-
GEOPOLITIKE SLIKE SVIJETA (ILI GLOBALNE GEOSTRATEGIJE)
RAZNI GLOBALNI PRISTUPI I GLAVNI PREDSTAVNICI
Politika geografija i geopolitika nastale su i utemeljile se kao
znanstvene discipline kroz prouavanje drave, odnosno njezinog
razvoja
Njihovo znanstveno utemeljenje dolo je na kraj 19. st. i to na
prostoru Njemake, ali se razvijaju i u Francuskoj i Rusiji
Sve ove sile svoje su meusobne odnose temeljile na ravnotei
snaga, svoju vanjsku politiku uglavnom su usmjeravale jedna prema
drugoj
Na poetku 20. st. javlja se Britanac Halford Mackinder Znaenje
Velike Britanije tijekom 20. st. I prije Mackindera postojali su
autori koji su razvili tzv. Svjetski pristup,
jer su svijet promatrali u njegovu totalitetu
-
primjerice Hegel i Marx su se bavili interpretacijom povijesnih
dogaaja
prostor su smatrali kljunim faktorom u razovju ovjeka europsko
sredozemno podruje za njih je bilo jedino podruje
stvarnog i potpunog razvoja ovjeka
za Marxa je istono i azijsko znailo niu razinu ljudskih
dostignua, tu su se po Marxu razvijala primitivna nerazvijena
drutva
zapadni prostor je omoguio napredak ovjeka sukladno njegovoj
dijalektikoj prirodi
na prostoru razvijenog kapitalizma dogaa se povijest, dok istoni
i azijski narodi ive u prolosti
tu se po Marxu nije mogao razvijati komunizam kasnije se
pokazalo da nije bio u pravu
-
Karl Marx
Karl Marx 1818.-1883. njemaki filozof 19. st.
Udaljen od geopolitike
Kljuni initelji povijest su drutvene klase koje su oblikovane
zbog gospodarskog razvoja i raspodjele bogastva
Geoplitika prouava drave, prema Marxu, odluujui initelj je
tehnika, za geopolitiku to je utrka za mo
Za Marxa geografija je spordna datost, bitno je kretanje
povijesti koje vodi ovjeanstvo u istu dinamiku prorok
globalizacije
Suprotstavlja se podjeli bogastva, ali zanemaruje uspon
nacija
Proletarijat nema domovinu, solidarnost s izrabljivanima
Radnici svih zemalja trebali bi se ujediniti kako bi sprjeili
rat klasna solidarnost trebala bi pobjediti nacionalnu
lojalnost
Dogaa se suprotno mobilizacija vojske gotov da ne nailazi na
otpor svaki proleter vjeran je svojoj domovini
-
Za vrijeme svog djelovanja Marx je prihvaao Hegelovu
dijalektiku po kojoj se razvijaju
drutvo i svijet. No unato tome odbacio je
njegov idealizam, po Marxu materijalno odreuje svijest, a ne
obrnuto.
U svojem je djelovanju proao kroz razliita polja, a pritom
se
dotakao velikog broja pitanja, s
tim da je ipak najpoznatiji bio u
analizi povijesti u terminima
borbe klasa, saete u
"Komunistikom manifestu".
Svojim razmiljanjem utjecao
je na Lenjina, Staljina, Fidela
Castra, Che Guevaru, Deborda
i mnoge druge.
Karl Marx Friedrich Engels
-
Ratzel je smatrao da na prostoru Srednje Europe treba nastati
velika mona drava s germanskom dominaciojom.
Mahan razvija drugu ideju more smatra glavnim imbenikom. Njegove
ideje najbolje su prihvatili Njemci prilikom razvoja njemake
pomorske politike
Sir Halford Mackinderov geografski stoer udruio je sva dotadanja
stajalita i oblikovao tzv. cjelovitu
zamisao sa svjetskim pristupom
svoj rad je prvi puta predstavio 1904. godine u lanku Kljune
geografske toke povijesti, da bi kasnije svoje uenje razvio,
objavio u knjizi Demokratski ideali i realisti
-
SIR HALFORD MACKINDER (1861.1947.) prvi sveuilini profesor
geografije u Oxfordu, autor je djela Britanija i britanska mora
primjer moderne geografije lan imperijalista okupljenih oko
Chamberlainove tarifne reforme,
odnosno protekcionistike kampanje
Arthur Neville Chamberlain, britanski politiar, premijer
Ujedinjenog Kraljevstva; zagovornik britanskog imperijalizma 19.
stoljea. Od 1930-40. bio je predsjednik Konzervativne stranke, od
1937-40. britanski premijer
Mackinder je na polju globalne ekonomije zastupao
protekcionistiki imperijalizam
na polju globalne strategije trgovinski rat na polju globalne
politike bioloki imperijalizam
-
etiri ideje koje Mackinder iznosi u djelu: On the Scope and
Methods of Geography kljune za daljnji razvoj Mackinderovih
geopolitikih razmiljanja:
1. Cilj geografa je gledati prema prolosti kako bi bolje
interpretirao
sadanjost.
2. Velik geografska otkria blie se svom kraju, svega je
nekoliko
nepoznanica ostalo na naim kartama.
3. Mackinder je opisao dvije vrste politikih osvajaa:
kopneni
vukovi i morski vukovi.
4. Spoznaje da su tehnoloka dostignua omoguila stvaranje
povrinom velikih modernih drava.
-
Mackinder
The actual balance of political power at any given time is
the product, on the one hand, of geographical conditions,
both economic and strategic, and, on the other hand, of the
relative number, equipment and organization of the
competing nations.
No mere scraps of paper, even though they be the written
constitution of a League of Nations, are, under the conditions
of
to-day, a sufficient guarantee that the Heartland will not
again
become the center of a World war.
-
Mackinder je smatrao da racionalna politika geografija ne moe
postojati ukoliko se ne zasniva na fizikoj geografiji.
Razmiljao je u kategorijama sila mora i sila kopna, odnosno
pomorskih talasokratskih sila i kopnenih telurokratskih sila.
Godine 1904. odrao je predavanje u Britanskom kraljevskom
geografskom drutvu pod nazivom Geografski stoer povijesti u kojem
je izloio teoriju HEARTLANDA KAO KONCEPCIJU GLOBALNE
STRATEGIJE.
Ta teorija shematski stavlja povijest ovjeanstva u okvire
globalnih geografskih predstava.
-
Kontinente Europu, Aziju i Afriku naziva SVJETSKI OTOK.
Unutranjost svjetskog otoka koja je teko dostupna s oceana, nazvao
je
HEARTLANDOM - (Rusija, Ural, Zapadni Sibir, Kazahstan,
Mongolija).
Oko te oblasti, koja je u pravilu rijetko naseljena i nedostupna
pomorskim snagama, na rubovima izdvajaju se dva primorja - privrene
zemlje.
Europsko primorje i tzv. monsunsko primorje, oba lako dostupna s
oceana. Unutar tih prostora koncentriran je velik dio svjetskog
stanovnitva Unutranjost Afrike juno od Sahare, Mackinder je oznaio
kao sekundarni ili
juni HEARTLAND, koji nema stratekog znaaja, a obje Amerike,
Australiju, Britaniju i Japan svrstao je u otoni pojas.
Svoja razmiljanja Mckinder je usmjerio prema procesu irenja
stanovnitva iz prostora HEARTLANDA prema primorjima i otonom
pojasu
Primorje je uvijek bilo slabo zatieno od napadaa iz HEARTLANDA,
dok je sam HEARTLAND ostajao siguran, poto je bio nedostupan
pomorskom prometu. Radi toga je on HEARTLAND nazvao stoerom
povijesti.
-
Geografski stoer povijesti
Prvi lanak nastao je nakon burskih ratova, dok je kjiga nastala
tijekom 1. i 2. svjetskog rata
Mackinder smatra da je poetkom 20. stoljea dolo vrijeme za
cjelovito promatranje svjetske povijesti i procesa koji se dogaaju
u razliitim djelovima svijeta, ali su svi meusobno povezani
europska povijest postala je svjetska i njezina se povijest ne
moe promatrati odvojeno
glavna teza u radu iz 1904. godine bila je da se svjetska
povijest odvija kroz borbu izmeu stanovnika kopnene mase i
pomorskih ljudi
-
Prema Mackinderu zemljina povrina dijeli se na:
Svjetski otok (stoer): Europa, Azija i Afrika (najvei,
najbogatiji, najnaseljeniji prostor)
Unutranji otoni prsten Britansko otoje, Japan
Vanjski otoni prsten Sjeverna Amerika, Juna Amerika i
Australija
Heartland od Volge do Yangtze, od Himalaja do Arktika (Rusko
cartsvo, kasnije SSSR izuzevi poluotok Kamatku)
-
Mackinderovo upozorenje ukoliko Njemaka i Rusija sklope savez,
ili ukoliko bi Njemaka osvojila Rusiju bili bi stvoreni preduvjeti
da Njemaka osvoji cijeli svijet
Takva razmiljanja utjecala su na njemake geopolitiare prilikom
stvaranja vojnog pohoda u dubinu euroazijskog kontinenta
Njemaki geopolitiari nisu u obzir uzeli mogunost da e se
britanske i amerike vojne snage udruiti s ruskim kopnenim vojnim
snagama
Mackinder je smatrao da Sovjetski savez ne smije izai na
Mediteran Predlagao je stvaranje drava June Rusije od neslavenskih
naroda koji
su ivjeli na prostoru izmeu ruskog i poljskog naroda
Ujedinjeno kraljevstvo mora sklopiti savez s Sjedinjenim
Draavama ili se mora razviti u jaku politiku i ekonomsku silu koja
e svoje resurse staviti nasuprot svake kontinentalne sile koja
zaprijeti globalnoj moi
Takve ideje pronale su svoj odgovor u stvaranju NATO saveza i
strategiji ograniavanja CONTAINMENT SSSR-a u vrijeme Hladnog
rata
-
Mackinder zatvoreni svjetski politiki sustav
Ujedinjeno kraljevstvo mora imati povlaten poloaj na tritima
Kine i Afrike, traio je okretanje i savez s
Australijom i Novim Zelandom
Ujedinjeno kraljevstvo zauzima sredinje mjesto u njegovoj
strategiji i razvoj UK je prikazao vanim za svjetsku
civilizaciju
-
Mackinder je tvrdio da je najvanije sredite kopnene mase u
sreditu Euroazije iz kojeg veliko azijsko kladivo stalno udara
prema morskim rubovima te velike kopnene mase.
sredite Euroazije je veliko podruje sastavljeno od stepa i
visoravni, okruuju ga velike planine, na sjeveru hladni pojas
Arktika.
Prirodna tvrava koja je u potpunosti nedostupna pomorskim
ljudima.
Samo mali broj naroda je preivio uglavnom nomadi Prostor na
kojem su se nalazila velika carstva (lako prodiranje
prema unutranjosti, osvajai nisu nailazili na vei otpor)
na junom i zapadnom rubu euroazijske kopnene mase nalazio se
pojas unutar kojeg su nastale i razvijale se brojne civilizacije
(gua naseljenost)
domovina pomorskih ljudi sastavljena od 4 gusto naseljena
prostora: Kina, Indija, Europa i Bliski istok
-
Bliski istok oduvijek je bio prostor preko kojih su prodirali iz
kopnene tvrave na rubne djelove, na toplo more
tu se razvija stalni i jaki pritisak s istoka za zapadne rubove
velike sredinje kopnene mase
to je rezultiralo jaanjem pomorske inicijative zapadnih rubova
koji odlaze u poragu za novim svjetovima
istovremeno s povlaenjem zapadnog ruba iz podruja dodira i
sukoba na Bliskom istoku, slabe tenzije u tom podruju to otvara
mogunost Rusiji za njezino irenje prema Sibiru i Istoku
od tada pa do danas jedna organizirana sila zamjenila je u tim
podrujima razjedinjene nomadske narode, poela kontrolirati taj
prostor i iz toga proizlazi njezina svjetska mo
-
upravo je taj prostor stoer svjetske povijesti (kljuna
geografska toka)
zauzimanjem tog prostora Rusija je ostvarila svjetsku mo rubne
drave svijeta su sastavljene iz dva koncentrina prstena: unutarnji
ili rubni je bio podruje velikih civilizacija Europe,
Bliskog istoka, Indije i Kine
vanjski ili otoni ine: Sjeverna i Juna Amerika, Afrika i
Australija.
Premda je Ujedinjeno kraljevstvo dio Europe Mackinder ju je
smjestio u vanjski prsten
glavni problemi kraja 19. i poetka 20. stoljea bili su na
Bliskom i Dalekom Istoku, a bili su posljedica nepovoljne ravnotee
koja se uspostavila izmeu kopnenog i pomorskog djela
-
Mackinder je smatrao da je u Kolumbovo vrijeme morska sila bila
monija i vanija od kopnene
u postkolumbovo vrijeme stvari su se promijenile i kopnene sile
poinju imati veu mo, a pokretljivost postaje mogua razvojem
eljeznice
za Mackindera Rusija je imala idealnu geografsku poziciju za
ostvarenje svjetske moi, a kao takva predstavljala je opasnost za
pomorske sile, i smatra da bi UK kao pomorska sila trebala
zaustaviti irenje Rusije prema rubovima
Francuska je trebala odvratiti Njemaku da i ona ne pone
provoditi politiku stoerne sile to je i mogla s obzirom na svoj
geografski smjetaj u sreditu Europe
Mackinderovo drugo djelo Demokratski ideali i realnost napisao
je 15 godina kasnije
-
Mackinder predlae da to prije treba pristupiti realiziranju
ratnih uspjeha kako bi se to ranije uspostavio poredak koji bi
ponovo onemoguio ratovanje na prostoru Europe
to treba napraviti to prije dok su drave mlade, jer kad ostare
tada su promjene neizvjesne
uveo je i neka nova promiljanja, a neke geografske cjeline je
imenovao drugaije. Azija i Afrika su postale svjetski otok,
unutarnji prsten postaje svjetsko predgorje, tim prostorom jo od
16. st. vladaju europske sile.
Stoer je preimenovao u HEARTLAND kojeg s Europom povezuje velika
nizina koja omoguava dobru komunikaciju
Sredinji dio ili HEARTLAND iri se na dva kraja: 1) u gorskim
predjelima Srednje Azije (pomorskim silama taj
prostor nije zanimljiv)
2) prema istonoj Europi, Crnom i Baltikom moru (mnogo
zanimljivije podruje)
-
Mackinder je tvrdio da je Istona Europa klju Heartlanda, iz toga
je proiziao njegov poznati triptih (Demokratski ideali i realnost,
1919.):
TKO VLADA ISTONOM EU, VLADA I HEARTLANDOM TKO VLADA HEARTLANDOM,
VLADA SVJETSKIM OTOKOM TKO VLADA SVJETSKIM OTOKOM, VLADA
SVIJETOM
Mackinder nakon Prvog svjetskog rata:
Njemaka (Prusija) postaje glavna prijetnja UK to vie nije bila
Rusija i njeno kretanje prema HEARTLANDU i
UNUTARNJEM PRSTENU
Mackinder smatra da je teite istone Europe na kraju 19. i
poetkom 20. stoljea preselilo iz Petrograda u Berlin,
-
Sukob Germana, Slavena, koji proizlazi iz tenji Germana za
ovladavanjem prostorom Slavena, postao je glavni uzrok Prvog
svjetskog rata
Njemaki drang nach osten (pohod na istok), Njemaku je vodio
prema sreditu HEARTLANDA i sukobu s Rusijom
Ve 1904. Mackinder pie o Rusiji kao krvniku Heartlanda i
mogunosti drugih sila da protjeraju Ruse
Prvi svjetski rat se prema Mackinderu dogodio na temelju
povijesnih obrazaca kako je on zapisao 1904., kao rat pomorskih i
kopnenih ljudi.
Vodio se na prostoru Istone i Zapadne Europe. Kopnene drave su
bile poraene
-
Svoja razmiljanja na kraju Prvog svjetskog rata Mackinder je
posvetio pitanjima budunosti meunarodne zajednice
sredinje pitanje je bilo kako obuzdati voenje ratova smatrao je
da su glavni uzroci ratova nejednak raspored svjetskih
izvora i stratekih potencijala
cilj Lige naroda trebao bi biti uspostava ravnotee svjetskih
sila ime bi se onemoguilo prevladavanje jedne sile nad drugom
jedan od naina uspostave povjerenja i ravnotee u meunarodnoj
zajednici je uspostava skrbnitva velikih sila nad odreenim
podrujima uz odobrenje lige naroda
MACKINDER PREDLAE UDRUENJE DRAVA KAKO BI SE IZBJEGAO UTJECAJ
VELIKIH SILA NA
PROSTORU EUROPE, EUROPE BI TREBALA BITI FEDERACIJA DRAVA
-
Predlae stvaranje tampon zone koja bi sprjeavala rusko i njemako
posezanje u tom podruju i razdvajala dvije velesile, to bi u
konanici dovelo do stabilnosti tog prostora i cijele Europe.
Ukoliko se to ne dogodi tu e biti stalni sukobi U svom zadnjem
lanku iz 1943. The Round World and the
Winning of the Peace, Foreign Affairs, Vol. 21., Br. 4 Mackinder
odstupa od svojeg svjetskog pristupa koji je razvijao poetkom
stoljea pa sve do kraja 30ih godina 20. stoljea
njegov svjetski pristup s poetka 20. st. bio je pod utjecajem
socijalnog darvinizma
u svojim tvrdnjama pribliio se Ratzelu, mada nije tvrdio da
bioloki zakoni budu pojanjenje drutvenih pojava
smatrao je da se na povijesna zbivanja moe utjecati
-
Mackinder je vjerovao da ovjek moe prevladati prirodnu
determiniranost
njegov geopolitiki nadzor proizlazio je iz analitikog i
interpretatistikog istraivanja svjetske povijesti
isticao je opasnost Rusije za budunost Europe Godine 1919. bio
je veleposlanik u Rusiji (Oktobarska revolucija) kaos u vrijeme
revolucije potvrdio je njegova razmiljanja o
stvaranju federacije drava u Europi, koje bi bile zapreka
prodoru Rusije na ostatak europskog kontinenta
Opasnost od Rusije ne svodi se samo na opasnost koja proizlazi
iz veliine ruskog teritorija, broja stanovnitva ili prirodnih
sirovina, ve i na njezin smjetaj na vratima europskog
poluotoka.
-
osim povijesnog sukoba Njemake i Rusije, postoji i opasnost
njihovog saveznitva
To treba sprijeiti Godine 1938. Hitler je pokuao to ostvariti
NEUSPJEH Nakon Drugog svjetkog rata dogodilo se ono ega se
Mackinder
pribojavao: SSSR je uao duboko u Srednju Europu, uspio je u
podjeli Njemake
pobjedom komunizma dolo je do formiranja ogromnog saveznikog
bloka koji je ukljuivao dio europskog rimlanda, itav heartland i
dio azijskog primorskog rimlanda
taj spoj geopolitiari su smatrali glavnom opasnou svjetkom
miru
-
Mackinder predlae stvaranje tampon zona od Baltika, preko
Jadrana do Crnog mora, da bi se izbjegao glavni sukob u Europi
sukob Germana i Slavena
Mackinder je bio prvi geograf koji je pokuao uspostaviti
svjetski pristup
povezao je geografiju i povijest u UK su njegovo uenje smatrali
nerealnim, okantnim i pretjeranim Francuzi i Englezi nisu mnogo
drali do njegovih postavki, ali
Nijemci jesu
njegovo uenje bilo je oblikovano na kraju Prvog svjetskog rata
kada su europski politiari bili zaokupljeni Versaillesom i
poslijeratnim ureenjem svjetskog poretka
-
Alfred Thayer Mahan
Mahan 1840-1914 admiral Utemeljitelj amerike geopolitike
Sudjeluje u Secesijkom ratu (1861.-1865.) otkriva odluujuu
ulogu
industrijske snage Sjevera bez obzira na nadarenost generala
Juga, u kupnji Aljakse (1867.), pobjedi nad panjolskom na Kubi
kojom Sjedinjene Drave dobivaju Portoriko (1898.), izgradnji
otvaranju Panamskog kanala (1914.)
Prouava maritimnu silu Mora i oceani su prostor za kretanje
trgovinski putevi Nuno je nadzirati tjesnace, prolaze Utjecaj
maritimne sile na povijest, 1600.-1783. (1890.) Utjecaj maritimne
sile na Revoluciju i Francusko cartsvo, 1783.-1812.
(1892.)
Suprotstavlja metodiku upornost Engleske, gospodarice mora koja
zatvara Francusku u Europu, oscilacijama Francuske koja nastoji,
istodobno ili naizmjenino, dominirati Europom i osvojiti oceane
-
Jedan od prvih ideologa novog svjetskog poretka PAX AMERIKA koji
e smijeniti stari PAX Britania.
naglasio je pomorski imperijalizam SAD kao manifest sudbinske
predodreenosti globalnim poloajem, duinom obalskih linija,
lukama
i njihovim hinterlandom
Mahan je naglasio da britanska nadmo poiva na kraljevskoj
mornarici, koja kontolira euroazijsku ravnoteu snaga
Amerika treba, u tom lancu sigurnosti, biti komplentarna
Britaniji sa bazama na Pacifiku, gdje e joj potencijalni protivnik
biti Japan.
Po njemu najvanija komponenta na sjevernoj polutci je
Rusija.
Mahan smatra da ta zatvorena kopnena forma ima strateke
prednosti i nedostatke.
Tvrdi da e savez izmeu SAD, UK, Njemake i Japana, jednog dana
sukobiti s Rusijom i Kinom.
-
The interest of America in Sea Power (1897.) prioriteti Amerikog
otoka su:
Zadrati oceane u suradnji s drugom maritimnom silom,
Engleskom
Suprotstaviti se pojavlivanju novih maritimnih sila i ambicijama
Njemake Villiama II
Osnovati savez Amerikanaca i Europljana
-
Imperijalizam snanije nacije ire svoj politiki, ekonomski i
vojni utjecaj nad slabijim
Matthew Perry ameriki vojni zapovjednik koji je 1853. uplovio u
Tokijski zaljev te zapoeo trgovinu s Japanom
Krajem 1800-ih Sjedinjene Drave naputaju razdoblje izolacionizma
zapoinje teritorijalno irenje van vlastitih
kontinentalnih granica
Od sredine
18. do
poetka 19. st.-
Razdoblje
imperijalizma
Snane europske drave ire svoj politiki, vojni i
ekonomski utjecaj
Kolonije u Africi i Aziji
SAD i Japan primjenjuju slinu imperijalistiku politiku
-
Europske drave i Japan iz svojih kolonija uzimali su srovine
koje su zatim odvozili do svojih teritorija gdje su ih preraivali i
dalje
distribuirali
SAD posjeduju vlastite sirovine.
Problem nedovoljno veliko trite na kojem bi plasirali
proizvode
Ameriki industrijalisti trae nova prekomorska trita za svoje
proizvode
U svom djelu The Influence of Sea Power Upon History, Mahan
tvrdi da velike nacije svoj poloaj duguju svojoj pomorskoj moi
Zahtjevao je gradnju flote elinih brodova, osvanje (kupnja)
prekomorskih baza i konstrukciju pomorskog kanala na teritoriju
Srednje Amerike
U konanici su SAD prihvatile sve njegove preporuke
-
Mahanova teorija pomorske moi
Znaajke pomorske moi:
1. Geografski poloaj inzularnost predstavlja prednost
2. Prirodno-geografska obiljeja brojne i u kopno uvuene
luke,
mogunost kretanja rijenim plovnim putevima, rijeke koje
spajaju
unutranjost kontinenta s obalom
3. irenje teritorija duljina obalne crte i znaajke luka
4. Stanovnitvo broj pojedinaca koji mogu sudjelovati u
pomorskim
bitkama
5. Nacionalne znaajke oslananje na trgovinu i poslovanje
6. Vlada vjerna volji naroda, osigurava patno vodstvo, potie
rast i
razvoj, gradi jaku mornaricu, razvija prekomorsku trgovinu
-
Mahan kae da se znaenje pomorske moi moe promatrati unutar tri
podruja:
PROIZVODNJA mogunost i potreba proizodnje proizvoda za razmjenu
ili trgovinu. Na taj nain raslo bi nacionalno bogastvo
BRODARSTVO pod tim Mahan podrazumjeva i trgovako i
vojno brodovlje
KOLONIJE one nisu potrebene samo kao trite za amerike
proizvode ve i kao zatiena mjesta iz kojih e amerika
mornarica
razvijati svoje pomorske koridore; mjesta gdje e moi
popraviti
brodove, uzeti gorivo, itd.
-
Alfred Mahan
Organized force alone enables the quiet and the weak to go about
their business and to sleep securely in their beds, safe from the
violent without or
within.
The study of history lies at the foundation of all sound
military conclusions and practice.
The surer of himself an admiral is, the finer the tactical
development of his fleet, the better his captains, the more
reluctant must he necessarily be to
enter into a fight with equal forces, in which all these
advantages will be
thrown away, chance reign supreme, and his fleet be place on
terms of
equality with an assemblage of ships which have never before
acted
together.
Whether they will or not, Americans must now begin to look
outward. The growing production of the country demands it.