
povlaπtenu elitu.Institucionalizacija πporta dogaa se usvim
elementima Ëovjekove ludiËkeaktivnosti, i to novovjekovnim poma-kom
πporta izvan podruËja igre. Svla-dana izvanjskim motivima, igra je
pro-storno i vremenski omeena i uozbilje-na te, optereÊena
rezultatom, postajeneπto sasvim drugo - suvremeni πport.Prostor joj
je, nadalje, i antropoloπkisuæen, tako da se danas, moæemo
slo-bodno reÊi, igraju joπ samo djeca.
Preobrazba igre u πportUkratko, kako se ide od koncepta Ëi-
ste igre, preko meukoncepta - igra kaosreÊa i vjeπtina - prema
πportu kao stru-kturiranoj aktivnosti, vidljive su brojnepromjene.
Tu je nuæno pridodati jednood odreenja πporta koje sabire sve
unjemu danas prisutne znaËajke.
Prema Mcphersonu, Curtisu i Loyu(nav. prema ÆugiÊ, 1996.) πport
je stru-kturirana, ciljno-usmjerena, kompetiti-vna, na borbi
utemeljena, ludiËka
(igraËka) tjelesna aktivnost.Preobrazba igre u πport po-sljedica
je, dakle, træiπnogusmjerenja suvremenogdruπtva u svim
njegovimsegmentima. NapuπtajuÊipodruËje igre suvremenise Ëovjek
otuuje od vla-stitih ontoloπko- antropo-loπkih obiljeæja, sve
ma-nje opstojeÊi kao homo ludens.
»ista se igra pretvorila u posao
Igru kao igru nadomjestilo je surovo,bespoπtedno natjecanje koje
u suvre-menom druπtvu proæima sve segmenteËovjekova æivota, od rada
do zabave.Natjecanje je, kao simbol uËinkovito-sti, potisnulo
agonalni element te dove-lo do razvoja πporta ne primarno kaoigre,
nego kao naporne produktivisti-Ëke aktivnosti kojoj je cilj rekord
ili po-bjeda po svaku cijenu. »ista se igra, ko-ja postoji kao
stvar po sebi, leprπava,izvanvremenska, nepredvidiva i slobo-
dna aktivnost, kakvom je vide i tumaËeHuizinga i Caillois,
pretvorila u Ëistuprodukciju, posao, svrhu.
Literatura1. Caillois, R. (2001). Man, Play and Ga-
mes. Chicago: University of IllinoisPress.
2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Za-greb: Naprijed.
3. ÆugiÊ, Z. (1996). Uvod u sociologijusporta. Zagreb: FFK.
-
© portski i olimpijski uspjehne dolazi iskljuËivo samimnastupom
πportaπa. BezodgovarajuÊe administrativne potpo-re i brojnih
razvojnih programa u ko-rist πportaπa i trenera, taj uspjeh ne
bibio u potpunosti moguÊ. Zato Me-unarodni olimpijski odbor
pruæasnaænu potporu razvoju struËne,uËinkovite i znalaËke πportske
admi-nistracije, smatrajuÊi je opÊim do-brom meunarodnog πporta i
olimpi-zma.
SmatrajuÊi da su nacionalni olim-pijski odbori primarni kanal
prijeno-sa univerzalnosti unutar olimpijskogpokreta, MOO
unaprjeivanje njiho-vih upravljaËkih potencijala ocjenju-je
izuzetno vaænim za uspjeπno i cje-lovito voenje tog jedinstvenog
po-kreta koji ujedinjuje πportske i hu-manistiËke potencijale
svjetske zaje-dnice. Kao odgovor na takav za-htjev, najveÊa
svjetska olimpijskazajednica pristupa organizacijomOlimpijske
solidarnosti koja ima nizprojekata i programa u upravljanjuπportom
i njegovim resursima.
Potpora organizirana u Ëetiri kategorije
Nacionalni olimpijski odbori kojinastoje unaprijediti
organizaciju imodernizirati upravljaËku strukturuizravnu potporu
mogu dobiti od
Olimpijske solidarnosti MOO-a krozprogram Upravljanje NOO-a
organi-ziran na globalnoj, svjetskoj razini.Potpora organizirana u
Ëetiri katego-rije: razvoj administracije, nacional-ni teËajevi za
πportske administrato-
re, meunarodni teËajevi πportskogupravljanja (MEMOS) i
razmjenaznanja NOO-a (forumi), ispunjavatemeljne uvjete za
stjecanje potre-bnih znanja i vjeπtina, radi joπuspjeπnijeg
obavljanja zadaÊa nacio-nalnih olimpijskih odbora.
Tim se programom omoguÊuje fi-nancijska potpora NOO-ima
zatroπkove njihovog svakodnevnogdjelovanja, edukaciju zaposlenika
iπportskih administratora kroz orga-nizaciju teËajeva i seminara,
ulaga-nje u informatiËku tehnologiju teomoguÊavanje razmjene znanja
iiskustava kroz bilateralnu i multila-teralnu suradnju s drugim
NOO-ima.
Kako funkcioniraju programiMOO-a u korist nacionalnih
olimpij-skih odbora nabolje kazuju sami pro-grami. Jedan od njih je
Forum koji jeu sluæbi razmjene znanja i iskustavana individualnoj,
regionalnoj i konti-
nentalnoj razini. U tom smisluOlimpijska solidarnost u suradnji
skontinentalnim udruæenjima organi-zira regionalne forume koji se
bavepitanjima posebno vaænim za odre-enu regiju odnosno kontinent,
teodluËuje o godiπnjim programimaodræavanja foruma po
kontinentima.RazliËitim oblicima suradnje, olim-pijski odbori pod
pokroviteljstvomMOO-a kontinuirano dogovaraju vr-stu suradnje i
naËin razmjene stru-Ënih znanja. Bit Foruma je potporaplanskom
upravljanju πportskim ka-drovskim resursima koji su sastavni-ca
strategijskih planova nacionalniholimpijskih odbora. Ono πto je
oso-bito vaæno je aktivna uloga NOO-a uapliciranju novih spoznaja u
razvojumeunarodnog πporta i olimpijskogpokreta.
Novije hrvatsko iskustvoZa koriπtenje programa Olimpijske
solidarnosti posljednjih godina redo-vno konkurira i Hrvatski
olimpijskiodbor, nastojeÊi da znanja iz podru-Ëja upravljanja,
voenja i koordina-cije poslova πportske administracijepodigne na
razinu koja moæe odgo-voriti sve sloæenijim zahtjevima
or-ganizacije meunarodnog πporta.
U predolimpijskoj 2007. godinidvije su hrvatske
kandidatureuspjeπno zavrπene. Naime, u koristnovih znanja, HOO je
dobio i iskori-stio pravo na struËno usavrπavanje u
UËinkovito upravljanjeOLIMPIJSKA SOLIDARNOST
Za koriπtenje programa Olimpijske solidarnosti posljednjih
godina redovnokonkurira i Hrvatski olimpijski odbor, nastojeÊi da
znanja iz podruËja
upravljanja, voenja i koordinacije poslova πportske
administracije podignena razinu koja moæe odgovoriti sve sloæenijim
zahtjevima organizacije
meunarodnog πporta
Piπe Vesna Peran
26
-
27
podruËju medija i odnosa s javnoπÊuu trajanju od tri mjeseca u
Olimpij-skom odboru SAD-a, a koji jeuspjeπno zavrπila Gordana
GaÊeπa,glasnogovornica HOO-a i predsta-vnica za odnose s javnoπÊu.
NovastruËna i organizacijska saznanja izolimpijskog marketinga
stekla je istruËna suradnica za marketinπkeprojekte HOO-a Manuela
Senterdi,koja je tu vrstu dodatnog obrazova-nja unutar olimpijskog
pokreta ste-kla na staæiranju koje je za Olimpij-sku solidarnost
organizirao Novoze-landski olimpijski odbor.
Naprednim teËajevima za πportskoupravljanje razvijenim u
suradnji sMEMOS-om (Executive Masters inSports Organisation
Management), akoje vode profesori s mreæe sveuËi-liπta
specijaliziranih za to podruËje,cilj je pruæiti πportskim
administra-torima znanje i vjeπtine za uspjeπnovoenje olimpijske
πportske organi-zacije na nacionalnoj i regionalnojrazini u pet
podruËja: voenje olim-pijske πportske organizacije, stra-teπko
upravljanje, voenje kadrov-skih poslova, marketing i
medijskakomunikacija te voenje manifesta-cija.
Polaznicima meunarodnih teËaje-va MEMOS-a koji su priznati na
ra-zini magisterija, Olimpijska solidar-nost plaÊa πkolarine i
putovanje napredavanja. Svaki teËaj provodi setijekom akademske
godine, uz poha-anje Ëetiri modula na sveuËiliπtimalociranim na
razliËitim mjestima usvijetu, a osnovni element teËaja zasudionike
voene mentorom je pre-zentirati na kraju projekt kojim se te-æi
unaprjeenju aspekta voenjaπportske organizacije. Za takav
tipusavrπavanja πportske administracijeHOO je kandidirao Almu
PapiÊ, po-moÊnicu glavnog tajnika HOO-a zaprograme lokalnog πporta
i kandida-tura je prihvaÊena.
Sudjelovanjem u ovakvim kao idrugim programima i
projektimaOlimpijske solidarnosti MOO-a, Hr-vatski olimpijski odbor
ne samo dainvestira u vlastite struËne potencija-le veÊ i dokazuje
druπtvenu odgovor-nost i zrelost pripadanja meunaro-dnoj
olimpijskoj obitelji koja ga jeupravo prije petnaest godina
prizna-la za svojeg ravnopravnog Ëlana.
Glavne ciljeve programa "Upravljanje nacionalnih olimpijskih
odbora" i teænju za postizanjemposlovne izvrsnosti Olimpijska
solidarnost MOO-a ilustrirala je s tri "E": "Educate" -
omoguÊavanje edukacije zaposlenika NOO-a, "Exchange" - razmjena
informacija i iskustavas ostalim NOO-ima, a sve radi uspjeπnog
ispunjavanja postavljenih zadaÊa - "Execute".
-
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
Podizanje zastava zemalja sudionica Gimnaestrade u Zagrebu 10.
srpnja 1957.
GODINA 38 • BROJ 143 • PROSINAC 2007.
-
Miroslav Singer bio je jedan od prvih uËitelja tjelovjeæbe i
Ëlan utemeljiteljHrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svoje male
plaÊe davao druπtvu 20 novËiÊa.Sve do izgradnje Sokolane 1883.
godine, zagrebaËki su sokoli vjeæbali u Singerovojdvorani. Æivio je
oskudno, jer nije mogao zasluæiti ni koliko je trebao za æivot.
PRIJE 150 GODINA U ZAGREBU JE UVEDENA NASTAVA TJELOVJEÆBE
Piπe Mirko PoldrugaË
Sredinom XIX. stoljeÊa u europske πkole poËela seuvoditi nastava
tjelovjeæbe. BuduÊi da nisu postojaliadekvatni uvjeti, nastava u
Hrvatskoj u prvo vrijeme
nije bila obvezatna. Na zagrebaËkom Gornjem gradu posto-jale su
dvije gimnazije. KlasiËna gimnazija na Katarinskomtrgu, a Realna
gimnazija na GriËu broj 3. Danas je u tojzgradi Dræavni
hidrometeoroloπki zavod.
Ravnatelj KlasiËne gimnazije Josip Premru uputio je napoËetku
1857. godine dopis vojnoj upravi u BeËu u kojemje traæio da jedan
uËitelj tjelovjeæbe i kaligrafije (krasopisa)doe predavati na
njegovu πkolu. U odgovoru preporuËenje Adalbert Brüll koji je roen
u mjestu Novi JiËin u »eπkoj1834. godine: “PreporuËamo ga i radi
njegova solidnogponaπanja, bez bojazni moæe mu se povjeriti odgoj
mlade-æi”.
U mjesecu lipnju 1857. godine u gimnazijskom dvoriπtupostavljeni
su ureaji za tjelovjeæbu i uvedena je redovnanastava. Narednik
Adalbert Brüll predavao je tjelovjeæbutri sata na tjedan. Devedeset
uËenika bilo je svrstano u petodjela. Ali nakon πest mjeseci
boravka u Zagrebu, Brüll jeiznenada otputovao. UnatoË kratkom
boravku, AdalbertBrüll se u povijesti tjelesnog odgoja Zagreba vodi
kao prvistruËni voditelj.
Dolazak Friedricha Miroslava SingeraNakon deset godina
ravnatelji zagrebaËkih gimnazija
Josip Premru i Josip Torbar zamolili su Friedricha Singe-ra da
doe u Zagreb. Singer je u Zagreb iz Rijeke doπao2. veljaËe 1859.
godine. Bio je zanimljiva osoba, poliglot,vrstan poznavalac
Orijenta i mineralog. Singer je prije to-ga dugo boravio u
Carigradu. Zanimao se za turski jezik,a napisao je, i u rukopisu
ostavio, tursko-njemaËki rje-Ënik. U prizemlju “realke” na GriËu
ureena je dvoranatzv. “Singerova gombaonica”, prva dvorana za
tjelovje-æbu u Zagrebu. Tamo je, u izuzetno skromnim
uvjetima,Singer i stanovao.
Tjelesni je odgoj u poËetku bio obvezatan za muπkuomladinu, a
Singer je privatno poduËavao i tridesetak dje-vojaka uz novËanu
naknadu. Vjeæbalo se u posebnim odje-lima. Ljeti se nastava
odræavala ispred gombaonice, na ta-daπnjoj promenadi, danaπnjem
Strossmayjerovom πetaliπtu,πto je redovno privlaËilo paænju
prolaznika. Zapovijedi za“hodne i redovne vjeæbe” bile su na
njemaËkom jeziku.Singer je dobivao 100 forinti godiπnje plaÊe.
Svaki uËenikplaÊao mu je po 30 novËiÊa mjeseËno, a siromaπni i
dobriuËenici bili su osloboeni naknade.
Meutim, sve to nije bilo dovoljno i prvi je nastavnik tje-lesnog
odgoja u Zagrebu teπko æivio. UnatoË tome, u graduje bio veoma
cijenjen i popularan. Zanimljivo je da je saSingerom u Zagreb iz
Rijeke na poziv baruna AmbrozaVranyczanyja doπao i tamoπnji uËitelj
plesa Pietro Coronel-li, koji je odmah u Zagrebu osnovao poznatu
plesnu πkoluπto ju je kasnije vodila njegova kÊi Elvira.
Zavod za vjeæbanje telaU Singerovom Zavodu za vjeæbanje tela
vladali su red i
disciplina. Singer je napisao neku vrstu kuÊnog reda,
tzv.“Zaptne zakone”. U njima je potanko opisao duænosti vje-æbaËa,
gledateljima je zabranio mijeπanje u rad, a Ëak jepredvidio da “po
svrπenju vjeæbah imade svaki vjeæbaocmirno i Ëedno otiÊi”.
Singer je bio angaæiran na viπe strana. Najprije je namje-ravao
s ostalim zagrebaËkim Nijemcima osnovati njema-
2
Prvi uËitelji tjelovjeæbe u Zagrebu
-
Ëko gimnastiËko druπtvo Turnverein, kakvo je veÊ
ranijeutemeljeno u Ljubljani i Celju. Meutim, jedan je od
najza-sluænijih za osnivanje Tjelovjeæbenog druπtva Hrvatski so-kol
u Zagrebu. Singer je bio jedan od prvih uËitelja i Ëlanutemeljitelj
Hrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svojemale plaÊe davao druπtvu
20 novËiÊa. Sve do izgradnje So-kolane 1883. godine, zagrebaËki su
sokoli vjeæbali u Singe-rovoj dvorani. Bio je i uËitelj
Dobrovoljnog vatrogasnogdruπtva u Zagrebu. Æivio je dosta oskudno,
jer nije mogaozasluæiti ni koliko je trebao za æivot.
Singerova smrtSinger je stanovao u gombaonici u Realnoj
gimnaziji, u
suterenu na lijevoj strani zgrade. S desne je strane bila
ka-vana “Bariπec”. U subotu 5. studenoga 1876. kao i obiËno,doπli
su aci na vjeæbanje popodne u 17 sati, no nitko nijeotvorio. Singer
je veÊ prije doπao kuÊi. Prilegao je i zaspao,a da nije zatvorio
jedan pipac plina. Plin je omamio Singe-ra pa je pravo Ëudo da nije
nastala eksplozija. NaveËer u 19sati jedan je Singerov prijatelj
zakucao na vrata, ali nitkonije otvorio. Kada je zaËuo stenjanje i
jecanje iz sobe,odmah je naslutio nesreÊu, poslao po bravara i
otvorio vra-ta. Odmah je doπao lijeËnik ©ime ©vrljuga, koji ga je
po-kuπao spasiti, no bilo je prekasno i Singer je odnesen u
bol-nicu Milosrdne braÊe.
Prvi pogreb na MirogojuPrijepodne 6. studenoga 1876. godine bilo
je posveÊeno
novo centralno groblje Mirogoj, a Singer je drugi dan bioprvi
koji je tamo pokopan. Kako nije imao porodice nitiimetka, pokopan
je na troπak grada Zagreba u drugom redupolja broj 1. UnatoË
velikoj hladnoÊi sprovod je bio veli-Ëanstven, jer je pridoπlo
mnogo svijeta da vidi prvi sprovodna Mirogoju. Iz bolnice
Barmherzige Brüder - MilosrdnebraÊe u tadanjoj ©pitalskoj, a danas
Gajevoj ulici, krenula
je povorka u 16 sati preko JelaËiÊevog trga, Kaptola i No-ve
Vesi na Mirogoj. Sudjelovale su sve πkole s uËiteljima,gradsko
zastupstvo i poglavarstvo, te mnogi Singerovi uËe-nici, od kojih su
neki imali veÊ ugledan poloæaj. Pogreb jepriredio Hrvatski sokol
zajedno s vatrogascima, kojima jeSinger bio takoer uËiteljem
tjelovjeæbe i zaËasnim Ëla-nom. Na lijesu su bila tri vijenca.
Odbor Hrvatskog sokola pozvao je svoje Ëlanstvo putemnovina da
Singerovom sprovodu prisustvuje u odorama, tesu uz lijes stupala sa
svake strane po petorica sokola i pe-torica vatrogasaca s bakljama.
Na Ëelu povorke iπao je so-kolski barjaktar. Prema grobu Singera su
ponijeli ËlanoviHinterhober, HraniloviÊ, Hojnik i KovaËiÊ, a
vijenac je no-sio Milan Lenuci. Preparandisti su zapjevali
tuæaljku, a nadgrobom je u ime Hrvatskog sokola govorio
gradonaËelnikIvan VonËina, istaknuvπi Singerove zasluge za Hrvatski
so-kol i tjelovjeæbu uopÊe. Vatrogasna je glazba odsvirala
æa-lopojku, a pjevaËki zbor uËitelja “otpjevao je viπe
krasnihzborova”. Zatim su ostali, vatrogasci i πkole poloæili
vijen-ce na grob uz svjetlo baklja, jer je veÊ pala noÊ. Nakon
to-ga velika se povorka vratila u grad. Svom prvom uËiteljuHrvatski
sokol podignuo je kameni nadgrobni spomenik nakojem je uklesano:
“Miroslavu Singeru Hrvatski sokol 1.studenoga 1876”. Naæalost, taj
podatak nije toËan pa Ëestounosi zabunu kad se piπe o prvom ukopu
na Mirogoju.
Literatura1.RadoviÊ, M. (1974). Prvi uËitelji tjelovjeæbe i
plesa u Zagre-
bu. Povijest sporta, 5 (17), 1539 - 1560.2.BuËar, F. (1944).
Miroslav Singer. Hrvatski πport. 4 (48), 3.3.RadoviÊ, M. (1971).
UËitelji maËevanja u Zagrebu od 1856.
godine do danas. Povijest sporta. 2 (5), 457 - 461.
3
Dopis Adalberta Brülla
-
Piπe Zdenko JajËeviÊ
KROVNA RUKOMETNA ORGANIZACIJA OSNOVANA U NESRETNIM
OKOLNOSTIMA
PoËeci djelovanja Hrvatskog rukometnog saveza
4
Prvu rukometnu utakmicu u Hrvatskoj odigrali su uËeniciDræavne
realne gimnazije u Varaædinu, 29. svibnja 1930. naigraliπtu
Varaædinskog πportskog kluba. Prvi meugradski
susret rukometnih reprezentacija Dræavne I. muπke realne
gi-mnazije iz Zagreba i srednjoπkolske reprezentacije
Ljubljaneodigran je 19. svibnja 1935. u Ljubljani (7-5). Prva javna
ruko-metna utakmica u Zagrebu odigrana je na otvaranju
Srednjo-πkolskog igraliπta 1. lipnja 1935. godine. Sastale su se
rukome-tna reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije i
reprezen-tacija srednjih πkola Ljubljane (8-3).
Prvo rukometno prvenstvo zagrebaËkih srednjih πkola
organi-zirano je u πkolskoj godini 1935./1936. uz sudjelovanje
repre-zentacija realnih i klasiËnih gimnazija.
Prve meunarodne utakmiceRukometna ekipa Dræavne I. muπke realne
gimnazije gostova-
la je u vrijeme odræavanja XI. olimpijskih igara u Berlinu u
me-unarodnom omladinskom kampu. Za tog gostovanja ekipa jeodigrala
tri utakmice s ekipama berlinskih srednjih πkola. Dvijepobjede i
jedan nerijeπeni rezultat prvi su meunarodni uspjesihrvatskog
rukometa (13-9, 9-8 i 9-9). Prva meunarodna utakmi-ca u naπoj
zemlji odigrana je 19. srpnja 1939. godine na Sre-dnjoπkolskom
igraliπtu izmeu reprezentacija SveuËiliπta u Za-grebu i
Univerziteta u Grazu. ZagrebaËke je studente vodio pro-fesor
Vladimir JankoviÊ, a studente iz Graza Josef Recla.
ZahvaljujuÊi uËenicima zagrebaËkih srednjih πkola koji su
ma-turirali 1939. godine, pri tadaπnjim zagrebaËkim
πportskimdruπtvima i klubovima poËele su se osnivati rukometne
sekcije.Tako se rukomet poËeo igrati u I. hrvatskom graanskom
πport-skom klubu, H©K LiËaninu, kasnije nazvan Martinovka,
H©KGradske elektriËne centrale, H©K ©parta, H©K Meteoru,
H©KConcordiji i ©K ÆeljezniËar, kasnije nazvan H©K Trnje.
Godine1940. osnovana je rukometna sekcija i pri SK Marathonu.
U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih
rukometnihsekcija osnovali su Rukometni radni odbor, koji je te
godine or-ganizirao I. klupsko rukometno prvenstvo grada Zagreba.
Uz su-djelovanje sedam momËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi
Hr-vatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godine
zapo-Ëeo je djelovati Hrvatski rukometni savez.
Prva sjednica Hrvatskog rukometnog savezaPrva sjednica Hrvatskog
rukometnog saveza odræana je 2. li-
stopada 1941. u prostorijama Hrvatskog πportskog doma u
Ju-riπiÊevoj 3. Povjerenik Saveza kojeg su nametnule vlasti bio
jeKoberac, a zamjenik Klement Heger. Povjerenik Koberac je
zatajnike imenovao GoluboviÊa, Marjana Flandera i Branka Kruæi-
Êa, za blagajnike Lisaka i Vladimira AntonËiÊa, a za
saveznogkapetana Dragutina Peheima. U Savjetodavnom odboru bili su
iHalapir, Vladimir Horvat, Sente i Zvonimir VujasinoviÊ.
U Zapisniku s prve sjednice piπe da je povjerenik Koberacotvorio
sjednicu i podijelio duænosti pojedinim Ëlanovima Savje-todavnog
odbora. Izabran je i odbor za sastav pravila i to u sasta-vu Heger,
Flander, Horvat i Lisak. Kada su prisutni nabrojali naj-potrebnije
stvari koje su savezu potrebne spomenute su i dvijegarniture
dresova, gaÊica i dokoljenica za dræavno i gradskopredstavniπtvo.
Flander je predloæio da se zamoli g. ZebiÊa, daodredi g. JankoviÊa,
kao trenera za dræavno i gradsko predsta-vniπtvo.
U to vrijeme predstavniπtvo je bio pojam za
reprezentaciju.Nejasno je zaπto je to predloæio, kada je za tu
duænost bio odre-en Peheim. Na kraju zapisnika s prve sjednice
Saveza napisanoje neπto πto svjedoËi o njegovom naivnom naËinu
rada: Povjere-nik Koberac odredio je da Ëlanovi Savjetodavnog
odbora javeSavezu svoje adrese, a isto tako i klubovi. Zatim je
povjerenikspomenuo da se u dopisu, koji Êe se slati g. ZebiÊu
spomene (za-moli) da odredi na prvoj meudræavnoj nogometnoj
utakmici kaoglavnu predigru dvije izabrane momËadi rukometaπa.
Zatim jepovjerenik odredio da se poπalje u novine sluæbeno, da se
svi klu-bovi u provinciji jave savezu na adresu: Hrvatski rukometni
sa-vez, Zagreb, JuriπiÊeva ul. 3. Na kraju je nekoliko Ëlanova
Sa-vjetodavnog odbora predloæilo da se dobije neka dvorana zazimske
treninge rukometaπa. Povjerenik Koberac preuzeo je du-ænost da se
upita za dvoranu u PalmotiÊevoj ulici.
Vjeæbovna utakmica hrvatske rukometne reprezentacije
Na drugoj sjednici 9. listopada 1941. Koberac je zamolio
taj-nika da vodi toËnu evidenciju o onima koji ne dolaze redovito
nasjednice. Nakon πto je proËitan zapisnik s prve sjednice
KlementHeger je govorio o prvim problemima koji su se javili u radu
Sa-veza. Dopisi Saveza, iako su napisani, ne πalju se jer nije
napra-vljen æig Saveza. Javio se i prvi klub H©K Zagorac iz
Varaædina.Poslao je dopis u kojem nam javlja da bi æelio postati
Ëlan Save-za, ali da ne zna kako i na koji naËin. Zatim nas moli da
mupoπaljemo savezna pravila i pravila o rukometnoj igri. U
zadnjojtoËki dnevnog reda spominje se vjeæbovna utakmica koju Êe
odi-grati u nedjelju 12. listopada dvije izabrane momËadi.
Saveznikapetan odredio je igraËe koji se imadu pozvati sluæbeno
prekonovina. Kao predigra gornjoj utakmici odredjena je
utakmicaizmedju Zvonimira i druge momËadi Gradjanskog. Bila je to
pr-va trening-utakmica hrvatske rukometne reprezentacije.
U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnih
sekcija osnovali suRukometni radni odbor, koji je te godine
organizirao I. klupsko rukometnoprvenstvo grada Zagreba. Uz
sudjelovanje sedam momËadi, naslov najboljegpripao je ekipi
Hrvatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godinezapoËeo
je djelovati Hrvatski rukometni savez
-
5
Savezu 10 posto neto utrπka od prihoda s utakmicaNa daljnjim
sjednicama Saveza nije se pojavljivao povjerenik
Koberac i to je oËito koËilo donoπenje odluka. Sjednicama
jepredsjedao zamjenik povjerenika Klement Heger. Klubovi susvaku
utakmicu morali javiti i traæiti odobrenje, a Savez ih jeodobravao
i imenovao suce. Takvu su dozvolu na Ëetvrtoj sjedni-ci 23.
listopada zatraæili H©K Meteor i I. hrvatski graanski πport klub.
Na istoj sjednici Savez je odredio da se 10 posto ne-to utrπka
dade, njemu, kao savezni prihod s utakmica. Na petojsjednici 30.
listopada 1941. Marjan Flander je predloæio da sepoπalje dopis
Internacionalnom rukometnom savezu u Berlin,kojim bi se zamolilo da
nam poπalje upute o naËinu pristupanjau savez i adrese rukometnih
saveza koji su uËlanjeni u njihov sa-vez, da bi tako mogli stupiti
u vezu s drugim savezima radi odi-gravanja meugradskih i
meudræavnih utakmica.
Na sedmoj sjednici Savjetodavnog odbora Hrvatskog rukome-tnog
saveza proËitana je ponuda ZagrebaËkog nogometnog pod-saveza da
rukometaπi 7. prosinca 1941. odigraju predigru nogo-metnoj utakmici
gradskih reprezentacija Zagreba i Nürnberga.Savez je prihvatio
ponudu i odredio da se predstavniπtvu Zagre-ba suprotstavi
predstavniπtvo njemaËke vojske. Savezni kapetanje odredio igraËe
koji se mogu smatrati prvim zagrebaËkim re-prezentativcima.
Reprezentacija je nastupila u sastavu: ©urina(Branko Kralj), Josip
Æitnik, Stjepan ©iriÊ, Vladimir ©imanoviÊ,Willer, Zlatko ©najder,
Stanko Marinov, Emil JurkoviÊ, BrankoMarold i Zdenko Ungerer. Loptu
za utakmicu osigurao je H©KMeteor, dokoljenice Graanski, a sve
ostalo dao je Z.N.P. Uta-kmica je zavrπena 5-2