"Slu`beni list APV" izlazi po po- trebi, na pet jezika: srpskom, ma- |arskom, slova~kom, rumunskom i rusinskom. - Rukopisi se ne vra}aju: - Oglasi po tarifi. Novi Sad 31. maj 2006. Broj 8 Godina LXII Godi{wa pretplata 2900 dinara (akontacija). - Rok za reklamacije 15 dana. - Redakcija i administracija: Novi Sad, Bulevar oslobo|ewa 81. YU ISSN 0353-8427 COBISS.SR-ID 17426178 269. Na osnovu ~lana 19. stav 4. Zakona o planirawu i izgrad- wi ("Slu`beni glasnik RS" br. 47/03 i 34/06) i ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu- `beni list APV" br. 17/91), Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, uz sagla- snost Republi~ke agencije za prostorno planirawe, na sedni- ci odr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je ODLUKU O DONO[EWU PROSTORNOG PLANA PODRU^JA POSEBNE NAMENE SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODE DELIBLATSKA PE[^ARA ^lan 1. Donosi se Prostorni plan podru~ja posebne namene spe- cijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara (u daqem tekstu: Prostorni plan) koji je sastavni deo ove Odluke. ^lan 2. Prostornim planom utvr|uju se koncepcije planskih re- {ewa, re`ima i uslova kori{}ewa, organizacije, ure|ewa i za{tite podru~ja obuhva}enog Prostornim planom na terito- rijama op{tina: Alibunar, Vr{ac, Bela Crkva, Kovin i Pan- ~evo. ^lan 3. Prostorni plan sastoji se iz tekstualnog dela i grafi~- kog prikaza. Grafi~ki deo Prostornog plana sadr`i refe- ralne karte u razmeri 1:50.000 i to: osnovna namena povr{ina i saobra}ajna infrastruktura; infrastrukturni sistemi; prirodni resursi, za{tita `ivotne sredine i prirodnih i kulturnih dobara; i referalnu kartu u razmeri 1:100.000 mre- `a naseqa, funkcija i javnih slu`bi. Grafi~ke prikaze iz stava 2. ovog ~lana, izra|ene u 11 primeraka, overava svojim potpisom Pokrajinski sekretar za arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo. ^lan 4. Prostorni plan se ostvaruje prostornim i urbanisti~- kim planovima, planovima i programima razvoja i propisima i op{tim aktima donetim za wegovo sprovo|ewe. ^lan 5. Ugovor o implementaciji Prostornog plana, koji je sa- stavni deo Prostornog plana, zakqu~uje Republi~ka agencija za prostorno planirawe - Organizaciona jedinica za terito- riju AP Vojvodine u Novom Sadu, Pokrajinski sekretarijat za arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo, Pokrajinski se- kretarijat za za{titu `ivotne sredine i odr`ivi razvoj, Po- krajinski sekretarijat za privredu, Pokrajinski sekretari- jat za poqoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine, Pokrajin- ski sekretarijat za obrazovawe i kulturu, Zavod za za{titu prirode Srbije - radna jedinica u Novom Sadu, Zavod za za- {titu spomenika kulture Pan~evo, JP "Vojvodina {ume", [G "Banat" Pan~evo i skup{tine op{tina: Alibunar, Bela Cr- kva, Vr{ac, Kovin i Pan~evo. ^lan 6. Po jedan primerak grafi~kih prikaza iz ~lana 3. stav 2. ove Odluke ~uva se trajno u Skup{tini AP Vojvodine, skup- {tinama op{tina: Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin i Pan~evo, u ministarstvu nadle`nom za poslove prostornog planirawa i urbanizma, u Republi~koj agenciji za prostorno planirawe i u JP za prostorno i urbanisti~ko planirawe i projektovawe "Zavod za urbanizam Vojvodine" Novi Sad, a po dva primerka u Pokrajinskom sekretarijatu za arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo. Analiti~ka dokumentaciona osnova na kojoj se zasniva Prostorni plan ~uva se u Pokrajinskom sekretarijatu za ar- hitekturu, urbanizam i graditeqstvo. ^lan 7. Pravo na neposredan uvid u grafi~ke prikaze iz ~lana 3. stav 2. Odluke imaju pravna i fizi~ka lica, pod uslovima i na na~in koji bli`e propisuje ministar nadle`an za poslove prostornog planirawa i urbanizma. ^lan 8. Prostorni i urbanisti~ki planovi, planovi i programi razvoja koji se donose po posebnim propisima, propisi i dru- gi op{ti akti uskladi}e se sa odredbama ove Odluke u roku od 2 godine od dana wenog stupawa na snagu. Prostorni i urbanisti~ki planovi, planovi i programi razvoja doneti do dana stupawa na snagu ove Odluke, primewu- ju se u delovima koji nisu u suprotnosti sa ovom Odlukom. ^lan 9. Tekstualni deo Prostornog plana objavquje se u "Slu- `benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine". ^lan 10. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva- wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine". Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine 01 Broj: 35-1/2006. Novi Sad, 24. maja 2006. god. Potpredsednik Skup{tine AP Vojvodine, Borislav Novakovi}, s. r.
128
Embed
LXII COBISS.SR-ID 17426178 - puma.vojvodina.gov.rs · 31. maj 2006. SLU@BENI LIST APV Broj 8 - Strana 287 UVOD Izradi Prostornog plana podru~ja posebne namene Spe-cijalnog rezervata
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
"Slu`beni list APV" izlazi po po-trebi, na pet jezika: srpskom, ma-|arskom, slova~kom, rumunskom irusinskom. - Rukopisi se ne vra}aju: -
Oglasi po tarifi.
Novi Sad
31. maj 2006.
Broj 8 Godina LXII
Godi{wa pretplata 2900 dinara(akontacija). - Rok za reklamacije 15 dana.
- Redakcija i administracija: Novi Sad, Bulevar oslobo|ewa 81.
YU ISSN 0353-8427COBISS.SR-ID 17426178
269.
Na osnovu ~lana 19. stav 4. Zakona o planirawu i izgrad-wi ("Slu`beni glasnik RS" br. 47/03 i 34/06) i ~lana 21. stav1. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu-`beni list APV" br. 17/91),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, uz sagla-snost Republi~ke agencije za prostorno planirawe, na sedni-ci odr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO DONO[EWU PROSTORNOG PLANA PODRU^JAPOSEBNE NAMENE SPECIJALNOG REZERVATA
PRIRODEDELIBLATSKA PE[^ARA
^lan 1.
Donosi se Prostorni plan podru~ja posebne namene spe-cijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara (u daqemtekstu: Prostorni plan) koji je sastavni deo ove Odluke.
^lan 2.
Prostornim planom utvr|uju se koncepcije planskih re-{ewa, re`ima i uslova kori{}ewa, organizacije, ure|ewa iza{tite podru~ja obuhva}enog Prostornim planom na terito-rijama op{tina: Alibunar, Vr{ac, Bela Crkva, Kovin i Pan-~evo.
^lan 3.
Prostorni plan sastoji se iz tekstualnog dela i grafi~-kog prikaza. Grafi~ki deo Prostornog plana sadr`i refe-ralne karte u razmeri 1:50.000 i to: osnovna namena povr{inai saobra}ajna infrastruktura; infrastrukturni sistemi;prirodni resursi, za{tita `ivotne sredine i prirodnih ikulturnih dobara; i referalnu kartu u razmeri 1:100.000 mre-`a naseqa, funkcija i javnih slu`bi.
Grafi~ke prikaze iz stava 2. ovog ~lana, izra|ene u 11primeraka, overava svojim potpisom Pokrajinski sekretar zaarhitekturu, urbanizam i graditeqstvo.
^lan 4.
Prostorni plan se ostvaruje prostornim i urbanisti~-kim planovima, planovima i programima razvoja i propisimai op{tim aktima donetim za wegovo sprovo|ewe.
^lan 5.
Ugovor o implementaciji Prostornog plana, koji je sa-stavni deo Prostornog plana, zakqu~uje Republi~ka agencijaza prostorno planirawe - Organizaciona jedinica za terito-riju AP Vojvodine u Novom Sadu, Pokrajinski sekretarijatza arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo, Pokrajinski se-kretarijat za za{titu `ivotne sredine i odr`ivi razvoj, Po-
krajinski sekretarijat za privredu, Pokrajinski sekretari-jat za poqoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo, Pokrajinskisekretarijat za energetiku i mineralne sirovine, Pokrajin-ski sekretarijat za obrazovawe i kulturu, Zavod za za{tituprirode Srbije - radna jedinica u Novom Sadu, Zavod za za-{titu spomenika kulture Pan~evo, JP "Vojvodina {ume", [G"Banat" Pan~evo i skup{tine op{tina: Alibunar, Bela Cr-kva, Vr{ac, Kovin i Pan~evo.
^lan 6.
Po jedan primerak grafi~kih prikaza iz ~lana 3. stav 2.ove Odluke ~uva se trajno u Skup{tini AP Vojvodine, skup-{tinama op{tina: Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin iPan~evo, u ministarstvu nadle`nom za poslove prostornogplanirawa i urbanizma, u Republi~koj agenciji za prostornoplanirawe i u JP za prostorno i urbanisti~ko planirawe iprojektovawe "Zavod za urbanizam Vojvodine" Novi Sad, a podva primerka u Pokrajinskom sekretarijatu za arhitekturu,urbanizam i graditeqstvo.
Analiti~ka dokumentaciona osnova na kojoj se zasnivaProstorni plan ~uva se u Pokrajinskom sekretarijatu za ar-hitekturu, urbanizam i graditeqstvo.
^lan 7.
Pravo na neposredan uvid u grafi~ke prikaze iz ~lana 3.stav 2. Odluke imaju pravna i fizi~ka lica, pod uslovima i nana~in koji bli`e propisuje ministar nadle`an za posloveprostornog planirawa i urbanizma.
^lan 8.
Prostorni i urbanisti~ki planovi, planovi i programirazvoja koji se donose po posebnim propisima, propisi i dru-gi op{ti akti uskladi}e se sa odredbama ove Odluke u roku od2 godine od dana wenog stupawa na snagu.
Prostorni i urbanisti~ki planovi, planovi i programirazvoja doneti do dana stupawa na snagu ove Odluke, primewu-ju se u delovima koji nisu u suprotnosti sa ovom Odlukom.
^lan 9.
Tekstualni deo Prostornog plana objavquje se u "Slu-`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
^lan 10.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 35-1/2006.Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP Vojvodine,Borislav Novakovi}, s. r.
SLU@BENI LIST APVStrana 286 - Broj 8 31. maj 2006.
PROSTORNI PLAN PODRU^JA POSEBNE NAMENE SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODEDELIBLATSKA PE[^ARA
Naru~ilac aktivnosti:REPUBLIKA SRBIJAAUTONOMNA POKRAJINA VOJVODINAPOKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZAARHITEKTURU, URBANIZAM I GRADITEQSTVO
6.8. ZA[TITA @IVOTNE SREDINE 329 6.9. ZA[TITA KULTURNIH DOBARA 330
6.10. BILANSI PRIRODNIH RESURSA 330 6.11. KORI[]EWE I URE\EWE PROSTORA
OD INTERESA ZA ODBRANU ZEMQE I ZA[TITU OD ELEMENTARNIH NEPO-GODA
331 6.12. USLOVI ZA IZGRADWU OBJEKATA,
URE\EWE I KORI[]EWE PROSTORA
332
SADR@AJ
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 287
UVOD
Izradi Prostornog plana podru~ja posebne namene Spe-cijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara pristupilose na osnovu Odluke o izradi Prostornog plana podru~ja po-sebne namene Specijalnog rezervata prirode Deliblatska pe-{~ara ("Slu`beni list APV", broj 17/03), ~iji je sastavnideo Program izrade Prostornog plana podru~ja posebne name-ne Specijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara.
Sadr`aj i osnovna re{ewa ovog Plana utvr|eni su u skla-du sa odredbama Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beniglasnik Republike Srbije", broj 47/03), Pravilnika o sadr`i-
ni i izradi planskih dokumenata ("Slu`beni glasnik Repu-blike Srbije", broj 60/03) i Zakona o Prostornom planu Repu-blike Srbije ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj13/96). Zakonski okvir za izradu ovog Plana predstavqaju ta-ko|e Uredba o za{titi Specijalnog rezervata prirode Deli-blatska pe{~ara ("Slu`beni glasnik Republike Srbije",broj 3/02), Zakon o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni gla-snik Republike Srbije", broj 135/04), Zakon o za{titi `ivot-ne sredine ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 66/91,67/93, 48/94, 44/95, 53/95 i 135/04), Uredba o za{titi prirodnihretkosti ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 3/93 i50/93), Zakon o kulturnim dobrima ("Slu`beni glasnik Repu-blike Srbije", broj 71/94), kao i drugi propisi od zna~aja zaure|ewe, kori{}ewe i za{titu obuhva}enog podru~ja.
Prvu fazu izrade planskog dokumenta, u skladu sa Zako-nom, predstavqa Strategija razvoja planskog podru~ja, koja jeverifikovana od strane Komisije za stru~nu kontrolu i jav-ni uvid dana 16.11.2004. godine, odnosno 18.11.2004. godine.Ovaj dokument predstavqa polaznu osnovu za izradu Predlogaprostornog plana podru~ja posebne namene Specijalnog re-zervata prirode Deliblatska pe{~ara.
Za iznala`ewe optimalnih planskih re{ewa tako|e jekori{}ena relevantna informaciona, studijska i tehni~kadokumentacija, kao i aktuelna planska, urbanisti~ka i drugadokumentacija za ovo podru~je.
U toku rada anga`ovani su stru~waci iz raznih oblasti:za oblast za{tite prirode iz Zavoda za za{titu prirode Sr-bije - Radna jedinica u Novom Sadu, za oblast {umarstva, lo-va i ribolova iz JP "Vojvodina{ume" [G "Banat" Pan~evo,Vodoprivrednog preduze}a "Podunavqe" Kovin, JP "VodeVojvodine" Novi Sad, lova~kih udru`ewa iz Alibunara, Vr-{ca, Bele Crkve, Kovina, Pan~eva, za oblast eksploatacijemineralnih sirovina, termalnih voda i energetike iz Pokra-jinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine isa Elektrotehni~kog fakulteta u Beogradu. Ostvarena je sa-radwa sa nadle`nim Odelewima op{tina Alibunar, Vr{ac,Bela Crkva, Kovin i Pan~evo, kao i sa zainteresovanim dru-{tvenim organizacijama, posebno iz oblasti sporta i turi-zma.
1. POLAZNE OSNOVE
1.1. OBUHVAT PROSTORNOG PLANA
Podru~je Prostornog plana podru~ja posebne namene Spe-cijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara (u daqemtekstu Plan) obuhvata ukupnu povr{inu od 111 196,43 ha, nakojoj se nalaze slede}e cele katastarske op{tine:
6.12.1. SRP Deliblatska pe{~ara 332 6.12.2. Podru~je izvan granice SRP Deliblatska
pe{~ara
332
7. PROCENA EKONOMSKE OPRAVDANO-STI I SOCIJALNE PRIHVATQIVO-STI PLANIRANIH AKTIVNOSTI, OBJEKATA I FUNKCIJA POSEBNE NAMENE
333
8. IMPLEMENTACIJA PLANA 334 8.1. LISTA PRIORITETNIH AKTIVNO-
STI ZA IMPLEMENTACIJU PLANA
334 8.2. U^ESNICI U IMPLEMENTACIJI
PLANA
336 8.3. MERE I INSTRUMENTI ZA REALIZA-
CIJU PLANA
336 UGOVOR O IMPLEMENTACIJI
PPPPN SRP DELIBLATSKA PE[^A-RA
GRAFI^KI PRIKAZ REFERALNE KARTE Razmera
1. OSNOVNA NAMENA POVR[INA I SAOBRA]AJNA INFRASTRUKTURA
1:50 000
2. MRE@A NASEQA, FUNKCIJA I JAV-NIH SLU@BI
1:100 000
3. INFRASTRUKTURNI SISTEMI 1:50 000 4. PRIRODNI RESURSI, ZA[TITA @I-
VOTNE SREDINE I PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA
1:50 000 TEMATSKA KARTA
1. CELINE I PODCELINE POSEBNE NAMENE, ZONE ZA[TITE I UTI-CAJNO PODRU^JE
1:135 000 PRILOZI PLANA
1. Odluka o izradi Prostornog plana pod-ru~ja posebne namene Specijalnog rezerv-ata prirode Deliblatska pe{~ara
2. Struktura kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta po kategorijama, 2004. godine
3. Pedolo{ka karta
Tabela 1-1: Povr{ine op{tina i broj naseqa na podru~ju Plana
R. Op{tina Povr{ina u ha Broj KO Broj naseqa
br. ukupna u obuhvatu % ukup. u obuhvatu ukup. u obuhvatu
1. Alibunar 60 135,26 24 085,49 40.05 10 3 10 3
2. Bela Crkva 35 334,13 16 091,79 45.54 20 5 8 5
3. Vr{ac 79 994,76 14 901,65 18.63 24 3 24 3
4. Kovin 73 002,28 44 380,78 60.79 10 5 10 6
5. Pan~evo 75 665,00 11 736,72 15.51 12 1 10 1
Ukupno 324 131,43 111 196,43 34,31 76 17 62 18
SLU@BENI LIST APVStrana 288 - Broj 8 31. maj 2006.
Podru~je Specijalnog rezervata prirode Deliblatska pe-{~ara obuhvata ukupnu povr{inu od 34829,32 ha od ~ega je34609,32 ha na teritoriji AP Vojvodine, odnosno u obuhvatuovog Plana. Planom se zadr`avaju odredbe Uredbe o za{titiSpecijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara ("Sl.glasnik RS" br. 3/2002) u pogledu granice Specijalnog rezerv-ata prirode Deliblatska pe{~ara i granica re`ima I, II i IIIstepena za{tite za podru~je koje je u obuhvatu Plana.
Granica obuhvata Plana
Granica podru~ja obuhva}enog Planom utvr|ena je Odlu-kom o izradi Prostornog plana podru~ja posebne namene Spe-cijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara ("Sl. listAPV" broj 17/2003) i predstavqa sastavni deo ovog dokumen-ta.
Granica podru~ja Specijalnog rezervata prirode Deli-blatska pe{~ara
Granica podru~ja Specijalnog rezervata prirode Deli-blatska pe{~ara (u daqem tekstu SRP Deliblatska pe{~ara)je definisana Uredbom o za{titi Specijalnog rezervata pri-rode Deliblatska pe{~ara ("Sl. glasnik RS", br. 3/2002) (udaqem tekstu Uredba). Povr{ina SRP Deliblatska pe{~arautvr|ena Uredbom iznosi 34829,32 ha. Ovim Planom je, u skla-du sa Odlukom o izradi Prostornog plana podru~ja posebnenamene Specijalnog rezervata prirode Deliblatska pe{~ara("Sl. list APV" broj 17/2003) i wome utvr|enom granicom ob-uhvata Plana, tretiran deo SRP Deliblatska pe{~ara koji senalazi na teritoriji AP Vojvodine i ~ija povr{ina iznosi34609,32 ha. Izvan granica obuhvata Plana ostalo je podru~jeAde @ilava (92 ha) i deo akvatorije Dunava (128 ha). OvimPlanom se ne predla`e izmena Uredbom utvr|ene graniceSRP Deliblatska pe{~ara na teritoriji AP Vojvodine.
Planom je, u skadu sa Uredbom, definisana i podela na zo-ne za{tite unutar obuhva}enog dela SRP Deliblatska pe{~a-ra:
1. re`im za{tite I stepena, koji obuhvata povr{inuod 2261,80 ha (6,53%),
2. re`im za{tite II stepena, koji obuhvata povr{inuod 8218,59 ha (23,75%),
3. re`im za{tite III stepena, koji obuhvata povr{inuod 24128,93 ha (69,72%).
1.2. OBAVEZE, USLOVI I SMERNICE IZ PLAN-SKIH DOKUMENATA VI[EG REDA
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE SRBIJE je osnovniplan vi{eg reda, ~ija se re{ewa razra|uju ovim Planom. Pro-storni planovi op{tina, koji pokrivaju ovo podru~je, prime-weni su u delovima koji nisu u suprotnosti sa osnovnim ciqe-vima izrade ovog Plana.
Osnovne smernice za kori{}ewe i ure|ewe {uma i {um-skog zemqi{ta na osnovu Prostornog plana Republike Srbi-je, odnose se na unapre|ewe stawa {uma i pove}awe povr{inapod {umama.
Ju`no-banatski okrug, treba da dostigne optimalnu {u-movitost od 17,9%. U ciqu pove}awa povr{ine pod {umama
daju se slede}e smernice koje }e se realizovati kroz prostor-ne planove:
- utvrditi povr{ine za po{umqavawe i prevo|ewe degra-diranog zemqi{ta u {umsko;
- obezbediti trajnost, sistemati~nost i integralnost ugazdovawu {umama i {umskim podru~jima;
- izvr{iti bonitirawe zemqi{ta radi razgrani~ewa ze-mqi{ta na poqoprivredno i {umsko.
Prema odredbama Prostornog plana Republike Srbije de-lovi podru~ja obuhva}eni Planom pripadaju razli~itim poja-sevima intenzivnog razvoja:
- dunavsko-savski pojas intezivnog razvoja I zna~aja;- pojas intezivnog razvoja II zna~aja od Beograda, preko
Pan~eva, Alibunara i Vr{ca, do rumunske granice;- pojas intenzivnog razvoja III zna~aja od Vr{ca do Bele
Crkve.
U skladu sa planskom orjentacijom ka policentri~nomrazvoju i razme{taju aktivnosti, naseqa Kovin, Alibunar iBela Crkva su svrstani u kategoriju malih industrijskih cen-tara.
Prema Prostornom planu Republike Srbije podru~je obu-hva}eno izradom Plana pripada turisti~koj regiji Deli-blatska pe{~ara u okviru Centralne turisti~ke zone II ste-pena nacionalnog ranga. Kao vode}a turisti~ka aktivnost jeletwa rekreacija, dok su ostale izletni~ke, nauti~ke, ekolo-{ke.
Prema Prostornom planu Republike Srbije plansko pod-ru~je SRP Deliblatska pe{~ara pripada vo}arsko-vinogra-darsko-sto~arskom rejonu {to i nije karakteristi~no za pod-ru~je Vojvodine, gde ve}ina prostora pripada ratarskom rejo-nu. Razvoj poqoprivrede na za{ti}enom prirodnom dobrutreba uskladiti sa ustanovqenim re`imima za{tite. Smer-nice razvoja poqoprivrede na ostalom poqoprivrednom ze-mqi{tu odnose se na:
- ~uvawe povr{ina i plodnosti poqoprivrednog zemqi-{ta uporedo sa preduzimawem celovitih i efikasnih merao~uvawa drugih prirodnih resursa za potrebe dugoro~nog raz-voja;
- potpunije iskori{}avawe komparativnih prednosti po-jedinih podru~ja za ekonomski racionalnu proizvodwu zdrav-stveno bezbedne hrane, kako za doma}e tr`i{te, tako i za iz-voz;
- stvarawe uslova za obnovu, opstanak i razvoj porodi~nihpoqoprivrednih gazdinstava na podru~jima koja su zahva}enaprocesima depopulacije;
- podsticawe sitnih poqoprivrednih gazdinstava u prav-cu pove}awa robnosti, putem intenzivne proizvodwe povr}a,vo}a, gro`|a, lekovitog biqa i drugih proizvoda;
- brzi razvoj seoskih podru~ja kroz razvojne programe iprojekte sa "~istim tehnologijama";
- poboq{awe bonitetne strukture obradivih povr{inastrogom i delotvornom za{titom najplodnijih zemqi{ta odpreuzimawa u nepoqoprivredne svrhe.
Osnovni pravci razvoja lovstva su pove}awe brojnostipopulacije sitne i krupne divqa~i, poboq{awe strukturekrupne divqa~i, o~uvawe retkih i ugro`enih vrsta divqa~ii ostale faune.
Prostorni plan Republike Srbije svojom koncepcijom udomenu saobra}ajne infrastrukture je inicirao saobra}ajnekapacitete koji se odnose na prostor i okru`ewe SRP Deli-blatska pe{~ara.
U okviru koncepta `elezni~ke mre`e Republike Srbije,na podru~ju obuhvata Plana egzistira}e slede}e `elezni~kepruge:
Op{tine Broj naseqa Broj stanovnika
Alibunar 3 10 491
Vr{ac 3 5 702
Bela Crkva 5 4 563
Kovin 6 11 828
Pan~evo 1 6 835
UKUPNO 18 39 419
Tabela 1-2: Broj stanovnika 2002. godine na podru~ju Plana:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 289
- Beograd - Pan~evo - Vr{ac - Republika Rumunija;- Pan~evo - Kovin - Smederevo;- Vr{ac - Bela Crkva.
U okviru koncepta drumskog saobra}aja planirani su sle-de}i kapaciteti:
- magistralni put Pan~evo - Vr{ac - Republika Rumunija;- regionalni put R-123 (banatska magistrala) \ala - Se-
~aw - Deliblato - Kovin -Smederevo;- regionalni put R-7 Uqma - Bela Crkva - granica Rumuni-
je.
Konceptom vazdu{nog saobra}aja u okviru gravitacionogpodru~ja ovog prostora egzistira}e mawi aerodromi u Pan~e-vu, Kovinu, Vr{cu i Beloj Crkvi. Osnovni kapacitet u tran-sferu putnika i CARGO saobra}aja za ovaj deo Srbije je ae-rodrom Beograd.
Podru~je obuhvata Plana tangira me|unarodni plovniput reke Dunav, kao i kanal iz sistema DTD. Ovi potencija-li u domenu vodnog saobra}aja treba da se ukqu~e u sistempreraspodele putnika i roba, kao i da svojim budu}im kapaci-tetima (marine, pristani{ta i sl.) doprinesu afirmacijiovog prostora kroz omogu}avawe integralnog prevoza svih za-interesovanih korisnika.
Predmetni prostor pripada banatskom regionalnom si-stemu kori{}ewa, ure|ewa i za{tite re~nih voda. Banatskisistem ~ini ve} postoje}a mre`a kanala hidrosistema DTD,koji }e se pro{irivati na pojedinim podru~jima novim ele-mentima, kao i nizom postrojewa za pre~i{}avawe otpadnihvoda u ciqu o~uvawa i unapre|ewa kvaliteta vode.
Podru~je obuhva}eno ovim Planom pripada Ju`no-banat-skom regionalnom sistemu za vodosnabdevawe koji se oslawana kori{}ewe osnovne izdani, kao i aluvion regionalnog zna-~aja Kovin - Dubovac - Banatska Palanka. Tako|e, postoji mo-gu}nost prebacivawa odre|ene koli~ine vode iz aluviona sadesne obale Dunava. Iz ovog sistema vr{ilo bi se vodosnab-devawe naseqa u slede}im op{tinama: Kovin, Pan~evo, Opo-vo, Vr{ac, Plandi{te i Bela Crkva.
U snabdevawu naseqa vodom, prioritetno i maksimalnobi}e kori{}ena lokalna izvori{ta podzemnih i povr{in-skih voda, a nedostaju}e koli~ine bi}e obezbe|ivane iz veli-kih regionalnih sistema, sa oslawawem na izvori{ta koja suzakonom za{ti}ena od zaga|ewa.
Voda za tehnolo{ke potrebe bi}e zahvatana, po pravilu,iz vodotokova.
Smernice u oblasti energetike su:
- pove}awe proizvodwe energije i oslawawe na sopstveneizvore zasniva}e se prevashodno na kori{}ewu lignita i hi-dropotencijala; mawi deo iskopanog lignita (najvi{e 10%)bi}e kori{}en za proizvodwu su{enog lignita i za druge po-trebe; za ve}e kori{}ewe ugqa u industriji i {irokoj potro-{wi neophodno je pove}ati kapacitete postrojewa za opleme-wivawe lignita i otvoriti nove rudnike sa podzemnom eks-ploatacijom;
- pove}awe proizvodwe i istra`enosti rezervi nafte iprirodnog gasa; intenzivirawe istra`ivawa nafte i prirod-nog gasa; intenzivirawe istra`ivawa i pove}awe proizvodweu inostranstvu (putem koncesija);
poboq{awe stepena iskori{}ewa nafte iz postoje}ih inovih le`i{ta (primenom savremenih sekundarnih i terci-jarnih metoda eksploatacije);
- kori{}ewe obnovqivih izvora energije, naro~ito od2000., prevashodno za zadovoqavawe niskotemperaturnih to-plotnih potreba (kori{}ewe za autonomne i lokalne svrhe, uokviru tzv. male energetike); prioritet }e imati razvoj ma-lih sistema centralizovanog snabdevawa toplotnom energi-
jom (u gradskim naseqima i/ili mawim centrima, poqopri-vrednim kombinatima, bawama itd.), na bazi kori{}ewa geo-termalne energije, biomase i celuloznih otpadaka iz poqo-privrede; rekonstruisawe/izgradwa sto~nih farmi, radi pro-izvodwe biogasa (biogoriva); kori{}ewe sun~eve energije ienergije vetra za specifi~ne lokalne namene;
- poboq{awe kvaliteta rada i pouzdanosti postoje}eelektroprenosne mre`e i magistralne naftne i gasne mre`e,kao i daqi razvoj tih sistema/mre`a;
- gasifikacija gradova u Republici Srbiji, na bazi uskla-|enih koncepcija gasifikacije i toplifikacije, u svrhu zado-voqavawa potreba {iroke potro{we;
- racionalno kori{}ewe i {tedwa neobnovqivih resursai proizvedene energije i stimulisawe primene novih tehno-logija proizvodwe energije, naro~ito onih koje doprinose ra-cionalnom kori{}ewu, {tedwi energije i za{titi `ivotnesredine;
- smawewe konflikata izme|u kori{}ewa energetskihresursa i za{tite `ivotne sredine (naseqa, stanovni{tvo,zemqi{te itd.) i preduzimawe odgovaraju}ih mera za sanira-we negativnih posledica (programi rekultivacije/revitali-zacije, otklawawe {teta itd.);
- izgradwa 400 kV dalekovoda Drmno - Kikinda u oblastisistema osnovne prenosne elektroenergetske mre`e.
Sa stanovi{ta organizacije, ure|ewa i kori{}ewa pro-stora Republike Srbije, osnovni ciq je ravnomerniji terito-rijalni razme{taj stanovni{tva i wegovo intenzivnije obna-vqawe, odnosno pove}awe udela mla|ih kontigenata u emigra-cionim podru~jima i podru~jima sa visokim indeksom stare-wa.
Prema Prostornom planu Republike Srbije op{tine uobuhvatu Plana pripadaju podru~jima sa razli~itom prose~-nom gustinom naseqenosti. Op{tina Alibunar pripada pod-ru~ju sa prose~nom gustinom naseqenosti mawom od 50 sta-novnika na 1 km2, op{tine Bela Crkva, Vr{ac i Kovin pod-ru~ju sa prose~nom gustinom naseqenosti od 50-74 stanovnikana 1 km2, a op{tina Pan~evo podru~ju sa prose~nom gustinomnaseqenosti od 150-199 stanovnika na 1 km2.
Prostornim planom Republike Srbije utvr|ena je hije-rarhijski diferencirana mre`a gradova, prema kojoj su Pan-~evo i Vr{ac regionalni centri, sa pripadaju}im gravitaci-onim podru~jima. Gravitacionoj zoni Pan~eva pripadaju, iz-me|u ostalih, naseqa op{tine Kovin i op{tine Alibunar, agravitacionoj zoni Vr{ca pripadaju naseqa op{tine BelaCrkva.
Koncepcija razvoja sela i unapre|ewa kvaliteta `ivqe-wa u seoskim podru~jima predpostavqa uspostavqawe odgova-raju}eg stepena koordinacije i kombinovanog razvoja poqo-privrede i drugih privrednih, uslu`nih i posredni~kih de-latnosti, od malih industrijskih pogona, zanatstva, trgovine,servisnih i finansijskih usluga, do turizma i doma}e radino-sti.
U Planu su date preporuke za organizaciju javnih slu`biprema hijerarhijskom nivou naseqa, koje polaze od postoje}ihmre`a javnih slu`bi i sa predpostavkom da }e se budu}i raz-voj u ovom sektoru prilago|avati ekonomskim, institucio-nalnim i svojinskim promenama, kao i planerskim propozici-jama utvr|enim Planom.
Prema Prostornom planu Republike Srbije i merama za-{tite `ivotne sredine, koje je potrebno preduzimati u odno-su na stepen zaga|enosti, predmetni prostor pripada 8. kate-goriji.
Za{tita prirodnih dobara obuhvata za{titu izuzetnih ijedinstvenih delova prirode, karakteristi~nih predstavnikapojedinih ekosistema, prirodnih predela oko kulturno-isto-rijskih spomenika i za{titnih zona oko za{ti}enih prirod-nih dobara.
SLU@BENI LIST APVStrana 290 - Broj 8 31. maj 2006.
Ciqevi za{tite biodiverziteta obuhvataju wegovo o~u-vawe, istra`ivawa, pra}ewe stawa i odr`avawe u skladu sapolitikom odr`ivog razvoja. Ciq za{tite prirodnih dobaraje weno pribli`avawe nivou za{tite razvijenih evropskihdr`ava. Prioritet u za{titi prirode u Vojvodini imaju vo-deni tokovi i obalna podru~ja, kao i stepska i pe{~araskapodru~ja. Prostornim planom Republike Srbije predla`e sesticawe me|unarodnog statusa za{tite za celinu za{ti}enogprirodnog dobra SRP Deliblatska pe{~ara, odnosno upis uSvetsku listu za{ti}ene prirodne i kulturne ba{tine(UNESCO).
Osnovna na~ela za{tite kulturnih dobara, a koja su odzna~aja za podru~je obuhva}eno Planom su:
- kulturna dobra {tite se integralno sa prostorom u ko-me se nalaze;
- kulturna dobra tretiraju se kao razvojni potencijalpodru~ja u kome se nalaze;
- za{tita kulturnih dobara je integralni deo razvoja dru-{tva;
- nasle|e koje iz raznih razloga nije obuhva}eno re`imomza{tite, uvodi se u taj re`im;
- u postupku planirawa, mere za{tite se predvi|aju i zadobra koja u`ivaju prethodnu za{titu, kao i dobra koja jo{uvek nisu adekvatno vrednovana i za{ti}ena.
1.3. SKRA]ENI PRIKAZ POSTOJE]EG STAWA
1.3.1. Prirodne karakteristike podru~ja
Klimatske karakteristike
Klima pe{~are klasifikovana je kao izmewena konti-nentalna klima panonskog tipa, sa jasnim elementima stepskeklime. Ona pripada subhumidnoj klimi suvqeg tipa.
Vrednosti pojedinih klimatskih elemenata daju odre|enespecifi~nosti Pe{~ari u odnosu na okru`ewe.
Sredwe maksimalne temperature su ni`e za 0,7 - 1,1° C odprose~ne sredwe maksimalne temperature za podru~je Vojvo-dine, a sredwe minimalne temperature su na [u{ari ispodnule od decembra do aprila. Apsolutni maksimum temperatu-re vazduha je +40° C, a apsolutni minimum -30° C. Najve}i brojmraznih dana je u januaru i to na prostoru Deliblato-Grebe-nac-Banatska Palanka. Od jula do kraja septembra indeks su-{e je ispod 20.
U pogledu padavina u toku godine, juni ima maksimalnekoli~ine padavina (96,6 mm [u{ara, 94,2 mm Flamunda); mi-nimalne koli~ine padavina su u februaru, izuzetno u martu.
Prema sredwim mese~nim vrednostima relativne vla`no-sti vazduha, najvla`niji su meseci decembar i januar, a najsu-vqi april i septembar.
Prose~no trajawe sun~evog sjaja iznosi 2.150 ~asova.
Prisutna je dominacija vetrova iz dva suprotna pravca:jugoistoka i severozapada. Iz svih ostalih pravaca vetrovi
duvaju u 122 ‰. Prose~na ja~ina vetrova, izra`ena u bofori-
ma, iznosi iz pravca jugoistoka 3,8; iz pravca jug-jugoistok 3,5;iz pravca istoka 3,2; iz pravca istok-jugoistok 3,1. Osnovnakarakteristika ovog prostora je da najve}i vetrovi nisu i naj-ja~i.
Seizmika
Prema karti makroseizmi~ke rejonizacije za povratniperiod od 50 godina, izdate od strane Seizmolo{kog zavodaSrbije u Beogradu 1987. godine, podru~je u obuhvatu Plana na-
lazi se u zoni od 7o MCS skale. Zemqotres ovog intenzitetapredstavqa relativno ograni~avaju}i faktor razvoja.
Geolo{ke i geomorfolo{ke karakteristike
Celina SRP Deliblatska pe{~ara daje izgled zasvo|enei talasaste grede ~ije visine postepeno rastu, idu}i od jugoi-stoka prema severozapadu. Stepenasto izdizawe primetno je iidu}i od jugozapada prema severoistoku.
Najni`i pojas, koji se naziva niski pesak, sa prose~nimnadmorskim visinama od 75 do 85 metara, prostire se od inun-dacionih terena uz Dunav od Banatske Palanke pa do Dubovca.Sredwi pojas (sredwi pesak), sa prose~nim nadmorskim visi-nama od 65 do 100 metara, prostire se od trase pomenutog putado zami{qenog pojasa koji povezuje Hatarice sa naseqem Kaj-tasovo. Pojas visokog peska, koji ide od pomenute linije, imaprose~no visinske kote od 100 do 135 metara nadmorske visi-ne.
U oblikovawu reqefa je dominirao fluvijalni faktor.U niskom pesku debqine sloja se kre}u od 5 do 30 m, u sredwempesku od 9 do 50 m, u visokom pesku od 20 do 100 m, s tim {tose u ovom pojasu na ve}im povr{inama, na podlozi peska, nala-zi i les.
Hidrogeolo{ke karakteristike
U hidrogeolo{kom pogledu ju`ni Banat predstavqa naj-slo`eniji deo Vojvodine {to je posledica litostratigraf-ske i tektonske gra|e ovog terena.
Na ovom podru~ju prisutno je vi{e geomorfolo{kih i hi-drogeolo{kih celina, sa naglim prelazima jednih u druge.Najve}i deo predstavqa visok teren same pe{~are, koja zboggotovo iskqu~ivo peskovitog sastava su{tinski predstavqaprostrano sabirno podru~je.
Na najve}em delu SRP Deliblatska pe{~ara osnovni vo-donosni kompleks je debqine 50 metara, i nalazi se na dubiniod 100 do 150 metara. Ova izdan iskliwava prema Dunavu (nadubini od 25 do 50 metara), a iskliwavawem u drugim smerovi-ma, uklapa se u osnovni vodonosni kompleks podru~ja ju`nogBanata (na dubini od 75 do 100 pa i 125 metara). Formirana iz-dan, kao posledica hidrogeolo{kih odlika peskovite sredinei postojawa vodonepropusne podine, ima svoje prirodne izli-ve i izvore po obodu pe{~are, i uti~e na wihov re`im pod-zemnih voda.
Aluvijalna ravan Dunava je u visinskom pogledu ni`a odusporenih voda Dunava, a re`im podzemnih voda se formirapod uticajem doticaja podzemnih voda iz zale|a SRP Deli-blatska pe{~ara i Dunava.
Na ovom podru~ju se nalaze zna~ajni resursi podzemnihvoda:
- duboke izdani u SRP Deliblatska pe{~ara; - izdani osnovnog vodonosnog kompleksa na obodu SRP De-
liblatska pe{~ara, posebno jugozapadno od Vr{ca;- izdani u aluvijalnoj ravni Dunava (od Kovina do u{}a
kanala Hs DTD u Dunav), koje se prihrawuju usporenim voda-ma Dunava, i predstavqaju najzna~ajnije potencijalno izvori-{te za regionalno vodosnabdevawe stanovni{tva ju`nog Ba-nata definisano Prostornim planom Republike Srbije i Vo-doprivrednom osnovom Republike Srbije.
Na obodu SRP Deliblatska pe{~ara su mestimi~no zastu-pqene arteske izdani sa samoizlivaju}im bunarima.
Hidrolo{ke karakteristike ju`nog Banata
Predmetno podru~je ima specifi~ne hidrogeografske ihidrolo{ke odlike koje se veoma razlikuju od susednih pod-ru~ja. Na podru~ju SRP Deliblatska pe{~ara nema nikakvihhidrografskih oblika, osim nekoliko bara, koje se formira-ju na mestima sa povi{enim nivoom podzemnih voda. Zbog ve-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 291
like propustqivosti tla, atmosferske vode brzo poniru u ni-`e slojeve, pa povr{inski ostaju bez dovoqno vlage. Pesak setokom leta i usled duvawa ko{ave isu{uje i do 0,5 m dubine ina 4 % vla`nosti. Me|utim, blizina Tami{a, Kara{a i naro-~ito Dunava ima veliki uticaj na nivo podzemnih voda.
Od prirodnih vodotokova dominantan je Dunav, sa svojimpermanentno usporenim re`imom. Tu je jo{ nizvodni tok Ka-ra{a, me|udr`avni neregulisani vodotok sa malim kapacite-tom minor korita i ~estim izlivawem i plavqewem poqo-privrednog zemqi{ta, nizvodni tok Nere (po obodu) me|udr-`avne grani~ne reke sa Rumunijom, sa svojim buji~nim re`i-mom i izra`enom erozijom priobaqa.
Tu je i mawi prirodni vodotok Dolova~ki Begej, koji gra-vitira vodotoku Nadel, i koji je u vi{e navrata produbqivani pro{irivan sa nekoliko krakova.
Na podru~ju obuhvata Plana nalaze se Belocrkvanska je-zera, nastala eksploatacijom {qunka, zatim jezera na Crnojbari (Gorwe, Veliko i Dowe) i akumulacija Kraqevac kodDeliblata, a postoje uslovi za akumulisawe vode (vi{enamen-ska akumulacija) na Dolova~kom Begeju.
Pedologija
Regija Ju`ni Banat u kojoj se nalazi SRP Deliblatska pe-{~ara, karakteristi~no je podru~je ~ernozema (karbonatni ibeskarbonatni sa ranim znacima zabarivawa). Na podru~juSRP Deliblatska pe{~ara preovla|uju u velikoj meri pesko-vita zemqi{ta.
Delovi u kojima se SRP Deliblatska pe{~ara naslawa na~ernozeme ~ini peskoviti ~ernozem. Zapadno od SRP Deli-blatska pe{~ara, u podru~ju naseqa Dolovo, zna~ajne su povr-{ine pod ~ernozemom i livadskom crnicom, a u blizini nase-qa Mramorak i Deliblato ima znatnih povr{ina pod livad-skom crnicom. Na potezu izme|u naseqa Kovin i Dubovac, uzDunav, susre}emo znatne povr{ine pod raznim varijetetimaritskih crnica (peskovitih, zaslawenih, te{kih). Neposred-no uz sam tok Dunava, na wegovim re~nim adama i u pribre`jureke Kara{ preovla|uju aluvijalna zemqi{ta.
Sva zemqi{ta tipa ~ernozema su visokih proizvodnih po-tencijala, osim zaslawenih i te{kih ritskih crnica. Pesko-vita zemqi{ta su u celini niskih proizvodnih vrednosti.
Podru~je obuhvata Plana, koje zahvata prostor od 111.196ha, u pedolo{kom smislu karakteri{e ~ak 40 tipova, podti-pova, varijeteta i formi zemqi{ta. Osnovne karakteristikegrupa zemqi{ta su:
^ernozemi (55.172 ha ili 49,60%) sa svojim podtipovima,varijetetima i formama zauzimaju dominantne povr{ine napodru~ju obuhvata Plana. Nalaze se prvenstveno na lesnim za-ravnima i lesnim terasama, a samo delimi~no na suvoj i oce-ditoj aluvijalnoj terasi Dunava.
Odlikuju se relativno dubokim humusnim horizontom, ve-oma povoqnim hemijskim, fizi~kim, vodno-vazdu{nim i pro-izvodnim osobinama. Ova zemqi{ta su laka za obradu. Najve-}im delom to su prvoklasna zemqi{ta za poqoprivrednu pro-izvodwu i predstavqaju najve}e prirodno bogatstvo Vojvodi-ne.
Inicijalna zemqi{ta i sme|a stepska zemqi{ta i antro-pogeni peskovi (31.948 ha ili 28,73%) su jako peskovita ze-mqi{ta slabo snabdevena humusom, azotom i fosforom. Napodru~ju obuhvata Plana, usled ni`eg nivoa podzemnih voda,ona predstavqaju apsolutno {umska zemqi{ta.
Ritska zemqi{ta (9.022 ha ili 8,12%) ~ine grupu hidro-morfnog zemqi{ta. Predstavqaju ih ritske crnice i ritskesmonice. Veoma se razlikuju po svojim hemijskim, fizi~kim,vodno-vazdu{nim i proizvodnim karakteristikama.
Ritske crnice i ritske smonice su potencijalno plodnazemqi{ta, koja zahtevaju uvo|ewe vodnog re`ima i primenuintenzivne agrotehnike. U poqoprivrednoj proizvodwi ko-riste se za wivske kulture.
Aluvijalna zemqi{ta (6.494 ha ili 5,83%) su formiranau priobaqu reka Dunava, Kara{a i Nere. Karakteri{e ihlak{i mehani~ki sastav i smawena prisutnost humusa i biq-nih hraniva. Ova zemqi{ta su laka za obradu, a veoma su po-godna za gajewe povrtarskih i wivskih kultura.
Livadska crnica (3.992 ha ili 3,59%) se odlikuje relativ-no dubokim humusnim horizontom, odli~nom strukturom, po-voqnim vodno-vazdu{nim, hemijskim i proizvodnim karakte-ristikama. Po svojim osobinama spada u prvoklasna zemqi-{ta na kojima se, sa punim uspehom, mogu gajiti sve poqopri-vredne kulture.
Slatine (2.381 ha ili 2,14%) su defektna zemqi{ta kojasu zbog {tetnih soli, absorbovanog natrijuma i lo{ih fizi~-kih karakteristika, vi{e ili mawe nepodobna za biqnu pro-izvodwu. Za sada se koriste kao veoma oskudni pa{waci.
Mo~varna zemqi{ta (1.729 ha ili 1,56%) su prevla`enazemqi{ta koja se naj~e{}e nalaze du` obala reka, bara i je-zera. Ova zemqi{ta nisu pogodna za poqoprivrednu proiz-vodwu.
Tresetno zemqi{te (275 ha ili 0,25%) se u AP Vojvodininalazi na svega 420 ha, tako da se ovaj prostor mo`e smatratiprirodnom retko{}u.
Smonice (201 ha ili 0,18%) se prostiru u ju`nom delu po-smatranog prostora, na obodu granice SRP Deliblatska pe-{~ara. Odlikuju se dubokim humusnim horizontom, te{kimmehani~kim sastavom. Vodno vazdu{ne osobine ovih zemqi-{ta su nezadovoqavaju}e. Te{ka su za obradu. Koriste se zawivske kulture, delimi~no za vinogradarstvo i vo}arstvo,ali su proizvodni efekti slabiji nego na zemqi{tima vi{ihklasa.
Prilog br.1: Pedolo{ka karta PPPPN SRP Deliblat-ska pe{~ara
Flora i vegetacija
Raznovrsnu i bogatu floru SRP Deliblatska pe{~ara ~i-ni oko 900 vrsta vi{ih biqaka, me|u kojima su mnoge retko-sti, relikti, kao i vrste ~ije je rasprostrawewe ograni~enona Panonsku niziju (panonski endemi) i weno okru`ewe (pa-nonski subendemi). Sve ove vrste su od naro~itog nau~nog zna-~aja. Me|u vrstama, od kojih su mnoge zakonom za{ti}ene, is-ti~u se one za koje je SRP Deliblatska pe{~ara jedino nala-zi{te u Vojvodini i Srbiji. Takve su: banatski bo`ur (Paeo-nia oficinallis subsp. banatica), stepski bo`ur (Paeonia tenuifolia),pan~i}ev pelen (Artemisia pancicii), {erpet (Rindera umbellata),kockavica Degenova (Fritilaria degeniana) i mnoge druge.
Ve}ina ovih vrsta, kao i pe{~arsko smiqe (Helichrysumarenarium), imaju populacije svedene na granicu opstanka iprema kriterijumima Me|unarodne asocijacije za za{tituprirode (IUCN) svrstane su u grupu vrsta u opasnosti da i{-~eznu, ~ije je o~uvawe jedan od prioriteta za{tite prirode.Sve navedene vrste, pored kleke (Juniperus communis) - jedinogsamoniklog ~etinara Panonske nizije, te pe{~arskog koviqa(Stipa joanis) specifi~ne su za SRP Deliblatska pe{~ara.
U vegetaciji SRP Deliblatska pe{~ara izdvaja se vi{ezajednica pe{~arskih, stepskih, {umo-stepskih i mo~varnihtipova, ~iji su prostorni, mozai~ni raspored, a ~esto i jedin-stvena kombinacija vrsta, kqu~ni ~inioci ekolo{ke ravno-te`e i opstanka `ivog sveta. Na rastresitom, poluvezanompesku, sa minimalnim koli~inama organskih materija, razvi-ja se, samo na ovom podru~ju prisutna zajednica, koja je zbog to-ga nazvana Festucetum vaginatae deliblaticum.
SLU@BENI LIST APVStrana 292 - Broj 8 31. maj 2006.
Osnovnu stepsku fitocenozu, floristi~ki najbogatiju, sajedinstvenom kombinacijom biqnih vrsta stepe predstavqaChrysopogonetum pannonicum, dok se u uslovima intenzivne is-pa{e javqa travni pokriva~ niskog tipa, koji je posebno zna-~ajan za opstanak specifi~ne faune ovog podru~ja.
[ume SRP Deliblatska pe{~ara predstavqaju prelaz iz-me|u termofilnih i mezofilnih hrastovih {uma, a posebanpe~at im daje zajednica ~iji su graditeqi pasdren (Rhamnustinctoria i Rh.catarctica) i virgilijanski hrast (Quercus virgilia-na), karakteristi~ni samo za ovaj prostor.
Fauna
Kao rariteti u fauni SRP Deliblatska pe{~ara isti~use, pre svega, vrste stepskih stani{ta.
Me|u insektima zna~ajna je prvenstveno entomofauna go-log peska, inicijalnih zajednica peska, pe{~arske i stepskevegetacije. Utvr|en je i znatan broj endema, pa ~ak i rodova ivrsta ~ije je uobi~ajeno rasprostrawewe u severnoafri~kimpustiwama.
Pro{irewem granica, kojim je SRP Deliblatska pe{~a-ra obuhvatio i deo Dunava, ritova i dunavskih ada, ukupna bi-olo{ka raznovrsnost za{ti}enog prirodnog dobra zna~ajno jeoboga}ena komponentom ihtiofaune. U prvom redu treba spo-menuti vrste riba od ekonomskog zna~aja, zatim vrste koje suza{ti}ene kao prirodne retkosti, ali i neizbe`ne introdu-kovane (alohtone) vrste.
SRP Deliblatska pe{~ara, sa 24 registrovane vrste vodo-zemaca i gmizavaca, predstavqa faunisti~ki veoma bogato i,istovremeno, po biogeografskim karakteristikama herpeto-faune, jedinstveno podru~je u Evropi, koje je uz to, zbog sklo-pa autohtonih biotopa stepskog tipa i wihovog ukupnog bio-diverziteta, prototip biogenetskog rezervata.
Po ornitolo{kim vrednostima SRP Deliblatska pe{~a-ra sa {irim okru`ewem, sa ukupno 171 vrstom gnezdarica, naprvom je mestu po zna~aju u Srbiji. U grupi najugro`enijihptica na{e zemqe, Evrope, pa i sveta su grabqivice, me|u ko-jima su na Deliblatskoj pe{~ari zastupqene mnoge veoma ret-ke vrste, kao {to su banatski soko (Falco herrug), orao krsta{(Aquila heliaca), orao klikta{ (Aquila pomarina) i mnoge druge,koje se nalaze i na svetskoj Crvenoj listi. Wihov opstanakdirektno je uslovqen o~uvawem pa{wa~kih povr{ina sa te-kunicom, koja predstavqa osnov wihove ishrane.
SRP Deliblatska pe{~ara predstavqa posebno povoqnopodru~je za gne`|ewe mnogih vrsta ptica iz reda peva~ica,kao i vrsta iz redova prilago|enih stepskim i polupustiw-skim uslovima klime, a posebno se izdvajaju vrste kojima jeSRP Deliblatska pe{~ara najva`nije, ili jedno od najva`ni-jih gnezdili{ta u Vojvodini i Srbiji.
Na podru~ju Dubova~kog rita i delom ade ^ibuklije gne-zdi se ~ak 55 vrsta ptica i postoji jedna od najve}ih me{ovi-tih kolonija ~apqi i kormorana u Srbiji, u kojoj se gnezdioko 700 parova ukupno 8 vrsta ptica.
Strmi odseci preko kojih se SRP Deliblatska pe{~aranaslawa na Dunav stani{te su jedne od najve}ih kolonija la-ste bregunice (Riparia riparia) u Evropi (preko 15000 parova).Prostranstvo Dunava predstavqa zna~ajno sredwe-evropskoodmori{te ptica mo~varica na prole}noj i jesewoj seobi -prose~no se ovde zadr`ava oko 80.000 ptica pripadnika 25 vr-sta, od ~ega ve}inu predstavqaju liske i divqe patke, ali ~e-sto i preko 5000 divqih gusaka i 10.000 kormorana.
Teriofaunu SRP Deliblatska pe{~ara u celini, ~iniukupno 39 vrsta, pri ~emu obele`je fauni daju vrste koje pri-padaju stepi i {umo-stepi. Me|u stepskim predstavnicima senalaze i najzna~ajnije retke i ugro`ene vrste, kao {to su: u
na{oj zemqi jedino ovde registrovan, stepski sko~imi{ (Sici-sta subtilis), slepo ku~e (Spalax leucodon), kome je SRP Deli-blatska pe{~ara jedno od tri preostala nalazi{ta u Vojvodi-ni i tekunica (Spermophylus citellus). Slepo ku~e i tekunica na-laze se na Crvenoj listi ugro`enih vrsta sveta (IUCN, 1996.),sa statusom "rawivih vrsta".
Kuriozitet SRP Deliblatska pe{~ara je i prisustvo vu-ka (Canis lupus), vrste sa Crvene liste Evrope i za{ti}ene,kao prirodna retkost, na podru~ju Vojvodine.
Mineralne sirovine
Mineralne sirovine na ovom podru~ju ~ine: nafta i gas,{qunak, ugaq, opekarska glina i treset.
Sa aspekta kori{}ewa energetskih izvora (gas, nafta, ge-otermalna energija) prema Prostornom planu Republike Sr-bije SRP Deliblatska pe{~ara spada u podru~je visoke per-spektivnosti. Iz tih razloga na predmetnom podru~ju plani-ra se izvo|ewe istra`nih radova (istra`ne bu{otine). Me-|utim, kako se radi o veoma labilnoj sredini, prema woj semora trajno obazrivo odnositi i koristiti je samo pa`qivimi dosledno sprovedenim re`imom za{tite i daqe izgradwe iunapre|ewem prirodne sredine.
Na podru~ju obuhvata Plana locirana su gasna, naftna ile`i{ta geotermalne vode: "Mramorak", "Tilva" i "Niko-linci". Ova le`i{ta imaju dovoqno potencijala za daqu eks-ploataciju, kako postoje}eg tako i pove}anog intenziteta.
Velike zalihe {qunka se nalaze u ju`nom delu teritori-je op{tine Bela Crkva (najve}e u na{oj zemqi), uz tok rekeNere. Eksploatacija traje dugi niz godina, {to za posledicuima stvarawe poznatih belocrkvanskih jezera. Jezera na koji-ma je zavr{ena eksploatacija {qunka danas predstavqajuatraktivne turisti~ke lokalitete, ~ija je valorizacija, saaspekta turizma, u toku.
Na Planom obuhva}enom podru~ju se nalazi deo Kostola~-ko-kovinskog lignitskog basena, kao deo jednog od ~etiri naj-ve}a lignitska basena u zemqi. U inundaciji Dunava je u tokueksploatacija ugqa na povr{inskom kopu Kovin, podvodnimna~inom otkopavawa. Na istom kopu se, pored ugqa, vadi i{qunak. Planira se da se na postoje}em lokalitetu, u nebra-wenom delu inundacije Dunava, nastavi eksploatacija nared-nih 10 godina, imaju}i u vidu da su na potezu Kovin - M. Bava-ni{te - Dubovac, u prethodnom periodu otkrivene velike re-zerve kvalitetnog lignita u iznosu od 270.000.000 t, a koji seprema rezultatima istra`ivawa iz 2003/4 godine mogu pro{i-riti na 400.000.000 t. Na ovom podru~ju se, izuzev objekata zaregionalno vodosnabdevawe Banata, u narednom periodu nemogu planirati drugi sadr`aji, a zemqi{te }e se koristitiiskqu~ivo u poqoprivredne svrhe.
Da bi se sagledao eventualni uticaj rudnika "Kovin" naglavni vodonosni horizont Kovin-Dubovac, potrebno je da seurade odgovaraju}a hidrogeolo{ka doistra`ivawa u ciquutvr|ivawa uticaja eksploatacije ugqa na podzemne vode napotezu Dubovac - Bela Crkva kako u inundaciji Dunava, takoi u brawenom delu - potencijalnom izvori{tu i tako proverimogu}nost odr`ivog kori{}ewa oba mineralna resursa (i nesamo to ve} i {qunka).
Tako|e, neophodno je uraditi i studijska i druga istra`ivawai analize, kojima }e se utvrditi uticaj rada rudnika na `i-votnu sredinu, sa merama za{tite i detaqnim programimapra}ewa tih uticaja.
Opekarska glina se vadi na podru~ju op{tine Pan~evo,Alibunar i Vr{ac, gde su locirane i ciglane. Problem sana-cije i rekultivacije nakon eksploatacionog perioda je i ovdeprisutan, kao i na ve}ini lokacija na teritoriji Vojvodine.Svi korisnici se obavezuju da sprovedu rekultivaciju degra-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 293
diranih povr{ina, u skladu sa va`e}om zakonskom regulati-vom.
Na posmatranom podru~ju nalazi{te treseta nalazi se ju-goisto~no od Gaja na potezu prema Dubovcu (nalazi{te "Veli-ki lap"). Na ovom le`i{tu su u prethodnom periodu utvr|enei overene bilansne rezerve vrlo kvalitetnog treseta a proce-weno je da se na {irem podru~ju nalaze velike koli~ine po-tencijalnih rezervi.
S obzirom da su nizijske tresave po me|unarodnim kon-vencijama svrstane u prioritetna stani{ta za za{titu, po-trebno je izvr{iti detaqna istra`ivawa postoje}ih tresavasa aspekta za{tite biolo{ke raznovrsnosti u ciqu sagleda-vawa eventualne mogu}nosti kori{}ewa.
Vodni resursi
Zna~ajne vodne resurse, na posmatranom podru~ju ~ine:podzemne vode, geotermalne vode i reka Dunav.
Na ovom podru~ju se nalaze zna~ajni resursi podzemnih voda:duboke izdani u SRP Deliblatska pe{~ara; izdani osnovnogvodonosnog kompleksa na obodu SRP Deliblatska pe{~ara,posebno jugozapadno od Vr{ca; izdani u aluvijalnoj ravni Du-nava (od Kovina do u{}a kanala HS DTD u Dunav) koje se pri-hrawuju usporenim vodama Dunava.
Prema Vodoprivrednoj osnovi Republike Srbije aluvijonizme|u Kovina i Dubovca predstavqa jedno od dva najve}a iz-vori{ta pitke vode u Srbiji. Zbog izuzetne va`nosti resur-sa, ovo podru~je se defini{e kao potencijalno izvori{te zaregionalno vodosnabdevawe stanovni{tva ju`nog Banata.
Prva sistematska i organizovana istra`ivawa termomi-neralnih voda i hidrogeotermalne energije u Vojvodini zapo-~eta su jo{ 1969. godine. Proizvodwa termomineralnih vodai geotermalne energije u Vojvodini po~iwe 1978. godine ubalneoterapiji i za zagrevawe sportskih i poqoprivrednihobjekata. Na osnovu svetskih i doma}ih iskustava, ocewuje seda bi se geotermalne vode Panonskog basena Vojvodine, s ob-zirom na wene fizi~ko-hemijske i geotermalne karakteri-stike, mogle koristiti: u poqoprivredi za zagrevawe stakle-nika, u sto~arstvu i `ivinarstvu za zagrevawe farmi, u indu-striji kao tehnolo{ka topla voda, u balneoterapiji i sport-sko-rekreaciono-turisti~kim centrima, za zagrevawe naseqai drugih objekata, za snabdevawe stanovni{tva sanitarnomtoplom vodom, u ribarstvu. Najve}i problem u kori{}ewu su
visoka ulagawa i nedostatak finansijskih sredstava.1) Danasse na posmatranom podru~ju, geotermalne vode koriste na te-ritoriji op{tine Alibunar, na lokalitetu Devoja~ki bunar,za sportsko-rekreativne objekte.
Reka Dunav je op{tepoznati prirodni resurs, ~iji je zna-~aj jednako vredan i u pogledu prirodnih karakteristika bit-nih za o~uvawe karakteristi~ne flore i faune, za razvoj tu-rizma, kao i za razvoj vodnog (putni~nog i teretnog) saobra-}aja i povezivawe evropskih zemaqa.
1.3.2. Stanovni{tvo
Analiza demografskog razvoja naseqa u obuhvatu Planaizvr{ena je na osnovu zvani~nih statisti~kih podataka popi-sa stanovni{tva u periodu 1948-2002. godine.
Prema posledwem popisu stanovni{tva 2002. godine u 18naseqa u obuhvatu Plana `ivi 39419 stanovnika. Najmawe na-seqe [umarak (op{tina Kovin), ima svega 180 stanovnika,dok je najmnogoqudnije Dolovo (op{tina Pan~evo), sa 6835stanovnika. Distribucija stanovni{tva prema veli~inskimkategorijama u ovih 18 naseqa ukazuje da je prose~na popula-ciona veli~ina 2190 stanovnika, od toga je {est naseqa maweod 1000 stanovnika, a samo dva su u kategoriji od 5001-10000.
Analiza demografskog razvoja podru~ja u obuhvatu Pla-na ukazala je da je proces senilizacije zahvatio stanovni-{tvo. U analiziranom periodu do{lo je do pada ukupnogbroja stanovnika, pove}awa kontigenta starog stanovni-{tva (ekstremno visok indeks starewa), veoma blagog pora-sta ukupnog broja doma}instava i pada prose~ne veli~inedoma}instva, kao posledice procesa raslojavawa doma}in-stava. Prose~na veli~ina doma}instva je opadala od 4,1 do3,2 ~lana po doma}instvu. Radni kontigent ~ini 61,2% ukup-ne populacije, a ~etvrtina populacije je poqoprivrednostanovni{tvo, od ~ega je oko 60% aktivno. Obrazovnastruktura stanovni{tva je nepovoqna, {to se negativno od-ra`ava i na aktivnost stanovni{tva i efekte tih aktivno-sti. U populaciji starijoj od 10 godina 4,6% je nepismenostanovni{tvo. Od stanovni{tva starijeg od 15 godina bez{kolske spreme je 7,6% i kada se tome dodaju stanovnici sanajvi{e zavr{enom osnovnom {kolom to iznosi preko 60%ovog kontigenta.
Na osnovu svega mo`e se oceniti da je op{ta demografskasituacija na posmatranom podru~ju nepovoqna. Osnovnestrukture stanovni{tva su takve da ne}e obezbediti poboq-{awe demografske situacije ni u narednom periodu.
1.3.3. Mre`a i funkcije naseqa
Mre`u naseqa na podru~ju u obuhvatu Plana ~ini 18 nase-qa prose~ne veli~ine 2.190 stanovnika, od toga su samo Ali-bunar (3.431 st.), centar op{tine i Banatski Karlovac (5.820st.) centri slo`enije strukture delatnosti i funkcija (osta-lo su seoska naseqa).
Ostvareni demografski i privredni razvoj naseqa nijedoveo do promena u prostornoj organizaciji posmatranog pod-
ru~ja koje obuhvata 1.111 km2, {to je neposredno izra`eno ugustini naseqenosti, prose~noj veli~ini naseqa, promenamau veli~inskoj i hijerarhijskoj strukturi naseqa, kao i ufunkcionalnoj neizdiferenciranosti podru~ja.
Na posmatranom podru~ju formirana je mre`a naseqa re-
lativno male gustine (na svakih 100 km2 nalazi se u proseku1,6 naseqa), {to je ispod pokrajinskog proseka (u AP Vojvo-
dini se nalazi 2,2 naseqa na 100 km2). Prose~na veli~ina na-seqa u AP Vojvodini iznosi 4.351 stanovnika, a u naseqimaposmatranog podru~ja 2.190 stanovnika, {to ukazuje na to da jeusitwenost naseqa i mala gustina mre`e naseqa posledicanepovoqnih prirodnih uslova za nastawivawe.
Gustina naseqenosti na podru~ju obuhvata Plana iznosi
29 st/km2, najve}a je u delu koji pripada op{tini Pan~evo (58
st/km2 ), a najni`u gustinu imaju naseqa op{tine Kovin (27
st/km2 ).
Najve}i broj naseqa (6) je u kategoriji do 1.000 stanovni-ka. Prose~na veli~ina naseqa (2190 stanovnika) pripada ka-tegoriji naseqa od 1.000-3.000 stanovnika. U naseqima od3.000 - 5.000 stanovnika se nalazi 43,06 % ukupnog stanovni-{tva u obuhvatu Plana.
1.3.4. Ruralna podru~ja
Nastanak i razvoj naseqa na podru~ju obuhvata Planauslovqen je prirodnim i stvorenim ~iniocima, koji nisu pod-jednako uticali na odre|ivawe polo`aja naseqa, niti su to-kom istorije ravnomerno uticali na wihov razvoj. Najbitni-ji faktori koji su bili od presudnog zna~aja za polo`aj nase-qa su prirodni faktori: SRP Deliblatska pe{~ara, reka Du-nav i poqoprivredne povr{ine koje okru`uju SRP Deliblat-ska pe{~ara.
1 Izvor podataka: Informacija o mogu}nostima kori{}ewa ter-momineralnih voda na podru~ju APV, IV APV, novembar 2003.
SLU@BENI LIST APVStrana 294 - Broj 8 31. maj 2006.
Analiziraju}i genetsko-morfolo{ki izgled naseqa uo-~ava se specifi~na urbanisti~ka struktura kao posledicaspecifi~ne geneze, formirana tokom XVII i XVIII veka. Ve-}ina naseqa je planske kompozicije geometrijskog karakteraortogonalne {eme ulica, koliko to dopu{taju lokalni geo-morfolo{ki uslovi. Ova naseqa su u literaturi poznata kaopanonska naseqa kolonizacionog tipa sa izvesnim odstupa-wima zbog topografskih uslova terena, te se unekoliko raz-likuju od vojvo|anskih naseqa uobi~ajenog izgleda. Ku}e u na-seqima su u{orene i zbijene jedna pored druge. Ulice su pra-ve i {iroke kod ve}ine naseqa.
Pored 18 naseqa, na podru~ju obuhvata Plana postoje i sa-la{i, koji su razbacani po lesnim uzvi{ewima i gredama. Uatarima naseqa ju`nog oboda SRP Deliblatska pe{~ara po-stoje ve}e skupine sala{a (Skorenova~ki rit, Beli breg, Sta-ro selo), a neki sala{i su pretvoreni u naseqa (Siget u Ma-lo Bavani{te i Emanuelovac u [umarak).
Kao posledica odvijawa neke od poqoprivrednih aktiv-nosti (vinogradarstvo, sto~arstvo) ostale su skupine objeka-ta (vinogradarske ku}ice), koje su sada napu{tene a lociranesu na prostorima koji i danas nose ime Mramora~ki, Deli-blatski i Dubova~ki vinogradi. Objekti koji su slu`ili sto-~arstvu su i{~ezli, a nalazili su se u SRP Deliblatska pe-{~ara, kao skupine koliba u kojima su boravili ~obani.
Proces ekonomske, demografske, socijalne i kulturne re-vitalizacije ruralnih podru~ja bi se mogao otvoriti afirm-acijom koncepta integralnog i odr`ivog razvoja, ~ije najva-
`nije komponente ~ine proizvodwa biolo{ki kvalitetnehrane, razvoj turizma i male privrede.
1 Izvor podataka: Informacija o mogu}nostima kori{}e-wa termomineralnih voda na podru~ju APV, IV APV, novem-bar, 2003. god.
1.3.5. Javne slu`be i komunalna opremqenost naseqa
Razvijenost javnih slu`bi u obuhva}enim naseqima ana-lizirana je u skladu sa odredbama Prostornog plana Republi-ke Srbije. Ukupno posmatrano, najlo{ije stawe je u oblastisocijalne za{tite, jer ni u jednom nasequ, ukqu~uju}i i Ali-bunar, kao centar op{tine, ne postoji ni jedan sadr`aj iz oveoblasti. Pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe je zastupqenou ve}ini naseqa, s tim {to je prete`no obuhva}en pred{kol-ski uzrast (5 - 7 god.). Osnovno obrazovawe je zastupqeno usvim naseqima, bilo da postoji osnovna {kola, ili se u~eni-ci upu}uju u susedno naseqe, {to je uskla|eno sa veli~inomnaseqa, odnosno brojem u~enika. Zdravstvena za{tita je re-{ena na nivou op{tine tako {to svi op{tinski centri ima-ju domove zdravqa, a naseqa zdravstvene stanice ili ambulan-te, sa stalno ili povremeno prisutnim lekarom, {to je u di-rektnoj zavisnosti od veli~ine naseqa. Delatnost kulture jenedovoqno razvijena, mada u ve}ini naseqa postoje objektidoma kulture; biblioteke su formirane u sastavu doma kultu-re ili {kole. Sportski tereni (uglavnom fudbalska igrali-{ta) tako|e postoje u skoro svim naseqima. Ve}a naseqa ima-ju fiskulturne sale uz {kolske objekte.
Tabela 1-3: Prikaz javnih sadr`aja po naseqima
Op{tina - naseqe -
Osnovna {kola Sred.
{kola.
De~ija ustano.
Socij. za{tita
Zdravst. za{tita
Apoteka Dom
kulture
Biblioteka Sport.
tereni
ALIBUNAR
ALIBUNAR ++ + - + + + + +
B. KARLOVAC + + - + + + + +
NIKOLINCI + + - + + + + +
VR[AC
UQMA + + - + + + + +
IZBI[TE + + - +* + ± ± +
[U[ARA +* - - +* - - - -
BELA CRKVA
GREBENAC + - + + + +({k) +
DUPQAJA +* - - - - - - -
KAJTASOVO +* - - - - - - -
VRA^EV GAJ + + - + + + +({k) +
BAN.PALANKA + + - + + + +({k) +
KOVIN
MRAMORAK + + - + + + +
DELIBLATO + + - + + + + +
[UMARAK +* - - + - - - -
DUBOVAC + + - + + +
GAJ + + - + + + + +
M. BAVANI[TE +* - - - - - - -
PAN^EVO
DOLOVO + + - + + + + +
Napomena:
* zbog veli~ine naseqa nije opravdano formirati ukupansadr`aj u nasequ, ve} se potrebe zadovoqavaju u drugom nase-qu op{tine.
± postoji objekat koji nije u funkciji.+ ({k) sadr`aj se nalazi u okviru {kole.
Sagledavaju}i stawe razvijenosti javnih funkcija u celi-ni, mo`e se zakqu~iti da je potrebno ulagati u svakom smisluu unapre|ewe i razvoj svake pojedina~ne delatnosti, ~ime bise podigao zdravstveni, obrazovni i kulturni nivo stanovni-{tva podru~ja.
Komunalna opremqenost svih seoskih naseqa je sli~na,{to podrazumeva slede}e:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 295
- sva naseqa imaju izgra|ene vodovode, ali je prisutanproblem nedovoqne snabdevenosti vodom, kako stambenih de-lova naseqa, tako i radnih kompleksa i turisti~kih lokali-teta;
- neizgra|enost sistema za odvo|ewe otpadnih voda (odvo-|ewe se vr{i putem septi~kih jama, koje ~esto nisu izgra|enepo propisima);
- izgra|enu gasovodnu infrastrukturu imaju sva naseqaop{tine Alibunar (Alibunar, Banatski Karlovac i Niko-linci);
- izgra|enu gasovodnu infrastrukturu imaju sva naseqaop{tine Vr{ac (Uqma i Izbi{te);
- u op{tini Bela Crkva ni jedno naseqe nema izgra|enugasovodnu infrastrukturu;
- izgra|enu gasovodnu infrastrukturu u op{tini Kovinima naseqe Mramorak, a u op{tini Pan~evo ima naseqe Do-lovo;
- sva naseqa imaju elektroenergetsku infrastrukturu itelefoniju.
1.3.6. Privreda
Dominantna aktivnost u ve}ini naseqa je poqoprivreda,dok su prate}e funkcije stanovawa iz oblasti tercijarnogsektora i dru{tvenih delatnosti nedovoqno razvijene u od-nosu na potrebe stanovni{tva. Ovakva situacija uti~e na da-qu depopulaciju ovih naseqa, kao i na prelivawe zna~ajnihsredstava u razvijene gradske centre, u kojima ovo stanovni-{tvo zadovoqava veliki deo svojih potreba u oblasti trgovi-ne i uslu`nih delatnosti, kao i u oblasti dru{tvene nadgrad-we. Iako su ove tendencije prisutne ve} dugi niz godina, zna-~ajnijih dru{tvenih aktivnosti (na lokalnom, regionalnom irepubli~kom nivou), u smislu prevazila`ewa navedenih pro-blema, nije bilo.
Poqoprivreda
Na prostoru SRP Deliblatska pe{~ara dominira poqo-privredna proizvodwa u uslovima suvog ratarewa.
Dominantne wivske kulture su p{enica, kukuruz, soja,suncokret, {e}erna repa a odnos povr{ina mewa se iz godineu godinu i uslovqen je tr`i{nim uslovima.
Sto~arska proizvodwa je u konstantnom opadawu a posto-je}i kapaciteti za sme{taj stoke su u lo{em stawu.
Vo}arsko-vinogradarski zasadi nisu zastupqeni u meri ukojoj bi mogli biti s obzirom na pogodnosti prostora, a za sa-da su formirani uglavnom na usitwenim posedima sa dostaprore|enim i ostarelim zasadima.
Poqoprivredna proizvodwa u za{ti}enim podru~jima, ukoje spada i SRP Deliblatska pe{~ara, ima ograni~ewa, kojaproisti~u iz potrebe da se ona uskladi sa re`imom za{titeekolo{ke celine u kojoj se odvija. U dosada{woj praksi nisuiskori{}ene mogu}nosti bavqewa poqoprivredom (sto~ar-stvom) u okviru samog SRP Deliblatska pe{~ara, {to je ne-gativno uticalo na o~uvawe i za{titu prirode, a posebno nao~uvawe pa{wa~kih povr{ina, koje su, zbog nedostatka ispa-{e, pretvorene u {ikare.
Poqoprivreda ima najvi{e izra`enu razvojnu komple-mentarnost sa turizmom, uz vi{estruke obostrane pozitivneuticaje. Na osnovu sagledavawa strukture poqoprivrednihpovr{ina prema na~inu kori{}ewa, mo`e se zakqu~iti dapostoje}a struktura poqoprivredne proizvodwe ne mo`e zna-~ajnije uticati na poboq{awe strukture i kvaliteta turi-sti~kog proizvoda subregiona.
[umarstvo kao privredna grana
Jedna od funkcija {uma Banatskog {umskog podru~ja, u~ijem je okviru i podru~je obuhva}eno izradom ovog Plana jei proizvodna funkcija.
U okviru [G "Banat" Pan~evo, {ume SRP Deliblatskape{~ara u zoni III stepena za{tite se koriste uglavnom kaoogrevno i sitno tehni~ko drvo tvrdih li{}ara (bagrem).Ovim se delimi~no podmiruju potrebe okolnog stanovni{tvau ovim sortimentima. Meki li{}ari na povr{inama van SRPDeliblatska pe{~ara se koriste kao industrijsko drvo.
Mawi korisnici {uma u obuhvatu ovog Plana (vodopri-vreda, poqoprivredni kombinati i privatna lica), tako|e,koriste {ume za tehni~ko i ogrevno drvo.
Plasman drvnih proizvoda se vr{i u preduze}ima drvneindustrije u Pan~evu, Kawi`i, Zabre`ju i Sremskoj Mitro-vici, a postoje i mawi kapaciteti za rezawe trupaca.
Turizam
Subregion Ju`ni Banat ima periferan geografsko-sao-bra}ajni polo`aj u odnosu na teritoriju Vojvodine i Srbije,sa izra`enom prigrani~nom pozicijom. U odnosu na druge tu-risti~ki zna~ajne prostorno-geografske celine na teritori-ji Srbije, ovo podru~je ima povoqan polo`aj prema Dunavu i\erdapskoj regiji, koja se svrstava u turisti~ki najvrednijedelove Srbije, {to mo`e do}i do izra`aja u razvoju turizmakroz komplementarne odnose ove dve prostorne celine.
U pogledu spoqa{we saobra}ajne povezanosti (i turi-sti~ke dostupnosti) najve}i zna~aj ima magistralni pravacPan~evo-Alibunar-Vr{ac-Rumunija (E-70), koga prati `e-lezni~ka pruga istog ranga, a koji se znatnim delom pokla-pa sa veoma prometnim isto~noevropskim turisti~kimpravcem. Ovim saobra}ajnicama je podru~je povezano sa jed-nom od najfrekventnijih saobra}ajnica Evrope - Korido-rom 10. Veliki zna~aj u turisti~koj dostupnosti bi moglaimati transevropska dunavska saobra}ajnica (vodeni kori-dor).
Unutra{wa saobra}ajna povezanost obezbe|ena je prekopostoje}ih regionalnih (Kovin-Bela Crkva, Bela Crkva -Vr-{ac) i lokalnih putnih pravaca, ~ija bi mre`a morala bitidopuwena da bi se ostvarila kvalitetna dostupnost do posto-je}ih i budu}ih zna~ajnih turisti~kih lokaliteta, kao i me-|usobna povezanost pojedinih naseqa i obezbedila kvalitet-na veza sa centrima u okru`ewu (Kovin-Smederevo, Beograd,Pan~evo...).
Raznolika hidrografska mre`a posmatranog podru~ja, usadejstvu sa drugim prirodnim elementima i pojavama, dopri-nosi ukupnoj turisti~koj atraktivnosti i rekreativnoj funk-cionalnosti subregiona (reke Dunav, Nera, Kara{, kanalDTD - OKM, mawi vodotoci, ve{ta~ka jezera, zabarene povr-{ine, izvori pitke vode, podzemne pitke i geotermalne vode).
Turisti~ka vrednost prirodnih potencijala ovog podru~-ja je zna~ajna, ve} zbog same ~iwenice da SRP Deliblatska pe-{~ara, po svojim ukupnim karakteristikama, predstavqa zna-~ajnu turisti~ku vrednost. Dinski reqef, specifi~na klima,raznovrsnost flore i faune, ~ine ovaj prostor izuzetno pri-vla~nim za posetioce raznih interesovawa.
SRP Deliblatska pe{~ara sa neposrednim okru`ewem jevrlo atraktivna i pogodna za razvoj ekolo{kog, lovnog, ribo-lovnog, nauti~kog i rekreativnog turizma. Postoje}i i po-tencijalni turisti~ki lokaliteti su Devoja~ki bunar, ^ar-dak, [umarak, Dubova~ki rit, deo Podunavqa, dowi deo doli-ne Kara{a i turisti~ki lokaliteti Zagaji~kih brda i Duma-~e. Svi ovi lokaliteti, izuzev Devoja~kog bunara i ^ardaka,nalaze se na perifernim delovima SRP Deliblatska pe{~a-ra. Zbog ustanovqenih re`ima za{tite nema uslova za izgrad-wu novih turisti~kih punktova u okviru samog SRP Deli-blatska pe{~ara. Stara Palanka, zbog svog polo`aja, bi mo-gla da preuzme ulogu nosioca razvoja turizma na ovom prosto-ru, a sva okolna naseqa bi mogla da budu ukqu~ena u formira-we adekvatne turisti~ke ponude.
SLU@BENI LIST APVStrana 296 - Broj 8 31. maj 2006.
Mada na ovom podru~ju postoje odre|eni turisti~ki kapa-citeti, do sada ostvareni rezultati u oblasti turisti~keprivrede se ne mogu oceniti kao zadovoqavaju}i.
Ostale grane privrede
Na podru~ju obuhvata Plana (van SRP Deliblatska pe-{~ara) industrija je neravnomerno razvijena, a delatnostitercijarnog sektora jo{ uvek nisu dostigle nivo koji zahtevasavremeni standard `ivqewa.
Prema Uredbi, u SRP Deliblatska pe{~ara na prostorupod re`imom za{tite I stepena zabrawena je svaka delatnost(aktivnost) osim nau~nih istra`ivawa i kontrolisane eduka-cije. Na podru~ju re`ima za{tite II i III stepena zabrawuje seizgradwa industrijskih i drugih objekata ~iji rad i postoja-we mogu izazvati nepovoqne promene kvaliteta zemqi{ta,vode, vazduha, `ivog sveta i lepote predela, odnosno izvo|e-we radova koji mogu naru{iti morfolo{ke i hidrolo{ke ka-rakteristike terena i integritet prostora.
1.3.7. [ume i {umsko zemqi{te
Mozai~an raspored razli~itih tipova zemqi{ta uti~ena pojavu razli~itih tipova vegetacije. Osnovni tipovi {u-ma na podru~ju SRP Deliblatska pe{~ara su {ume lu`wakasa |ur|evkom na pararendzinama na pesku (lu`wak u prvomspratu i |ur|evak u prizemnoj flori) i {ume krupnolisnogmedunca na sirozemu i pesku do po~etne i sredwe faze orga-nogene pararendzine ( pionirske vrste, borovi i bagrem naplitkim zemqi{tima sa malo humusa).
Vegetaciju SRP Deliblatska pe{~ara ~ini {umska, `bu-nasta i travna vegetacija. [umsku vegetaciju ~ine bagrem, cr-ni i beli bor i u mawoj meri lipa, hrast, topola i ostali li-
{}ari. Bagremove {ume su najbrojnije, ali i najslabijeg kva-liteta. Ve}i deo borovih sastojina je stradao u po`aru. U alu-vijalnoj ravni Dunava zastupqeni su razli~iti tipovi {umatopole i vrbe.
SRP Deliblatska pe{~ara je pod trostepenim re`imomza{tite. Najve}i deo povr{ine zauzimaju {ume u III stepenuza{tite (87,4% od ukupne povr{ine {uma), a najvrednije {u-me, sa aspekta za{tite prirode, su u I i II stepenu i ~ine12,6% povr{ine.
[ume van SRP Deliblatska pe{~ara su nedovoqno zastu-pqene, kao i {umsko zemqi{te. [ume se nalaze u priobaquDunava, uz Osnovnu kanalsku mre`u ({ume vodoprivrede) i uokviru poqoprivrednih kombinata i dobara u ataru naseqa.Neznatne povr{ine {uma su u privatnom vlasni{tvu.
U priobaqu Dunava u okviru VP "Podunavqe" iz Kovinase nalaze {ume doma}ih i EA topola sa delimi~nim u~e{}emprirodnih sastojina vrba i tvrdih li{}ara. Uz Osnovnu ka-nalsku mre`u se nalaze ve{ta~ke sastojine doma}ih i EA to-pola, vrba, poqskog jasena i bresta u vidu za{titnih pojaseva.Ove {ume su nedovoqno zastupqene i delimi~no degradirane.
Nedovoqna {umovitost okru`ewa SRP Deliblatska pe-{~ara uti~e na pogor{awe mikroklimatskih uslova i smawe-we prinosa u poqoprivredi (uticaji vetra i eolske erozije).Nagli prekid vegetacije na granici za{ti}enog prirodnogdobra i okru`ewa negativno uti~e i na bio-ekolo{ko staweprirodnog dobra.
Van{umsko zelenilo (linijsko zelenilo atara i naseq-sko zelenilo) je, tako|e, nedovoqno razvijeno. U naseqimanedostaju kategorije zelenih povr{ina javnog kori{}ewa iza{titno zelenilo.
Tabela 1-4: Pregled ukupnih povr{ina {umskog zemqi{ta po op{tinama
R. br.
Op{tina Uk.pov. dela op{tine u obuhvatu Plana (ha)
Ukupna povr{ina {umskog zemqi{ta u obuhvatu Plana (ha)
% uk. {umskog zemqi{.
ostali privatno ukupno
1. Alibunar 24085,48 1667,80 19,42 1687,23 7,01
2. Bela Crkva 16091,79 2225,23 543,67 2768,91 17,21
3. Vr{ac 14901,65 2207,71 100,31 2308,03 15,49
4. Kovin 44380,78 10342,49 62,75 10405,24 23,45
5. Pan~evo 11736,72 22,16 0,49 22,65 0,19
UKUPNO 111 196,43 16 465,40 726,67 17 192,08 15,46
1.3.8. Lov i lovna podru~ja
Ve}i deo SRP Deliblatska pe{~ara je u sastavu lovi{ta"Deliblatska pe{~ara". Lovno-ribolovni centar "Labudovookno" je, tako|e u sastavu ovog lovi{ta, a obuhvata deo Podu-navqa. Glavne gajene vrste divqa~i su jelen obi~an, srna, di-vqa sviwa i divqa patka gluvara, koje su ujedno i vrste tro-fejne divqa~i. U ogra|enom delu lovi{ta "Dragi}ev hat" segaji obi~an jelen i divqa sviwa.
Sem gajenih vrsta divqa~i u lovi{tu su zastupqeni: zec,fazan, poqska jarebica i drugi sisari i ptice, koji su lovo-stajem za{ti}ene vrste, divqa~ van re`ima za{tite i mnogo-brojne trajno za{ti}ene vrste (vuk, ris, vidra, orao, jastreb,soko i druge vrste).
Lovi{tem "Deliblatska pe{~ara" gazduje [G "Banat" izPan~eva. Susedna lovi{ta naseqavaju izuzev jelena-obi~nog,iste vrste divqa~i (srna, zec, fazan, poqska jarebica i divqapatka - gluvara). To su lovi{ta lova~kih udru`ewa: "SredwiBanat" na delu teritorije op{tine Alibunar, "Vr{a~ka ku-la" na delu teritorije op{tine Vr{ac, "Nera" na delu teri-torije op{tine Bela Crkva, "Ju`ni Banat" na delu teritori-
je op{tine Kovin i lovi{te "Tami{" koje se nalazi na teri-toriji op{tine Pan~evo.
Lovno-ribolovni centar "Labudovo okno" je, tako|e, u sa-stavu ovog lovi{ta, a obuhvata deo Podunavqa. U okviru za-{ti}enog podru~ja evidentirano je oko 50 vrsta riba, grupi-sanih u 13 familija, razli~itog stepena istra`enosti i zna-~aja.
Posledwih decenija sastav ihtiofaune vodenih ekosiste-ma SRP Deliblatska pe{~ara je izmewen i naru{en prome-nom ekolo{kih uslova.
1.3.9. Saobra}aj i infrastrukturni sistemi
Na podru~ju obuhvata Plana egzistiraju kapaciteti svihoblika saobra}aja preko sistema puteva, `elezni~kih pruga,kanala DTD i plovnog puta reke Dunav.
Geosaobra}ajni polo`aj ovog prostora je ekscentri~an uodnosu na postoje}e drumske saobra}ajne kapacitete i mre`eVojvodine i Srbije. Putevi iz sistema kategorisane i rekon-struisane putne mre`e su:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 297
- M - 1.9 Pan~evo - Vr{ac;- M - 24 Pan~evo - Kovin;- M - 7.1. Uqma - Bela Crkva;- R - 123 Kovin - Deliblato - Banatski Karlovac;- R - 115 Kovin - Bela Crkva.
U postoje}em stawu, putna mre`a nije sistemski formi-rana i ne postoji integralnost povezivawa izme|u razli~i-tih vidova saobra}aja.
Izgra|enost postoje}ih kategorisanih puteva, koji omo-gu}uju dostupnost SRP Deliblatska pe{~ara iz vi{e prava-ca, ne zadovoqava osnovne kriterijume komfora i nivoe sao-bra}ajne usluge, te trase prolaze kroz naseqa. U saobra}aj-nim tokovima su prisutne sve strukture vozila, a elementiovih puteva ne zadovoqavaju osnovne kriterijume bezbedno-sti.
Sistem nekategorisanih puteva ~ine pristupni i {umskiputevi koji su utvr|eni u {umskoj privrednoj osnovi .
Nekategorisani putevi u okviru SRP Deliblatska pe-{~ara uglavnom povezuju pojedine va`nije lokalitete ({um-ske ku}e, vidikovce - osmatra~nice i sl.) i u funkciji su za-{tite od akcidentnih situacija i za{tite i odr`avawa eko-sistema. Ovi putevi imaju ograni~enu prohodnost, jer su bezsavremene podloge, osim puta [u{ara - Deliblato, koji je,zbog svoje izgra|enosti, poprimio i druge, ne`eqene funkci-je (odvijawe javnog saobra}aja). Utvr|eni sistem nekategori-sanih puteva ima polinomnu funkciju prilaza pojedinim lo-kalitetima kao i funkciju za{tite u slu~ajevima akcidentnesituacije .
Na podru~ju obuhvata Plana postoje kapaciteti `ele-zni~kog saobra}aja koji se minorno koriste. Izuzetak je `e-lezni~ka pruga Beograd - Pan~evo - Vr{ac - granica (Rumuni-ja), koja je u putni~ko-robnoj eksploataciji, ali sa eksploata-cionim karakteristikama daleko ispod evropskih standarda.@elezni~ke pruge Vladimirovac - Kovin i Vr{ac - Bela Cr-kva se ne koriste, osim povremeno kao industrijski koloseci.Kapaciteti `elezni~kog saobra}aja, uz modernizaciju, pred-stavqaju dobru osnovu za uspostavqawe integralnog saobra-}aja u funkciji ovog prostora .
Vodni saobra}aj na prostoru obuhva}enom Planom zastu-pqen je preko glavnog plovnog puta reke Dunav i plovnog pu-ta kanala iz sistema DTD, ali prevozni kapaciteti se kori-ste daleko ispod mogu}nosti. Vodni potencijali ovog prosto-ra daju odli~ne prostorne i infrastrukturne mogu}nosti zabudu}u afirmaciju.
Vazdu{ni saobra}aj za potrebe ovog podru~ja se odvijapreko aerodroma Sur~in (za putni~ki i kargo saobra}aj), ko-ji u potpunosti zadovoqava sada{we obime zahteva. Mawi ae-rodromi na ovom prostoru su locirani u Vr{cu (za mawe avi-one), Kovinu i Beloj Crkvi. Za potrebe poqoprivredne avi-jacije postoje poletno-sletne travnate staze u svim op{tina-ma obuhva}enim Planom. Postoje}a infrastruktura daje do-bru osnovu za daqi razvoj vazdu{nog saobra}aja.
Vodoprivredna infrastruktura
Stanovni{tvo se snabdeva pija}om vodom organizovano,na lokalnom nivou. Jedino se sva naseqa op{tine Bela Crkvasnabdevaju vodom iz centralnog izvori{ta "Stra`a".
Na obodima SRP Deliblatska pe{~ara izdan je mesti-mi~no arteska (samoizlivni bunari), kao na primer u op{ti-ni Alibunar. Seoska naseqa zahvataju prose~no 1-6 l/s, a op-{tinski centri od 13 (Alibunar), do 55 l/s na izvori{tuStra`a, za celu belocrkvansku op{tinu. U op{tini Kovinse za stanovni{tvo zahvata 32 l/s, uz dodatnih 20 l/s za indu-striju.
Kvalitet podzemnih voda na podru~ju obuhvata Planauglavnom zadovoqava kriterijume vode za pi}e, kao i sa izvo-
ri{ta "Stra`a", dok je u ostalim naseqima registrovan po-ve}an sadr`aj gvo`|a, mangana ili amonijaka iznad MDK.Ubudu}e je na ovom podru~ju dovoqan prvi stepen prerade si-rove podzemne vode do nivoa kvaliteta vode za pi}e (aeraci-ja, filtracija i dezinfekcija), a u priobaqu Dunava, zbogpli}ih nivoa i ve}e podlo`nosti zaga|ewu, drugi stepen (po-red navedenih mera za prvi stepen potreban je i hemijskitretman).
[to se odvo|ewa vode ti~e, kanalizaciona mre`a za pri-hvat otpadnih voda skoro nigde nije izgra|ena, sem delimi~nou Alibunaru i Banatskom Karlovcu, ve} se otpadne vode di-rektno upu{taju u vodotokove (kanale) bez prethodnog pre~i-{}avawa, ili se upu{taju u podzemqe putem upijaju}ih buna-ra. U narednom periodu bi trebalo, u skladu sa finansijskimmogu}nostima, pre}i na potpuno mehani~ko i biolo{ko pre-~i{}avawe otpadnih voda u naseqima.
Sistemi za odvodwavawe poqoprivrednog zemqi{ta subrojni, sa gustom kanalskom mre`om i mnogobrojnim crpnimstanicama. Zadatak ovih sistema je da blagovremeno odveduvi{ak vode sa poqoprivrednog zemqi{ta, ali ~esto i da pri-hvate atmosferske vode iz mawih naseqa.
Najgu{}a mre`a i najve}i crpni kapaciteti su na niskomterenu u priobaqu Dunava, koji je pod permanentnim uticajemuspora Dunava, izazvanog branom \erdap. Tu se nalaze i povr-{ine pod drena`om. Ovim sistemima se potpuno diriguje re-`imom podzemnih voda na ovom zaista ugro`enom podru~ju(doticaji vode i sa severa, sa SRP Deliblatska pe{~ara, i sajuga, iz Dunava). Pitawe odvo|ewa suvi{nih povr{inskih ipodzemnih voda sa ovog podru~ja ima prvorazredni prioritet.
Sisteme za{tite od poplava Dunava ~ine:
- nasipi uz levu obalu Dunava (sa ustavama) i za{titni si-stemi (kanali, samoizlivni bunari i crpne stanice), kojimase podvirne i procedne vode usporenog Dunava kroz nasip pri-kupqaju i prepumpavaju nazad u Dunav);
- desni nasip Nere koji {titi podru~je od ~estih izliva-wa ove buji~ne reke;
- nasipi uz HS DTD {tite podru~je od dirigovanog re`i-ma HS DTD (uzvodno od ustave Kajtasovo) i re`ima Dunavakoji se prote`e kanalom HS DTD nizvodno od ustave Kajtaso-vo.
Velike vode Kara{a se izlivaju po podru~ju bez za{tite.U zoni visokog terena je obala uglavnom za{ti}ena obalou-tvrdama, a tok se mestimi~no reguli{e naperima.
Osnovna ograni~ewa na ovom prostoru vezana su za:
- ugro`avawe uspostavqenog vodnog re`ima na Dunavu(akumulacija), na kanalu DTD, rekama Kara{ i Nera (uspor),drena`nom sistemu "Nera-Kara{-Kajtasovo" i Belocrkvan-skim jezerima;
- ugro`avawe sistema za navodwavawe;- za{tita kvaliteta vode, kako povr{inskih, tako i pod-
zemnih.
Energetska infrastruktura
Postoje}a gasovodna mre`a na podru~ju obuhvata Plana,povezana je u jedinstveni gasovodni sistem Republike Srbije.Izgra|eni su slede}i gasovodi:
- MG-01 f 323.9 mm Mokrin - Pan~evo, kapaciteta 25 000m3/~as;
- bu{otinski gasovodi od bu{otina do SOS (sabirno-ot-premna stanica) Tilva;
- razvodni gasovod od MG-01 do naseqa Alibunar, pre~ni-ka 4", kapaciteta 2500m3/~as;
SLU@BENI LIST APVStrana 298 - Broj 8 31. maj 2006.
- razvodni gasovod od SOS Tilva do naseqa Banatski Kar-lovac i Nikolinci, pre~nika 4", kapaciteta 2500 m3/~as;
- razvodni gasovod od SOS Tilva do naseqa Uqma i Izbi-{te, pre~nika 4", kapaciteta 2500 m3/~as;
- razvodni gasovod od gasovoda Pan~evo - Tilva do naseqaMramorak i Dolovo, pre~nika 4", kapaciteta 2500 m3/~as.
Postoje}i kapaciteti i izgra|enost gasovodne mre`e vanSRP Deliblatska pe{~ara pru`aju mogu}nost wenog pro{i-rewa i daqe izgradwe u ciqu gasifikacije svih naseqa naovom podru~ju, {to nema uticaja na o~uvawe prirode u okvirugranica SRP Deliblatska pe{~ara. Gasovodne instalacije,koje se nalaze u okviru samog SRP Deliblatska pe{~ara ne-maju uticaja na okru`ewe, jer su sve instalacije izgra|enepodzemno, tako da se transport gasa vr{i u zatvorenom siste-mu.
Na podru~ju obuhvata Plana ne postoje izgra|eni nafto-vodi.
Na podru~ju obuhvata Plana locirana su slede}a le`i-{ta gasa, nafte, podzemne vode: le`i{te "Mramorak", le`i-{te "Tilva" i le`i{te "Nikolinci".
Na podru~ju obuhvata Plana evidentirane su slede}e ga-sne, naftne i hidrotermalne razradne i proizvodne bu{oti-ne:
- 14 gasnih bu{otina koje su u proizvodwi (9 u SRP Deli-blatska pe{~ara);
- 5 gasnih bu{otina koje nisu u proizvodwi (1 u SRP De-liblatska pe{~ara);
- 1 naftna bu{otina koja je u proizvodwi;- 1 naftna bu{otina koja nije u proizvodwi;- 2 bu{otine vode koje su u proizvodwi;- 13 konzerviranih bu{otina (3 u SRP Deliblatska pe-
{~ara);- 14 negativnih bu{otina (2 u SRP Deliblatska pe{~ara).
U granicama obuhvata Plana hidrogeotermalni potenci-jali ispitani su samo na nivou prospekcijskih istra`ivawa ito severno od poteza Banatsko Novo Selo-Mali Lug-Parta,gde su u proteklom periodu izbu{ene tri istra`ne bu{otinena {irem podru~ju Banatskog Karlovca i Alibunara.
Turisti~ka organizacija "Devoja~ki bunar" iz Alibuna-ra, koristi hidrotermalnu bu{otinu Db-1/H za otvoreni re-kreacioni bazen od 1986. godine. Bu{otina je optimalne izda-{nosti 7,4 l/s i temperature vode 24 °C.
Podru~je obuhvata Plana u pogledu snabdevawa elektri~-nom energijom nije jedinstveno. Pojedini delovi podru~jasnabdevaju se iz raznih pravaca. Na datom prostoru postojiizgra|ena prenosna mre`a sa pripadaju}im trafostanicamarazli~itog naponskog nivoa od 110 kV i 400 kV, distributiv-na sredwenaponska 35 kV, 20 kV i 10 kV, kao i niskonaponska0,4 kV i pripadaju}e trafostanice.
Postoje}e kapacitete elektroenergetske infrastrukturekarakteri{e neprilago|enost zahtevima stalno rastu}e po-tro{we. Izgra|enost prenosne i distributivne mre`e je za-dovoqavaju}a u pogledu pokrivenosti prostora, ali ne i u po-gledu kapaciteta i tehni~kih karakteristika vodova i di-stributivnih trafostanica.
Snabdevawe elektri~nom energijom potro{a~a na pro-storu obuhva}enom Planom obezbe|eno je iz trafostanica TS110/20 kV "Bela Crkva", instalisane snage 31 kVA, TS 110/20kV "Vr{ac 2", instalisane snage 31 kVA, TS 110/35 kV "Vr-{ac 1", instalisane snage 2h20 kVA, ", TS 110/20 kV "Alibu-nar", instalisane snage 2h31 kVA, TS 110/20 kV "Kovin", in-stalisane snage 31 kVA, TS 110/20 kV "Pan~evo 4", instalisa-ne snage 2h31 kVA.
Na podru~ju Deliblatske pe{~are izgra|en je 400 kV da-lekovod 453 Pan~evo - TE Drmno, kao i 110 kV dalekovodi
151/2 Pan~evo -Alibunar, 151/3 kV Alibunar - Vr{ac , 1156Vr{ac 2 - Vr{ac 1, 1002 Vr{ac - Bela Crkva. Ovi dalekovo-di ~ine i deo osnovne prenosne elektroenergetske mre`e zateritoriju AP Vojvodine.
Ve}i deo prenosne mre`e je odgovaraju}eg kvaliteta. Deosredwenaponske mre`e je gra|en za 10 kV naponski nivo, te semora rekonstruisati ili zameniti. Kapaciteti izgra|enihtrafostanica tako|e su nezadovoqavaju}i, te je potrebno unarednom periodu pove}ati instalisanu snagu trafoa i iz-graditi nove kapacitete.
Sekundarna (niskonaponska) mre`a neposredno napaja po-tro{a~e i mo`e se konstatovati da ona pokriva sva naseqenamesta podru~ja, kao i pojedina~ne turisti~ke lokalitete.
Postoje}a niskonaponska mre`a je najve}im delom vazdu-{na, kablovski na~in napajawa uglavnom je zastupqen u ve}imgradskim naseqima. Rekonstrukcija niskonaponske mre`e unaseqima je delimi~no izvr{ena, te je potrebno u potpunostiistu izvr{iti.
Skoro svi izletni~ki lokaliteti u obuhvatu Plana susnabdeveni elektri~nom energijom. Potrebno je pove}ati si-gurnost i kvalitet napajawa.
Javna rasveta u naseqima, kao i na turisti~kim lokalite-tima nije potrebnog nivoa.
Postoje}a elektroenergetska mre`a sa nezadovoqavaju-}im karakteristikama, predstavqa smetwu daqem razvojupodru~ja.
Telekomunikaciona infrastruktura, kojom su obuhva}enitelekomunikacioni objekti, telefonske centrale, spojni pu-tevi i primarna mre`a u naseqima ve}im delom, i po kvali-tetu, i po kapacitetu je na zadovoqavaju}em nivou. Sekundar-na mre`a nije na zadovoqavaju}em nivou, veliki deo je izgra-|en nadzemno i nedovoqnog kapaciteta.
U mawim naseqima, jo{ uvek nije izvr{ena automatizaci-ja i digitalizacija telekomunikacione opreme i sistema.Spojni putevi izme|u telefonskih centrala ve}im delomostvareni su opti~kim kablovima uz glavne putne pravce, amawim delom koaksijalnim kablovima i radio-relejnom ve-zom. Spojni putevi, koji nisu ostvareni opti~kim kablovima,su malih kapaciteta te se telekomunikacioni saobra}aj odvi-ja ote`ano.
Mesna TT mre`a u ve}ini naseqa tako|e nije osavremewe-na, sekundarna mre`a je uglavnom jo{ uvek vazdu{na.
Za potrebe sistema GSM mre`e mobilnih telekomunika-cija na podru~ju obuhvata Plana izgra|ene su bazne radio-sta-nice, radio-relejne stanice i pripadaju}i antenski stubovina slede}im lokacijama: u Beloj Crkvi, Alibunaru, Vr{cu,Uqmi, Dolovu, Banatskom Karlovcu i na lokalitetu Devoja~-ki bunar.
1.3.10. @ivotna sredina
Uticaj ~oveka na unapre|ewe i usmeravawe razvoja SRPDeliblatska pe{~ara i wegovog okru`ewa je neophodan zbogosnovne karakteristike wegovog biotopa, odnosno ireverzi-bilnosti evolucije. Deflacioni procesi izazivaju nestabil-nost ekosistema i {ire dezertifikaciju zemqi{ta, ~esto uzvelike {tete.
U naseqima svih op{tina koja se nalaze u obuhvatu Pla-na, prisutna je eolska erozija zbog maweg procenta {umovito-sti, nedostatka za{titnog zelenila i neadekvatnog kori{}e-wa poqoprivrednog zemqi{ta. Nedostatak {umskog zelenilase mo`e prevazi}i sadwom pojaseva drve}a i grmqa uz posto-je}e i planirane puteve, uz kanalsku mre`u i naro~ito poqo-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 299
privredne povr{ine, {to bi doprinelo smawewu uticaja ve-trova i eolske erozije.
Neadekvatno vodosnabdevawe naseqa je izazvano nedo-statkom vode zbog ugro`enog, ranije uspostavqenog re`imana Dunavu. Posebno treba obratiti pa`wu na o~uvawe prio-balnih voda, jer je zbog izgradwe \erdapa izazvan uspor Duna-va, {to ima za posledicu talo`ewe organskog i neorganskogmaterijala i ~ini ove vode nepodesnim za kori{}ewe u nave-denom kontekstu.
U domenu poqoprivredne proizvodwe, nekontrolisanaprimena hemijskih sredstava za{tite i ve{ta~kog |ubrivaizaziva zaga|ewe zemqi{ta, {to ima uticaja i na kvalitetproizvoda.
Eksploatacija mineralnih sirovina ima negativnog uti-caja na zemqi{te, prvenstveno u pogledu wegovog zauze}a ,po-reme}aju strukture zemqi{ta, a otvarawem pozajmi{ta dola-zi i do promene namene kori{}ewa zemqi{ta.
Ovi degradirani prostori zahtevaju rekultivaciju, nakonzavr{etka eksploatacije.
Funkcionisawe regionalnog puta , obzirom na obim sao-bra}aja, ima u maloj meri negativne refleksije na okolinu (u pogledu migracija odre|enih vrsta faune i sl.).
Nedovoqna i neadekvatna komunalna opremqenost nase-qa za posledicu ima zaga|ewe svih prirodnih resursa.
1.3.11. Prirodna dobra
SRP Deliblatska pe{~ara, sa mo}nim naslagama eolskogpeska i izra`enim dinskim reqefom, te prisutnim pe{~ar-skim, stepskim i {umskim ekosistemima, sa karakteristi~-nim mozaikom `ivotnih zajednica i tipi~nim predstavnici-ma flore i faune, predstavqa prirodni fenomen jedinstvenu Evropi. Specifi~na flora i vegetacija obiluje rariteti-ma, reliktima, endemima i subendemima, a me|u prirodnimretkostima brojne su i `ivotiwske vrste kojima je SRP De-liblatska pe{~ara jedino, ili jedno od retkih stani{ta kodnas. Ovaj prostor, kao najve}a oaza pe{~arsko-stepske i {um-ske vegetacije koja je nekada dominirala Panonskom nizijom,jedan je od najva`nijih evropskih centara biolo{ke raznovr-snosti i najzna~ajnije je stepsko podru~je na prostoru ju`no-slovenskih zemaqa. Kao takva, SRP Deliblatska pe{~ara je ijedinstven nau~ni poligon. Istovremeno, ovo podru~je je ve-kovima pod uticajem ~oveka, a naro~ito za posledwih gotovodvesto godina intenzivnih radova u {umarstvu, koji su u mno-gome izmenili predeoni lik SRP Deliblatska pe{~ara.
Pored SRP Deliblatska pe{~ara, u obuhvatu Plana nala-ze se i druga zna~ajna prirodna podru~ja ~ije je vrednovawe,ili postupak za{tite, u toku.
Jedno od wih je podru~je za{ti}eno Re{ewem o prethod-noj za{titi ("Slu`beni glasnik Republike Srbije" broj112/2003) bara "Kraqevac" sa "Va{ari{tem" i "Obzovikom",interesantan hidrolo{ki fenomen, stani{te vodene flore ifaune, kao i zna~ajno stani{te tekunice (Spermophilus citel-lus) - prirodne retkosti i globalno ugro`ene vrste. Ovo pri-rodno dobro pokriva oko 160 ha i, uz o~uvawe prirodnih vred-nosti, predstavqa idealno mesto za sportski ribolov, turi-zam i rekreaciju, kao i izvo|ewe edukativnih programa u pri-rodi.
Kao prirodni nastavak SRP Deliblatska pe{~ara pru`a-ju se pa{waci na lokalitetu Hatarice (sa desne strane putaGaj-Dubovac), kao i pa{waci na atraktivno zatalasanom re-qefu Malog peska (s leve i desne strane puta Dubovac-BelaCrkva, iza kanala). Oba lokaliteta predstavqaju zna~ajnastani{ta prirodnih retkosti u flori i fauni (gorocvet, te-kunica, slepo ku~e, hranidbena podru~ja i gnezdili{ta dnev-
nih ptica grabqivica) koja u`ivaju poseban status za{titena osnovu Uredbe o za{titi prirodnih retkosti ("Slu`beniglasnik Republike Srbije" broj 50/93 i 93/93). Ovi prostoritreba da se i u budu}nosti koriste kao pa{waci, bez preora-vawa, po{umqavawa i izgradwe, a mogu se veoma dobro uklo-piti u specifi~nu turisti~ku ponudu podru~ja (posmatraweprirode, pe{a~ewe, jahawe, {kola u prirodi i sl.).
U obuhvatu Plana, naro~ito na delu aluvijalne ravni Du-nava, izme|u sela Gaj i Dubovac, nalaze se fragmenti nizij-skih tresava. One danas predstavqaju najre|e ekosisteme Pa-nonske nizije. Po kategorizaciji IUCN-e svrstane su me|ufragilne (veoma osetqive) ekosisteme, kod kojih i najmawapromena abioti~kih i bioti~kih faktora (nestanak samo 1-2vrste) povla~i za sobom wihovo potpuno nestajawe. Uz to sunizijske tresave centri biodiverziteta, ~ije je o~uvawe oba-veza na{e zemqe po Deklaraciji potpisanoj u Rio de @anei-ru 1992. godine, kojom se na{a zemqa obavezala da dosledno ina ekolo{kim principima zasnovano, sprovodi politiku o~u-vawa biolo{ke raznovrsnosti na svojoj teritoriji. Nizijsketresave su, s obzirom na svoje poreklo, okvir `ivota relikt-nih biqnih vrsta, koje danas karakteri{u visokoplaninskapodru~ja.
Kao tipove vla`nih stani{ta koja se ne mogu obnoviti(jer su nastala u specifi~nim uslovima pro{losti) Ramsar-ska konvencija (na 8-moj konferenciji, 2002. godine) identi-fikuje tresave, zajedno sa mangrovama i koralnim grebenima,kao najrawivije i najugro`enije zbog gubitka i degradacijestani{ta, kojima su neophodne urgentne prioritetne aktiv-nosti za{tite i o~uvawa (Global of Wetland Resources and Pri-orities for Wetland Inventory). Stoga je nizijske tresave na ovompodru~ju nu`no o~uvati kao rezervoar regionalne i globalnebiolo{ke raznovrsnosti.
Veoma atraktivan predeo jo{ o~uvane prirode predsta-vqa i re~ica Nera, ~ije }e u{}e biti ukqu~eno u budu}e Ram-sarsko podru~je. Ve} prva istra`ivawa flore i vegetacijeovoga podru~ja isti~u wegov zna~aj za nauku i za{titu priro-de. Stoga ovaj vodotok sa ritskim {umama i livadama uz wegatreba sa~uvati, uz mogu}nost kori{}ewa za nauku i edukaciju,kao i specijalne vidove turizma.
Na severo-zapadnom obodu SRP Deliblatska pe{~ara, uzvikend naseqe "Vekerle", nalazi se nevelika povr{ina sa iz-uzetno gustom populacijom stepskog bo`ura (Peonia tenuifolia),vrste koja predstavqa prirodnu retkost u Srbiji, a mo`e sesmatrati simbolom SRP Deliblatska pe{~ara. Ovaj prostortreba o~uvati bez izgradwe, preoravawa i po{umqavawa, akao takav mo`e doprineti turisti~koj ponudi, naro~ito uokviru sadr`aja na lokalitetu "Devoja~ki bunar".
U odnosu na prirodne resurse i planove za wihovo kori-{}ewe (pro{irewe povr{inskog kopa ugqa, formirawe pe-peli{ta) na podru~ju Kovin-Dubovac, isti~emo da ovaj pro-stor neposredno nale`e na granice SRP "Deliblatska pe-{~ara", IBA podru~je "Ram-Dubovac", kao i budu}e Ramsarskopodru~je. Sem toga nalazi se ve}im delom u okviru projekto-vanih granica Rezervata biosfere, u okviru koga se promovi-{e razvoj lokalnih zajednica uskla|en i zasnovan na za{titiprirode (poqoprivreda - proizvodwa zdrave hrane, tradicio-nalni zanati, turizam). Kako se navedeni prostor uz to nala-zi na podru~ju izvori{ta podzemnih voda, wegova budu}a na-mena treba da bude vodosnabdevawe, ne samo ju`nog regiona,ve} i sredweg Banata.
1.3.12. Nepokretna kulturna dobra
Dosada{wa arheolo{ka istra`ivawa iako nedovoqna,pokazala su da je ovo podru~je bilo naseqeno u preistorij-skom dobu. Arheolo{ka nalazi{ta Star~evo, @idovar i Du-pqaja pokazuju trajawe kultura na tlu Banata jo{ od paleoli-ta. Tragovi rimske kulture tako|e su vidqivi na ovom pod-ru~ju. U periodu od I -IV veka tu su `ivela sarmatska pleme-
SLU@BENI LIST APVStrana 300 - Broj 8 31. maj 2006.
na. Velika seoba naroda (IV - IX vek) je zahvatila i podru~jeju`nog Banata. Krajem IX veka ovo je podru~je, iako u okviruUgarske dr`ave, bilo popri{te politi~kih i kulturnih uti-caja Vizantije.
^itava teritorija dana{we Vojvodine se na{la pod vla-{}u Turaka padom Banata 1522. godine. Kao za{tita od upadaTuraka na ju`nim granicama Habzbur{ke monarhije obrazo-vana je vojna granica. Ju`ni Banat je iz strate{kih razlogatrebalo naseliti, pa je doseqavawe desetina hiqada porodi-ca raznih narodnosti sprovo|eno planski, uz vrlo povoqneuslove.
Tokom XVIII veka i kasnije po~iwe zna~ajniji razvoj Voj-vodine, pa i ju`nog Banata: po~iwe izgradwa velikih melio-racionih kanala, intenzivna gradwa `elezni~ke mre`e,formiraju se slobodni kraqevski gradovi, kada po~iwe i wi-hov privredni razvoj...
Prostor obuhva}en Planom je kulturolo{ki i istorijskiizuzetno zanimqiv. Posebnu vrednost predstavqa ~iwenicada se kulturno-istorijski razvoj odvijao u uslovima heteroge-ne etni~ke strukture.
U arheolo{kom pogledu ovaj prostor nije dovoqno istra-`en jer se smatrao trajnim, nenastawenim prostorom zbog"negostoqubive" `ivotne sredine (debele naslage sitnog ilako pokretqivog peska i nedostatka vode). Prema onome {toje do sada poznato, stara naseqa su osnovana po obodnom deluSRP Deliblatska pe{~ara, u blizini re~nih tokova (Dunavai Kara{a), na prostorima gde se danas nalaze Dubovac, Kajta-sovo, Grebenac, Gaj.... Tragovi postojawa naseqa datiraju jo{iz gvozdenog doba i sredweg veka.
Naseqa na ovom prostoru su planski izgra|ena i sa~uvanana originalnoj regulacionoj matrici. Mogu}nost prezentaci-je narodnog graditeqstva kroz etno-parkove posebno je izra-`ena u selima koja gravitiraju Beloj Crkvi i jezerima odno-sno obali Dunava.
Kao zna~ajni pojedina~ni objekti se izdvajaju sakralniobjekti progla{eni za spomenike kulture, evidentirana kul-turna dobra industrijskog nasle|a, kao i pojedina~ni objektivezani za zna~ajne li~nosti.
Spomenici kulture su crkve u Dolovu, Grebencu i Deli-blatu izgra|ene krajem XVII i u XVIII veku. Wihov zna~aj zaistoriju i kulturu je veliki, jer se ne ograni~ava samo na ver-ske pobude, iz kojih su nastale, ve} se pro{iruje i na kultur-ne i ekonomske veze koje su ti objekti u sredwem veku imali.
Objekti industrijskog nasle|a su stari mlinovi i zgrade`elezni~kih stanica, koji su evidentirani kao kulturna do-bra.
Osnovni problem za{tite nepokretnih kulturnih dobaraje nedostatak dokumentacije, odnosno nedovoqna istra`enostprostora.
1.3.13. Ugro`enost podru~ja od elementarnih nepogoda
Zemqotres
Na osnovu dosada{we seizmi~ke aktivnosti i karte mi-kroseizmi~ke rejonizacije teritorije Vojvodine, podru~jeobuhvata Plana ugro`eno je pojavom zemqotresa intenziteta7° MCS skale. U slu~aju pojave zemqotresa ovog intenzitetamogu se o~ekivati masovnija te{ka o{te}ewa na zgradamagra|enim od ~erpi}a i naboja obzirom na nepovoqan kvalitetgra|evinskog fonda u naseqima. Masovnija lak{a o{te}ewapretrpeli bi objekti izgra|eni od opeke i prefabrikovanihmaterijala.
Naseqa, koja se nalaze na podru~ju obuhvata Plana karak-teri{e mali stepen izgra|enosti, sa dosta neizgra|enih po-
vr{ina u svom tkivu i veliki procenat zgrada gra|enih ne-kvalitetnim gra|evinskim materijalima.
Poplave
Podru~je je veoma karakteristi~no po svojim hidrogeo-grafskim i hidrolo{kim odlikama. Zbog velike propustqi-vosti tla atmosferske vode brzo poniru u ni`e slojeve pa po-vr{inski ostaju bez dovoqno vlage. Me|utim, blizina Tami-{a, Kara{a i naro~ito Dunava ima veliki uticaj na nivo pod-zemnih voda. Od prirodnih vodotoka dominantan je Dunav, ko-ji na ovom delu ima izuzetno erozivno dejstvo na izgra|eninasip usled usporenog (povi{enog) vodostaja zbog izgradweHE "\erdap" tako da su niski tereni priobaqa, koji pripada-ju u ve}em delu KO Gaj i mawem delu KO Dubovac, izlo`eninegativnom dejstvu. Nizvodni tok Kara{a, sa malim kapaci-tetom minor korita, ~estim izlivawem i plavqewem poqo-privrednog zemqi{ta i nizvodni tok Nere sa svojim buji~-nim re`imom i izra`enom eolskom erozijom priobaqa, tako-|e imaju uticaja na ovo podru~je.
Ovo podru~je se od poplava {titi izgra|enim objektimaza za{titu od poplava i to odbrambenim nasipom na levoj oba-li Dunava i glavnim kanalom DTD sa dirigovanim re`imomoticawa voda, koji ima zadatak da sve velike vode koje dolazeiz susedne Rumunije (osim voda reke Nere) evakui{e u Dunav.
Olujni vetar
Olujni vetar spada u grupu opasnih hidrometeorolo{kihpojava i to naro~ito kada udari vetra prelaze 17,2 m/sek ilikada se javqa u vidu pijavice ili tornada, {to je karakteri-sti~no za jugoisto~ni Banat. Ovo podru~je karakteri{e veli-ki broj dana u toku godine sa dominacijom vetrova iz dva su-protna pravca: jugoistoka i severozapada i stoga se svrstava unajugro`enije podru~je od dejstva olujnih vetrova u Vojvodi-ni.
Nestabilnost ekosistema SRP Deliblatska pe{~ara iza-ziva pesak koji pokre}u olujni vetrovi i koji ugro`ava vege-taciju i razvoj u`eg i {ireg okru`ewa.
Po`ari
Naseqa u okviru obuhvata Plana spadaju u grupu malih na-seqa seoskog tipa, sa prete`no prizemnim objektima, veli-kim dvori{tima i {irokim ulicama, bez velikih koncentra-cija zapaqivog materijala, tako da su mogu}i po`ari mawihrazmera i lokalnog karaktera, bez {irih posledica.
Ekstremni uslovi u SRP Deliblatska pe{~ara i dosada-{we pojave po`ara okarakterisale su ovaj {umski komplekskao jedan od najugro`enijih u na{oj zemqi. Specifi~nostovog {umskog kompleksa je {to je izrazito osetqiv na izbi-jawe po`ara imaju}i u vidu strukturu zasada (oko 4300 ha ilioko 26% je pod ~etinarima) i klimatske uslove (u~estali ja-ki vetrovi). Poseban problem predstavqa neprohodnost i ne-pristupa~nost pojedinim delovima {uma. U pogledu vrste dr-ve}a, od ~etinara je najzastupqeniji bor koji je ujedno i naju-gro`eniji, jer su se po`ari naj~e{}e pojavqivali ba{ na po-vr{inama zasa|enim ovim ~etinarom. Od li{}ara najzastu-pqeniji je bagrem, koji pokriva 66% povr{ina {uma, a zatimtopola, crni orah, ameri~ki jasen i lipa.
Sne`ni nanosi i poledice
Na osnovu hidrometeorolo{kih podataka i iskustava uodbrani od sne`nih nanosa i poledice na saobra}ajnicama, naovom podru~ju evidentirana su tzv. kriti~na mesta na putevi-ma i `elezni~kim prugama. To su deonice magistralnog putaM-1/9 (E-70) Beograd-Pan~evo-Vr{ac-granica i to na delu pu-ta Vladimirovac-Alibunar i Nikolinci-Uqma i `eqezni~-ka pruga Beograd-Vr{ac na delu Alibunar-Banatski Karlo-vac.
Erupcije nafte i gasa
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 301
Opasnostima od erupcije nafte i gasa najvi{e su izlo`e-na podru~ja na kojima se nalaze naftna i gasna poqa sa viso-kim slojnim pritiscima znatno iznad hidrostati~kih. Naprostoru SRP Deliblatska pe{~ara, u potezu od Devoja~kogbunara prema jugu ka nasequ [u{ara, nalaze se gasna poqaTilva i Mramorak kao i 9 eksploatacionih gasnih bu{otinasa prate}om infrastrukturom.
Kod aktivnih bu{otina, u slu~aju eventualne erupcije, naugro`enost okoline uti~u mnogi faktori, kao {to su klimat-ski uslovi (godi{we doba, vazdu{na strujawa), konfiguraci-ja terena, blizina naseqa i drugo. Tako|e, u slu~aju erupcijepostoji i opasnost od po`ara ve}ih razmera i {irewa otrov-nih gasova, {to predstavqa neposrednu opasnost za sav `ivisvet u okolini. U slu~aju erupcije bez po`ara, okolina mo`ebiti zaga|ena slanom vodom, ugqovodonicima, ugqen dioksi-dom itd.
Do nekontrolisanih erupcija mo`e do}i i na bu{otinamau toku istra`ivawa i razrade. Nastajawe nekontrolisaniherupcija gasa mo`e se svesti na najmawu meru striktnom pri-menom i po{tovawem propisanih preventivnih mera i wiho-vim doslednim sprovo|ewem u svim fazama rada na bu{otini.
Grad i su{a
Podru~je obuhvata Plana ne spada u podru~je ugro`enogradom, ve} je podlo`no samo povremenim prodorima olujnihi gradobitnih oblaka. Klimatski uslovi, koji imaju tenden-ciju mewawa u smislu pove}awa broja dana sa visokim tempe-raturama bez padavina, znatno uti~u na pojavu su{e koja najve-}u u~estalost ima u vegetacionom periodu, kada su poqopri-vredne kulture najosetqivije i kada su {tete od ove nepogodeu to vreme najve}e.
1.4. OGRANI^EWA I POTENCIJALI PODRU^JAPLANA
Podru~je obuhvata Plana predstavqa podru~je sa zna~aj-nim razvojnim potencijalima u pogledu prirodnih resursa -specifi~na klima, zemqi{ta za razli~ite vidove proizvod-we, raznolika hidrografska mre`a, bogata i raznovrsna flo-ra i fauna u okviru SRP Deliblatska pe{~ara. Afirmaci-jom koncepta integralnog i odr`ivog razvoja, ~ije najva`nijekomponente ~ine proizvodwa zdrave hrane, razvoj turizma imale privrede, na ovom podru~ju bi se mogao ostvariti procesekonomske, demografske, socijalne i kulturne revitalizaci-je ruralnih podru~ja.
Za{tita prirode
Kao posledwa i najve}a oaza pe{~arsko-stepske i {umskevegetacije, koja je nekad dominirala Panonskom nizijom, SRPDeliblatska pe{~ara je jedan od najva`nijih centara biodi-verziteta u Srbiji i Evropi. Bogatstvo flore (oko 900 vrsta,podvrsta i varijeteta) sadr`i varijetete, relikte, endeme isubendeme, a me|u varijetetima faune isti~u se vrste step-skih stani{ta.
Prirodne resurse za{ti}enog prirodnog dobra, koje je po-trebno uskla|eno koristiti, ~ine:
Osnovnu vrednost za{ti}enog prostora SRP Deliblatskape{~ara ~ine povr{ine pod pe{~arskom i stepskom vegeta-cijom. Mozai~ni raspored razli~itih ekosistema i biodiver-ziteta su glavne osobenosti predeonih vrednosti SRP Deli-blatska pe{~ara.
Ukupna povr{ina pod {umama i {umskim zemqi{tem uobuhvatu Plana je 17 192,08 ha, {to ~ini {umovitost od15,46%.
U SRP Deliblatska pe{~ara se nalazi 16 998,48 ha {uma.Najve}i deo u SRP Deliblatska pe{~ara zauzimaju {ume u IIIstepenu za{tite (87,4% od ukupne povr{ine {uma), dok su naj-vrednije {ume, sa aspekta za{tite prirode, u I i II stepenu za-{tite, a wihova povr{ina iznosi 12,6%. [umovitost SRPDeliblatska pe{~ara iznosi 48,80%.
Na podru~ju SRP Deliblatska pe{~ara u {umarstvu suprisutni procesi koji dovode do degradacije postoje}ih {umai pretvarawa pa{wa~kih povr{ina u `bunaste. Evidentiranje i nedostatak autohtonih {uma.
Prostor van SRP Deliblatska pe{~ara, a u okviru obu-hvata Plana, ima {umovitost od 0,93% {to ukazuje na nagliprekid {umske vegetacije izme|u SRP Deliblatska pe{~arai okru`ewa. Odsustvo {umske vegetacije u okru`ewu SRPDeliblatska pe{~ara negativno se odra`ava na stawe za{ti-}enog prirodnog dobra i uti~e na stvarawe nepovoqnih mi-kroklimatskih uslova ukupnog prostora. Posledice male {u-movitosti okru`ewa SRP Deliblatska pe{~ara i nepostoja-wa vetroza{titnih pojaseva su olujni vetrovi iz pravca jugo-istoka, eolska i re~na erozija, dezertifikacija zemqi{ta ismawen protok i za{tita biqnih i `ivotiwskih vrsta izme-|u me|usobno izolovanih biotopa.
Divqa~ predstavqa zna~ajan prirodni potencijal na pod-ru~ju obuhvata Plana, zbog povoqnih stani{nih uslova, aukupna povr{ina lovi{ta iznosi 33610 ha. U lovi{tu su za-stupqene razne vrste gajene krupne i sitne divqa~i i brojnevrste prirodnih retkosti. Mati~ni fond divqa~i sa realnimprirastom trebalo bi da obezbedi trajno odr`avawe ekonom-skog kapaciteta lovi{ta. U tom kontekstu bi trebalo stvori-ti uslove za:
- za{titu, gajewe, lov, ure|ivawe i odr`avawe lovi{ta uciqu odr`avawa ekolo{ke ravnote`e u prirodi;
- trajno odr`avawe ekonomskog kapaciteta lovi{ta krozobnavqawe i prirast divqa~i glavnih gajenih vrsta i odr`a-vawe stabilnih stani{nih uslova;
- poboq{awe uslova stani{ta i za{titu retkih i prore-|enih vrsta, na osnovu posebnog programa;
- usmeravawe glavnog vida kori{}ewa divqa~i na lovni iekolo{ki turizam.
U okviru za{ti}enog podru~ja, evidentirano je oko 50 vr-sta riba, grupisanih u 13 familija, razli~itog stepena istra-`enosti i zna~aja. U ciqu za{tite i unapre|ewa ukupnog ri-bqeg fonda u narednom periodu neophodno je obezbediti mo-nitoring uslova stani{ta, odnosno kvalitet i re`im voda ipreduzimati mere na suzbijawu negativnih pojava, tj. vr{itiza{titu ugro`enih vrsta ribe - prema me|unarodnim i naci-onalnim kriterijumima i standardima.
Obzirom da SRP Deliblatska pe{~ara daje mogu}nostrazvoja tradicionalnog bavqewa sportskim i privrednim ri-bolovom, trebalo bi razvijati ribolovni turizam i privred-ni ribolov. Budu}e gazdovawe vodnim resursima bi trebalousmeriti na pove}awe ribqe produkcije Dunava i plavne zo-ne.
Stanovni{tvo
Projekcija ukupnog broja stanovnika za naredni planskiperiod ukazuje na nastavak negativnih tendencija, pre svega ustarosnoj strukturi stanovnika. Proces depopulacije, zajed-no sa lo{om obrazovnom strukturom stanovni{tva, svakakopredstavqaju ograni~avaju}i faktor razvoja podru~ja.
Na osnovu utvr|enih biodinami~kih karakteristika po-pulacije, dosada{wih razvojnih tendencija, planiranih me-
SLU@BENI LIST APVStrana 302 - Broj 8 31. maj 2006.
ra demografske politike, kao i prognoziranog privrednog iukupnog dru{tvenog razvoja, u periodu 2002-2022. god. mo`ese pretpostaviti da }e ukupan broj stanovnika blago opada-ti po prose~noj godi{woj stopi od -0,3 %. To nije velikipad, te se kvantitet ukupnog stanovni{tva ne}e mnogo pro-meniti, pa ne treba o~ekivati da }e to zna~ajnije remetitisveukupan razvoj. Zna~ajniji }e biti uticaj kvaliteta sta-novni{tva, jer negativan prirodni prira{taj stanovni{tva
zna~i wegovo starewe, a taj poodmakli proces zao{trava}eprobleme obezbe|ivawa dovoqnog broja radno sposobnogstanovni{tva, popuwavawe penzionih fondova i zbriwava-wa ostarelog stanovni{tva. Tako }e 2022. godine, u obuhvatuPlana, `iveti oko 36920 stanovnika. Prose~na veli~ina do-ma}instva iznosi}e oko 3,0 ~lana po doma}instvu, a ukupanbroj doma}instava bi}e oko 12407.
Naseqe Broj stanovnika Pros. stopa rasta Broj
doma}instava Prose~na veli~ina doma-
}instva
2002. 2021. 2002/21 2002. 2021. 2002. 2021.
Alibunar 3431 3350 -0,13 1166 1155 2,9 2,9
B.Karlovac 5820 5800 -0,02 1985 2000 2,9 2,9
Nikolinci 1240 870 -1,9 408 300 3,1 2,9
B.Palanka 837 690 -1,0 227 200 3,7 3,5
Vra~ev Gaj 1568 1300 -1,0 479 420 3,3 3,1
Grebenac 1017 670 -2,2 340 250 3,0 2,7
Dupqaja 854 700 -1,1 262 220 3,3 3,2
Kajtasovo 287 230 -1,2 89 77 3,2 3,0
Izbi{te 1728 1580 -0,5 548 525 3,2 3,0
Uqma 3598 3350 -0,4 1089 1050 3,3 3,2
[u{ara 376 320 -0,8 139 120 2,7 2,7
Gaj 3302 3180 -0,2 989 995 3,3 3,2
Deliblato 3498 3370 -0,2 1011 990 3,5 3,4
Dubovac 1283 1150 -0,7 373 350 3,4 3,3
Malo Bavani{te 420 335 -1,2 136 115 3,1 3,0
Mramorak 3145 2930 -0,4 1075 1050 2,9 2,8
[umarak 180 195 0,4 59 65 3,1 3,0
Dolovo 6835 6900 0,05 2119 2225 3,2 3,1
Ukupno 39419 36920 -0,3 12494 12407 3,2 3,0
Tabela 1-5: Projekcija stanovni{tva, broja doma}instava i prose~ne veli~ine doma}instva
Mre`a naseqa
Naseqa na podru~ju obuhvata Plana, ~ija se veli~ina pobroju stanovnika kre}e u odnosu skoro 1:40 ([umarak 180, aDolovo 6835 stanovnika), odlikuju slede}e karakteristike:
niska gustina naseqenosti (28 stanovnika/km2), mali stepenizgra|enosti, dosta neizgra|enih povr{ina u naseqskom tki-vu, {to omogu}uje daqu izgradwu u wima i trasnformaciju kaboqem ure|ewu i organizaciji u okviru postoje}ih granica.Nedostatak stanova nije vidno izra`en, pa je, pored stanova-wa sopstvenih stanovnika, mogu}e lak{e obezbediti prostorza povremeni boravak posetilaca zainteresovanih za SRPDeliblatska pe{~ara, pod uslovom osavremewavawa.
Objekti socijalnih aktivnosti i usluga u ve}ini naseqapostoje (vi{e u udaqenijim: Alibunar, Banatski Karlovac,Dolovo) i ~ine jezgra koja }e se daqe razviti shodno potreba-ma sopstvenog stanovni{tva i posetilaca usmerenih na SRPDeliblatska pe{~ara.
Privreda
Osnovne razvojne potencijale na podru~ju obuhvata Plana~ine prirodne i radom stvorene vrednosti. Prirodne pogod-nosti predstavqaju osnovni potencijal razvoja ovog podru~ja,a prioritet treba da bude intenzivirawe razli~itih vidovaturizma i proizvodwa zdrave hrane.
Zemqi{te koje okru`uje SRP Deliblatska pe{~ara pru-`a {irok dijapazon mogu}nosti za razvoj raznih oblika po-qoprivrede.
Osnov za razvoj poqoprivrede predstavqaju prirodnipreduslovi:
- zemqi{ni fond solidnog kvaliteta koji se mo`e kori-stiti za ratarsku, povrtarsku, ali i vo}arsku i vinogradarskuproizvodwu;
- mogu}nost iskori{}avawa prirodnih pa{waka za uzgojkrupnih i sitnih pre`ivara, kao i mogu}nost formirawa ve-{ta~kih livada kao krmne baze za tu vrstu uzgoja stoke;
Podru~je obuhvata Plana, sa raspolo`ivim prirodnim,kulturno-istorijskim, ekolo{kim i drugim vrednostima, imadobre predispozicije za razvoj turizma. Veoma je povoqan po-lo`aj u odnosu na beogradsko turisti~ko tr`i{te (najve}audaqenost pojedinih lokaliteta ne prelazi 110 km), koje emi-tuje brojnu i raznovrsnu tra`wu, a posebno onu koja je vezanaza izletni~ki, nauti~ki, lovni, ribolovni, sportsko-rekrea-tivni, ekolo{ki, kulturni i manifestacioni turizam. Zna-~ajan udeo u turisti~kom tr`i{tu mo`e da ima i tr`i{teVojvodine, severne i centralne Srbije. [to se ti~e inostra-nog tr`i{ta, u budu}nosti se mo`e ra~unati na one segmenteturisti~kog proizvoda koji }e se formirati na bazi nauti~-kih potencijala Dunava, ekolo{kih i ambijentalnih vredno-sti SRP Deliblatska pe{~ara, mogu}nosti lova, kao i tran-zitne pozicije podru~ja.
Infrastruktura
U oblasti saobra}ajne infrastrukture postoje}i izgra-|eni potencijali (drumski i `elezni~ki) predstavqaju dobruosnovu za nadogradwu, rekonstrukciju i modernizaciju sao-bra}aja, ~ime bi se omogu}io brz i lak pristup ovom podru~juiz ve}ih gradskih aglomeracija.
Voda i vodni re`im su vitalni resurs ovog podru~ja ipredstavqaju faktor razvoja, ali tako|e i faktor ograni~e-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 303
wa za ostvarewe razvojnih planova na prostoru op{tine. Sto-ga, za potrebe realizacije prostornog i urbanisti~kog plani-rawa, neopodno je sagledati potencijale vodnog re`ima,ostvarenog stepena iskori{}ewa vodnog potencijala kao iuticaja re`ima na podru~je obuhva}eno planskim aktom. Uokviru analize voda i vodnih resursa neophodno je sagledatipostoje}e stawe vodoprivrednih resursa, objekata, kao i ce-lokupne problematike sa definisawem planova i smernicarazvoja vodoprivrede na predmetnom podru~ju u narednom vre-menskom periodu.
Hidrografske osobenosti podru~ja u obuhvatu Plana, ko-li~ine voda koje proti~u i rezerve podzemnih voda, predsta-vqaju izvanredan resurs i faktor razvoja.
U isto vreme, hidrotehni~ka problematika koja je posle-dica prirodnih hidrolo{kih uslova, konfiguracije terena,ali i zna~ajnih qudskih zahvata na izmeni vodnog re`ima,predstavqa i faktor ograni~ewa za ostvarewe razvojnih pla-nova na podru~ju. Za eliminaciju uticaja vodotokova na pod-ru~ju je izgra|ena veoma slo`ena hidrotehni~ka infrastruk-tura.
U oblasti vodoprivrede na podru~ju koje je obuhva}enoPlanom, nalaze se kapitalni vodoprivredni objekti od zna~a-ja za vodoprivredu i stanovni{tvo koje `ivi na tom prostoru:za{titni objekti za odbranu od poplava, sistemi za odvodwa-vawe i navodwavawe, plovni kanali, priobaqe \erdapa, pri-rodni vodotokovi, ve{ta~ka jezera i dr.
Na podru~ju obuhvata Plana konstatovana su zna~ajna le-`i{ta pitke vode. Vodoprivredna osnova Republike Srbije,koja je doneta 2002. godine, ukazuje da prilikom izrade progra-ma istra`ivawa potencijalnih izvori{ta posebnu pa`wutreba posvetiti nameni povr{ina {ire zone i analizi mo-gu}nosti vi{enamenskog kori{}ewa prostora, odnosno pro-blemu koji je u velikoj meri prisutan na podru~ju Kovin-Du-bovac.
Prioriteti vodoprivrednog razvoja su rezervacija pro-stora na potesu Kovin-Dubovac-Banatska Palanka za potrebeizvori{ta regionalnog vodovoda, izgradwa postrojewa zapreradu vode za pi}e i glavnog distributivnog pravca ka Ki-kindi, regulacija reka Nere i Kara{, kao i regulacija vodo-toka Jaruga (ali bez bitne promene toka, odnosno korita rekai vodotoka) i izgradwa ribwaka na brawenim i nebrawenimpovr{inama u skladu sa Uredbom o za{titi SRP Deliblatskape{~ara.
U oblasti energetske infrastrukture postoje}i kapaci-teti i izgra|enost gasovodne infrastruture pru`aju mogu}-nost wenog daqeg razvoja i pro{irewa, u ciqu gasifikacijesvih naseqa. Prioritet razvoja na predmetnom podru~ju je ga-sifikacija naseqa koja jo{ nisu dobila gas.
Elektroenergetski potencijali na podru~ju Plana stva-raju uslove za rekonstrukciju i izgradwu elektroenergetskemre`e kao razvojnog prioriteta u ovoj oblasti.
Kori{}ewe obnovqivih izvora energije, hidropotencija-la na ve} postoje}em vodoprivrednom objektu HS DTD Kajta-sovo, izgradwom minihidroelektrane.
U oblasti telekomunikacione i RTV infrastruktureprioriteti su izgradwa novih opti~kih kablova, automatskihtelefonskih centrala, kablovske mre`e, sistema mobilne te-lefonije i kablovskog distributivnog sistema.
Mineralne sirovine
Na podru~ju obuhvata Plana ustanovqene su rezerve raz-li~itih mineralnih sirovina: ugqa (lignit), treseta, {qun-ka, nafte i gasa i geotermalnih voda. Eksploatacija ovih si-rovina mora biti u potpunosti uskla|ena sa obavezom za{ti-te SRP Deliblatska pe{~ara.
Kori{}ewe alternativnih oblika energije
Kori{}ewem alternativnih oblika energije uti~e se narast `ivotnog standarda, o~uvawe i za{titu `ivotne sredi-ne.
Na osnovu svetskih i doma}ih iskustava, ocewuje se da bise potencijali geotermalnih voda Panonskog basena Vojvodi-ne, s obzirom na fizi~ko-hemijske i geotermalne odlike, mo-gle koristiti u slede}im oblastima: poqoprivredi za zagre-vawe staklenika, u sto~arstvu i `ivinarstvu za zagrevawefarmi, u industriji kao tehnolo{ka voda, u balneoterapiji isportsko-turisti~kim centrima za zagrevawe objekata, u ri-barstvu i sl.
Energetski potencijal biomase je skoncentrisan u otpa-cima iz poqoprivrede, {umske i drvoprera|iva~ke proizvod-we (98% otpaci iz poqoprivrede, 1,5% otpaci iz {umske pro-izvodwe i 0,5% otpaci iz drvoprera|iva~ke proizvodwe).
Zbog specifi~nih uslova i osobina energetska valoriza-cija biqnih ostataka poqoprivrede racionalna je uz ograni-~ewe da se vr{i neposredno sagorevawe u stawu nastanka iprikupqawa sa minimumom transporta i manipulacije i pri-preme. Iz tih razloga treba te`iti kori{}ewu biomase u ne-posrednoj blizini mesta nastanka, u prvom redu u ciqu zado-voqewa energetskih potreba same poqoprivredne proizvod-we.
Biogas se proizvodi i koristi prvenstveno iz razlogaekonomi~nog upravqawa stajskim |ubrivom, radi optimiza-cije dohodka po hektaru obradive povr{ine, za{tite ~oveko-ve sredine i radne okoline i iz potrebe snabdevawa farmisopstvenom energijom.
Sun~evo zra~ewe mo`e da se koristi za dobijawe toplot-nih i hemijskih izvora energije, za transformaciju u meha-ni~ku i elektri~nu energiju. Ograni~avaju}i faktor kori-{}ewa sun~eve energije je velika po~etna investicija, a po-trebne su i velike povr{ine za instalisawe sun~evih kolek-tora. Kori{}ewe sun~eve energije treba kombinovati sa ne-kim drugim vidom konvencionalne energije, zbog nemogu}no-sti adekvatne akumulacije i kori{}ewa tokom cele godine.
Kori{}ewe energije vetra podrazumeva postavqawe ve-trewa~a, {to predstavqa delikatan i odgovoran posao. Stogaizboru lokacije prethodi niz prethodnih aktivnosti (kori-{}ewe meteorolo{kih podataka, terenska ispitivawa, regi-onalna ispitivawa, verifikacija lokacija itd.). Uticaj naokolinu postavqawa vetrewa~a su: raspolo`ivost zemqi{ta,televizijske i radio smetwe, buka, estetika, uticaj na bios-feru i ostala lokalna ograni~ewa. Procewivawe ekonomi~-nosti vetrewa~a je kompleksno. Jedinstveni parametar s ko-jim se mo`e porediti s ostalim izvorima energije je proiz-vodna cena energije, odnosno vreme otplate investicije.
Osnovna ograni~ewa u kori{}ewu alternativnih ener-getskih izvora se nalaze u zahtevu da energije iz ovih izvorabudu konkurentne konvencionalnoj. Razlozi u zastoju razvojaovih izvora le`e i u:
- nedovoqnom programskom povezivawu nau~no-istra`i-va~kih i proizvodnih organizacija;
- nedovoqnoj obave{tenosti investitora i odgovaraju}ihdr`avnih organa o stawu razvoja tehnologija i mogu}im efek-tima supstitucije, odnosno smawewa energetskih tro{kovaeksploatacije primenom ovih izvora energije;
- ve}im investicionim tro{kovima nego za klasi~ne si-steme i odsustvom stimulativnih mera finansijsko-kreditnei poreske politike za wihovo kori{}ewe.
Za{tita `ivotne sredine
Deflacioni procesi, prisutni na ovom prostoru su iza-zvali u odre|enoj meri nestabilnost ekosistema i dezertifi-kaciju zemqi{ta, ~esto uz velike {tete.
SLU@BENI LIST APVStrana 304 - Broj 8 31. maj 2006.
U naseqima svih op{tina koja se nalaze u obuhvatu Pla-na, prisutna je eolska erozija zbog maweg procenta {umovito-sti, nedostatka za{titnog zelenila i neadekvatnog kori{}e-wa poqoprivrednog zemqi{ta.
Ote`ano vodosnabdevawe naseqa je izazvano nedostatkomvode zbog neadekvatno uspostavqenog re`ima na Dunavu. Po-seban problem predstavqa o~uvawe priobalnih voda, jer jezbog izgradwe \erdapa izazvan uspor Dunava, {to ima za po-sledicu talo`ewe organskog i neorganskog materijala i ~iniove vode nepodesnim za kori{}ewe u navedenom kontekstu.
Nedovoqna komunalna opremqenost naseqa za posledicuima zaga|ewe svih prirodnih resursa: vode, vazduha i zemqi-{ta.
Neposredno okru`ewe se intezivno koristi za ratarskuproizvodwu, uz veliku primenu ve{ta~kog |ubriva i hemij-skih sredstava za{tite, {to negativno uti~e na kvalitet ze-mqi{ta, a indirektno i na podzemne vode.
Divqe deponije i neadekvatno odlagawe komunalnog otpa-da po naseqima predstavqaju izvore degradacije zemqi{ta, aindirektno i podzemnih voda i vazduha.
Da bi se vazduh, kao prirodni resurs za{titio, potrebnoje uspostaviti monitoring kvaliteta vazduha, ~iji bi rezulta-ti ukazali na potrebu primene odre|enih mera, posebno izpravca Pan~eva.
2. CIQEVI PROSTORNOG RAZVOJA
2.1. OP[TI CIQEVI
Op{ti ciqevi razvoja podru~ja obuhva}enog izradomPlana proisti~u iz usvojenih ciqeva i opredeqewa prostor-nog razvoja Republike Srbije i specifi~nosti ovog podru~jau prostorno-funkcionalnom smislu:
- postizawe racionalne organizacije i ure|ewa prostora,uskla|ivawem wegovog kori{}ewa sa mogu}nostima i ograni-~ewima u raspolagawu prirodnim i stvorenim vrednostima isa potrebama dugoro~nog socijalnog i ekonomskog razvoja(Prostorni plan Republike Srbije);
- obezbe|ewe prostornih uslova za realizaciju konceptatrajno odr`ivog razvoja podru~ja, naro~ito u oblasti sfere`ivotne sredine, ekonomske i dru{tvene sfere;
- obezbe|ewe adekvatne prevencije, minimizirawa, moni-toringa i kontrole svih oblika zaga|ivawa;
- definisawe prostornih uslova razvoja podru~ja, kao de-la integralnog upravqawa u okviru celokupnog sistema za-{tite `ivotne sredine.
2.2. POSEBNI CIQEVI
Posebni ciqevi su:
- za{tita, o~uvawe i unapre|ivawe vrednih i ugro`enih irevitalizacija degradiranih podru~ja;
- integracija za{tite `ivotne sredine u sve pojedina~ne,sektorske politike i strategije razvoja;
- planirawe i odr`ivo kori{}ewe prirodnih resursa, do-bara i energije;
- uvo|ewe energetski ekonomi~nijih tehnologija i poste-peni prelazak na maksimalno mogu}e kori{}ewe obnovqenihprirodnih resursa;
- podsticawe proizvodwe i primene tehnologija koje sma-wuju zaga|ivawe `ivotne sredine i proizvodwu otpada;
- maksimalno mogu}e smawewe, u skladu sa dostignutimstepenom dru{tveno-ekonomskog razvoja, svih aktivnosti ko-je imaju negativne efekte na prirodni sistem SRP Deliblat-ska pe{~ara.
2.2.1. Ciqevi razvoja po pojedinim oblastima
Stanovni{tvo
U oblasti demografskog kretawa osnovni ciq je uspora-vawe procesa depopulacije podru~ja i spre~avawe daqeg po-gor{awa vitalnih karakteristika populacije.
Mre`a naseqa
Za budu}i razvoj i razme{taj naseqa na podru~ju obuhvataPlana, ciqevi su:
- podsticawe daqeg razvoja postoje}ih naseqa, uz usmera-vawe promena u strukturi delatnosti, sa ciqem da se ostvare{to povoqniji odnosi izme|u privrednih i neprivrednih de-latnosti;
- kori{}ewe ve}e mogu}nosti komplementarnog razvojanaseqa koja se nalaze u samoj kontaktnoj zoni sa SRP Deli-blatska pe{~ara ([u{ara, Dubovac, [umarak, Banatska Pa-lanka sa Starom Palankom) uz usagla{enost sa uslovima za-{tite i kori{}ewa SRP Deliblatska pe{~ara;
- smawewe razlika u nivoima socio-ekonomske razvijeno-sti i naseqenosti pojedinih delova podru~ja.
Ciqevi koji se odnose na ure|ewe naseqa su:
- opremawe naseqa javnim slu`bama u skladu sa smernica-ma datim Prostornim planom Republike Srbije i osavreme-wavawe postoje}ih sadr`aja;
- poboq{awe komunalne opremqenosti naseqa izgrad-wom novih i rekonstrukcijom postoje}ih mre`a infrastruk-ture;
- re{avawe problema deponovawa komunalnog i drugog ot-pada u skladu sa va`e}im zakonskim propisima.
Privreda
U oblasti privrede posebni ciqevi su vezani za utvr|i-vawe strategije razvoja podru~ja kompatibilne sa osnovnimciqevima za{tite, razvoja i unapre|ewa prirodnog komplek-sa (za{ti}eni delovi prirode).
U oblasti poqoprivrede u SRP Deliblatska pe{~arautvr|uju se slede}i ciqevi:
- kontrolisana ispa{a autohtonim rasama goveda i ovaca(uz utvr|ivawe kapaciteta i na~ina pa{arewa) u re`imu za-{tite II stepena (na za to odre|enim podru~jima), i intezivi-rawe ispa{e u re`imu za{tite III stepena;
- stimulisawe tradicionalnih na~ina kori{}ewa poqo-privrednih povr{ina u re`imu za{tite III stepena (vinogra-darstvo, vo}arstvo);
- redovno ko{ewe travnih povr{ina do zasnivawa pa{wa-ka;
- razvoj p~elarstva;- organizovano sakupqawe lekovitog biqa.
Za deo podru~ja u obuhvatu Plana, izvan SRP Deliblatskape{~ara, ciqevi su:
- razvoj sela treba tretirati integralno sa organizaci-jom i ure|ewem seoskog atara;
- poqoprivredno gazdinstvo treba da zadr`i svoju bazi~-nu funkciju u ekonomskoj i socijalnoj reprodukciji sela;
- razvoj zadrugarstva, jer su, na posmatranom podru~ju kaoi u drugim delovima zemqe, posedi relativno usitweni.
Ciqevi gazdovawa {umama na podru~ju Plana su:
- za{tita, o~uvawe i unapre|ewe stawa i funkcija {um-skih ekosistema u skladu sa principima odr`ivog razvoja;
- kori{}ewe {uma u okviru rekreativno-turisti~kih, na-u~no istra`iva~kih, obrazovno-vaspitnih i privrednih ak-tivnosti u skladu sa ekolo{kim principima;
- pove}awe doprinosa {uma za{titi prirodnih vredno-sti, unapre|ewu lovstva, vodosnabdevawa, za{titi vodnog ipoqoprivrednog zemqi{ta, proizvodwi zdrave hrane i dr.
Ciqevi razvoja turizma, na podru~ju obuhvata Plana, re-alizova}e se kroz slede}e zadatke:
- utvr|ivawe osnova za kompleksno sagledavawe razvojaturizma, sa ciqem obezbe|ewa wegovog integralnog razvoja;
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 305
- valorizacija potencijala turisti~ke ponude za inostra-ni i doma}i turizam;
- organizovawe zaokru`ene turisti~ke ponude datog pod-ru~ja koja sadr`i afirmisane motive i omogu}ava afirmisa-we novih motiva, posebno ekoturizma;
- pove}awe stepena iskori{}enosti kapaciteta;- pove}awe turisti~kog prometa u okvirima koje ne}e
ugroziti prirodnu i kulturnu ba{tinu, kroz profilisaweturisti~kog proizvoda ~iji je osnovni sadr`aj tzv. ekoturi-zam (cikloturizam, stari zanati, etno nasle|e...);
- razvoj turizma }e inicirati razvoj lokalne zajednice,odr`ivim kori{}ewem postoje}ih resursa i wihovim razvo-jem (zdrava hrana, stari zanati, manifestacije);
- organizovawe, ure|ivawe, za{tita i kori{}ewe turi-sti~kih lokaliteta uz primenu kriterijuma i standarda za-{tite `ivotne sredine, prirodne i kulturne ba{tine;
- stimulisawe zdravstvene i sportske rekreacije i eduka-cije dece i omladine.
Infrastruktura
Osnovni ciqevi dugoro~nog razvoja saobra}ajne infra-strukture, na podru~ju obuhvata Plana, su:
- utvr|ivawe optimalne saobra}ajne mre`e koja }e opslu-`ivati sve sadr`aje, uz uva`avawe ekonomskih, tehni~ko-teh-nolo{kih, prostorno-funkcionalnih i ekolo{kih kriteri-juma;
- obezbe|ewe prostornih uslova za pravilno funkcioni-sawe svih saobra}ajnih sistema, u zoni ili blizini podru~jaSRP Deliblatska pe{~ara,
- budu}i plan saobra}ajne infrastrukture treba da jeustanovqen na bazi strate{kih opredeqewa Republike Srbi-je i AP Vojvodine;
- dinamika realizacije planiranog saobra}ajnog sistemabi}e zasnovana na saobra}ajno-ekonomskim, funkcionalnim iekolo{kim principima, gde je saobra}ajna infrastrukturasamo inicijalni faktor sveobuhvatnog razvoja ovog podru~ja.
Ciqevi dugoro~nog razvoja vodoprivredne infrastruktu-re su:
- racionalno kori{}ewe voda, a naro~ito voda za pi}e;- izgradwa fabrike vode regionalnog vodovoda Dubovac -
Kikinda;- prioritet u kori{}ewu voda ima planska racionaliza-
cija potro{we i vi{ekratno kori{}ewe voda u tehnolo{kimprocesima;
- poboq{awe snabdevawa vodom svih korisnika;- izgradwa sistema za odvo|ewe otpadnih voda;- pre~i{}avawe otpadnih voda;- osigurawe povoqnog re`ima kori{}ewa i za{tite pod-
zemnih voda;- sanacija podru~ja zahva}enih eolskom erozijom;- usagla{avawe razvoja sistema vodovoda i kanalizacije
sa potrebama;- za{tita kvaliteta podzemnih i povr{inskih voda;- za{tita naseqa, industrijskih kompleksa i poqopri-
vrednih povr{ina od spoqnih i unutra{wih voda;- pro{irewe drena`nog sistema pored Dunava i kanala
DTD;- regulacija Nere za velike i male vode;- regulacija Kara{a za velike vode;- povi{ewe kote krune nasipa i oja~awe kosina nasipa,
kao mere za{tite od poplava.
U oblasti energetike utvr|uju se slede}i ciqevi:
- poboq{awe kvaliteta rada i pouzdanosti postoje}e ma-gistralne gasovodne mre`e, kao i daqi razvoj tih siste-ma/mre`a;
- daqa gasifikacija naseqa, na bazi uskla|enih planovagasifikacije i toplifikacije, u svrhu zadovoqavawa potreba{iroke potro{we;
- izgradwa gasovoda za gasifikaciju naseqa Vra~ev Gaj;
- gasifikacija naseqa Gaj, izgradwom razvodnog gasovodaiz pravca naseqa Kovin uz put R-115;
- gasifikacija naseqa Deliblato, izgradwom razvodnoggasovoda iz pravca naseqa Mramorak uz lokalni put Mramo-rak-Deliblato;
- daqa eksploatacija postoje}ih bu{otina (prirodnog ga-sa, nafte i podzemne vode) na celom podru~ju obuhvata Plana;
- izgradwa istra`nih i konturno istra`nih bu{otina naprostoru izvan granica SRP Deliblatska pe{~ara;
- izgradwa objekata koji prate eksploataciju nafte, gasai termomineralnih voda (sabirni sistemi, pristupni putevii sl.) vr{i}e se na ovim istra`nim odnosno eksploatacionimprostorima;
- racionalno kori{}ewe i {tedwa neobnovqivih resur-sa, {tedwa proizvedene energije i stimulisawe primene no-vih tehnologija proizvodwe energije, naro~ito onih koje do-prinose racionalnom kori{}ewu, {tedwi energije i za{ti-ti `ivotne sredine;
- izgradwa mini-hidroelektrane na postoje}em objektuHS DTD Kajtasovo;
- razvoj i kori{}ewe alternativnih oblika energije kao{to su geotermalna energija, biomasa, biogas, sun~eva energi-ja, energija vetra;
- smawewe konflikata izme|u kori{}ewa energetskihresursa i za{tite `ivotne sredine (naseqa, stanovni{tvo,zemqi{te itd.) i preduzimawe odgovaraju}ih mera za sanira-we negativnih posledica (programi rekultivacije / revitali-zacije, otklawawe {teta itd.).
U oblasti telekomunikacionog i RTV sistema utvr|uju seslede}i ciqevi:
- obezbe|ewe potrebnog broja telefonskih prikqu~aka zasve korisnike;
- izgradwa me|umesnih telekomunikacionih sistemaPTT, za osigurawe kvaliteta me|umesnih veza dovoqnog kapa-citeta;
- uvo|ewe mobilnih usluga zasnovanih na radio prenosu;- izgradwa moderne pristupne kablovske mre`e, za obez-
be|ewe {irokopojasnih servisa;- razvoj javnih, komercijalnih i lokalnih radio i TV pro-
grama, uz konstantno pra}ewe i ukqu~ivawe novih tehnologi-ja u skladu sa svetskim trendovima;
- izgradwa mikrotalasnih sistema za distribuciju radioi televizijskih programa u seoskim i mawim gradskim sredi-nama izolovanim ostrvima KDS.
Za{tita `ivotne sredine
U kontekstu odr`ivog razvoja ovog podru~ja, a u skladu sauslovima aktivne za{tite, ciqevi su:
- za{tita i pra}ewe stawa biqnih i `ivotiwskih vrsta,wihovih populacija i o~uvawe stani{ta;
- o~uvawe dinskog reqefa i drugih pejza`nih vrednosti,koje predstavqaju izvorne i originalne osobenosti ovog pro-stora;
- adekvatno infrastrukturno opremawe naseqa i turi-sti~kih lokaliteta, koje }e biti u funkciji za{tite svihprirodnih resursa;
- kori{}ewe poqoprivrednog zemqi{ta na adekvatan na-~in (adekvatna obrada i zakonski propisano kori{}ewe he-mijskih sredstava);
- za{tita zemqi{ta od dezertifikacije;- za{tita naseqa od eolske erozije;- uspostavqawe savremenog na~ina upravqawa komunal-
nim otpadom, u skladu sa Nacionalnom strategijom upravqa-wa otpadom.
Za{tita prirodnih dobara
Prioritetni ciqevi za{tite, kori{}ewa i razvoja ovogprirodnog dobra su bazirani na principima aktivne za{tite
SLU@BENI LIST APVStrana 306 - Broj 8 31. maj 2006.
sa svim elementima ograni~ewa, na~ina i obima kori{}ewakoji treba da obezbede o~uvawe svih vidova ustanovqene bio-lo{ke raznovrsnosti. Ciqevi su:
- za{tita i pra}ewe stawa biqnih i `ivotiwskih vrsta,wihovih populacija i stani{ta;
- upravqawe populacijama prirodnih retkosti;- o~uvawe dinskog reqefa i ostalih prirodnih vrednosti;- o~uvawe raznovrsnosti ekosistema biqnog i `ivotiw-
skog sveta i mozai~nog rasporeda `ivotnih zajednica;- kontrolisano skupqawe biqnih i `ivotiwskih vrsta;- odr`avawe travnih povr{ina, nega i obnova autohtonih
li{}ara i uklawawe borova u skladu sa re`imima za{tite;- revitalizacija po`ari{ta u ciqu uspostavqawa trav-
nih stani{ta (otvarawe pozajmi{ta nije dozvoqeno);- zamena degradiranih bagremovih sastojina i potpomaga-
we sukcesije `bunaste u {umsku zajednicu autohtonih li{}a-ra;
- nau~no istra`iva~ki rad i monitoring, vaspitno obra-zovne aktivnosti i prezentacija prirodnog dobra;
- saradwa u okviru nacionalne i me|unarodne mre`e za-{ti}enih prirodnih podru~ja,
- za{tita biodiverziteta, odnosno o~uvawe genetskog,specijskog i ekosistemskog biodiverziteta;
- o~uvawe prostora van SRP Deliblatska pe{~ara - bara"Kraqevac" i u{}e Nere.
Za{tita i kori{}ewe prirodnih resursa
Posebni ciqevi za{tite i kori{}ewa {uma i {umskogzemqi{ta su:
a) na podru~ju SRP Deliblatska pe{~ara- sprovo|ewe trostepenog re`ima za{tite i kori{}ewe
{uma u skladu sa re`imima za{tite;- za{tita, unapre|ewe i obnova prirodne sredine kroz
sprovo|ewe biolo{kih i tehni~kih mera radi spre~avawa de-flacije;
- nega i obnova autohtonih li{}ara, uklawawe zate~enihborova, gde je propisano re`imima za{tite;
- spontana ili planska revitalizacija po`ari{ta;- zamena degradiranih bagremovih sastojina i potpomaga-
we sukcesije `bunaste u {umsku zajednicu autohtonih li{}a-ra.
b) na podru~ju obuhvata Plana, van SRP Deliblatska pe-{~ara:
- pove}awe {umovitosti ukupnog podru~ja u skladu saProstornim planom Republike Srbije;
- za{tita {ireg podru~ja SRP Deliblatska pe{~ara oddezertifikacije peskom formirawem {umskog i van{umskogzelenila upravno na pravac duvawa dominantnog vetra;
- za{tita priobaqa Dunava od re~ne erozije;- {irewe, povezivawe i za{tita biqaka i `ivotiwa kroz
stvarawe vegetacijskih koridora izme|u me|usobno udaqenihbiotopa kao mera ure|ivawa predela;
- poboq{awe mikroklimatskih uslova i pozitivnih uti-caja u oblasti poqoprivrede i vodoprivrede kroz formirawevan{umskog zelenila u okviru saobra}ajne infrastrukture,uz vodotoke i u okviru poqoprivrednog kompleksa (u op{ti-nama Bela Crkva, Vr{ac, Alibunar, Kovin i Pan~evo);
- za{tita naseqa i izvori{ta vode od {tetnih uticajaformirawem za{titnog zelenila;
- uno{ewe autohtonih vrsta i smawivawe upotrebe pesti-cida i ve{ta~kih |ubriva;
- razvijawe proizvodnih funkcija {uma u skladu sa wiho-vom osnovnom namenom.
Lov
Posebni ciqevi u oblasti lovstva u lovi{tu JP "Vojvo-dina{ume" i lova~kih udru`ewa su:
- za{tita, gajewe, lov i odr`avawe lovi{ta u ciqu o~uva-wa ekolo{ke ravnote`e u prirodi;
- za{tita, lov i kori{}ewe drugih lovostajem za{ti}e-nih vrsta divqa~i, koje stalno ili povremeno `ive u lovi-{tu;
- trajno odr`avawe ekonomskog kapaciteta lovi{ta krozobnavqawe i prirast divqa~i glavnih gajenih vrsta;
- poboq{awe uslova stani{ta gajenih vrsta divqa~i i za-{tita retkih, prore|enih i ugro`enih vrsta;
- usmeravawe glavnog vida kori{}ewa turizma na lovni iekolo{ki (fotosafari), posebno u lovi{tu JP "Vojvodina-{ume" i adekvatno opremawe prostora.
Ribolov
Posebni ciqevi u okviru gazdovawa ribolovnom faunomsu:
- o~uvawe i unapre|ivawe stawa ribqeg fonda, kroz stva-rawe povoqnijih uslova stani{ta;
- sprovo|ewe gazdovawa ribolovnim vodama u za{ti}enomprirodnom dobru u skladu sa propisanim re`imom za{tite;
- pra}ewe i prou~avawe populacije svih zna~ajnih, poseb-no retkih i ugro`enih vrsta.
Mineralne sirovine
Ciqevi u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina su:
- racionalno iskori{}avawe sirovina, uz izbegavawe ra-ubovawa le`i{ta i degradacije drugih resursa u neposrednojblizini le`i{ta;
- smawewe degradacije sredine u procesu eksploatacijemineralnih sirovina;
- sanacija i rekultivacija degradiranog zemqi{ta;- eksploatacija le`i{ta mineralnih sirovina:- le`i{te "Mramorak" (nafta i prirodni gas),- le`i{te "Tilva" (nafta i prirodni gas),- le`i{te "Nikolinci" (nafta i prirodni gas),- Kovinski ugqonosni basen rudnik "Kovin" (ugaq i {qu-
(opekarska glina),- le`i{te "Kalvarija" (opekarska glina),- le`i{te "Pozjalovo" (opekarska glina),- kompanija a.d.[qunkara "Bela Crkva" Bela Crkva, lo-
kalitet "Jezero {qunkara" ({qunak i pesak),- le`i{te "@arkovac" kod Kovina ({qunak).
Granice eksploatacionih prostora date su prema uslovi-ma dobijenim od Pokrajinskog sekretarijata za energetiku imineralne sirovine (Referalna karta br. 4). Za potrebe pro-{irewa eksploatacionog prostora treba se obratiti nadle-`nom sekretarijatu, koje }e taj zahtev obraditi i izdati re-{ewe kojim se to odobrava ili ne, i definisati granice eks-ploatacionog prostora.
Za{tita kulturnih dobara
Osnovne aktivnosti vezane za za{titu i kori{}ewe kul-turnih dobara treba da se odvijaju u dva pravca:
1. za{tita, negovawe i prezentacija spomenika kulture idrugih, evidentiranih
kulturnih dobara;2. istra`ivawe, otkrivawe i prou~avawe novih nepokret-
nih kulturnih dobara, uz po{tovawe ciqeva utvr|enih ovimPlanom:
- o~uvawe temeqa nacionalne kulture, kao i kultura kojesu postojale pre pojave nacionalnih kultura, ili su se para-lelno razvijale;
- organizovano razvijawe svesti o zna~aju kulturnog na-sle|a za `ivot i rad, kao bitnog preduslova za o~uvawe naci-onalnog identiteta;
- reintegracija nepokretnih kulturnih dobara u savreme-ni `ivotni ambijent;
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 307
- razvijawe slu`be za{tite kulturnih dobara, kako bi do-bila ulogu aktivnog u~esnika u oblikovawu prostora;
- za{tita kulturnog nasle|a mora biti stalna, sveobu-hvatna i efikasna.
3. GRANICE CELINA I PODCELINA POSEBNENAMENE,
ZONA ZA[TITE I UTICAJNO PODRU^JE
Podru~je obuhva}eno izradom Plana ~ine dve, u prostor-no-funkcionalnom smislu, razli~ite celine (Tematska kartabr. 1):
1. podru~je SRP Deliblatska pe{~ara (34 609,32 ha);2. uticajno podru~je koje ~ini prostor izme|u granice
SRP Deliblatska pe{~ara i granice obuhvata Plana (76587,11 ha).
PODRU^JE SRP DELIBLATSKA PE[^ARA
Na podru~ju SRP Deliblatska pe{~ara, ustanovqena supodru~ja sa razli~itim re`imima za{tite: re`im za{titeI stepena povr{ine 2261,80 ha, re`im za{tite II stepenapovr{ine 8218,59 ha i re`im za{tite III stepena povr{ine24128,93 ha. Granice pojedinih re`ima za{tite su defini-
sane Uredbom (Referalna karta br. 4, Tematska karta br.1).
Na podru~ju SRP Deliblatska pe{~ara kao posebnafunkcionalna celina utvr|eno je lovi{te "Deliblatska pe-{~ara", a kao podcelina ogra|eni delovi lovi{ta "Dragi}evHat".
Pored ovoga, Planom su kao prostorno-funkcionalne ce-line posebne namene utvr|eni turisti~ki lokaliteti Devo-ja~ki bunar i ^ardak, kao i postoje}e zone ku}a za odmor.
UTICAJNO PODRU^JE
Ovo podru~je ~ine poqoprivredno zemqi{te, {umsko ze-mqi{te, vodno zemqi{te, gra|evinska podru~ja naseqa u ob-uhvatu Plana, zone ku}a za odmor, radne zone izvan naseqa ipovr{ine pod me|unaseqskom i regionalnom infrastruktu-rom.
Osnovnu karakteristiku ovog podru~ja ~ini da planiraneaktivnosti nemaju negativnog uticaja na podru~je SRP Deli-blatska pe{~ara, ~ime su u wenom okru`ewu obezbe|eniuslovi za o~uvawe stabilnosti ekosistema ovog prirodnog do-bra.
BILANS POVR[INA PLANIRANIH CELINA I PODCELINA POSEBNE NAMENE, ZONA ZA[TITE I UTICAJ-NOG PODRU^JA
Tabela 3-1: Bilans povr{ina
R.br. NAZIV Povr{ina u ha
1. SRP Deliblatska pe{~ara 34 609, 32
1.1.
1.2.
ZONE RAZLI^ITIH RE@IMA ZA[TITE - re`im za{tite I stepena - re`im za{tite II stepena - re`im za{tite III stepena PODCELINE POSEBNE NAMENE - lovi{te "Deliblatska pe{~ara" - lovi{te "Dragi}ev hat" - turisti~ki lokalitet "Devoja~ki bunar" - turisti~ki lokalitet "^ardak" - zone ku}a za odmor
2 261,80
8 218,59 24 128,93
28 942,00 2 142,00
35,50 17,50
221,34
2. UTICAJNO PODRU^JE 76 587,11
- poqoprivredno zemqi{te i ribwaci - {umsko zemqi{te - vodno zemqi{te - gra|evinski rejoni naseqa - zone ku}a za odmor - radne zone izvan naseqa - me|unaseqska i regionalna infrastruktura
66 603,73 304,95 462,60
4 094,96 726,58 194,67
3 473,87
4. POLO@AJ I REGIONALNI ASPEKTI RAZVOJAPODRU^JA POSEBNE NAMENE
SRP Deliblatska pe{~ara pripada prostornom komplek-su ju`nog Banata. Wen geosaobra}ajni polo`aj se mo`e sma-trati vrlo povoqnim, jer ga opslu`uju ~etiri vida saobra}a-ja, koji se me|usobno integralno dopuwuju, nude}i visok nivokomfora i saobra}ajne usluge svim potencijalnim korisni-cima. Da je geosaobra}ajni polo`aj povoqan pokazuje i wenoukqu~ewe u sistem evropskog multimodalnog saobra}aja, ~iji}e se kapaciteti u budu}nosti implementirati na ovom pro-storu.
Sistem saobra}ajnih pravaca i puteva najvi{eg hijerar-hijskog nivoa u okviru ovog prostora ~ine:
- magistralni put M-1/9 (Pan~evo - Vr{ac); - magistralni put M-24 (Pan~evo - Kovin - Smederevo);- magistralni put M-7/1 (Zrewanin - Vr{ac);
- regionalni put R-115 (Kovin - Bela Crkva);- planirani regionalni put Kovin - Alibunar - Se~aw
("banatska magistrala").
@elezni~ki saobra}aj na ovom prostoru je prisutan pre-ko me|unarodne pruge Beograd - Pan~evo - Vr{ac - granica(Rumunija), kao i preko lokalnih `elezni~kih pruga. Najva-`nije `elezni~ke stanice su u Pan~evu, Vladimirovcu i Vr-{cu.
Vodni saobra}aj je zastupqen preko me|unarodnog plov-nog puta reke Dunav, kao i preko kanala DTD sistema OKM.Na Dunavu egzistira pristani{te u Beogradu, Pan~evu, Kovi-nu. Planiran je pristan za mawe brodove u Dubovcu i prista-ni{te u Staroj Palanci.
Vazdu{ni saobra}aj se za korisnike ovog prostora oba-vqa preko aerodroma Beograd, kao i mawih aerodroma u Vr-{cu, Pan~evu i Kovinu.
SLU@BENI LIST APVStrana 308 - Broj 8 31. maj 2006.
Postoje}a i budu}a saobra}ajna infrastruktura omogu}u-ju regionalni razvoj ovog podru~ja, kao i wegovo ukqu~ewe uevropske turisti~ke destinacije, naro~ito ako se uspostaviintegralno povezivawe svih vidova saobra}aja.
Za planirawe naseqa, sela i ruralnog podru~ja u obuhva-tu Plana neophodno je primeniti jedinstven nivo planirawa,imaju}i u vidu da naseqa koja su u obuhvatu Plana nisu eko-nomski, organizaciono, institucionalno i kadrovski sposob-na za obavqawe kompleksnih zadataka prostornog razvoja naprincipima odr`ivog razvoja.
Obzirom da su prirodne vrednosti SRP Deliblatska pe-{~ara dobile i me|unarodnu verifikaciju, regionalniaspekt razvoja planskog podru~ja dobio je svoju me|unarodnudimenziju. U tom smislu, celokupan kompleks za{tite, kori-{}ewa i unapre|ewa prostora nije mogu}e lokalizovati samona za{ti}eno podru~je i wegovo naju`e okru`ewe.
U skladu sa posmatrawem uticajnih faktora, nezavisno odadministrativnih granica, utvr|eno je da je podru~je SRP De-liblatska pe{~ara izlo`eno vi{estrukim uticajima slede-}ih faktora:
- zahtevi me|unarodnih Konvencija i projekata;- zona uticaja vr{a~ke i belocrkvanske op{tine;- uticajna zona Beograda i Pan~eva;- uticaj reke Dunav u svom celokupnom toku (imaju}i u vi-
du mogu}a zaga|ewa u gorwem toku);
- uticaj magistralnih, posebno me|unarodnih putnih pra-vaca (drumskih, `elezni~kih i vodnih);
- eventualni uticaj podru~ja sa desne strane reke Dunav(teritorija op{tina Po`arevac i Smederevo), sa nepovoq-nim uticajima objekata i aktivnosti.
Uticaj regionalnog okru`ewa na prostor SRP Deliblat-ska pe{~ara stalno je prisutan i nadaqe }e, tokom planskogperioda, bitno uticati na stvarawe uslova i mogu}nost o~u-vawa te posebno vredne prirodne sredine.
5. NAMENA POVR[INA SA BILANSIMA PLANI-RANIH NAMENA I SADR@AJA
Ukupno podru~je obuhva}eno Planom iznosi 111.196,43 ha,od ~ega SRP Deliblatska pe{~ara zauzima povr{inu od34.609,32 ha odnosno 31,12%.
U SRP Deliblatska pe{~ara ustanovqena su tri re`imaza{tite sa slede}im povr{inama:
Tabela 5-1: Re`imi za{tite u SRP Deliblatska pe{~ara
Re`im za{tite Povr{ina (ha) %
I stepen 2.261,80 6,53
II stepen 8.218,59 23,75
III stepen 24.128,93 69,72
Ukupno SRP Deliblatska pe{~ara 34.609,32 100
Ukupno podru~je obuhva}eno Planom deli se, prema kategorijama kori{}ewa zemqi{ta (Referalna karta br.1), na slede-}e povr{ine:
Tabela 5-2: Osnovna namena povr{ina
Osnovne kategorije kori{}ewa zemqi{ta 2004. god.1 2024. god.
ha % ha %
A. [umsko zemqi{te 17.192,08 15,46 17.303,43 15,56
- u SRP Deliblatska pe{~ara 16.998,48 15,29 16.998,48 15,29
- izvan SRP Deliblatska pe{~ara 193,60 0,17 304,952 0,27
B. Poqoprivredno zemqi{te3 83.588,37 75,17 82.533,69 74,22
- u SRP Deliblatska pe{~ara 16.064,18 14,45 16.064,18 14,45
- izvan SRP Deliblatska pe{~ara 67.524,19 60,72 66.469,51 59,77
- vikend zone (u SRP Deliblatska pe{~ara) - (izvan SRP Deliblatska pe{~ara ) -
977,92 (221,34) (756,58)
0,88 977,92 (221,34) (756,58)
0,88
- radne zone izvan naseqa 194,67 0,18 194,67 0,18
- saobra}ajni objekti i koridori (u SRP Del. pe{~ara 235,05 ha) - (izvan SRP Deliblatska pe{~ara) -
1.990,57 (235,05)
(1.755,52)
1,79 2.653,38 (235,05)
(2.418,33)
2,39
- objekti vodoprivrede (kanali, nasipi, crpne stanice i dr.)
909,24
0,82
1055,54
0,95
- ribwaci - - 134,22 0,12
- ostalo neplodno zemqi{te 783,02 0,70 783,02 0,70
UKUPNO (A+B+V+G) 111.196,43 100 111.196,43 100
2 Podaci dobijeni od RGZ - Slu`ba za katastar nepokretnosti op{tina koje se nalaze u obuhvatu Plana3 U planskom periodu pove}a}e se povr{ine pod van{umskim zelenilom4 Povr{ina poqop. zemq. koja se nalazi izvan zona ku}a za odmor (vikend zone) i gra|evinskih rejona naseqa
Poqoprivredno zemqi{te zauzima i daqe najve}u povr{i-nu i ona iznosi 82.533,69 ha odnosno ne{to vi{e od 74% od ukup-ne povr{ine. U planskom periodu do}i }e do smawewa ovih po-vr{ina najvi{e zbog izgradwe planirane saobra}ajne infra-strukture (662,81 ha) i objekata vodoprivrede (146,30 ha).
Kategorija neplodno zemqi{te }e se pove}ati u planskomperiodu za oko 0,85 % i ima}e u~e{}e u ukupnoj povr{ini od8,9%. Na pove}awe }e najvi{e uticati realizacija planiraneinfrastrukture, koja iznosi oko 809 ha odnosno 0,70%, dok suostale kategorije neznatno zastupqene (ribwak 0,12%).
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 309
[umsko zemqi{te zauzima povr{inu od 17.192,08 ha odno-sno 15,46% od ukupne povr{ine. ^ine ga {ume i {umsko ze-mqi{te u SRP Deliblatska pe{~ara, priobaqu Dunava, kaoi u ataru koje ~ine mawi zasadi uz kanale, puteve i u okvirupoqoprivrednih objekata. Najve}i deo povr{ina nalazi se uSRP Deliblatska pe{~ara i iznosi 16.998,48 ha (15,29% odukupne povr{ine) a samo 194 ha odnosno 0,17% od ukupne po-vr{ine se nalazi van SRP Deliblatska pe{~ara. Na planira-no pove}awe, koje se odnosi na podru~je van SRP Deliblatskape{~ara, najvi{e uticaja }e imati formirawe van{umskogzelenila uz puteve i radne zone u ataru i formirawe vetroza-{titnih pojaseva i sl.
Povr{ina gra|evinskih rejona naseqa u obuhvatu Planapreuzeta je iz va`e}e prostorne i urbanisti~ke dokumentaci-je tako da ukupna povr{ina iznosi 4.095 ha. Vikend zone zau-zimaju povr{inu od oko 978 ha i predstavqaju postoje}e vi-kend zone.
6. PRAVILA KORI[]EWA, URE\EWA I ZA[TITEPLANSKOG PODRU^JA
6.1. PRIRODNA DOBRA
6.1.1. Ure|ewe i kori{}ewe podru~ja prirodnih vredno-sti prema utvr|enom
re`imu za{tite
Svest o svim ugro`avaju}im faktorima, potrebi da seproblemi koje sa sobom nose prevazi|u i nu`nost da se SRPDeliblatska pe{~ara posmatra, pre svega, kao za{ti}enoprirodno dobro, sa Zakonom utvr|enim obavezama koje iz to-ga proisti~u za sve u~esnike u wenoj za{titi, upravqawu ikori{}ewu, uslovqavaju i mogu}e pravce razvoja i ure|ivawaovog prirodnog dobra.
O~uvawe travnih povr{ina, kao osnovnog atributa za-{ti}enog prirodnog dobra, mogu}e je jedino, uz wihovo odgo-varaju}e kori{}ewe, koje je istovremeno osnova razvoja ovo-ga podru~ja i {ireg regiona.
Delatnost vezana od davnina za podru~je SRP Deliblat-ska pe{~ara sa {irim okru`ewem je sto~arstvo - tradicio-nalno pa{arewe, danas locirano samo na obodne pa{wake.Zabrana pa{arewa sedamdesetih godina, na prostoru tada-{weg SRP Deliblatska pe{~ara, nije dovela samo do zarasta-wa nekada{wih pa{waka i stvarawa danas ~esto neprohodnih{ikara gloga (~ime su ugro`ena stani{ta mnogih prirodnihretkosti), ve} i do postepenog smawivawa sto~nog fonda inapu{tawa ekstenzivnog uzgoja goveda i ovaca u okolnim na-seqima.
Stoga je u budu}em gazdovawu za{ti}enim prirodnim do-brom neophodno stimulisati pa{arewe na za to predvi|enimlokalitetima (uz odgovaraju}e napore dr`ave i lokalne upra-ve i u~e{}e svih zainteresovanih subjekata), uz utvr|ivawevrste stoke i kapaciteta pa{waka za svaki pojedina~ni loka-litet. U funkciji za{tite posebnih prirodnih vrednosti -~i{}ewa zaraslih travnih povr{ina (sa pozitivnim ekonom-skim efektom), potrebno je uvesti i pregonsku (ili povreme-nu stacionarnu) ispa{u koza odgovaraju}ih rasa. Imaju}i uvidu prisustvo vuka u SRP Deliblatska pe{~ara, neophodnoje obezbediti odgovaraju}e ~uvawe stada kao preventiva mogu-}ih {teta (uobi~ajeni "samopas" u okolini lugarnica ne bitrebalo da bude na~in napasawa stoke).
Formirawe stada pojedinih rasa stoke (kako na obodnimpa{wacima, tako i na kompleksima za{ti}ene prirode kakvisu Korn, Volovska pa{a ili Kravan) potrebno je ostvariti usaradwi sa odgovaraju}im institucijama, a u slu`bi formi-rawa banke gena doma}ih rasa ovaca i goveda.
Ekstenzivno pa{arawe, sa ~obanskim nastambama izra|e-nim u tradicionalnom stilu, uz prisustvo autohtonih rasa ov-
~arskih pasa i proizvodwa mesa i mle~nih proizvoda sa atri-butima zdrave hrane i upotrebnih predmeta u pastirskom `i-votu kao suvenira, doprinelo bi ukupnim vrednostima za{ti-}enog prirodnog dobra i wihovoj promociji i prezentacijikroz specijalne vidove, pa ~ak i masovni turizam.
Ovako kompleksno sto~arstvo mo`e predstavqati osnovurazvoja ~itavog regiona, a posebno interes lokalnih zajedni-ca koji, kao bitnu komponentu rezervata biosfere, isti~e Se-viqska strategija.
Lovstvo, p~elarstvo, kori{}ewe lekovitog biqa, tako|esu vezani za opstanak izvornog mozai~nog rasporeda travnih,`bunastih i {umskih povr{ina, odnosno o~uvawe i pro{iri-vawe travnih povr{ina - potrebnih divqa~i, p~elarima zaizvanrednu p~eliwu pa{u rascvetalih livada, sa velikimbrojem stepskih vrsta lekovitog i aromati~nog biqa.
Zone za{tite, re`imi i mere (prostorni raspored zona)
Utvr|ivawem zona za{tite u samom SRP Deliblatska pe-{~ara izdvojeni su prirodno najvredniji delovi prostora iopredeqena namena dobijenih celina. Pri zonirawu su kon-sultovane i preporuke Seviqske strategije (M&B - rezervatibiosfere) i Zakonski okvir za mre`u rezervata biosfere,kako bi za{tita prirode i razvoj celokupnog podru~ja bili upunom skladu.
U osnovi zonirawa, kroz trostepeni re`im za{tite (uskladu sa va`e}im zakonom), zonom I stepena za{tite obuhva-}eni su prostori koje treba sa~uvati kao takve - najvrednijesa aspekta za{tite prirode, za koje se kao obaveza propisujeo~uvawe, uz preduzimawe za to neophodnih mera.
Me|u lokalitetima ukqu~enim u zonu re`ima za{tite Istepena nalazi se "Crni vrh", predeona celina, za{ti}ena ne-prekidno od 1912. godine, sa o~uvanim iskonskim odlikamamozai~nog rasporeda {umskih sastojina autohtonih li{}arai travnih zajednica Chrysopogonetum panonicum Stjep. - Ves., iFestuceto/Potentilletum arenariae Stjep. / Ves., karakteristi~-nih za podru~je SRP Deliblatska pe{~ara. Za ovu predeonucelinu, kao i ostale prostore u okviru zone re`ima za{titeI stepena, zna~ajno je prisustvo mnogih vrsta prirodnih ret-kosti, kao {to su kockavica degenova, vi{e vrsta orhideja,ov~ije runo i mnoge druge. Re`im za{tite I stepena u`ivaju idelovi podru~ja Dunava - Dubova~ki rit i ada @ilava, kaostani{te mnogih za{ti}enih vrsta ornitofaune, me|u kojimaposebno treba ista}i globalno ugro`ene vrste kakve su malikormoran, plovka crnka, crni ibis i prdavac.
Zonom II stepena za{tite obuhva}eni su prostori na koji-ma je radi o~uvawa izvornih prirodnih vrednosti potrebnopreduzimati posebne mere unapre|ivawa (~i{}ewe od `buwa,odgovaraju}i tretman postoje}ih {umskih zasada, pa{arewe).
Vi{e od 50% povr{ina u okviru zone re`ima za{tite IIstepena nalazi se pod iskonskim pe{~arskim i stepskimtravnim zajednicama i pa{wacima, najvrednijim stani{timaza o~uvawe biolo{ke raznovrsnosti ~itave Panonske nizije,Evrope i sveta. Me|u prirodnim retkostima ovih prostoranalaze se i globalno ugro`ene vrste kao {to su orao krsta{,stepski soko, tekunica i slepo ku~e, kao i zna~ajan broj pe-{~arskih i stepskih biqaka (pe{~arsko smiwe, stepski bo-`ur, pan~i}ev pelen - za koje Deliblatska pe{~ara predsta-vqa jedino ili jedno od retkih nalazi{ta kod nas). Zna~ajnikompleksi u okviru ove zone za{tite su: Korn, Brandibul,Kravan, Volovska pa{a, Dubova~ki pa{waci, Stevanova rav-nica, Zagaji~ka brda i dr.
U zoni III stepena za{tite, gde se omogu}uje odvijawe ve-}ine delatnosti u funkciji razvoja, potrebno je delovati uciqu pove}awa ukupnih vrednosti za{ti}enog prirodnog do-bra (prirodnih, kulturnih, estetskih) i time obezbediti ade-kvatnu za{titu i razumno kori{}ewe.
SLU@BENI LIST APVStrana 310 - Broj 8 31. maj 2006.
U okviru prostora pod re`imom za{tite III stepena, na-laze se najve}e povr{ine {uma bagrema i bora, zajednica au-tohtonih `buwa, kao i vodenih i mo~varnih stani{ta. Oviprostori, mada najmawe vredni sa aspekta o~uvawa specifi~-ne biolo{ke raznovrsnosti, predstavqaju svojevrstan, dana-{wi okvir prirodnih vrednosti SRP Deliblatska pe{~ara.
Zonirawem su, na osnovu valorizacije prirodnih vredno-sti i mogu}nosti wihovog o~uvawa i unapre|ivawa, izdvojeneprostorne celine posebne za{tite prirode5: kompleksi u cen-tralnom delu za{ti}enog prirodnog dobra, i podru~ja naobodnim delovima, kojima su u najve}oj mogu}oj meri obuhva-}ene prirodne vrednosti i retkosti, kao i pejsa`no-ambijen-talna bogatstva celokupnog prostora. Prostorne celine 12kompleksa u`ivaju iskqu~ivo re`im I i II stepena za{tite,dok se kod podru~ja, pored re`ima I i II stepena za{tite poja-vquje, u funkciji razvoja, i re`im III stepena za{tite.
Ostale zna~ajne prostorne celine koje nisu mogle bitiobuhva}ene kompleksima ili podru~jima, ali je wihovo ukqu-~ivawe u zone re`ima I i II stepena za{tite u funkciji stva-rawa koridora za o~uvawe posebnih prirodnih vrednosti, supojedina~ne ve}e travne povr{ine, stani{ta prirodnih ret-kosti, zna~ajni pejsa`i i prirodni spomenici, kao i eksperi-mentalne povr{ine.
U zoni re`ima I stepena za{tite dozvoqeno je jedino iz-vo|ewe radwi koje su neophodne radi o~uvawa i unapre|iva-wa prirodnih vrednosti, kao {to je spre~avawe zarastawatravnih povr{ina i obrastawa vodenih povr{ina, sanitarnilov i ribolov, kao i nau~no istra`iva~ki rad.
U zoni re`ima II stepena za{tite propisane su, izme|uostalog i slede}e potrebne, dozvoqene i zabrawene radwe:
- zate~ene zasade borova neophodno je, nakon ophodwe,ukloniti - ne ~istom se~om, ve} se~om na pruge u intervalu odnekoliko godina, zavisno od veli~ine sastojine - kako bi seomogu}io spontani razvoj travne vegetacije;
- zate~ene sastojine bagrema (koje uglavnom predstavqajumawe pojedina~ne povr{ine) treba ostaviti bez ikakvih ra-dova - da "zamatore", kako bi ova alohtona vrsta vremenom ne-stala i ustupila mesto izvornoj vegetaciji;
- po`ari{ta se ili prepu{taju sukcesiji travne vegeta-cije, ili se po{umqavaju borovima na mawim povr{inama, umozai~nom rasporedu, ili na pruge (u skladu sa preporukamadatim u "Programu mera za sanaciju i revitalizaciju SRP De-liblatska pe{~ara nakon dejstva po`ara iz avgusta 1996. go-dine");
- dozvoqene su radwe kojima se unapre|uju prirodne vred-nosti, nau~no istra`iva~ki rad, kontrolisana edukacija ispecijalni vidovi turizma, kontrolisan lov, sportski ribo-lov;
- na povr{inama namewenim o~uvawu travnih podru~ja do-zvoqena je i neophodna kontrolisana ispa{a (uz utvr|ivawevrste stoke, kapaciteta, na~ina pa{arewa),
- zabraweno je svako po{umqavawe (osim odre|enih delo-va po`ari{ta).
U zoni re`ima III stepena za{tite potrebno je, izme|uostalog:
- potpomagawe prirodne obnove i uspostavqawe sastojinaautohtonih li{}ara;
- sadwa kultura belog i crnog bora samo na mestima gde jeto neophodno, na mawim povr{inama, mozai~no, normalno napravac ko{ave (kao mere preventive od po`ara), uz preduzi-mawe svih potrebnih mera nege, kako bi se uspostavio sprat`buwa neophodan za o~uvawe i unapre|ivawe biolo{ke ra-znovrsnosti SRP Deliblatska pe{~ara;
- melioracija degradiranih bagremovih sastojina (koje~ine najve}i deo {umskih povr{ina i sve su degradirane);
- stimulisawe tradicionalnih na~ina kori{}ewa na po-
- stimulisawe sto~arstva, uzgoj autohtonih rasa doma}ih`ivotiwa i izgradwa sto~arskih objekata u tradicionalnomstilu (i kao osnov lokalne turisti~ke ponude),
- stimulisawe proizvodwe sadnog i semenskog materijalaugro`enih biqnih vrsta kao
osnove za wihovo ponovno naseqavawe na prostore sa ko-jih su nestale.
Me|u dozvoqenim aktivnostima u okviru ove zone su, po-red navedenih i p~elarewe, lov, privredni i sportski ribo-lov, kontrolisano kori{}ewe "sporednih {umskih proizvo-da", razvoj turisti~ko rekreativnih aktivnosti.
U okviru ove zone nalaze se turisti~ki lokaliteti Devo-ja~ki bunar i ^ardak, kao i zone ku}a za odmor, koje se kao iz-gra|ene povr{ine zadr`avaju, uz zabranu wihovog daqeg {i-rewa. Ukupna povr{ina turisti~kih lokaliteta iznosi oko53 ha dok povr{ina zona ku}a za odmor iznosi oko 222 ha (ma-li deo "vikend zone" kod Palfi kolonije od oko 25 ha, povr-{ina od oko 55 ha kod Devoja~kog bunara i ostale povr{inekod naseqa [umarak, Dubovac i deo Mramora~kih vinograda).
Od zabrawenih aktivnosti posebno isti~emo slede}e:
- po{umqavawe travnih povr{ina ve}ih od 1 ha;- zamena autohtonih {uma sastojinama alohtonih vrsta;- ~ista se~a na velikim povr{inama borovih kultura;- uno{ewe alohtonih vrsta biqaka i `ivotiwa, bez pret-
hodno pribavqenog mi{qewa nadle`nog zavoda za za{tituprirode;
rekonstrukcija postoje}ih objekata u granicama utvr|enihzona);
- svi ostali radovi i aktivnosti koji su na bilo koji na-~in u suprotnosti sa osnovnom namenom za{ti}enog prirod-nog dobra.
Odnos povr{ina razli~itih re`ima za{tite unutarukupnog za{ti}enog prirodnog dobra je 30,36 % I i II stepena: 69,65 % III stepena. Posmatraju}i u~e{}e pojedinih biotop-tipova u zonama za{tite uo~qivo je da je najve}i broj sa|enih- proizvodnih {uma ostao van podru~ja re`ima I i II stepenaza{tite, u zoni re`ima III stepena za{tite.
Na taj na~in je u punoj meri omogu}eno gazdovawe, odnosnogajewe, unapre|ivawe i kori{}ewe {uma kao prirodnog re-sursa. Uredbom o za{titi SRP Deliblatska pe{~ara je tako-|e data mogu}nost razvoja ({umarstva, lovstva, poqoprivre-de, turizma) uskla|enog sa osnovnom namenom prirodnog do-bra, odnosno trajno kori{}ewe koje promovi{e i ideja re-zervata biosfere (UNESCO - M&B).
6.1.2. Za{tita prirodnih dobara
SRP Deliblatska pe{~ara je jedinstveno i neponovqivoogledalo istorije prirode i ~ovekovog trajawa u woj i, kaotakva, predstavqa zna~ajni genetski resurs na{e Planete.
Neponovqive prirodne vrednosti, u Evropi jedinstvenoggeomorfolo{kog fenomena, svrstavaju SRP Deliblatska pe-{~ara u jedan od nau~nih poligona, ne samo nacionalnog, ve}i svetskog zna~aja. Od prvih istra`iva~kih radova sa po~et-ka pro{log veka do danas, mnogi stru~waci bavili su se Ba-natskom pe{~arom u okviru fundamentalnih i primewenihnauka. O tome svedo~i preko 600 bibliografskih jedinica,objavqenih u stru~nim i nau~nim ~asopisima i referisanihna brojnim skupovima, me|u kojima su i tri me|narodna sim-pozijuma posve}ena za{titi i unapre|ivawu SRP Deliblat-ska pe{~ara.
Pored izuzetnog nau~nog zna~aja, SRP Deliblatska pe-{~ara je od neprocewive vrednosti za obrazovawe. Postojawe
5 Podaci dobijeni od Zavoda za za{titu prirode Srbije, Radna jedini-ca u Novom Sadu
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 311
mozaik - kompleksa razli~itih tipova ekosistema na ovomprostoru, pru`a mogu}nost upoznavawa funkcionisawa pri-rodnih zakonitosti, nastajawa prirodnih specifi~nosti iuticaja qudskog delovawa na prirodu.
Panonske pe{~are, kao stani{ta izuzetno bogatog i ra-znovrsnog `ivog sveta, ~esto sastavqenog od "specijalista" -specifi~nih vrsta biqaka i `ivotiwa koje nastawuju samoodre|ena stani{ta na peskovima, Evropska zajednica prihva-ta kao prioritete u za{titi stani{ta, uz obavezu wihovogo~uvawa kroz posebne programe. Istovremeno, u okviru pro-grama LIFE - Natura, podr`avaju se mere o~uvawa i obnove pri-rodnih stani{ta biqaka i `ivotiwa. Ovaj program treba dadoprinese i boqem ostvarivawu Fauna - Flora - Habitat smerni-ca, kao i smernica za za{titu ptica u Evropskoj uniji, te dapotpomogne izgradwu mre`e za{ti}enih podru~ja u okviruevropskog programa Natura 2000.
Trenutno se u Austriji realizuje Life - Natura projekat,koji ima za ciq trajno o~uvawe i razvoj posledwih fragmena-ta panonskih pe{~ara, uz te{wu saradwu i intenzivniju raz-menu informacija u oblasti za{tite prirode, pre svega izme-|u Austrije, Ma|arske, Slova~ke i Srbije. Uz odgovaraju}uza{titu na nacionalnom nivou i prekograni~nu i me|udr`av-nu saradwu, izrada ovog Plana je jo{ jedan doprinos ostvari-vawu postavqenog ciqa.
Me|unarodnu verifikaciju su prirodne vrednosti SRPDeliblatska pe{~ara dobile i wenim ukqu~ivawem u listu
najzna~ajnijih stani{ta ptica u Evropi. (IBA, N0 038 i N0
039), uz konstataciju da je to jedinstveno i verovatno najzna-~ajnije podru~je za ptice iz biv{e Jugoslavije na evropskomnivou, i da mu je stoga potrebna hitna i adekvatna za{tita ra-di o~uvawa autohtonih stani{ta i ornitofaune u wima. Ugranicama SRP Deliblatska pe{~ara danas su izdvojena dvaIBA podru~ja: IBA Deliblatska pe{~ara, na povr{ini od38.000 ha (YU16SE) i IBA "Ram - Dubovac" povr{ine od 12.000ha (YU34SE). Ovo je samo potvrda nacionalnog vrednovawapodru~ja - naime prema Atlasu ptica gnezdarica Jugoslavije,izdatom 1988. godine, geografski prostor koji obuhvata SRPDeliblatska pe{~ara (UTN 50h50 km - kvadrat) je svrstan unajbogatije i najvrednije podru~je, sa preko 150 vrsta gnezda-rica.
Deo SRP Deliblatska pe{~ara koji obuhvata podru~je Duna-va, Dubova~kog rita, dunavskih ada i vla`nih livada, kao iu{}e re~ica Kara{ i Nera ima, ve} i samo po svojim ornito-lo{kim vrednostima, sve atribute da bude progla{en kao me-|unarodno zna~ajno vla`no podru~je - po Ramsarskoj konven-ciji. Stoga je u pripremi dokumentacija neophodna za uvr{te-we SRP Deliblatska pe{~ara u listu Ramsarskih podru~ja.
Posebno zna~ajno sa aspekta za{tite i mudrog kori{}e-wa prirode je mesto SRP Deliblatska pe{~ara u svetskojmre`i rezervata biosfere (UNESCO M&B program). Naime,ovo za{ti}eno prirodno dobro je, 1997. godine, uvr{teno nanacionalnu listu podru~ja za rezervate biosfere i u toku jepriprema dokumentacije za wegovu nominaciju kod odgovara-ju}e komisije UNESCO-a. Predvi|eno je da granica budu}egrezervata biosfere "Deliblatska pe{~ara" obuhvati, sem za-{ti}enog prirodnog dobra SRP Deliblatska pe{~ara pod-ru~ja naseqa koja se na wega naslawaju, a po slobodnom izbo-ru lokalnog stanovni{tva. Stoga razvoj regiona uskla|en sapotrebama za{tite prirode, u skladu sa Seviqskom strategi-jom, treba da bude jedan od ciqeva i ovoga Plana.
6.2. KORI[]EWE I ZA[TITA PRIRODNIHRESURSA
SRP Deliblatska pe{~ara je pretrpela promene pod an-tropogenim uticajem, {to je uslovilo izmewenu pe{~arsko-stepsku vegetaciju i smawena je izvorna biolo{ka raznovr-snost. Zbog potrebe o~uvawa posebnih prirodnih vrednostiovog podru~ja, neophodna je primena aktivnih mera za{tite.
Trajno odr`ivo upravqawe i kori{}ewe {umskih, biq-nih, `ivotiwskih i ostalih prirodnih resursa }e se vr{itiuz puno po{tovawe odredaba iz Uredbe, {to }e na najboqi mo-gu}i na~in izbalansirati potrebe {umarstva, turizma i dru-gih mogu}ih privrednih delatnosti i za{tite prirode, kao idrugih interesa, posebno u odnosu na lokalnu zajednicu.
Izrada programa upravqawa prirodnim resursima trebada uva`i interese za{tite prirode, lokalne zajednice i po-stoje}ih privrednih delatnosti: {umarstvo, sto~arstvo, ra-tarstvo, lov, ribolov, sakupqawe {umskih plodova, itd. Ko-ri{}ewe prirodnih resursa mora biti na principu odr`ivo-sti.
Kori{}ewe mineralnih sirovina na podru~ju obuhvataPlana tako|e mora biti zasnovano na principu odr`ivosti,{to podrazumeva izuzetno pa`qive i izbalansirane aktivno-sti u tom smislu.
6.2.1. Poqoprivredno zemqi{te
U ukupnom bilansu obuhva}enih povr{ina, poqoprivred-no zemqi{te u~estvuje sa oko 76,82%. U okviru poqoprivred-nog zemqi{ta oranice i ba{te ~ine 71,89%, a vo}waci i vi-nogradi oko 1,53%. Najve}i deo povr{ina pod oranicama i ba-{tama nalazi se na teritorijama katastarskih op{tina Do-lovo, Uqma, Izbi{te. Najizra`enija koncentracija povr{i-na pod vo}wacima i vinogradima je na delovima teritorijakatastarskih op{tina Nikolinci, Grebenac, Vra~ev Gaj. Po-vr{ine pod vo}wacima i vinogradima su usitwene i prilago-|ene konfiguraciji terena, sa zastarelim i prore|enim zasa-dima, dok planta`nih vo}waka i vinograda ima malo. Na ovimprostorima je prisutna izgradwa vo}arsko-vinogradarskihku}a, koje ~esto prerastaju u vikend-ku}e, odnosno stambeneobjekte.
Prilog br. 2: - Struktura kori{}ewa poqoprivrednog ze-mqi{ta po kategorijama
Iz ove tabele jasno se sagledava da se, u katastarskim op-{tinama lociranim u zapadnom delu obuhvata Plana, proce-nat povr{ina pod poqoprivrednim zemqi{tem kre}e i preko90%.
Isto~ni i jugoisto~ni delovi posmatranog podru~ja suznatno oskudniji po procentu ukupnog poqoprivrednog ze-mqi{ta i ovaj procenat u tri K.O. ne prelazi 50%: BanatskaPalanka 38,43%, Dubovac 44,08%, Kajtasovo 45,94%.
Ovakva op{ta situacija pru`a zna~ajne preduslove za da-qe unapre|ewe poqoprivredne proizvodwe.
6.2.2. [ume i {umsko zemqi{te
[ume i {umsko zemqi{te SRP Deliblatska pe{~ara
Od ukupne povr{ine pod {umama u SRP Deliblatska pe-{~ara od 16.998,48 ha, najve}i deo povr{ina se nalazi u III ste-penu za{tite (14.866,31 ha) odnosno 87,4%.
Najvrednije {ume sa aspekta za{tite prirode su {ume I iII stepena za{tite (2.132,17 ha) odnosno 12,6%.
Globalna orijentacija u kori{}ewu {uma SRP Deliblat-ska pe{~ara }e biti usagla{ena sa re`imima za{tite. Topodrazumeva melioraciju i uzgoj i za{titu postoje}ih {umauz favorizovawe autohtonih li{}ara u SRP Deliblatska pe-{~ara.
Gazdovawe postoje}im {umama }e obuhvatiti radove:- melioraciju degradiranih bagremovih sastojina;- spontanu i plansku revitalizaciju po`ari{ta;- mere za{tite od po`ara odr`avawem postoje}ih i pro-
secawem novih proseka uz mozai~an raspored {umskih kultu-ra;
SLU@BENI LIST APVStrana 312 - Broj 8 31. maj 2006.
- za{titu {uma (od biqnih i entomolo{kih bolesti, di-vqa~i, stoke i po`ara);
- kori{}ewe {uma u III stepenu za{tite uz obavezu uskla-|ivawa sa propisanim re`imima i merama za{tite.
Ostale {ume i {umsko zemqi{te i van{umsko zelenilo
Ostale {ume i {umsko zemqi{te se nalaze na mawim po-vr{inama u neposrednom okru`ewu pe{~are ({ume [G "Ba-nat", PIK Kovin) i uz vodotok Dunava i Osnovnu kanalskumre`u ({ume vodoprivrede). Neznatne povr{ine pod {umamasu u privatnom vlasni{tvu.
Planirani radovi na po{umqavawu prostora izvan gra-nica SRP Deliblatska pe{~ara, a u obuhvatu Plana, }e obu-hvatiti:
- mere nege i za{tite postoje}ih {uma koje treba podi}ina kvalitetniji nivo uz maksimalno o~uvawe postoje}eg {um-skog fonda;
- formirawe novih povr{ina pod {umama na {umskom ze-mqi{tu i povr{inama zapu{tenih pa{waka, neobra|enih,erodiranih i na drugi na~in degradiranih povr{ina, kao i nazemqi{tima nepogodnim za poqoprivrednu proizvodwu (VI,VII i VIII bonitetna klasa) koriste}i prvenstveno autohtoneli{}arske vrste;
- formirawe ritskih {uma u forlandu i priobaqu Duna-va, mawih vodotokova i Osnovne kanalske mre`e u funkcijiza{tite nasipa i odbrane od talasa. [umski za{titni pojaspored Dunava podi}i u {irini od 50-100m i u funkciji za{ti-te od aerozaga|ewa SRP Deliblatska pe{~ara od pepeli{tatermoelektrana Drmno i Kostolac. Na taj na~in }e se povra-titi ekolo{ka autohtona ba{tina biqnog i `ivotiwskogsveta pored Dunava, koji je neposredno povezan sa SRP Deli-blatska pe{~ara. U brawenom pojasu Dunava i uz Osnovnu iDetaqnu kanalsku mre`u formirati za{titne {ume, koje bibile {tit od aerozaga|ewa SRP Deliblatska pe{~ara i nase-qa i zna~ajan resurs za razvoj turizma. Koristiti autohtoneme{ovite {umske sastojine li{}arskih vrsta (doma}a topo-la, vrba, jasen, brest) i druge prvenstveno autohtone vrste li-{}ara;
- formirawe za{titnog zelenila uz puteve u okviru lini-je eksproprijacije u vidu autohtonih li{}ara i {ibqa na me-|usobnom rastojawu grupa koje zavisi od ranga saobra}ajnice,odnosno brzine odvijawa saobra}aja. Na taj na~in }e se popra-viti mikroklimatski uslovi, uslovi vizuelnog vo|ewa sao-bra}aja, povezati me|usobno udaqeni biotopi i stvoriti ve-getacijski koridori za protok biqnih i `ivotiwskih vrsta;
- formirawe van{umskog zelenila u okviru poqopri-vrednog kompleksa radi za{tite od vetra i pove}awa prinosau poqoprivredi. U tom smislu je potrebno formirati poqo-za{titne (vetroza{titne) pojaseve naro~ito na teritorijiop{tina Vr{ac, Bela Crkva, Alibunar, Kovin i Pan~evo,koje spadaju u najvetrovitija podru~ja u Vojvodini. Preporu-~uju se vi{eredni a`urni vetroza{titni pojasevi {irine do30m na najugro`enijim deonicama;
- formirawe mawih povr{ina pod za{titnim zelenilomoko deponija komunalnog otpada, radnih kompleksa u ataru na-seqa i podizawe remiza radi pru`awa za{tite divqa~i;
- formirawe zelenih povr{ina svih kategorija u gra|e-vinskom rejonu naseqa koja su u obuhvatu Plana, posebno ze-lenih povr{ina javnog kori{}ewa i za{titnog zelenila.
[umama i {umskim zemqi{tem koje pripadaju banatskom{umskom podru~ju u obuhvatu Plana, gazdova}e se na osnovuOp{te osnove i posebnih osnova gazdovawa {umama. [umamau privatnoj svojini }e se gazdovati na osnovu Op{te osnove iprograma gazdovawa. [umama vodoprivrede ({ume uz kanal-sku mre`u i Dunav) }e se gazdovati na osnovu Posebnih osno-
va. Osnove i programi se odnose na desetogodi{we gazdovawe{umama, a wihovo sprovo|ewe }e se obezbediti kroz godi{weizvo|a~ke planove uz uva`avawe Zakona o {umama.
Sve posebne osnove kojima se gazduje u SRP Deliblatskape{~ara treba usaglasiti sa va`e}om Uredbom o za{titi iuslovima Zavoda za za{titu prirode Srbije.
Nove povr{ine pod {umama i za{titno - van{umsko zele-nilo }e se formirati u skladu sa va`e}om zakonskom regula-tivom iz oblasti {umarstva, vodoprivrede, poqoprivrede isaobra}aja.
Za formirawe vetroza{titnih i poqoza{titnih pojase-va u okviru saobra}ajne infrastrukture i poqoprivrednogzemqi{ta, obavezna je izrada studije koja bi ocenila oprav-danost podizawa ovih pojaseva koji bi bili van linije putnogpojasa i zauzimali poqoprivredno zemqi{te, na prose~no2% povr{ine teritorije op{tine, ne ra~unaju}i povr{inekoje su u sastavu SRP Deliblatska pe{~ara. Projektnom do-kumentacijom }e se odrediti tipovi pojaseva, wihova {irina,me|usobna rastojawa i konkretan izbor vrsta u skladu sauslovima stani{ta.
6.2.3. Lov i lovna podru~ja
U obuhvatu Plana je celina lovi{ta "Deliblatska pe-{~ara" kojim gazduje JP "Vojvodina{ume" [G "Banat" izPan~eva i delovi pet lovi{ta lova~kih udru`ewa iz Alibu-nara, Vr{ca, Bele Crkve, Kovina i Pan~eva.
U lovi{te "Deliblatska pe{~ara" plansko gazdovawe,koje je u skladu sa Uredbom, }e biti usmereno na:
- poboq{awe uslova stani{ta (o~uvawe {umo-stepskih~istina i me{ovitih {umskih sastojina);
- obezbe|ewe vode u lovi{tu i izgradwu lovno-tehni~kihobjekata u lovi{tu;
- za{titu retkih i prore|enih vrsta divqa~i (ptice: oraokrsta{, banatski soko, mali kormoran, crni ibis, plovkacrnka i prdavac i sisari: tekunica i vuk) po posebnim Pro-gramima;
- postizawe ekonomskog kapaciteta lovi{ta dobrom prog-nozom dinamike razvoja populacije divqa~i (uve}awem ma-ti~nog fonda uz uva`avawe realnog prirasta divqa~i, gubi-taka i odstrela);
- ogra|ivawe novog dela lovi{ta u SRP Deliblatska pe-{~ara, u sklopu dovr{ewa Programa intenzivnog uzgoja jele-na i divqih sviwa za uzgojni centar "Dragi}ev hat";
- naseqavawe divqa~i u lovi{te (izgradwa prihvatili-{ta za fazane i naseqavawe jelena obi~nog i divqih sviwa uogra|eni deo lovi{ta);
- eksperimentalnu proizvodwu velikog tetreba na osnovuposebnog Programa;
- odstrel divqa~i u okviru lovnog turizma i favorizova-we fotosafarija i posmatrawa ptica.
Lovi{tem "Deliblatska pe{~ara" i ostalim lovi{timau obuhvatu Plana se gazduje na osnovu lovnih osnova i godi-{wih planova gazdovawa.
U svim lovi{tima lova~kih udru`ewa uz sprovo|eweosnovnih planskih mera u okviru gazdovawa lovi{tem bi}estvoreni boqi uslovi za razvoj lovnog turizma.
U lovi{tima predvideti:- izgradwu lovno-tehni~kih objekata u zavisnosti od broj-
nog stawa divqa~i, a graditi ih od prirodnih materijala iuklopiti u prirodni ambijent lovi{ta;
- ogra|ivawe delova lovi{ta radi intenzivnog gajewa iza{tite i lova divqa~i;
- podizawe remiza na onim mestima u lovi{tu gde nemaprirodnih povr{ina koje mogu da pru`e za{titu divqa~i.Podizawem jednogodi{wih ili vi{egodi{wih zasada na ma-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 313
wim povr{inama u lovi{tu stvoriti uslove koji }e pru`itiuto~i{te, zaklon i ishranu divqa~i. Jednogodi{we remizezasnivati od razli~itih grupa jednogodi{wih biqaka (legu-minoza, vlatastih trava ili korenasto-krtolastih biqaka).Vi{egodi{we remize podizati od me{ovitih vi{espratnihdrvenastih vrsta u zavisnosti od uslova sredine. Vi{egodi-{we remize }e sem stvarawa boqih uslova za za{titu divqa-~i, imati ekonomsku funkciju (kroz plasman drvne mase) i ve-}u koncentraciju divqa~i na malom prostoru;
- izgradwu prolaza za nisku i krupnu lovnu divqa~ u okvi-ru saobra}ajne infrastrukture radi stvarawa ekolo{kih ko-ridora za wihovo kretawe.
6.2.4. Ribolov i ribolovna podru~ja
Obzirom da SRP Deliblatska pe{~ara daje mogu}nostrazvoja tradicionalnog bavqewa sportskim i privrednim ri-bolovom, trebalo bi razvijati ribolovni turizam i privred-ni ribolov.
Budu}e gazdovawe vodnim resursima treba usmeriti napove}awe ribqe produkcije Dunava i plavne zone.
Radi ure|ivawa podru~ja ribolova neophodo je:- obezbe|ewe monitoringa uslova stani{ta, odnosno kva-
liteta i re`ima voda; - preduzimawe mera na suzbijawu negativnih pojava;- za{tita ugro`enih vrsta ribe - prema me|unarodnim i
nacionalnim kriterijumima - standardima.
Osim toga, potrebno je:- organizovati ~uvarsku slu`bu;- urediti ribolovna mesta;- urediti pristupe vodotocima.
Sve aktivnosti u oblasti ribarstva u granicama SRP De-liblatska pe{~ara treba da se odvijaju u skladu sa Uredbom oza{titi SRP Deliblatska pe{~ara, programom za{tite irazvoja SRP Deliblatska pe{~ara a van granica SRP Deli-blatska pe{~ara u skladu sa va`e}im ribolovnim osnovamaza to podru~je, na osnovu Zakona o ribarstvu.
Kori{}ewe ribolovne faune u vidu sportskog ribolovaje mogu}e u re`imu II stepena za{tite, na osnovu godi{wihplanova gazdovawa.
Neophodno je izraditi jedinstven Sredwero~ni programribarstva za ribolovno podru~je, a nakon izrade ovog progra-ma ustanoviti mogu}nost komercijalnog ribolova.
Posebnim programima isplanirati i definisati selek-tivni ribolov, ribolov u nau~no-istra`iva~ke svrhe i vrsteprirodnih retkosti. Potrebno je odrediti kapacitet celogpodru~ja, kao i pojedinih zona za sportski ribolov i razvojsportsko-ribolovnog turizma.
6.2.5. Vodoprivreda
Osnovne smernice za razvoj vodoprivredne infrastruktu-re definisane su strate{kim dokumentima u oblasti vodo-privrede: u Vodoprivrednoj osnovi Republike Srbije iEvropskoj direktivi o vodama.
Dinamika razvoja vodoprivrede na ovom podru~ju, zasno-vana je na konceptu odr`ivog razvoja, uz napomenu da je usledmalih ulagawa u ovu oblast, u protekloj deceniji gotovo ugro-`ena funkcionalnost postoje}ih vodoprivrednih sistema.
U prvoj fazi realizacije Plana (do 2009. god.) treba obez-bediti potrebnu funkcionalnost i pouzdanost postoje}ih vo-doprivrednih sistema, kao i inicijalna ulagawa za unapre|e-we u oblasti kori{}ewa voda i to:
eliminacijom uzroka eventualnih {teta na podru~ju od{tetnog dejstva voda (sanacija ugro`enih segmenata sistema;obezbe|ewe optimalnog re`ima odr`avawa sistema),
stvarawem preduslova za sprovo|ewe smernica u oblastivodosnabdevawa (definisawe izvori{ta i za{tita prirod-nih resursa pitke vode),
obezbe|ewem tehni~ko-tehnolo{kih preduslova zasprovo|ewe smernica u oblasti za{tite voda od zaga|ewa(priprema investicione tehni~ke dokumentacije - projekatanaseqskih kanalizacionih sistema i izbor savremenih teh-ni~ko-tehnolo{kih re{ewa postrojewa za pre~i{}avawe ot-padnih voda, ure|ewe kontrolisanog prikupqawa i odvodapre~i{}enih otpadnih voda);
obezbe|ewem tehni~ko-tehnolo{kih preduslova zasprovo|ewe smernica u oblasti navodwavawa (priprema in-vesticione tehni~ke dokumentacije-studija mogu}nostiformirawa ure|enih kompleksa poqoprivrednog zemqi{tasa savremenim sistemima za navodwavawe).
Do kraja planskog perioda, na podru~ju obuhvata Planatreba obezbediti pove}awe pouzdanosti za{titnih sistemanastavkom izgradwe zapo~etih delova postoje}ih i dograd-wom novih delova sistema, kao i obezbe|ewem tehni~ko-teh-nolo{kih preduslova za sprovo|ewe smernica u svim ostalimoblastima vodoprivrede.
Problemu o~uvawa priobalnih voda na delu izvori{taKovin - Dubovac - Banatska Palanka mora se posvetiti poseb-na pa`wa, jer je uspor Dunava usled izgradwe \erdapa izazvaotalo`ewe materijala organskog i neorganskog porekla, saznatnim koli~inama te{kih metala i stvarawe uslova za eu-trofikaciju jezera sa svim negativnim posledicama po kori-{}ewe ovih voda. Iz tog razloga je prostor u priobaqu Duna-va na tom potesu rezervisan za potrebe vodosnabdevawa sta-novni{tva Ju`nog Banata. Obzirom da je u toku izrada studi-je ~iji su predmet hidrogeolo{ki istra`ni radovi na potesuKovin - Dubovac - Banatska Palanka, ta~na mikrolokacija bu-du}eg izvori{ta bi}e definisana prema rezultatima te stu-dije.
U ciqu za{tite vodnih resursa, na predmetnom potesu us-postavi}e se zone i pojasevi sanitarne za{tite izvori{ta, uskladu sa Zakonom o vodama.
U zoni neposredne za{tite izvori{ta "Kovin-Dubovac-Banatska Palanka", zabraweno je gra|ewe svih vrsta investi-cionih objekata, osim objekata vodosnabdevawa, pristup li-cima koja nisu zaposlena, transportovawe otrova, obrada ze-mqi{ta uz kori{}ewe |ubriva, pesticida i herbicida, ne-plansko sa|ewe drve}a, bacawe i deponovawe otpada i ispu-{tawe bilo kakvih otpadnih voda.
U u`oj zoni za{tite, pored ograni~ewa navedenih za zonuneposredne za{tite, zabrawena je izgradwa puteva, kopawekanala i izvo|ewe zemqanih radova, kori{}ewe zemqi{ta nana~in koji mo`e ugroziti ispravnost i koli~inu vode i zaga-|ivawe na bilo koji na~in podzemnih i povr{inskih voda.
U {iroj zoni za{tite zabrawuje se: izgradwa investicio-nih objekata u granama industrijske proizvodwe ~ije otpadnevode sadr`e opasne i {tetne materije; izgradwa prate}ihobjekata (septi~ke jame, staje i sl.) u naseqima Gaj, Dubovac,Banatska Palanka, bez prethodno pribavqene saglasnosti isanitarne dozvole; skladi{tewe i upotreba otpadnih {tet-nih materija; izgradwa septi~kih jama i sahrawivawe uginu-lih `ivotiwa u blizini vodotoka i kanala u {iroj zoni za-{tite do 50 m; bacawe i deponovawe otpada; obavqawe poqo-privredne proizvodwe bez uspostavqene kontrole i nadzorahemijskog i biolo{kog sastava podzemne vode na kontrolnimpunktovima lociranim u {iroj zoni za{tite.
Tako|e, potrebno je uspostaviti pojas za{tite oko magi-stralnih cevovoda od izvori{ta do postrojewa za preradu vo-de za pi}e, u {irini od 5 m sa obe strane cevovoda. U ovom po-jasu zabrawuje se gradwa svih vrsta investicionih objekata,osim vodoprivrednih objekata i objekata za vodosnabdevawe,i postavqawe ure|aja i obavqawe aktivnosti koje mogu na bi-
SLU@BENI LIST APVStrana 314 - Broj 8 31. maj 2006.
lo koji na~in zagaditi vodu i ugroziti stabilnost funkcijecevovoda.
U oblasti za{tite voda od prvorazrednog je zna~aja iz-gradwa komunalne infrastrukture i postrojewa za pre~i-{}avawe naseqskih i industrijskih otpadnih voda, odnosnokomunalne infrastrukture i postrojewa u svim naseqima uzoni mogu}eg uticaja na resurse kvalitetnih podzemnih voda.
Odr`avawe i eventualne rekonstrukcije postoje}ih vodo-privrednih sistema na podru~ju obuhvata Plana moraju bitiobezbe|eni u svim uslovima kori{}ewa ovog prostora i u bu-du}e.
Neophodno je stalno odr`avawe sistema za{tite od po-plava, prema sada{wem i budu}em, eventualno izmewenom, re-`imu.
Potrebno je za{titi naseqena mesta Banatski Karlovaci Nikolinci od suvi{nih povr{inskih voda iz zale|a (vi{ihterena).
U ciqu regulisawa re`ima, a u okviru me|udr`avne sa-radwe sa Rumunijom, izvr{i}e se regulacija Nere za male ivelike vode i regulacija Kara{a za velike vode.
Predstoji regulacija prirodnog vodotoka "Jaruga" (uokviru postoje}eg korita), kao dela drena`nog sistema "Ne-ra-Kara{-Kajtasovo".
Planirana je i sanacija regulacionih gra|evina na u{}ukanala HS DTD u Dunav i za{tita obala kanala DTD posta-vqawem kamenog naba~aja u zoni ureza vode.
U ciqu pove}awa, u sada{wem trenutku, male proto~no-sti hidrosistema DTD, na ve} postoje}im objektima hidrosi-stema predvi|a se izgradwa mini hidroelektrana, i to na po-stoje}em objektu u Kajtasovu.
Ne planira se zna~ajnije pro{irewe sistema za odvodwa-vawe, ve} samo odr`avawe (~i{}ewe od zamuqewa i rastiwa),i eventualna rekonstrukcija postoje}ih. Mogu}e je budu}edvonamensko kori{}ewe postoje}ih sistema (i za potrebe na-vodwavawa).
Realno je o~ekivati ulagawa u navodwavawe, pre svegazbog postoje}ih sistema za navodwavawe, koja zna~ajno umawu-ju inicijalna ulagawa u infrastrukturu za dovod vode do po-qoprivrednih kompleksa. U tome je evidentna prednost u od-nosu na druga podru~ja, gde se trenutno grade ~itavi sistemivodozahvata i dovodnih cevovoda do kompleksa poqoprived-nog zemqi{ta.
Ure|ewe otvorenih kanala i izvo|ewe regulacionih ra-dova na podru~ju obuhvata Plana, bi}e definisano izradomodgovaraju}e projektno-tehni~ke dokumentacije i prethodnimuslovima Javnog vodoprivrednog preduze}a "Vode Vojvodine"- Novi Sad.
6.2.6. Mineralne sirovine
Ovim Planom se utvr|uje da se u SRP Deliblatska pe{~a-ra u re`imima za{tite I i II stepena sve bu{otine za eksplo-ataciju mineralnih sirovina moraju zatvoriti (likvidira-ti). U granicama SRP Deliblatska pe{~ara zabrawuje se iz-gradwa istra`nih i konturno istra`nih bu{otina (nafta,prirodni gas). Van granica SRP dozvoqeni su istra`ni rado-vi odosno izgradwa istra`nih i konturno istra`nih bu{to-tina, na odobrenom istra`nom prostoru od nadle`nog Pokra-jinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine.
Eksploatacija le`i{ta {qunka uz tok reke Nere i daqe}e se nastaviti. Do pro{irewa ili otvarawa novih kopova,zemqi{te }e se koristiti u poqoprivredne svrhe.
Planom je predvi|ena eksploatacija ugqa na povr{in-skom kopu Kovin, podvodnim na~inom otkopavawa, uz obave-zna hidrogeolo{ka doistra`ivawa u ciqu utvr|ivawa utica-ja eksploatacije ugqa na podzemne vode i `ivotnu sredinu, sapredlogom mera za{tite i izradom detaqnih programa pra}e-wa tih uticaja. Na ovom prostoru zemqi{te se mo`e koristi-ti iskqu~ivo u poqoprivredne svrhe.
Eksploatacija gline na postoje}im le`i{tima }e se i da-qe nastaviti uz obavezu sanacije i rekultivacije.
S obzirom da tresave predstavqaju veoma osetqive ekosi-steme, koji se odlikuju izuzetno velikim biodiverzitetom,potrebno je izvr{iti detaqna istra`ivawa postoje}ih tre-sava sa aspekta za{tite biolo{ke raznovrsnosti u ciqu sa-gledavawa eventualne mogu}nosti kori{}ewa.
Na podru~ju obuhvata Plana, van SRP Deliblatska pe-{~ara, mogu se planirati istra`ivawa i ekploatacija pod-zemnih voda i geotermalnih izvora, u skladu sa Dugoro~nomstrategijom i politikom razvoja geolo{kih istra`ivawa napodru~ju AP Vojvodine.
Geotermalne vode mogu se koristiti van granica SRP De-liblatska pe{~ara u radnim zonama, u svrhu bawskog turizmai poqoprivrednoj proizvodwi za zagrevawe plastenika i sta-klenika, a transport se mo`e vr{iti kroz SRP Deliblatskape{~ara uz uslove Zavoda za za{titu prirode (svakako vangranica zona pod re`imom za{tite I stepena).
6.3. RAZVOJ I URE\EWE MRE@E NASEQA
Zajednice naseqa i podru~ja wihovih intenzivnih unutra-{wih veza odre|eni su, prema postavkama Prostornog planaRepublike Srbije, na osnovu slede}ih kriterijuma:
- zna~aj i uloga naseqa kao centra u mre`i naseqa:- veli~ina naseqa;- stepen razvijenosti javnih slu`bi.- kao centar rada:- stepen koncentracije radnih mesta;- zone intenzivnih veza (stanovawe - rad).- zone intenzivnih transformacija naseqa: - populacione promene (smer i intenzitet promena);
- intenzitet promena funkcionalne strukture.- morfolo{ki sklop terena i uslovi za povezivawe nase-
qa;- pravci i zone tradicionalnih veza naseqa u okolnom
Ovakve zajednice naseqa (funkcionalna podru~ja) proiz-ilaze iz stepena razvijenosti mre`e naseqa, razvojnih poten-cijala, stepena uticaja centara razvoja i nivoa integrisano-sti prostornih struktura u regiji.
Projekcija mre`e naseqa na posmatranom podru~ju izvr-{ena je na osnovu kompleksnog sagledavawa postoje}ih ipredpostavqenih prirodnih i stvorenih uslova za naseqava-we na prostoru obuhva}enom Planom. Najzna~ajniji elementiu projekciji su bili:
- nerazvijenost hijerarhije naseqa po kriterijumu aglo-meracije stanovni{tva i izrazite funkcionalne diferenci-jacije;
- topografski polo`aj naseqa u odnosu na reqefno-mor-folo{ke celine;
- prostorno-geografski polo`aj naseqa u odnosu na sao-bra}ajnice i radne povr{ine.
Prostorno-funkcionalna organizacija podru~ja ura|enaje sa ciqem da se obezbedi:
- racionalizacija upravqawa i efikasnije obavqawe po-slova iz domena svakodnevnih potreba gra|ana;
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 315
- organizacija javnih slu`bi uskla|enija sa potrebama,mogu}nostima i interesima lokalnih zajednica;
- efikasnije koordinirawe aktivnosti i programa lokal-nih zajednica.
Podru~je obuhva}eno Planom, u skladu sa kriterijumimai ciqevima, organizuje se u okviru 5 op{tinskih funkcio-nalnih podru~ja (Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin iPan~evo).
Diferencijacija u zna~aju naseqa, u mre`i naseqa na pod-ru~ju obuhvata Plana dovela je do izdvajawa slede}ih nivoa(Referalna karta br. 2):
- zaseok (mawi broj ku}a na lokalitetima starih naseqasa autenti~nom arhitekturom) - Beli Breg;
- primarno seosko naseqe (poqoprivredna naseqa sa mi-nimalnom opremqeno{}u javnim uslugama i slu`bama, bezikakvih spoqnih funkcija prema susednim naseqima) - Du-pqaja, Kajtasovo, [u{ara, Malo Bavani{te;
- centar zajednice naseqa (pored unutra{we imaju razvi-jene i spoqne funkcije prema primarnim naseqima) - Banat-ska Palanka, Grebenac, Uqma, Gaj, Dubovac;
- lokalni centar (naseqe najvi{e kategorije u regional-no-teritorijalnoj organizaciji mre`e seoskih naseqa obu-hva}enih Planom. Naseqa ove kategorije imaju visok stepenopremqenosti) - Vra~ev Gaj, Izbi{te, Nikolinci, BanatskiKarlovac, Dolovo, Mramorak, Deliblato;
- op{tinski centar - Alibunar.
Mre`a naseqa i centara obuhva}enih Planom ima slede-}u funkcionalnu diferencijaciju naseqa:
1. Funkcionalno podru~je op{tine Alibunar obuhvatadva lokalna centra Banatski Karlovac i Nikolinci, kojigravitiraju op{tinskom centru Alibunar.
2. Funkcionalno podru~je op{tine Bela Crkva obuhvataslede}a naseqa raspore|ena u funkcionalne podceline:
- primarno seosko naseqe Kajtasovo za zadovoqewe osnov-nih potreba zdravstvene za{tite i osnovnog obrazovawa gra-vitira Grebencu, kao centru zajednice naseqa, dok primarnoseosko naseqe Dupqaja gravitira Jasenovu, zbog blizine i do-sada{we oslowenosti na ovo naseqe;
- Grebenac i Banatska Palanka sa Starom Palankom, kaocentri zajednice naseqa, gravitiraju Vra~ev Gaju koji je lo-kalni centar i ima visok stepen opremqenosti.
3. Funkcionalno podru~je op{tine Vr{ac obuhvata pri-marno seosko naseqe [u{aru, koje gravitira Izbi{tu kaocentru zajednice naseqa. Uqma, kao lokalni centar sa posto-je}im i planiranim javnim slu`bama mo`e da zadovoqi po-trebe naseqa [u{ara i Izbi{te.
4. Funkcionalno podru~je op{tine Kovin obuhvata slede-}a naseqa raspore|ena u funkcionalne podceline:
- primarno seosko naseqe Malo Bavani{te i zaseok BeliBreg gravitiraju Gaju, kao centru zajednice naseqa;
- primarno seosko naseqe [umarak gravitira Dubovcu,kao centru zajednice naseqa;
- Mramorak i Deliblato, kao lokalni centri, imaju najvi-{i stepen opremqenosti koji zadovoqava potrebe.
5. Funkcionalno podru~je op{tine Pan~evo obuhvata jed-no naseqe, Dolovo koje je lokalni centar, a koje gravitiraPan~evu, kao op{tinskom centru.
6.4. PROSTORNI RAZVOJ I URE\EWE RURALNIHPODRU^JA
Planirawe sela i ruralnih podru~ja u Srbiji ima osnovuu planskom dokumentu najvi{eg ranga, Prostornom planu Re-publike Srbije, prema kome koncepcija razvoja na{ih sela iunapre|ewe kvaliteta `ivqewa u seoskim podru~jima polaziod na~ela vi{efunkcionalnog/integralnog razvoja. Ova kon-cepcija podrazumeva koordinaciju i kombinovani razvoj po-qoprivrede i drugih privrednih, uslu`nih i posredni~kihdelatnosti.
Uloga dr`ave u operacionalizaciji ovakve koncepcijerazvoja sela obuhvata:
- integrisawe sela u socijalni, privredni i kulturni raz-voj;
- povezivawe sela u sistem naseqa i komunikacija sa cen-trima vi{eg reda (revitalizacijom postoje}e i izgradwomnove infrastrukture);
- integrisani razvoj i ure|ewe sela i atara;- aktivirawe lokalnih razvojnih potencijala seoskog
podru~ja zasnovanih na doma}instvu/gazdinstvu kao osnovnojproizvodnoj i socio-kulturnoj kategoriji na selu.
Granice gra|evinskih rejona su preuzete iz va`e}e pro-storno-planske i urbanisti~ke dokumentacije. Promene gra-nica gra|evinskih rejona izvr{i}e se preispitivawem iutvr|ivawem prostornim planovima op{tina i odgovaraju-}im urbanisti~kim planovima. Ovim Planom se daju smerni-ce da promene granica gra|evinskih rejona te`e optimizaci-ji naseqa u celokupnom obuhvatu Plana.
Izgradwa na gra|evinskom zemqi{tu u gra|evinskim re-jonima naseqa u obuhvatu Plana, odvija}e se prema uslovimautvr|enim urbanisti~kim planom odgovaraju}e regulacionerazrade.
Van gra|evinskih rejona, na teritorijama katastarskihop{tina u obuhvatu Plana, mogu}e je graditi:
- objekte u funkciji turizma, na lokalitetima i prosto-rima predvi|enim Planom;
- objekte u funkciji poqoprivrede (ekonomija, ma{inskipark, proizvodwa sto~ne hrane, ribwaci i sl.);
- uzgajali{ta divqa~i sa prate}im sadr`ajima;- mawe objekte u okviru vo}arsko-vinogradarskih zona;- ku}e za odmor u okviru utvr|enih vikend-zona;- objekte putne privrede uz saobra}ajnice, u okviru sao-
bra}ajnih koridora;- objekte neophodne za sprovo|ewe za{tite i kori{}ewa
SRP Deliblatska pe{~ara i drugih za{ti}enih lokaliteta;- objekte vezane za za{titu od elementarnih nepogoda;- objekte u funkciji infrastrukturnih sistema.
Izgradwa na turisti~kim lokalitetima, u okviru vikend-zona i na novoplaniranim poqoprivrednim kompleksima }ese obavezno vr{iti na osnovu urbanisti~kih planova odgova-raju}e regulacione razrade. Za ostale nabrojane sadr`aje, vr-sta urbanisti~ke razrade zavisi}e od planirane lokacije, po-stoje}e opremqenosti i dr.
Izgradwa van gra|evinskih rejona naseqa vr{i}e se pre-ma uslovima utvr|enim prostornim planom op{tina, u skladusa Zakonom.
Postoje}i sala{i se zadr`avaju s tim da je mogu}a i iz-gradwa novih sala{a, ukoliko postoji interes i ekonomskaosnova za to. Pri rekonstrukciji i izgradwi novih sala{amoraju se po{tovati higijensko-tehni~ki uslovi za organiza-ciju poqoprivrednog doma}instva. Rekonstrukcija i izgrad-wa sala{a mo`e se dozvoliti i u ciqu stvarawa prostora po-godnih za kulturne i umetni~ke delatnosti (galerije, umet-ni~ke kolonije i sl.).
Zate~ena prostorna organizacija naseqa, koja se nalaze uobuhvatu Plana, pru`a mogu}nost odvijawa planiranih na-seqskih funkcija koja proisti~u iz wihove budu}e uloge u za-{titi i kori{}ewu SRP Deliblatska pe{~ara.
U narednom periodu treba iskoristiti ve}e mogu}nostikomplementarnog razvoja naseqa koja se nalaze u kontaktnojzoni SRP Deliblatska pe{~ara, i iz tih razloga izvr{itiodre|ene prostorne rekonstrukcije unutar naseqa. To su na-ro~ito naseqa Banatska Palanka sa Starom Palankom (op-{tina Bela Crkva), [u{ara (op{tina Vr{ac) i Dubovac i[umarak (op{tina Kovin).
Prostorno ure|ewe svih naseqa u obuhvatu Plana, trebada se bazira na formirawu potpune komunalne opremqenosti
SLU@BENI LIST APVStrana 316 - Broj 8 31. maj 2006.
naseqa (snabdevawe vodom, odvo|ewe otpadnih i atmosfer-skih voda, gasifikacija i kvalitetno snabdevawe elektri~-nom i telekomunikacionom infrastrukturom).
Naseqa Banatska Palanka sa Starom Palankom, Grebe-nac, Kajtasovo, Dupqaja i Vra~ev Gaj (op{tina Bela Crkva)
Turisti~ki lokaliteti i centar za vodni turizam u Sta-roj Palanci, izgradwa etno-istorijskog i arheolo{kog par-ka, ukqu~ivawe naseqa Grebenac i Kajtasovo u etno-ekolo-{ki projekat turisti~ke ponude kao i blizina Belocrkvan-skih jezera, planirani su sadr`aji koji }e doprineti razvojune samo naseqa nego i op{tine Bela Crkva, na ~ijem se pod-ru~ju nalaze navedeni sadr`aji.
Naseqa [u{ara, Uqma i Izbi{te (op{tina Vr{ac)
Naseqe [u{ara ostvaruje direktan kontakt sa SRP De-liblatska pe{~ara, odnosno granica gra|evinskog rejonaovog naseqa se naslawa na granicu SRP Deliblatska pe{~a-ra.
Za ovo naseqe je planiran razvoj seoskog turizma i iz-gradwa malih pogona za finalnu preradu prehrambenih pro-izvoda zdrave hrane (su{ara lekovitog biqa, xemara, medara)zbog izuzetne blizine vo}arsko-vinogradarske zone.
Naseqa Uqma i Izbi{te su ve}a naseqa na ~iji razvoj }e naj-vi{e uticati razvoj privrednih delatnosti op{tine Vr{ac.
Alibunar, Banatski Karlovac i Nikolinci (op{tinaAlibunar)
Na podru~ju op{tine Alibunar, a u SRP Deliblatska pe-{~ara, nalazi se turisti~ki lokalitet Devoja~ki bunar, kojije od primarnog zna~aja za ceo prostor u obuhvatu Plana. Ovajlokalitet }e i daqe ostati najfrekventniji turisti~ki lo-kalitet. Planirani daqi razvoj ovog turisti~kog lokaliteta(opremawe sportsko-rekreativnim sadr`ajima uz kori{}ewegeotermalnog izvora kao i rekonstrukcija postoje}e i izgrad-wa planirane infrastrukture) doprine}e razvoju ne samookolnih naseqa, ve} i celog podru~ja u obuhvatu Plana.
Tako|e, planirana trasa magistralnog polu-auto puta M-1.9. Pan~evo-Vr{ac, kao i regionalni put Devoja~ki bunar-Vekerle-Dolovo doprine}e razvoju ovog podru~ja kroz tran-zitni turizam i boqoj vezi ovog dela Ju`nog Banata sa {irimokru`ewem.
Veoma zna~ajno za ova naseqa je i mogu}nost razvoja povr-tarske proizvodwe, kori{}ewem geotermalne vode iz bu{o-tina za staklenike i plastenike, razvoj vo}arstva i vinogra-darstva, izgradwa planiranog ribwaka u KO Nikolinci i dr.
Dubovac, [umarak, Deliblato, Mramorak, Gaj i Malo Ba-vani{te (op{tina Kovin).
Podru~je op{tine Kovin zauzima najve}u povr{inu u ob-uhvatu Plana (¬61%) i razvoj naseqa na ovom podru~ju je u iz-uzetnoj zavisnosti od realizacije planiranih mera u oblastiturizma, poqoprivrede i eksploatacije mineralnih sirovi-na.
Planom utvr|en daqi razvoj turisti~kog lokaliteta^ardak, koji se nalazi u samom SRP Deliblatska pe{~ara ipredstavqa najkvalitetniji turisti~ki lokalitet, doprine-}e naro~ito razvoju naseqa [umarak i Dubovac, u kojima jeplaniran seoski, kulturno-manifestacioni (planiran jePark skulptura) i eko-turizam, uz razvoj tradicionalnih za-nata, ~iji bi proizvodi upotpunili turisti~ku ponudu, kao irazvoj lovnog turizma u atarima ovih sela.
Velike pa{wa~ke povr{ine su veoma pogodne za razvojsto~arstva, {to }e omogu}iti izgradwu mawih prera|iva~kihkapaciteta u radnim zonama naseqa.
Bara "Kraqevac" sa "Va{ari{tem" i "Obzovikom" jezna~ajno prirodno dobro koje je planirano za sportski ribo-lov, turizam i rekreaciju, a koje se nalazi izme|u naseqaMramorak i Deliblato, i ima}e zna~ajan uticaj za razvoj ovihnaseqa.
Veliki razvojni potencijal ovog podru~ja predstavqa re-ka Dunav, rudnik "Kovin" kao i izgradwa planiranih lokal-nih puteva i rekonstrukcija postoje}ih regionalnih puteva.
6.5. PROSTORNI RAZVOJ I RAZME[TAJ PRIVRED-NIH DELATNOSTI
Prostorni razme{taj privrednih kapaciteta u obuhvatuPlana ima niz ograni~ewa, koja proisti~u iz potrebe uskla-|ivawa sa re`imima za{tite ovog prostora. Za sve projekte,u smislu Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu, nadle-`ni organ }e, u skladu sa Zakonom, utvrditi potrebu izradeStudije o proceni uticaja na `ivotnu sredinu.
6.5.1. Poqoprivreda
Razvoj poqoprivrede se, zbog specifi~nosti podru~ja,mora posmatrati dvojako:
- na prostoru SRP Deliblatska pe{~ara, kao izdvojenacelina;
- na ostalom prostoru (atarima) u obuhvatu Plana, kao po-qoprivredno zemqi{te koje se mo`e koristiti, ali tako dane naru{ava stabilnost ukupnog ekosistema.
Uslovi za razvoj poqoprivredne proizvodwe na podru~juSRP Deliblatska pe{~ara utvr|eni su u skladu sa planira-nim re`imima za{tite.
Podru~je pod re`imom za{tite I stepena (2261,80 ha), bi-}e iskqu~eno iz svake vrste poqoprivredne proizvodwe i podnajstro`ijom vrstom za{tite, {to iskqu~uje svaku vrstu ob-rade, ispa{e, p~elarewa i sakupqawa lekovitog biqa, sve uciqu o~uvawa autohtonog biotopa.
Na podru~ju pod re`imom II stepena za{tite predvi|enoje:
- kontrolisana ispa{a autohtonim rasama goveda i ovaca;- prevo|ewe postoje}ih orani~nih povr{ina u pa{wa~ke;- do zasnivawa pa{waka redovno ko{ewe travnih povr{i-
na.
Na podru~ju pod re`imom III stepena za{tite predvi|enoje:
- stimulisawe tradicionalnog kori{}ewa zemqi{ta zaproizvodwu bez upotrebe hemijskih sredstava za za{titu bi-qa i bez upotrebe mineralnih |ubriva;
- ispa{a i ko{ewe livada;- razvoj p~elarstva.
I pored toga {to Prostorni plan Republike Srbije pred-vi|a razli~it tretman podru~ja pod II i III stepenom za{tite,predlog za konkretno podru~je SRP Deliblatska pe{~arabio bi da se i za podru~je pod II stepenom za{tite (8218,59 ha)i za podru~je pod III stepenom (24128,93 ha) ne dozvoli razora-vawe, zbog specifi~nosti mati~ne podloge peska. Poqopri-vreda na ovom podru~ju treba da se bazira na sto~arskoj pro-izvodwi, zasnovanoj na ispa{i i potro{wi sto~ne hrane do-bijene ko{ewem za to podesnog travnog pokriva~a (sa podru~-ja pod III stepenom za{tite). Na podru~jima pod za{titom mo-gu}e je gajewe autohtonih rasa, kao {to su podolska rasa gove-da, vitoroga ovca i sl., koje bi predstavqale veliku turisti~-ku atrakciju, uz mogu}nost prerade u delikatesne finalneproizvode od mleka i mesa za{ti}enom robnom markom. Zaekonomski isplativu proizvodwu neophodno je gajewe odavnointrodukovanih proizvodnih rasa: simentalskih (doma}e {a-reno) goveda i ovaca rase cigoja, koje su dobro prilago|enepodnebqu ju`nog Banata i imaju solidnu proizvodnu vred-nost. Druge rase goveda i ovaca treba uzgajati fizi~ki odvo-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 317
jeno i van za{ti}enog podru~ja SRP Deliblatska pe{~ara, dane bi do{lo do me|usobnog me{awa. Obilna i kvalitetna is-pa{a u~inila bi proizvodwu mleka i mesa znatno jeftinijom,a korist od |ubrewa tla ili stvarawa biomase ima neproce-wiv zna~aj. U Banatskom Karlovcu ve} postoje}e klanice imesna industrija mogu da apsorbuju i prerade celokupnu pro-izvodwu. Neophodno je izgraditi pogon za preradu mleka imle~nih proizvoda, kao i sme{tajne kapacitete za zimskisme{taj stoke.
Veliku razvojnu {ansu predstavqa i razvoj p~elarstva naprostoru pod II i III stepenom za{tite. Biqni pokriva~ SRPDeliblatska pe{~ara predstavqa specifi~nu biocenozu, ko-ja med proizveden na ovom podru~ju ~ini delikatesnom robom,vrhunskog kvaliteta. Proizvodwa meda na ovom podru~ju,osim prirodnih preduslova, ima i bogatu tradiciju. Svake go-dine u Devoja~kom bunaru odr`ava se sabor p~elara, a proiz-vodni potencijali SRP Deliblatska pe{~ara procewuju sena oko milion kilograma meda.
Zna~ajne mogu}nosti pru`a i sakupqawe prirodnog leko-vitog biqa i {umskih plodova, koje tako|e mora biti pra}e-no podizawem pogona za konfekcionirawe i preradu, u nepo-srednom okru`ewu SRP Deliblatska pe{~ara. Prirodniuslovi pru`aju mogu}nost uzgoja retkih vrsta biqaka koje bise mogle plasirati za reintrodukciju na sli~na stani{ta uEvropi.
Poqoprivredna proizvodwa na podru~ju van SRP Deli-blatska pe{~ara, koje se nalazi u neposrednom okru`ewu, }ebiti koncipirana kao i u ostalim delovima ju`nog Banata, stim {to svakako treba vi{e povesti ra~una o rejonizacijiproizvodwe zasnovane na prirodnim preduslovima.
Ratarstvo je najzna~ajnija grana poqoprivrede. Poredpostojawa zna~ajnih povr{ina pod slatinastim zemqi{tima,uslovi za ratarewe se mogu, generalno gledano, smatrati po-voqnim. Razvoj poqoprivredne proizvodwe odvija}e se u sme-ru postepenog prelaska konvencionalne poqoprivrede na si-stem biolo{kog ratarewa, {to bi, dugoro~no posmatranotrebalo da obezbedi br`e i lak{e ukqu~ivawe proizvoda po-qoprivrede na tr`i{te zemaqa Evropske unije.
S obzirom na prirodne predispozicije, komparativneprednosti ovog podru~ja za razvoj vo}arstva i vinogradar-stva i na veoma dugu tradiciju u gajewu vo}a i vinove loze,ovoj grani poqoprivrede treba dati mnogo ve}i zna~aj, obez-be|ewem uslova, pre svega finansijskih, za formirawe novihplanta`nih vo}waka i vinograda. Dosada{we skromne povr-{ine pod trajnim zasadima, koje zauzimaju mawe od 2% ukup-nih povr{ina, treba sukcesivno pove}avati vode}i ra~una oizboru terena i sortimenta. Za o~ekivati je da se prelaskomna intenzivnu proizvodwu van SRP Deliblatska pe{~ara, unarednom planskom periodu formira novih min. 1000 ha vo}-waka i vinograda. Posebne pogodnosti imaju podru~ja severnoi severoisto~no od SRP Deliblatska pe{~ara (obuhva}enapodru~ja op{tina Alibunar, Vr{ac i Bela Crkva).
U narednom periodu povrtarska proizvodwa }e se odvija-ti na znatno ve}im povr{inama, pri ~emu je akcenat na proiz-vodwi na podru~ju op{tine Bela Crkva, u dolini Nere, zatimkori{}ewe staklenika i plastenika (posebno na teritorijiop{tine Alibunar, gde mogu da se koriste geotermalne vodeiz bu{otina). Proizvodwa u zatvorenom prostoru omogu}i}epromene u strukturi biqne proizvodwe, pove}awe prinosa iprihoda po hektaru, prakti~nu primenu najnovijih nau~nih itehni~kih re{ewa u ovoj proizvodwi.
Relativno male povr{ine koje se koriste za proizvodwupovr}a, treba da se pove}aju za bar 1000 ha, od ~ega bi u nared-nom planskom periodu proizvodwu u staklenicima i plaste-nicima trebalo organizovati na novih min 100 ha.
Sto~arska proizvodwa }e se bazirati na iskori{}avawuprirodnih pogodnosti - velike pa{wa~ke povr{ine i mogu}-
nost stvarawa jake krmne baze za visoku produkciju mesa imleka, kao i stvorenih uslova - u neposrednoj blizini posto-je zna~ajni prera|iva~ki kapaciteti u oblasti mesne indu-strije i industrije prerade mleka (Banatski Karlovac, Ko-vin, Vr{ac, Pan~evo...). Pove}awe sto~nog fonda u SRP De-liblatska pe{~ara, u re`imu za{tite II (kontrolisana ispa-{a) i III stepena, vr{iti uzgojem autohtonih rasa goveda iovaca, uz po{tovawe biolo{kog kapaciteta pa{waka i liva-da.
Obezbedi}e se uslovi za podizawe ribwaka i razvoj ri-barstva na podru~ju obuhvata Plana, pre svega u KO Nikolin-ci.
U svim naseqima obuhva}enim Planom postoji intereso-vawe za nekonvencionalne vidove proizvodwe.
U biqnoj proizvodwi od nenavedenih vidova najizra`eni-je je interesovawe za proizvodwu cve}a kako na otvorenomprostoru tako i u za{ti}enim uslovima.
Kao posebni oblik proizvodwe u poqoprivredi izdvaja seproizvodwa na sala{ima, koju treba podsticati posebnim me-rama. Ovaj vid proizvodwe podrazumeva proizvodwu vo}a, po-vr}a, gro`|a i sto~arsku proizvodwu na posebno ure|enim iizgra|enim povr{inama, van gra|evinskih rejona naseqa, poduslovima utvr|enim Planom i planskom i urbanisti~kom do-kumentacijom kojom se u daqoj proceduri razra|uje ovaj Plan.
Pored postoje}ih sistema za odvodwavawe i navodwavawe,u narednom periodu potrebno je obezbediti rekonstrukciju iosavremewavawe postoje}ih i izgradwu novih sistema.
O~ekuje se da }e se izgraditi novi sistemi za navodwava-we na bar 12 000 ha, {to je predvi|eno agrarnim programomAP Vojvodine. Izbor sistema vr{i}e se prema specifi~no-stima terena, pedolo{kim karakteristikama i vrsti proiz-vodwe.
6.5.2 [umarstvo
Sem op{tekorisnih funkcija {uma u planskom periodu}e se razvijati i wihove proizvodne funkcije u skladu sa Ak-tom o za{titi, Uredbom o za{titi prirodnih retkosti, Ram-sarskom konvencijom i programima za{tite i razvoja SRPDeliblatska pe{~ara, a prema va`e}im {umskim osnovama.
U SRP Deliblatska pe{~ara, u re`imima I, II i III stepe-na za{tite, odnos izme|u obraslog i neobraslog {umskog ze-mqi{ta se ne}e mewati. Proizvodne aktivnosti u {umarstvu}e se odvijati samo u re`imu III stepena za{tite.
U okru`ewu SRP Deliblatska pe{~ara se odnos obraslo-neobraslo {umsko zemqi{te mo`e mewati pove}awem povr-{ina pod {umama na ra~un poqoprivrednog i {umskog ze-mqi{ta (zemqi{ta VI, VII i VIII bonitetne klase). Sve ak-tivnosti u {umarstvu }e se odvijati u skladu sa posebnimosnovama gazdovawa {umama.
6.5.3. Mala privreda, trgovina i ugostiteqstvo
Pored poqoprivrede, koja }e i u planskom periodu bitinajzna~ajnija privredna delatnost, planira se podsticawerazvoja male privrede - za proizvodne jedinice maweg kapaci-teta koje svojim funkcionisawem ne}e ugro`avati `ivotnusredinu.
SLU@BENI LIST APVStrana 318 - Broj 8 31. maj 2006.
Podsticawe razvoja male privrede ima za ciq da se pove-}a stepen zaposlenosti i prihod stanovni{tva, kao i da se po-digne stepen ukupnog privrednog razvoja posmatranog podru~-ja.
Razvoj male privrede podrazumeva pored razvoja privat-nog preduzetni{tva i samostalnih radwi i ~itav niz delat-nosti koje se mogu organizovati u okviru postoje}ih privred-nih kapaciteta i u seoskim doma}instvima.
Izbor delatnosti je relativno {irok i mo`e se svrstatiu nekoliko grupa: sakupqa~ko- odgajiva~ke delatnosti, prera-|iva~ke delatnosti, zanatstvo i li~ne usluge i doma}a radi-nost.
Sakupqa~ko-odgajiva~ke delatnosti se mogu organizovatiu relativno kratkom roku: prikupqawe prirodnog lekovitogbiqa i {umskih plodova, gajewe lekovitog biqa, proizvodwape~uraka, p~elarstvo, organizovano gajewe pu`eva itd.
Izbor prera|iva~kih delatnosti prvenstveno treba bazi-rati na poqoprivredi (mawi prera|iva~ki pogoni), odnosnoizvr{iti izbor proizvoda za kojima postoji tra`wa na tr`i-{tu.
Razvoj zanatstva i li~nih usluga treba podsticati prven-stveno u pravcu razvoja deficitarnih zanata, u funkciji za-dovoqavawa potreba stanovni{tva i privrede ovog podru~ja,kao i u funkciji razvoja turizma.
Razvoj doma}e radinosti (kao osnovne ili dopunske delat-nosti stanovni{tva) treba da je u saradwi sa nosiocima raz-voja turizma, kako bi izrada predmeta bila u funkciji razvo-ja turizma.
U politici razvoja male privrede, op{tine sa ovog pod-ru~ja treba da odigraju aktivnu ulogu putem potsticawa iusmeravawa preduzetni~kih inicijativa ka programima kojidoprinose boqem kori{}ewu raspolo`ivih prirodnih istvorenih resursa, radnom anga`ovawu nezaposlenih, a isto-vremeno imaju zadovoqavaju}i stepen profitabilnosti i nezahtevaju velika po~etna ulagawa. Op{tine treba da pripre-me operativne planove razvoja male privrede, kojima bi se de-finisali konkretni programi, dinamika wihove realizacijei potsticajni mehanizmi.
U skladu sa tim opredelewem prioritet u razvoju kapaci-teta male privrede imala bi naseqa u {irem okru`ewu, zna-~i ona koja se ne naslawaju na sam SRP Deliblatska pe{~ara.Kapaciteti male privrede mogu se locirati na teritoriji~itavih naseqa, pod uslovom da prostorne mogu}nosti parce-le to dozvoqavaju i da svojom aktivno{}u (bukom, vibracija-ma, zaga|ewem vode, vazduha i zemqi{ta) ne uti~u negativnona `ivotnu sredinu.
Daqi razvoj trgovine i ugostiteqstva trebao bi bitiusmeravan na ulagawa u opremawe i izgradwu savremenih tr-govinskih kapaciteta i ugostiteqsko-turisti~kih objekata,{to }e biti uslovqeno porastom `ivotnog standarda i kupov-nom mo}i stanovni{tva.
Prostorni razme{taj kapaciteta trgovine i ugostiteq-stva prati}e prostornu distribuciju stanovni{tva i turi-sti~kih lokaliteta.
6.5.4. Turizam6
U prostornoj organizaciji turizma na podru~ju obuhvataPlana, na osnovu strate{kih prioriteta za razvoj odre|enihoblika turizma izdvojene su turisti~ke zone, turisti~ke pro-storne celine i turisti~ki lokaliteti.
Na osnovu prirodnih i stvorenih potencijala, kao i wi-hovog prostornog razme{taja, na ovom podru~ju se mogu uspo-staviti ~etiri turisti~ke zone:
A) Turisti~ka zona SRP Deliblatska pe{~araB) Podunavska turisti~ka zonaV) Belocrkvanska turisti~ka zonaG) Vr{a~ka turisti~ka zona.
A) SRP Deliblatska pe{~ara je cela stavqena pod za-{titu, osim turisti~kog lokaliteta Devoja~ki bunar, koji jeizuzet zbog velikog broja izgra|enih objekata. Na jugoisto~-noj strani SRP Deliblatska pe{~ara dose`e do same obaleDunava, ali su za{ti}ene povr{ine, zbog postizawa celoviteza{tite prostora, pro{irene i na ni`i priobalni deo i nadunavsku adu ^ibuklija. SRP Deliblatska pe{~ara u celinipredstavqa specifi~an, atraktivan i visoko vredan turi-sti~ki prostor, uz obavezu uva`avawa ograni~ewa u pogleduna~ina turisti~kog kori{}ewa i izgradwe turisti~kih kapa-citeta.
Osnovna planirana turisti~ka aktivnost je razgledawepovr{ina SRP Deliblatska pe{~ara (u okviru razvoja eko-lo{ko-obrazovnog oblika turizma). Prilikom ure|ewa zonetreba po{tovati slede}a pravila:
- ure|ivawe pe{a~kih staza (osnovna mera za{tite jeusmeravawe posetilaca na kretawe samo du` ozna~enih i ure-|enih staza);
- kontrolisawe broja posetilaca (va`no je ograni~itibroj posetilaca u odnosu na ekolo{ku izdr`qivost i re`imza{tite);
- formirawe vodi~ke slu`be (prirodne vrednosti bi}epravilno prezentovane putem stru~no osposobqene vodi~keslu`be);
- organizovawe ~uvarske slu`be;- ure|ewe zone vr{iti prema merama utvr|enim Uredbom.Periferni delovi SRP Deliblatska pe{~ara su, tako|e,
pejza`no raznovrsni i atraktivni ekosistemi, na kojima suformirani turisti~ki lokaliteti Devoja~ki bunar i ^ar-dak. Devoja~ki bunar je lokalitet koji }e, uz plansko ure|ewei opremawe i nastojawe da se o~uvaju pejza`no-ambijentalnei ekolo{ke vrednosti, ostati najkompletniji i najfrekvent-niji turisti~ki lokalitet SRP Deliblatska pe{~ara. To po-tvr|uje i ~iwenica da su na tom lokalitetu izgra|ene brojneku}e za odmor, ali i za stanovawe. Da ne bi do{lo do degrada-cije ovog prostora, potrebno je definisati biolo{ki i eko-lo{ki kapacitet prostora (prihvatqiv obim i strukturusme{tajnih i uslu`nih kapaciteta). Na ovom lokalitetu jemogu}e razviti kvalitetan rekreativno-turisti~ki centar,~ija je posebna pogodnost postojawe izvora geotermalne vode(koja se i danas koristi za puwewe otvorenog sportskog baze-na).
Lokalitet ^ardak je, sa izgra|enim sme{tajnim kapaci-tetima, infrastrukturom, turisti~ko-rekreativnim sadr`a-jima, ekolo{kim i ambijentalnim vrednostima, najkvalitet-niji turisti~ki lokalitet SRP Deliblatska pe{~ara. Daqarazvojna orjentacija ovog lokaliteta treba da bude wegovovra}awe u turisti~ke tokove, definisawe optimalne turi-sti~ko-razvojne funkcije, ukqu~uju}i i relevantne segmenteinostranog turisti~kog tr`i{ta.
Me|u zna~ajnije potencijalne turisti~ke prostorne ce-line i lokalitete spadaju selo [u{ara, Zagaji~ka brda i Du-ma~a, kao i atari sela [umarak i Dubovac sa lovnim tereni-ma.
Selo [u{ara, sa oko 350 doma}instava, jedino selo koje senalazi fakti~ki unutar SRP Deliblatska pe{~ara (mada jeizuzeto iz za{ti}enog podru~ja) karakteri{u autenti~ni pe-{~arski ekosistemi i privla~ni ratarsko-vinogradarskipejza`i, {to su, uz izgradwu savremenih sme{tajnih, infra-strukturnih i komunalnih objekata vrlo respektivne pretpo-stavke za formirawe turisti~ke ponude etno-ekolo{kog ka-raktera, u ~ijoj bi dugoro~noj razvojnoj osnovi bili agro-tu-
6 Kori{}ewa Studija: "Ocena potencijala i strate{kihpravaca turizma na podru~ju subregiona op{tina Vr{ac, Be-la Crkva, Kovin Alibunar i Plandi{te" Institut ekonom-skih nauka, Beograd, 2003. god.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 319
rizam, odnosno turisti~ka ponuda savremenog ruralnog tipa.Razvoj turizma u [u{ari, ali i ukqu~ivawe u turisti~ke to-kove i sela Kajtasovo i Grebenac, treba da podstakne turi-sti~ko aktivirawe atraktivnih prirodnih i ekolo{kih pre-dela Zagaji~kih brda i Duma~e.
Sela [umarak i Dubovac tako|e raspola`u zadovoqavaju-}im geografskim, prostornim i ekolo{kim uslovima, gde jemogu}e planirati i razvijati odgovaraju}u sme{tajnu, rekre-ativnu, ekolo{ku i ugostiteqsku ponudu. U turisti~ke toko-ve se mogu ukqu~iti i naseqa Deliblato i Mramorak, koja senalaze na jugozapadnom obodu SRP Deliblatska pe{~ara.
B) Podunavska turisti~ka zona je, po raznovrsnosti fi-zi~kih struktura ekosistema i isprepletanosti postoje}ih ipotencijalnih funkcija, najslo`enije i ekolo{ki najosetqi-vije podru~je subregiona. Planom obuhva}ena prostorna ce-lina obuhvata deo toka Dunava, Dubova~ki rit, ritsko-mo-~varni i livadski prostor Labudovog okna, Stevansku ravni-cu, najni`i deo doline Kara{a i ribarsko naseqe i pristani-{te Staru Palanku, sa u{}em Nere. Velike vodene i mo~var-ne povr{ine Dunava i bogata mo~varna vegetacija predsta-vqaju idealno stani{te i zimovali{te raznih ptica i bogatoribolovno podru~je za privredni i sportski ribolov. Ovapredeona celina je ekolo{ki dobro o~uvana, vegetacijski ipejza`no mozai~na, raznovrsna i atraktiva. Glavne razvojneoslonce ~ine lovni turizam, privredni i sportski ribolov,koji se mogu organizovati i u uslovima za{ti}ene prirode.
V) U okviru Belocrkvanske turisti~ke zone najzna~aj-nije turisti~ke lokalitete ~ine: Banatska Palanka zajednosa Starom Planakom; sedam belocrkvanskih jezera; dowi deodoline Kara{a, odnosno Kanala DTD, sa vrednim prirodnimi ekolo{kim turisti~kim motivima i odre|enim kulturno-istorijskim i etnografskim nasle|em; dolina reke Nere, saveoma atraktivnim priobalnim pejza`om, {to omogu}ava we-no vi{estruko turisti~ko vrednovawe. Tu je i samo naseqeBela Crkva, sa svojim kulturno-istorijskim nasle|em i dru-gim vrednostima.
Stara Palanka, kao staro ribarsko naseqe, zajedno sa Ba-natskom Palankom, novijim i ve}im naseqem, predstavqa naj-perspektivniji turisti~ki lokalitet ovog dela posmatranogpodru~ja. Budu}i razvoj i ure|ewe podrazumeva ure|ewe ipro{irewe pristani{ta za putni~ke brodove, izgradwu ma-rine, ure|ewe i osavremewavawe naseqa, izgradwu novih tu-risti~kih, ugostiteqskih i poslovnih objekata, sa orijenta-cijom da ovo naseqe izraste u turisti~ko-informativni imali poslovno-turisti~ki centar za organizovawe nauti~-kog, rekreativnog, sportsko-rekreativnog, ribolovnog i lov-nog turizma na Dunavu, Neri, kanalu DTD (od mesta gde se re-ka Kara{ spaja sa Kanalom) i na jugoisto~nom delu SRP De-liblatska pe{~ara.
Komleks Belocrkvanskih jezera obuhvata sedam jezera raz-li~ite veli~ine, grupisanih na relativno malom prostoru,jugozapadno od Bele Crkve. Nalaze se na dosta degradiranomi delimi~no izgra|enom prostoru, me|usobno nisu povezana, asamo dva su ure|ena. Ovaj lokalitet je potencijalno pogodanza formirawe sportsko-rekreativnog turisti~kog centra, salokalnim, regionalnim i {irim zna~ajem za integrisawe ifunkcionalno povezivawe najve}eg dela turisti~ke ponudeove zone.
Dolina Kara{a predstavqa malu i uzanu prostornu celi-nu kanalisane reke, od wenog u{}a u Dunav do sela Dupqaja.Niski deo morfolo{ki je preoblikovan pravolinijskim ob-licima Kanala, sa izdignutim i po{umqenim obalama i broj-nim ispresecanim meandrima napu{tenog re~nog korita.Sredi{ni i ne{to vi{i delovi (Ledine, Mali pesak, atarisela Kajtasovo, Grebenac i Dupqaja) pripadaju niskoj Pe{~a-ri. Zbog morfolo{kih, hidrografskih i vegetacijskih odli-ka ovo podru~je predstavqa stimulativan tip predela za re-kreativni boravak, izlete, lov i sportski ribolov na kanalu,sportove na vodi. Pomenuta sela su nedovoqno ure|ena i ko-
munalno opremqena, ali predstavqaju veliki potencijal zarazvoj seoskog turizma, ~ime bi se upotpunila turisti~ka po-nuda ove prostorne celine.
U okviru ove zone mogu}e je organizovati razne sportovena vodi (veslawe, jedrewe sa malim jedrilicama, plivawe, va-terpolo i dr.) i sportove na suvom (atletski kros, bicikli-sti~ka takmi~ewa na prirodnim stazama, golf, kowi~kisportovi na obodnim delovima SRP Deliblatska pe{~ara idrugi sportovi koji ne remete za{ti}enu prirodu).
Na {irem podru~ju doline Nere mogu}e je izgraditi etno-selo, u kome bi se na adekvatan na~in prezentovala stara ar-hitektura, narodna umetnost, obi~aji, pa i vrste jela i pi}a.
G) Vr{a~ka turisti~ka zona mawim delom ulazi u ovopodru~je - tu je, pre svega, selo [u{ara, koje pripada i zoniSRP Deliblatska pe{~ara, dok su ostala dva naseqa maweatraktivna.
Na osnovu sagledavawa prirodnih i antropogenih poten-cijala, koji uslovqavaju mogu}e oblike turizma, izdvojeni suturisti~ki lokaliteti, koji se na ovom podru~ju mogu smatra-ti turisti~kim lokalitetima primarnog zna~aja. To su:
Devoja~ki Bunar - na ovom lokalitetu je prisutna naj{i-ra turisti~ka ponuda, imaju}i u vidu sve oblike turizma kojimogu istovremeno da se odvijaju: eko-turizma, manifestacio-nog, sportskog, rekreativno-boravi{nog i izletni~kog turi-zma;
Stara Palanka - ovom lokalitetu posebnu prednost dajuvodni potencijali - Dunav, Nera, Kanal DTD, Labudovo okno,{to podru~je ~ini izuzetnim za razvoj svih oblika turizmavezanih za vodu: nauti~ki, ribolovni, sportski turizam. Sta-ra Palanka ima prirodne predizpozicije za razvoj tranzitnogturizma vezanog za vodni saobra}aj, {to podrazumeva formi-rawe pristana za putni~ke brodove i marine.
^ardak - kao najure|eniji i najboqe opremqen lokalitetu okviru SRP Deliblatska pe{~ara, pru`a mogu}nosti razvo-ja pre svega izletni~kog i sportskog, a zatim i drugih vidovaturizma - manifestacionog, obrazovnog turizma.
Na ovim lokalitetima potrebno je izgraditi nedostaju}esme{tajne kapacitete visoke kategorije i formirati in-formativne centre, koji }e svojom propagandnom delatno{}udoprineti popularizaciji celog podru~ja.
Belocrkvanska jezera - lokalitet pogodan za razvoj izlet-ni~kog, sportsko-rekreativnog i manifestacionog turizma.Jezera se naslawaju na urbano tkivo Bele Crkve i svojim po-tencijalom na komplementaran na~in upotpuwuju turisti~kuponudu SRP Deliblatska pe{~ara.
Lokaliteti sekundarnog zna~aja su:
Podru~je naseqa Dubovac i [umarak, posebno atraktivniza razvoj lovnog turizma, zatim, seoskog, kulturno-manife-stacionog i eko-turizma. U ataru naseqa [umarak, van SRPDeliblatska pe{~ara, za potrebe razvoja kulturno-manife-stacionog turizma planira se formirawe Parka skulptureodnosno muzeja na otvorenom, ~iji }e bli`i lokalitet iforma biti utvr|eni izradom urbanisti~kog plana odgovara-ju}e regulacione razrade (Referalna karta br. 1). Naseqa Du-bovac i [umarak su pogodna za razvoj tradicionalnih zanatasa ovog podru~ja ~iji bi proizvodi imali turisti~ki, ali iprivredni zna~aj.
Podru~je doline Kara{a, sa naseqima Kajtasovo, Grebe-nac i Dupqaja svoje potencijale zasniva na blizini Zagaji~-kih brda i Duma~e, Kanala DTD, Malog peska i izleti{taKremewak i bara Zamfira, gde je mogu}e razvijati sportski,ribolovni, izletni~ki, rekreativno-boravi{ni, eko turi-zam.
Naseqe [u{ara - zbog svog polo`aja u okviru SRP Deli-blatska pe{~ara i blizine atraktivnih poqoprivrdnih po-vr{ina (vo}waci, vinogradi) je idealno mesto za razvoj seo-skog turizma, kao i za izgradwu malih pogona za finalnu pre-
SLU@BENI LIST APVStrana 320 - Broj 8 31. maj 2006.
radu prehrambenih proizvoda iz programa zdrave hrane (malamlekara, su{ara lekovitog biqa, xemara, medara).
Na osnovu primewenih kriterijuma (motivski, prostor-ni, ekolo{ki, ekonomski, funkcionalni) za ovo podru~jepredvi|en je razvoj slede}ih osnovnih oblika turizma:
- tranzitni- posebno potenciran na ovom podru~ju izgrad-wom me|unarodnog magistralnog puta Beograd-Pan~evo-Ali-bunar-Vr{ac-Rumunija, za koga se vezuje ve}ina tranzitnogputni~ko-turisti~kog prometa subregiona i afirmacijom re-ke Dunav kao me|unarodnog plovnog puta,
- nauti~ki- najprofitabilniji oblik turisti~kog prome-ta - na ovom podru~ju postoje povoqni prirodni i drugi uslo-vi za izgradwu marine, pristana za putni~ke i turisti~kebrodove, zimovnika za mawa plovila,
- sportski- podru~je raspola`e brojnim mogu}nostima zarazvoj ovog oblika turizma, posebno sadr`ane u prirodnim, anaro~ito vodenim pogodnostima (kolektivni sportovi naotvorenom ili zatvorenom prostoru-ko{arka, odbojka, vater-polo, sportovi na vodi-veslawe, jedrewe, plivawe, atletskikros u SRP Deliblatska pe{~ara, biciklizam, golf....),
- lovni i ribolovni- podru~je raspola`e velikim mogu}-nostima pru`awa raznovrsnih usluga lovcima i ribolovci-ma, doma}im i stranim, {to mo`e da rezultira raznolikom iobimnom turisti~kom potro{wom,
- ekolo{ki- predstavqa zna~ajnu razvojnu {ansu za turi-zam subregiona ({kole prirode i {kole u prirodi, ekolo{kikampovi, ekskurzije, stru~ni i studijski boravci za odrasle,posmatrawe ptica i foto safari),
- rekreativno-boravi{ni- oblik turizma koji je ve} pri-sutan na ovom prostoru zahvaquju}i prirodnim pogodnostima,a daqi razvoj podrazumeva izgradwu novih sme{tajnih i uslu-`nih kapaciteta (mawi hoteli, hosteli, apartmani, seoskeku}e sa visokim nivoom opremqenosti, lova~ke ku}e...), podi-zawe nivoa usluga na znatno vi{i nivo, ukqu~ivawe lokalnogstanovni{tva u pru`awe usluga,
- izletni~ki i vikend turizam- najzastupqeniji oblik tu-rizma danas, a evidentno je da postoje raznolike pogodnostiza wegov znatno obimniji i kvalitetniji razvoj;
- kulturno-manifestacioni, koji }e koristiti prednostibogatog kulturno-istorijskog i etnolo{kog nasle|a {iregpodru{ja (Vr{ac, Bela Crkva...), etno-arhitekture, usposta-vqene tradicije raznih kulturnih i drugih manifestacija("Lov na soma kapitalca", "Karneval cve}a", Sabor p~elara","Fijakerijada"),
- seoski- kao sve prisutniji i tra`eniji oblik, koji }esvojom ponudom u ruralnom ambijentu ponuditi turistima svekomparativne prednosti ovog prostora (zdrava hrana, doma}aradinost, stari zanati, kulturno-istorijski motivi).
Grani~ni kapacitet broja posetilaca u SRP Deliblatskape{~ara utvr|en je na osnovu zbira pojedina~nih grani~nihkapaciteta razli~itih re`ima za{tite:
I stepen za{tite - oko 2350 jednovremenih korisnika;II stepen za{tite - oko 12300 jednovremenih korisnika;III stepen za{tite - oko 48500 jednovremenih korisnika.
Ukupan kapacitet rezervata bi bio oko 63150 jednovreme-nih korisnika.
Pri planirawu sme{tajnih kapaciteta u pojedinim zona-ma treba imati u vidu:
- zna~ajno prostorno preklapawe zona (posebno izra`enokod zone SRP Deliblatska pe{~ara i podunavske zone);
- sezonski karakter turisti~ke ponude;- zna~ajno u~e{}e izletni~kog turizma.
Tako|e treba imati u vidu blizinu ve}ih centara koji ve}imaju izgra|ene odre|ene kapacitete, kao {to su Vr{ac, Pan-~evo, Kovin i Bela Crkva. Najve}i procenat sme{tajnih ka-paciteta treba da ima belocrkvanska zona, a zatim zona SRPDeliblatska pe{~ara (koje treba zajedno da pokrivaju oko70% potrebnih kapaciteta).
Strukturu sme{tajnih kapaciteta treba izmeniti. Nasredwi rok, treba nastojati da se sa sada{wih oko 20,5 %, u~e-{}e osnovnih kapaciteta pove}a na oko 30%. Dugoro~no po-smatrano treba te`iti da se uspostavi odnos na nivou 55:45%u korist osnovnih kapaciteta (hoteli, moteli, pansioni,apartmani). Objekte graditi uz primenu op{teprihva}enih(ISO) standarda. Pored toga, neophodno je poboq{ati kvali-tet komplementarnog sme{taja.
Pored sme{tajnih kapaciteta, nu`no je poboq{ati istrukturu ugostiteqskih objekata, time {to bi zna~ajnije bi-li zastupqeni restoranski objekti (danas su zastupqene pre-te`no kafane sa ni`im kvalitetom opremqenosti i usluga).Opremqenost ugostiteqskih objekata tako|e treba da zadovo-qava me|unarodne standarde, a imaju}i u vidu prete`no se-zonski karakter turisti~ke ponude, potrebno je formiratimnogo vi{e kapaciteta na otvorenom prostoru.
Turisti~ki lokaliteti treba da budu opremqeni i in-formativnim punktovima, prodavnicama svakodnevne i izu-zetne kupovine (u skladu sa planiranom turisti~kom ponu-dom).
Ure|ewe naseqa }e se vr{iti na osnovu urbanisti~ke do-kumentacije, pri ~ijoj izradi treba uzeti u obzir planiraneturisti~ke sadr`aje, date orijentaciono u ovom Planu i de-taqnije definisane u prostornom planu op{tine.
Za sve oblike turizma neophodno je obezbediti i kvalite-tan sme{taj i odgovaraju}e prate}e usluge. Za sve postoje}e iplanirane lokalitete obavezna je izrada urbanisti~kog pla-na odgovaraju}e regulacione razrade, sa prethodno jasno de-finisanim programima u oblasti turisti~ke ponude i mogu-}ih kapaciteta.
6.6. PROSTORNI RAZVOJ I RAZME[TAJ JAVNIHSLU@BI
Organizacija prostora i izgradwa kapaciteta namewenihuslu`nim delatnostima u funkciji razvoja turizma, odvija}ese uz obavezu obezbe|ewa uslova za realizaciju temeqnihprincipa odr`ivog razvoja podru~ja u obuhvatu Plana. Ovimse podrazumeva planirano umereno ili ograni~eno kori{}e-we ukupnih resursa podru~ja, uz formirawe atraktivnog i tu-risti~kim potrebama primerenog turisti~kog proizvoda.
Javne slu`be }e se razvijati u skladu sa kriterijumima da-tim Prostornim planom Republike Srbije, ciqevima razvojamre`e naseqa i posebnim osobenostima ovog podru~ja (Refe-ralna karta br. 2).
Planirana mre`a javnih slu`bi obezbe|uje zadovoqeweosnovnih naseqskih potreba i potreba {irih prostornih ce-lina, u skladu sa planiranim nivoom naseqa, odnosno wego-vim funkcionalnim zna~ajem u mre`i naseqa ovog podru~ja.
Za primarna seoska naseqa (Malo Bavani{te, [umarak, Kaj-tasovo, Dupqaja i [u{ara) planirano je da imaju osnovne sa-dr`aje koji se odnose na osnovno obrazovawe od 1-4 razreda(ako nije mogu}e u nasequ mora imati organizovani prevoz do{kole), zatim zdravstenu za{titu (zdravstvena stanica) i bi-blioteku.
Naseqa opremqena predlo`enim sadr`ajima i organizo-vana tako da mogu da obavqaju predvi|ene funkcije, zadovo-qi}e zahteve racionalne organizacije i kvaliteta usluga.
Centri zajednice naseqa uglavnom ve} sada imaju osnovnesadr`aje vezano za obrazovawe, zdravstvenu za{titu i kultu-ru, dok }e se predlo`enim razvojem i razme{tajem javnih slu-`bi funkcionisawe naseqa podi}i na vi{i nivo.
Lokalni centri imaju najvi{i stepen opremqenosti zanivo koji zauzimaju u mre`i naseqa.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 321
Sva naseqa, bez obzira na veli~inu i funkcionalnu dife-rencijaciju, gravitiraju svojim op{tinskim centrima (Ko-vin, Pan~evo, Alibunar, Vr{ac i Bela Crkva).
Pored ulagawa u postoje}e objekte javnih slu`bi potreb-no je pove}ati wihovu dostupnost i to formirawem mobilnihjavnih slu`bi.
6.7. PROSTORNI RAZVOJ, RAZME[TAJ I KORI-[]EWE INFRASTRUKTURNIH SISTEMA I PRAVI-LA GRA\EWA
6.7.1. Saobra}aj
Drumski saobra}aj
Osnovu strate{kog koncepta ure|ewa SRP Deliblatskape{~ara u domenu saobra}ajne infrastrukture ~ine planovivi{eg reda, {to se pre svega odnosi na prostornu ure|enostokolnog prostora kao i obodno uspostavqawe saobra}ajnihkapaciteta najvi{ih hijerarhijskih nivoa, kao osnove novesaobra}ajne matrice ovog dela Banata.
Nova uspostavqena saobra}ajna matrica bi kumulisala ivodila sva daqinska -tranzitna kretawa van ili na kontroli-sanim delovima prostora SRP Deliblatska pe{~ara. Svakretawa du` kategorisanih puteva oko SRP Deliblatska pe-{~ara }e biti kontrolisano vo|ena, a u budu}nosti i upra-vqana tako da obezbe|uju dostupnost do svih reprezentativ-nih lokaliteta i sadr`aja, ~ime }e se minimizirati negativ-ni uticaji na stawe prirodne sredine SRP Deliblatska pe-{~ara.
Koncept saobra}ajne infrastrukture uspostavqa nove sa-obra}ajne kapacitete i to magistralni put Beograd - Pan~e-vo - Vr{ac, van naseqa, sa elementima koji omogu}uju per-formanse za poluautoput, sa denivelisanim ukr{tawima ipetqama. Ovo bi bio osnovni saobra}ajni kapacitet koji biomogu}avao dostupnost iz subregiona, pru`aju}i najvi{i ni-vo saobra}ajne usluge. Ovaj saobra}ajni kapacitet bi kumuli-sao sva kretawa u okru`ewu i imao bi prostorne veze sa svimmakrosaobra}ajnim kapacitetima (autoputevima, magistral-nim i regionalnim putevima), ali i svim mikrosaobra}ajnimkapacitetima (lokalni, nekategorisani i pristupni putevi),preko denivelisanih ukr{tawa.
Trasa ovog magistralnog puta je uspostavqena u ciquafirmacije prostora SRP Deliblatska pe{~ara i {iregokru`ewa tj. priobaqa Dunava.
Novi saobra}ajni kapaciteti u okviru obuhvata Plana suregionalni put, od magistralnog puta M-1.9 kod Uqme do Be-le Crkve i Rumunije, kao i segment regionalnog puta R-123 izpravca Se~wa, oko SRP Deliblatska pe{~ara, do Deliblata,Kovina i naseqa na Dunavu kod Smedereva.
Ovi saobra}ajni kapaciteti su ni`eg hijerarhijskog ni-voa, subregionalnog zna~aja, ali su od relevantnog zna~aja jerse pru`aju sa severoisto~ne i jugoisto~ne strane SRP Deli-blatske pe{~are, tako da }e predstavqati veoma va`an "pr-sten" oko ovog prostora gotovo sa svih aspekata. Izgradwaovih saobra}ajnih kapaciteta }e vrlo afirmativno uticatina ceo prostor, s tim da }e se inicirati i privredni razvojovog podru~ja. Trase ovih puteva su tako prostorno oblikova-ne da se inicira zauzimawe novih povr{ina i zemqi{ta (vo-|ewe po "lenijama" i atarski putevi), ali i tako da afirma-tivno uti~u i na budu}u lokalnu i nekategorisanu mre`u pu-teva.
Postoje}i regionalni put Kovin - Gaj - Vra~ev Gaj - BelaCrkva ostaje u postoje}em koridoru, s tim {to se planira re-konstrukcija i poboq{awe elemenata pasivne bezbednosti.
Svi postoje}i kategorisani putevi posta}e lokalni pute-vi, s tim {to }e i oni biti uklopqeni u budu}u saobra}ajnu
matricu, tako da mogu da pru`e optimalne uslove za afirma-ciju SRP Deliblatska pe{~ara.
Planirane biciklisti~ke staze:- Bela Crkva - Vra~ev Ga 4,6 km- R-115 - Stara Palanka 4,4 km
Da bi u potpunosti sagledali sve prostorne aktivnostikoje mogu afirmativno uticati na razvoj ovog prostora, sa-gledani su i nekategorisani putevi, kako bi wihova izgradwadonela optimalne ekonomske efekte i pru`ila mogu}nost za-{tite od akcidentnih situacija (po`ar, oluja, i sl.).
Saobra}ajna matrica planiranih puteva je zatvoren si-stem sa radijalnim pravcima, koja omogu}uje dostupnost SRPDeliblatska pe{~ara iz vi{e pravaca.
Ograni~avaju}i faktor koji uti~e na planirawe saobra-}ajne matrice na podru~ju obuhvata Plana je uslov da se u SRPDeliblatska pe{~ara ne mo`e planirati izgradwa puteva,osim {umskih puteva - proseka, kako bi se spre~io prenos po-`ara.
Tako|e, ograni~avaju}i faktor za razvoj puteva je i pri-sustvo prostornih prepreka (Dunav, kanal DTD) kao i potre-ba da se postoje}i putevi maksimalno iskoriste tj. da se mini-mizira zauzimawe plodnog zemqi{ta u ove svrhe. Prostornaprisutnost drugih vidova saobra}aja tako|e je delom uslovqe-na i konceptom drumskog saobra}aja jer se te`ilo optimal-nom integralnom povezivawu svih saobra}ajnih kapacitetakoji mogu imati bilo kog uticaja na sadr`aje i funkcije uokviru SRP Deliblatska pe{~ara.
Funkcija drumskog saobra}aja u obuhvatu Plana je objedi-wavawe svih saobra}ajnih terminala, stanica, pristani{ta,marina i sl. u jedan integralni sistem doprema i otpremasvih potencijalnih posetilaca ovog prostora, nude}i razli-~it nivo prevoza i usluga u zavisnosti od potrebe posetilaca.Stvarawe ovakvog sistema integralne povezanosti }e na {i-rem nivou afirmisati potencijale ovog prostora, ukqu~iva-wem SRP Deliblatska pe{~ara u destinacije tur operatera.
Budu}i koncept integralnog povezivawa SRP Deliblat-ska pe{~ara sa okru`ewem podrazumeva stalni, povremeniili ugovoreni prevoz do `eqenih lokaliteta ili unapredutvr|enih punktova i stanica, kao i drumski transfer do `e-qenog terminala, uz mogu}nost kori{}ewa vi{e vidova sao-bra}aja.
Turisti~ki lokaliteti i sadr`aji moraju imati ure|eniprostor za odmor i stacionirawe vozila, uz zadovoqewe svihekolo{kih kriterijuma koji va`e za SRP Deliblatska pe-{~ara.
Biciklisti~ke staze za nemotorna kretawa (bicikl kros,triatlon) kao i staze za pe{a~ko kretawe (rekreativne itrim staze) bi}e preciznije definisane kroz daqu razraduovog Plana.
Objekti za snabdevawe gorivom (benzinske i gasne stani-ce) kao i objekti za odr`avawe tehni~ke ispravnosti vozilamogu se graditi du` magistralnih, regionalnih i lokalnihputeva samo ako su zadovoqeni kriterijumi i uslovi za o~uva-we i unapre|ewe stawa `ivotne sredine.
Analiza saobra}ajnih parametara od relevantnog uticajana podsticajni razvoj pojedinih lokaliteta na podru~ju obu-hvata Plana.
Analize postoje}ih saobra}ajnih kapaciteta kao progno-
SLU@BENI LIST APVStrana 322 - Broj 8 31. maj 2006.
ze budu}eg saobra}ajnog optere}ewa u okviru gravitacionezone - obuhvata Plana, pokazale su slede}e parametre koji se
mogu tabelarno iskazati:
Tabela 6-1: Kategorisani putevi u okviru obuhvata Plana (plansko re{ewe)
Kategorisani put
Du`ina u obu-hvatu Plana
(km)
Teorijski ka-pacitet
(voz/24 h)
Saobra}ajno optere}ewe
(voz/24 h) 2004.god.
Saobra}ajno optere}ewe
(voz/24 h) 2025.god.
Indeks 2025/2004
Nivo usluge odnos tok/ka-pacitet (q/C)
Put vi{eg teh. stand. (polu ili auto-put) E-70 (9,0m)
18,8
12000
-
7580
"C"
Magistralni put M-1.9 (dr`avni put I reda) (7,1 m)
24,7
10000
8310
6800
0,8
"C"
Magistralni put M-7.1 (dr`avni put I reda) (7,1 m)
7,6
10000
3270
4790
1,5
"V"
Regionalni put R-115 (dr`avni put II reda) (7,0m)
39,2
10000
4120
6280
1,6
"C"
Kategorisani put Du`ina u obu-hvatu Plana
(km)
Teorijski ka-pacitet
(voz/24 h)
Saobra}ajno optere}ewe
(voz/24 h) 2004.god.
Saobra}ajno optere}ewe
(voz/24 h) 2025.god.
Indeks 2025/2004
Nivo usluge odnos tok/ka-pacitet (q/C)
Regionalni put R-115.1 (dr`avni put II reda)(6,0m)
6,5
10000
2915
4630
1,6
"V"
Regionalni put R-123 (dr`avni put II reda)(6,0m)
6,2
10000
2850
3870
1,4
"V"
Regionalni put R-125 (dr`avni put II reda)(6,0m)
7,3
8000
3120
4155
1,3
"A"
Regionalni put M1.9-Dolovo-R115 (dr`avni put II reda)(6,0m)
20,8
8000
-
4880
-
"A"
Op{tinski putevi (lokalni putevi) (5,0m)
147,8
6000
2460
3810
1,5
"C"
Biciklisti~ke staze (1,6m) 48,9
Postoje}a saobra}ajna mre`a zadovoqava zahteve saobra}a-ja (u domenu tranzita) ali ne zadovoqava zahteve polazno do-stupnog karaktera do lokaliteta u okviru SRP Deliblatskape{~ara, jer pojedine destinacije prilaza imaju produ`enutrajektoriju kretawa i to po putevima nezadovoqavaju}e iz-gra|enosti.
Da bi zadovoqili sva perspektivna o~ekivawa inicijal-nog razvoja svih lokaliteta i podru~ja mora se obezbediti ni-vo evropskih standarda pristupa tj. potrebno je obezbeditinivo lakog, brzog, bezbednog i komfornog pristupa kao i ni-vo visokih
saobra}ajnih usluga do svih lokaliteta koji su u destina-cijama tur operatora. Da bi se to obezbedilo postoje prostor-ni uslovi, samo treba obezbediti sredstva za wihovu realiza-ciju.
Vodni saobra}aj
Vodni saobra}aj je na podru~ju obuhvata Plana zastupqenpreko glavnog plovnog puta reke Dunav i glavnog kanala iz si-stema DTD. Razvoj ovog vida saobra}aja planiran je izgrad-wom objekta za ove namene u mestima Dubovac, Stara Palan-ka, Kajtasovo i Dupqaja, s tim da je obezbe|eno wihovo pove-zivawe sa ostalim vidovima saobra}aja.
Razrada planiranih lokaliteta za izgradwu objekata vod-nog saobra}aja vr{i}e se urbanisti~kim planovima odgovara-ju}e regulacione razrade.
@elezni~ki saobra}aj
Na podru~ju obuhvata Plana `elezni~ki saobra}aj se mi-norno koristi, osim `elezni~ke pruge Beograd - Pan~evo -Vr{ac koja je u putni~ko-robnoj eksploataciji ali sa eksplo-atacionim karakteristikama daleko od evropskih standarda.Za ukqu~ivawe ovog vida saobra}aja za prevoz budu}ih pose-
tilaca SRP Deliblatska pe{~ara, pruge treba rekonstruisa-ti a vozove dovesti na nivo evropskih standarda.
Vazdu{ni saobra}aj
Aerodrom Beograd }e uz integralno povezivawe biti je-dan od punktova za prihvat posetilaca sa udaqenih destina-cija. Klijentela koja bude koristila sopstvene male avioneza pristup do prostora u okviru SRP Deliblatska pe{~ara zapristup }e koristiti aerodrom u Kovinu, Vr{cu i Beloj Cr-kvi, a direktan kontakt sa `eqenim odredi{tem bi}e omogu-}en i helikopterom, s tim da se u okviru prostora Devoja~kogbunara i naseqa Dubovac planiraju prostori za heliodrome,obavezno izvan granica SRP Deliblatska pe{~ara.
Izgradwa planirane saobra}ajne mre`e puteva na podru~-ju obuhvata Plana podrazumeva izgradwu saobra}ajnih kapa-citeta:
- u SRP Deliblatska pe{~ara, - na podru~ju obuhvata Plana, izvan SRP Deliblatska
pe{~ara.
Osnovna pravila gra|ewa za saobra}ajnu infrastrukturupodrazumevaju :
U SRP Deliblatska pe{~ara
Zadr`avaju se svi postoje}i izgra|eni saobra}ajni kapa-citeti i to regionalni put R-115 Kovin - Bela Crkva, put De-liblato-[u{ara koji treba da ostane nekategorisan put i daslu`i potrebama SRP Deliblatska pe{~ara u smislu za{ti-te i prezentovawa prirodnih vrednosti nekategorisani pute-vi Dubovac-Dunav i put od R-115 do Labudovog okna, koji }e semodernizovati i postoje}a mre`a {umskih puteva koju trebadovesti u funkciju i redovno odr`avati. Navedeni saobra}aj-ni kapaciteti nadopuwuju se novoizgra|enim kapacitetima(oko SRP Deliblatska pe{~ara), kako bi se formirao sistem
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 323
puteva koji bi obezbedio visok nivo dostupnosti iz svih pra-vaca.
Na podru~ju obuhvata Plana, izvan SRP Deliblatska pe-{~ara
- sve puteve najvi{eg hijerarhijskog nivoa graditi premaustanovqenim saobra}ajnim kapacitetima (autoput, poluau-toput) i prema ustanovqenim trasama, a veze sa SRP Deli-blatska pe{~ara ostvariti preko utvr|enih lokacija za deni-velisana ukr{tawa;
- sva ukr{tawa ovih saobra}ajnih kapaciteta sa `ele-zni~kom prugom su u denivelaciji;
- sva ukr{tawa sa atarskim putevima ovih kapaciteta sukontrolisana i vo|ena putem servisnih saobra}ajnica do de-nivelacija.
Planirana nosivost kolovozne konstrukcije je:za magistralni put - sredwe te{ki saobra}aj; za regionalni put - sredwi saobra}aj;za lokalne puteve - laki saobra}aj.
Novi saobra}ajni kapaciteti koji se planiraju izvanSRP Deliblatska pe{~ara su za dvosmerni saobra}aj sa dvesaobra}ajne trake, s tim {to se planira dvosmerni saobra}ajsa elementima koji obezbe|uju visok nivo saobra}ajne uslugei visok nivo bezebdnosti (put Devoja~ki bunar - Vekerle - Do-lovo i [u{ara - Zagaji~ka brda - Grebenac).
Svi ovi putevi }e imati putne elemente koji pripadaju tojkategoriji puta i bi}e sa jednostranim nagibom i sa pravil-nim odvodwavawem.
Biciklisti~ke staze graditi {irine od 1,6 m sa savreme-nom konstrukcijom (betonske plo~e, asfalt) po trasama utvr-|enim ovim Planom. Pored biciklisti~kih staza planiratii biciklisti~ke punktove i to uglavnom uz turisti~ke objek-te. Kapaciteti ovih punktova treba da obezbede dovoqan pro-stor za ~uvawe i servisirawe bicikla. Obim i sadr`aj punk-tova bi}e bli`e odre|eni daqom razradom ovog Plana, izra-dom planova ni`eg reda.
Kapaciteti za stacionirawe vozila bi}e gra|eni naosnovu planova ni`eg reda, uz ustanovqeni lokalitet - Devo-ja~ki bunar (izvan SRP Deliblatska pe{~ara), za vreme jav-nog masovnog okupqawa.
U okviru planova ni`eg reda definisa}e se prostori zapovremeno stacionirawe vozila (podloga - stabilizovanotlo) u okviru postoje}ih zelenih povr{ina.
Svi kapaciteti za stacionirawe vozila se moraju graditiu EKO izvedbi (svako tre}e mesto za drvo), kako bi se pomo-gao nivo konfora ~uvawa vozila i minimizirao negativniuticaj stacioniranih vozila na mikroklimat, biodiverziteti `ivotnu sredinu u SRP Deliblatska pe{~ara.
Ostala pravila gra|ewa podrazumevaju:- ukr{tawe javnih puteva sa ostalim infrastrukturnim
objektima (vodoprivreda, energetika, veze i dr.) treba vr{i-ti tako da se ne ometa odvijawe saobra}aja, ne ugro`ava sta-bilnost puteva, bezbednost i re`im saobra}aja na putevima;
- kod ukr{tawa javnih puteva sa atarskim i ostalim ze-mqanim putevima, mora se po{tovati uslov da se zemqani pu-tevi koji se prikqu~uju na javne puteve sa savremenim kolovo-zom, moraju izgraditi sa tvrdom podlogom u du`ini od najma-we 50m za magistralni put, 40m za regionalni put i 30m za lo-kalni put, ra~unaju}i od ivice kolovoza javnog puta i mini-malne {irine od 5,0 m;
- na mestima me|usobnog ukr{tawa javnih puteva, prikqu-~ewa javnog puta na drugi put, obezbe|uju se trouglovi pre-glednosti ~ije stranice iznose 120 m, ra~unaju}i od ta~kepreseka osovine tih puteva, odnosno osovine `elezni~ke pru-ge;
u trouglovima preglednosti ne smeju se podizati zasadi,graditi objekti ili vr{iti drugi radovi koji bi ometalipreglednost javnog puta;
- u zemqi{nom pojasu puta ne mogu da se grade objekti(stambeni, poslovni, pomo}ni, zatim bunari, rezervoari, sep-ti~ke jame i sl.), osim objekata koji slu`e saobra}aju.
6.7.2. Vodoprivredna infrastruktura
Na podru~ju obuhvata Plana razvija}e se vi{enamenskisistemi, kojima se integralno re{avaju problemi kori{}ewai za{tite voda, ure|ewa vodnih re`ima i odbrane od poplava:
1. regionalni sistemi za obezbe|ivawe voda najvi{eg kva-liteta, za naseqa i one industrije koje zahtevaju vodu tog kva-liteta;
2. regionalni sistemi za kori{}ewe, ure|ewe i za{titure~nih voda (tzv. re~ni sistemi), kojima se podmiruju ostalikorisnici, i ure|uju i {tite vode.
Snabdevawe vodom najvi{eg kvaliteta ostvariva}e serazvojem regionalnih sistema, iz kojih }e se snabdevati najve-}i broj naseqa i samo oni tehnolo{ki procesi u kojima jeneophodna voda najvi{eg kvaliteta.
U perspektivi mogu}e je prebacivawe odre|enih koli~i-na vode sa Godominsko - [alina~kog izvori{ta u Ju`no-ba-natski regionalni sistem, kao i kori{}ewe voda Dunava (ne-posredno ili upu{tawem u podzemqe) ukoliko iste imaju od-govaraju}i kvalitet. Iz ovog sistema vr{ilo bi se vodosnab-devawe naseqa u slede}im op{tinama: Kovin, Pan~evo, Opo-vo, Kova~ica, Alibunar, Vr{ac, Plandi{te i Bela Crkva.Postoji mogu}nost slawa voda iz ovog sistema daqe na sever,u pravcu Zrewanina i Se~wa.
Na osnovu postavqenih ciqeva perspektivno realizovatislede}e aktivnosti: prostorno, organizaciono i pravno de-finisawe zona vodosnabdevawa - izvori{ta radi wihove za-{tite; definisawe i rezervacija prostora za trase budu}egregionalnog vodovoda, postrojewa za pre~i{}avawe vode(PPV) i postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda(PPOV), kako bi se stekli uslovi kompletnog vodosnabdeva-wa i tretmana upotrebqenih voda; sukcesivno povezivawesvih naseqskih vodovoda u jedinstven sistem, kojim se ostva-ruje visoka pouzdanost funkcionisawa i propisan, stalnokontrolisan kvalitet vode; smawivawe specifi~ne potro-{we vode u doma}instvima (180 lit/s/dan) politikom realnihcena vode, merewem utro{ka vode i merama planske raciona-lizacije potro{we; uvo|ewe reciklirawa i vi{ekratnog ko-ri{}ewa vode u proizvodnim procesima; upravqa~ko-in-formaciono osavremewavawe budu}eg regionalnog vodovoda,uvo|ewem monitoring sistema, koji }e omogu}avati pra}ewedinamike potro{we u svim va`nijim granama mre`e, kao ibrzu dijagnostiku poreme}aja i kvarova u radu sistema; i pri-oritet pri izgradwi PPOV imaju naseqa koja najvi{e ugro-`avaju okolinu i koja su najvi{e ugro`ena: Alibunar, Banat-ski Karlovac, Dubovac, Gaj.
Do izgradwe regionalnog sistema za celo podru~je, nase-qa na podru~ju obuhvata Plana }e se i nadaqe snabdevati vo-dom iz lokalnih izvori{ta, uz neophodne rekonstrukcije idogradwe sistema (bunari, rezervoari, crpne stanice).
U ciqu za{tite voda, u naseqima }e se razvijati separa-cioni kanalizacioni sistemi, kojima }e se posebno odvoditifekalne otpadne vode, a posebno atmosferske otpadne vode.
Osnovni zadatak kanalizacionog sistema je potpuna hi-drotehni~ka sanitacija urbanih prostora. Fekalni kanaliza-cioni sistemi treba da prikupe i odvedu van teritorije sveotpadne vode formirane pri upotrebi i kori{}ewu. Kanali-zacioni sistemi su u vrlo uskoj vezi sa vodosnabdevawem ipredstavqaju funkcionalnu i organsku celinu sa wim. Zbogtoga se kanalizacioni sistemi moraju razvijati uporedo sarazvojem sistema vodosnabdevawa.
Industrijske otpadne vode po potrebi, re{ava}e se poseb-nim sistemima. Zavisno od vrste i tipa zaga|ene vode vr{i}e
SLU@BENI LIST APVStrana 324 - Broj 8 31. maj 2006.
se wihovo prethodno pre~i{}avawe kroz predtretman, pa }etek onda i}i na zajedni~ko pre~i{}avawe sa sanitarnom i at-mosferskom otpadnom vodom.
Pre upu{tawa otpadnih voda u recipijent predvi|a sewihovo pre~i{}avawe na ure|ajima za pre~i{}avawe otpad-nih voda. Karakter recipijenta predvi|a, odnosno zahteva vi-sok stepen pre~i{}avawa. Posle pre~i{}avawa na ure|ajimaza pre~i{}avawe otpadnih voda, pre ispu{tawa u recipijent,koncentracija pojedinih zaga|uju}ih materija u efluentu mo-ra zadovoqavati uslove, koje propisuje nadle`no vodopri-vredno preduze}e.
Turisti~ki lokaliteti i centri }e problem odvo|ewa ot-padnih voda re{avati preko kompaktnih mini ure|aja za bio-lo{ko pre~i{}avawe ili }e se otpadne vode evakuisati u be-tonske vodonepropusne septi~ke jame, koje }e se periodi~noprazniti autocisternama, anga`ovawem nadle`ne komunalneorganizacije, a sadr`aj odvoziti na deponiju.
Ki{nu kanalizaciju koncipirati za merodavne uslove(vremenski presek, urbanizovanost prostora, ra~unska ki{aitd.), a etapno realizovati tako da se izgra|ena delom racio-nalno uklapa u budu}e re{ewe.
6.7.3. Energetska infrastruktura
Razvoj postoje}e energetske infrastrukture }e predsta-vqati osnov ekonomskog, socijalnog i ekolo{kog razvoja.
Definisani koridori, za{titni pojasevi i zone energet-ske infrastrukture predstavqaju strate{ku vrednost u pra-vilnom gazdovawu, ure|ewu i kori{}ewu prostora, kao i za-{titi samih tehni~kih sistema.
Prirodni gas je ekolo{ki naj~istije (spre~ava se zaga|e-we vazduha) i najekonomi~nije fosilno gorivo, koje se jedno-stavno i lako transportuje do potro{a~a. Nakon po~etnih in-vesticionih ulagawa u izgradwu gasovodne infrastrukture,kori{}ewe prirodnog gasa }e odmah po~eti da opravdava po-~etna investiciona ulagawa, {to }e se odraziti na poboq{a-we `ivotnog standarda i kvaliteta `ivota, kao i na o~uvaweprirode i `ivotne sredine.
Kori{}ewe alternativnih oblika energije }e znatnouticati na poboq{awe `ivotnog standarda i za{titu i o~u-vawe prirode i `ivotne sredine.
Postoje}a i planirana energetska infrastruktura }eomogu}iti:
- razvoj turisti~kih lokaliteta Devoja~ki bunar i ^ar-dak;
- razvoj potencijalnih turisti~kih prostornih celina na-seqa [u{ara, Deliblato i Mramorak;
- razvoj Podunavske turisti~ke zone;- razvoj Belocrkvanske turisti~ke zone;- razvoj op{tina Alibunar, Vr{ac, Bela Crkva, Kovin i
Pan~evo i svih naseqenih mesta u ovim op{tinama;- razvoj svih privrednih subjekata na ovom prostoru;- poboq{awe `ivotnog standarda i kvaliteta `ivota i
za{tite `ivotne sredine.
Gasovodna infrastruktura
Na podru~ju obuhvata Plana planira se:- gasifikacija naseqa Gaj, izgradwom razvodnog gasovoda
iz pravca naseqa Kovin uz put R-115,- gasifikacija naseqa Deliblato, izgradwom razvodnog gaso-voda iz pravca naseqa Mramorak, uz lokalni put Mramorak-Deliblato.
Tabela 6-2: Postoje}a gasovodna infrastruktura
Naziv Du`ina Pre~nik Kapacitet
MG-01 13 km f 323.9 mm 25 000 m3/h
Pan~evo-Tilva 23 km 8" 10 000 m 3/h
bu{otinski gasovodi od bu{otina do SOS (sabirno-otpremna stanica) Tilva
17 km 4" 2500 m 3/h
razvodni gasovod od SOS Tilva do naseqa Uqma i Izbi{te 6 km 4" 2500 m 3/h
razvodni gasovod od gasovoda Pan~evo - Tilva do naseqa Mramorak i Dolovo
8 km 4" 2500 m 3/h
razvodni gasovod od SOS Tilva do naseqa Banatski Karlovac i Nikolinci
9 km 4" 2500 m 3/h
razvodni gasovod od MG-01 do naseqa Alibunar 2 km 4" 2500 m 3/h Tabela 6-3: Planirana gasovodna infrastruktura
Gasoovod Du`ina Pre~nik Kapacitet
razvodni gasovod za naseqe Vra~ev Gaj 3 km 4" 2500 m3/h
razvodni gasovod za naseqe Deliblato 3,5 km 4" 2500 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe [umarak 2 km 3" 800 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe Dubovac 9 km 3" 1000 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe Gaj 4,5 km 4" 2500 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe M. Bavani{te 6 km 3" 800 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe [u{ara 6 km 3" 800 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe B. Palanka 3,5 km 3" 800 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe Dupqaja 1 km 3" 800 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe Grebenac 3 km 3" 800 m 3/h
razvodni gasovod za naseqe Kajtasovo 1,5 km 3" 800 m 3/h
Naftovodna infrastruktura
Na podru~ju obuhvata Plana planira se izgradwa Pa-nevropskog naftovoda ~ija kona~na trasa nije definisa-
na jer predstoji izrada predinvesticione studije nafto-
voda od granice Rumunija - Srbija do Trsta, kroz Srbiju7.Sve aktivnosti na izboru trase budu}eg Panevropskognaftovoda potrebno je uskladiti sa Uredbom, uz po{tova-we propisanih aktivnosti u zonama za{tite i ovim Pla-nom.
7 Podaci dobijeni od Pokrajinskog sekretarijata zaenergetiku i mineralne sirovine AP Vojvodine
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 325
Le`i{ta prirodnog gasa, nafte i podzemne vode
Pored eksploatacije postoje}ih le`i{ta "Mramorak","Tilva" i "Nikolinci", na predmetnom podru~ju planiraju seistra`ni radovi od strane Preduze}e NIS Naftagas-NoviSad na lokalitetu Banat-Isto~na Ba~ka, istra`ni prostorbr. 1384.
Po isteku istra`nog prava, NIS-Naftagas je u obavezida podnese novi zahtev u kom mora da, u okviru ovih granica,defini{e prioritetna podru~ja za daqa istra`ivawa u znat-no su`enijim granicama.
Bu{otine
Eksploatacija postoje}ih bu{otina (prirodnog gasa,nafte i podzemne vode) nastavi}e se na bu{otinama van gra-nica SRP Deliblatska pe{~ara, dok se sve bu{otine u SRPDeliblatska pe{~ara u re`imima za{tite I i II stepena mo-raju zatvoriti.
Izgradwa niza istra`nih i konturno istra`nih bu{oti-na na ve} definisanom istra`nom podru~ju, vr{i}e se vangranica SRP Deliblatska pe{~ara.
Eventualna izgradwa objekata koji prate eksploatacijunafte, gasa i geotermalnih voda (sabirni sistemi, pristupni
putevi i sl.) vr{i}e se na ovim istra`nim odnosno eksploa-tacionim prostorima van SRP Deliblatska pe{~ara.
Transport geotermalne vode se mo`e vr{iti kroz SRPDeliblatska pe{~ara uz uslove Zavoda za za{titu prirode(svakako van granica zona pod re`imom za{tite I stepena) zapotrebe bawskog turizma i poqoprivredne proizvodwe za za-grevawe plastenika i staklenika.
Kori{}ewe alternativnih oblika energije
U narednom planskom periodu potrebno je stimulisatirazvoj i kori{}ewe alternativnih oblika energije kao {tosu geotermalna energija, biomasa, biogas, sun~eva energija,energija vetra, ~ime bi se znatno uticalo na poboq{awe `i-votnog standarda i za{titu i o~uvawe prirodne i `ivotnesredine.
Uslovi za gasovodnu i naftovodnu infrastrukturu
Gasovodnu mre`u graditi na osnovu glavnih projekata uskladu sa va`e}im zakonskim propisma.
Gasovodi visokog i sredweg pritiska i objekti u sasta-vu gasovoda
Uslovi za projektovawe, gra|ewe i ispitivawe gasovodavisokog i sredweg pritiska odre|eni su Pravilnikom o teh-ni~kim uslovima i normativima za bezbedan transport te~-nih i gasovitih ugqovodonika magistralnim naftovodima igasovodima i naftovodima za me|unarodni transport ("Slu-`beni list SFRJ" broj 26/85, sa primenom do dono{ewa novogva`e}eg propisa).
Ure|aji u sastavu gasovoda visokog i sredweg pritiska,merno-regulacione stanice, kompresorske stanice, ~ista~kestanice i blok stanice/blokadni ventili sa izduvavawem, mo-raju se locirati da zadovoqe propisana rastojawa od razli~i-tih objekata, data u narednoj tabeli.
Tabela 6-4: Granice istra`nog prostora
Oznaka ta~aka X Y
1 5 114 000 7 391 000
2 5 114 000 7 437 000
3 4 998 000 7 450 000
4 4 962 000 7 432 000
5 4 962 000 7 450 000
6 4 996 000 7 432 000
7 4 946 000 7 487 000
8 4 962 000 7 545 000
9 5 014 000 7 391 000
10 5 014 000 7 436 000
Tabela 6-5: Rastojawa objekata u sastavu gasovoda od ostalih objekata (u metrima, ra~unaju}i od ivice putnog pojasa)
Objekti u sastavu gasovoda
Merno-regulacione stanice
Komp. stan.
Blok stan. ~ista~ke stan.
U objektu od ~vrstog materijala
Pod nadsre{nicom i na otvorenom
do 30.000 m 3/h iznad 30.000 m
m3/h
Za sve kapacitete
Stambene, poslovne i fabri~ke zgrade, radionice i skl. zapaqivih mater.
15 m
25 m
30 m
100 m
30 m
30 m
Elektro neizolovani nadzemni vodovi Visina stuba dalekovoda + 3,0 m
Trafo stanice 30 m
Magistralni putevi 20 m 20 m 30 m 20 m 30 m 20 m
Regionalni i lokalni putevi
10 m
Ostali putevi 6 m 10 m 10 m 10 m 15 m 10 m
Vodotoci 5 m 5 m 5 m 20 m 5 m 5 m
[etali{ta i parkinzi 10 m 15 m 20 m 15 m 30 m 30 m
Ostali gra|ev. objekti 10 m 15 m 20 m 30 m 15 m 15 m
Kod prolaska u blizini ili paralelnog vo|ewa gasovodauz druge objekte odstojawe ne sme biti mawe od:
- 10 m od spoqne ivice putnog pojasa magistralnih puteva,- 5 m od spoqwe ivice putnog pojasa regionalnih i lokal-
nih puteva,
- 1 m (mereno horizontalno) od temeqa gra|evinskih obje-kata, ukoliko ne ugro`ava stabilnost objekta,
- 0,5 m od spoqne ivice drugih ukopanih instalacija i me-lioracionih objekata,
- 10 m od no`ice nasipa regulisanih vodotoka i kanala.
SLU@BENI LIST APVStrana 326 - Broj 8 31. maj 2006.
Udaqenost ukopanog gasovoda sredweg pritiska od uli~nestubne elektri~ne rasvete, vazdu{ne niskonaponske i PTTmre`e mora biti tolika da ne ugro`ava stabilnost stubova,ali ne mawa od 0,5 m slobodnog razmaka.
Ako se gasovod postavqa ispod saobra}ajnice prokopava-wem te saobra}ajnice, pola`e se u rov na pe{~anu posteqicu isa dvostrukom antikorozionom izolacijom, prema propisima.
Ako se gasovod postavqa ispod saobra}ajnice, bu{ewemrova ispod te saobra}ajnice, mora se upotrebiti odgovaraju}aza{titna cev gasovoda.
Pri ukr{tawu gasovoda sa saobra}ajnicama, vodotocima i
kanalima, ugao zaklapawa wihovih osa mora biti izme|u 60o
i 90o. Za ukr{tawe pod mawim uglom potrebna je saglasnostnadle`nog organa.
Gasovodna mre`a niskog pritiska
Tehni~ki normativi za projektovawe i polagawe gaso-voda od PE cevi za radni pritisak do 4 bara odre|eni su od-
govaraju}im Pravilnikom ("Slu`beni list SRJ", broj20/92).
Gasovod niskog pritiska se vodi podzmeno i nadzemno. Ka-da se gasovod vodi podzemno dubina polagawa gasovoda je 0,6-1,0 m od wegove gorwe ivice. Preporu~uje se dubina od 0,8 m.Izuzetno je dozvoqena dubina 0,5 m kod ukr{tawa sa drugimukopanim instalacijama ili na izrazito te{kom terenu, uzprimenu dodatnih tehni~kih mera za{tite. Lokacija rovovatreba da je u zelenom pojasu izme|u trotoara i ivi~waka uli-ce, trotoara i rigola, trotoara i betonskog kanala. Na loka-ciji gde nema zelenog pojasa gasovod se vodi ispod uli~nogtrotoara, betoniranih platoa i povr{ina ili ispod uli~nihkanala za odvod atmosferske vode na dubini 1,0 m od dna kana-la ili rigola. Izuzetno, gasovod se pola`e du` trupa puta, uzposebne mere za{tite od mehani~kih i drugih o{te}ewa.
Trase rovova za polagawe gasne instalacije se postavqajutako da gasna mre`a zadovoqi minimalna propisana odstoja-wa u odnosu na druge instalacije i objekte infrastrukture.Vrednosti minimalnih dozvoqenih rastojawa u odnosu naukopane instalacije su:
- drugi gasovod 0,2 m 0,3 m- vodovod, kanalizacija 0,5 m 1,0 m- nisko i visoko-naponski elektro kablovi 0,5 m 0,5 m- telefonski kablovi 0,5 m 1,0 m- tehnolo{ka kanalizacija 0,5 m 1,0 m- betonski {ahtovi i kanali 0,5 m 1,0 m- `elezni~ka pruga i industrijski kolosek 1,5 m 5,0 m- visoko zelenilo - 1,5 m- temeq gra|evinskih objekata - 1,0 m- lokalni putevi i ulice 1,0 m 0,5 m- magistralni i regionalni putevi 1,3 m 1,0 m- benzinske pumpe -5,0 m
Ukr{tawe distributivnog gasovoda (DG) sa saobra}ajni-cama vr{i se uz wegovo polagawe u za{titnu cev ili kanal,izuzev ako se prora~unom doka`e da to nije potrebno. Pri to-me se mora obezbediti prirodna ventilacija kanala, za{tit-ne cevi ili podzemnog prolaza.
Za ukr{tawe i paralelno vo|ewe gasovoda sa putevima iulicama, potrebna je saglasnost odgovaraju}ih organizacija.
Distributivni gasovod se ne pola`e ispod zgrada i drugihobjekata visokogradwe.
Udaqenost ukopanih stubova elektri~ne rasvete, vazdu-{ne niskonaponske i PTT mre`e mora biti tolika da neugro`ava stabilnost stubova, ali ne mawe od 0,5 m slobodnograzmaka.
Pri polagawu distributivnih gasovoda treba preduzetiodgovaraju}e mere za{tite postoje}ih instalacija u radnompojasu.
Ukr{tawe i paralelno vo|ewe sa drugim instalacijamase projektuje u skladu sa uslovima i saglasnostima nadle`nihorgana, a na slede}i na~in:
- prolaz ispod puteva i ulica se izvodi u za{titnoj ~eli~-noj cevi uz mehani~ko podbu{ivawe na dubini od 1,0 m;
- prolaz ispod ku}ne saobra}ajnice se radi raskopavawemili podbu{ivawem, u skladu sa dubinom rova;
- prolazi ispod ostalih kanala i rigola izvode se u za-{titnim cevima ili bez wih, raskopavawem ili podbu{iva-wem na dubinu 1,0 m od kote dna kanala.
Kod paralelnog vo|ewa gasovoda u odnosu na gore navede-ne objekte primewuju se minimalna odstojawa iz va`e}ih pro-pisa uz dodatak 1,0 do 2,0 m, u zavisnosti od mogu}nosti na te-renu.
Ukr{tawe i paralelno vo|ewe u odnosu na ukopane insta-lacije treba projektovati da se zadovoqe svi uslovi vlasnika
predmetnih instalacija. Kod ukr{tawa nastojati da se gaso-vod ukopa iznad drugih instalacija, u protivnom gasovod tre-ba polo`iti u za{titnu cev.
Uslove i saglasnost za prikqu~ewe na gasnu mre`u je po-trebno zatra`iti od nadle`ne komunalne slu`be.
Bu{otine
Uslovi predvi|eni za na~in i postupak locirawa objeka-ta za istra`ivawe i proizvodwu nafte, gasa i termalnih vo-da-bu{otina, regulisani su Pravilnikom o tehni~kim mera-ma i za{titi na radu pri istra`ivawu i proizvodwi nafte,zemnih gasova i slojnih voda (Slu`beni bilten "Naftagasa",broj 7/83).
Udaqenost bu{otine od za{titnog pojasa plovnog kanala,dalekovoda, javnih objekata i stambenih zgrada iznosi najma-we dve visine torwa bu{otine.
Udaqenost bu{otine od ivice pojasa puteva prvog i dru-gog reda mora biti najmawe 30 m od ose bu{otine, a drugih jav-nih saobra}ajnica, {umskih i poqskih puteva najmawe 15 m.
Objekti za eksploataciju nafte, zemnih gasova i slojnevode ne smeju biti udaqeni mawe od 30 m od ivice javnih obje-kata i stambenih zgrada i 10 m od ivice pojasa javnih saobra-}ajnica i za{titnog pojasa dalekovoda i telefonskih linija.
Udaqenost ose bu{otine od {uma, odre|uje se zavisno odpodnebqa, podru~ja, konfiguracije terena i vrste {ume.
Udaqenost bu{otina ra~una se od sredi{ta ose bu{oti-ne, a kod ostalih objekata i postrojewa od najistaknutijeg de-la u pravcu merewa.
Pored ovih uslova mora se po{tovati Zakon o rudarstvu("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 44/95), Zakon o
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 327
za{titi od po`ara ("Slu`beni glasnik Republike Srbije",broj 37/88), Zakon o cevovodnom transportu gasovitih i te~-nih ugqovodonika ("Slu`beni list SRJ, broj 27/97). Iz ovihzakona neophodno je pridr`avati se uslova vezanih za zoneopasnosti od eksplozije (zone I i II), kao i zone opasnosti odpo`ara.
6.7.4. Elektroenergetska infrastruktura
Na podru~ju obuhvata Plana, potrebno je u potpunosti re-vitalizovati prenosnu mre`u u ciqu kvalitetnog i sigurnogsnabdevawa elektri~nom energijom potro{a~a.
Prema postavkama planskog re{ewa, naseqa obuhva}enaPlanom i povr{ine u okolini naseqa, nameweni su turisti~-ko - rekreativnim aktivnostima i izgradwi ku}a za odmor.Shodno tome, predvi|a se porast potro{we elektri~ne energi-je u svakom od pojedinih naseqa, turisti~kim lokalitetima izonama ku}a za odmor u obuhvatu Plana, posmatrano u celini.
Pove}awem potro{we elektri~ne energije postoje}ihpotro{a~a, doma}instava i industrije, izgradwom predvi|e-
nih turisti~ko-rekreativnih sadr`aja i ku}a za odmor, pove-}a}e se optere}ewe postoje}ih distributivnih trafostani-ca. Zato }e biti potrebno pove}ati instalisane snage trafo-stanica, rekonstrukcijom postoje}ih i izgradwom novih tra-fostanica. Od posebne je va`nosti predvideti sve potrebe uinstalisanoj snazi i obezbediti ih blagovremeno, kako ne bido{lo do preoptere}ewa dela mre`e i pojedinih trafostani-ca, a samim tim i do kvarova i prekida u snabdevawu elek-tri~nom energijom.
Planira se da godi{wa potro{wa elektri~ne energije dokraja planskog perioda za sve potro{a~e u obuhvatu Plana iz-nositi oko 173,04 GWh, a vr{na snaga oko 26,18 MW. To zna~ida je potrebno oko 42 distributivne trafostanice TS 20/0,4kV sa prose~nom instalisanom snagom od 630kVA
Napajawe elektri~nom energijom na podru~ju obuhvataPlana obezbedi}e se iz trafostanica 110/20 kV, "Pan~evo 4","Kovin", "Kovin rudnik", "Bela Crkva", "Vr{ac 1", "Vr{ac2", "Vr{ac 3" i "Alibunar", sa instaliranim kapacitetimatrafoa od po 2 X 31,5 MVA.
Tabela 6-6: Potro{wa elektri~ne energije na podru~ju obuhvata Plana za planski period
Naseqe Potro{wa GWh 2025.god. Vr{na snaga MWh 2025.god. Broj trafostanica 630 kVA
Alibunar 15,94 3,62 8
Nikolinci 2,01 0,46 1
B.Karlovac 23,85 5,42 11
Uqma 17,95 4,08 9
Izbi{te 4,09 0,93 2
[u{ara 0,65 0,15 1
Grebenac 0,89 0,36 1
Dupqaja 1,31 0,30 1
Kajtasovo 0,89 0,20 1
Vra~ev Gaj 2,69 0,61 1
Ba~ka Palanka 3,47 0,79 2
Mramorak 7,23 1,64 4
Deliblato 11,21 2,55 4
[umarak 0,45 0,10 1
Dubovac 3,04 0,69 2
Gaj 6,78 1,54 3
Malo Bavani{te 0,54 0,12 1
Dolovo 14,35 3,26 5
Studijom perspektivnog razvoja prenosne mre`e 400 kV,220 kV i 110 kV na podru~ju Republike Srbije, za period do2020. godine", predvi|ena je izgradwa slede}ih objekata pre-nosne mre`e:
"Drmno-Kikinda", 110 kV dalekovoda "Debeqa~a-Plandi-{te" i 110 kV dalekovoda "Alibunar-Vr{ac 1" u TS 400/110kV Vr{ac 3;
dalekovod 110 kV rudnik Kovin-Bela Crkva.
Sredwenaponski 35 kV vodovi pre}i }e na 20 kV naponskinivo, a trafostanice 35/10 kV i 35/20 kV zadr`a}e se kao 20kV razvodna ~vori{ta.
Celokupna 10 kV mre`a }e se rekonstruisati za rad na 20kV naponskom nivou.
Radi poboq{awa snabdevawa naseqa elektri~nom ener-gijom potrebno je:
- izgraditi 20 kV dalekovod od naseqa Alibunar do loka-liteta Devoja~ki bunar;
- rekonstruisati postoje}u 10 kV mre`u za prelazak na 20kV naponski prenos na lokalitetu Devoja~ki bunar;
- izgraditi 20 kV dalekovod koji }e povezati naseqa Uq-mu i [u{aru;
- rekonstruisati postoje}u 10 kV mre`u za prelazak na 20kV naponski prenos u naseqima [umarak, Dubovac, Alibu-nar, Banatski Karlovac, Uqma, Nikolinci, Izbi{te i [u-{ara;
- rekonstruisati postoje}i 10 kV dalekovod koji povezujeBanatski Karlovac i Tilvu, za prelazak na 20 kV naponskiprenos;
- izgraditi 20 kV dalekovod od naseqa Gaj do naseqa Deli-blato;
- rekonstruisati postoje}i 10 kV dalekovod koji povezujenaseqe Kovin i naseqe Dubovac, za prelazak na 20 kV napon-ski prenos.
Izgradwom distributivnih trafostanica 20/0,4 kV na-ponskog prenosa i rekonstrukcijom postoje}ih 10/0,4 kV obez-bediti dovoqno kapaciteta za sve potro{a~e.
Niskonaponsku mre`u u svim naseqima na podru~ju obu-hvata Plana, kao i onu za potrebe turisti~kih i drugih loka-liteta na prostoru SRP Deliblatske pe{~are, potrebno je upotpunosti rekonstruisati i izgraditi novu za planirane po-tro{a~e.
- trafostanice graditi kao zidane, monta`no betonske istubne, za rad na 20 kV naponskom nivou;
SLU@BENI LIST APVStrana 328 - Broj 8 31. maj 2006.
- trafostanica monta`no betonska (zidana), mo`e bitipostavqena (izgra|ena) na javnoj povr{ini, unutar komplek-sa, unutar objekta;
- stubna trafostanica mo`e biti izgra|ena na javnoj po-vr{ini, u liniji postoje}eg nadzemog voda ili van wega, unu-tar kompleksa, najmawe 3,0 m od stambenih objekata;
- visokonaponsku prenosnu mre`u graditi nadzemno, pomogu}nosti u ve} postoje}im elektroenergetskim koridori-ma, van za{ti}enih zona na prostoru, po uslovima nadle`nihinstitucija za{tite;
- oko nadzemnih 400 kV , 220 kV i 110 kV dalekovoda obez-bediti koridor od 50 m sa obe strane ose dalekovoda, a oko 20kV, nadzemnih vodova obezbediti koridor od 20 m sa obe stra-ne ose dalekovoda u kojem ne}e biti dozvoqena gradwa, kao nizasa|ivawe visokog rastiwa;
- nadzemno ukr{tawe elektroenergetskih vodova sa pute-vima od I - IV reda izve{}e se postavqawem stubova na mini-malnom rastojawu od 5-20 m od putnog pojasa u zavisnosti odkategorije puta, a minimalna visina najni`ih visokonapon-skih provodnika mora biti 7,0 m;
- ukr{tawe sa putem i prugom po mogu}nosti izvesti poduglom od 90°, ali ne mawim od 45°, pri ~emu najmawa visinaprovodnika od gorwe ivice kolovoza treba da bude 7 m, a od{ina `elezni~ke pruge 12m;
- minimalna udaqenost elektri~nog stuba pri ukr{tawusa elektrificiranom prugom treba da bude 15 m, a sa obi~nomod 5-10 m;
- minimalna visina najni`ih visokonaponskih provodni-ka mora biti 12,0 m od elektrificirane pruge i 7,0 m od obi~-ne pruge;
- elektroenergetsku mre`u u zonama za{tite, turisti~-kim lokalitetima, kao i zonama za sport i rekreaciju obave-zno kablirati;
- kablove polagati u zelenim povr{inama pored saobra-}ajnica, {umskih puteva i pe{a~kih staza, uz udaqenost min.1,0 m od kolovoza i 0,5 m od pe{a~kih staza,
- dubina polagawa kablova treba da bude najmawe 0,8 m;- elektroenergetsku mre`u u naseqima, u centralnim de-
lovima, parkovskim povr{inama, u zonama sa porodi~nim sta-novawem, u radnim zonama, kao i zonama za sport i rekreaci-ju obavezno kablirati;
- kablove polagati u zelenim povr{inama pored saobra-}ajnica i pe{a~kih staza, uz udaqenost min. 1,0 m od kolovo-za i 0,5 m od pe{a~kih staza;
- na perifernim delovima naseqa mre`a }e biti vazdu-{na, gra|ena na betonskim i gvozdeno re{etkastim stubovi-ma;
- u centru naseqa i parkovskim povr{inama, svetiqke zajavno osvetqewe postaviti na kandelaberske stubove;
- u delovima naseqa gde je elektroenergetska mre`a gra-|ena vazdu{no, svetiqke javnog osvetqewa postaviti na stu-bove elektroenergetske mre`e;
- za rasvetna tela koristiti `ivine svetiqke visokogpritiska ili natrijumove niskog (visokog) pritiska kako bise dobio odgovaraju}i nivo osvetqenosti saobra}ajnica uskladu sa preporukama JKO-a (Jugoslovenski komitet za osve-tqewe).
Pri polagawu podzemne elektroenergetske mre`e morajuse po{tovati slede}i uslovi:
- elektroenergetske kablove polagati u zelenim povr{i-nama pored saobra}ajnica i pe{a~kih staza ili, ukoliko za tonema mogu}nosti, ispod pe{a~kih staza;
- elektroenergetsku mre`u polagati najmawe 0,50 m od te-meqa objekata i 1 m od saobra}ajnica;
- pri ukr{tawu sa saobra}ajnicom kabel mora biti posta-vqen u za{titnu cev, a ugao ukr{tawa treba da bude oko 90°;
- pri paralelnom vo|ewu energetskih i telekomunikaci-onih kablova najmawe rastojawe mora biti 0,50 m za kablovenapona do 10 kV, odnosno 1,0 m za kablove napona preko 10 kV.Ugao ukr{tawa treba da bude 90°;
- paralelno polagawe elektroenergetskih kablova i cevivodovoda i kanalizacije dozvoqeno je u horizontalnoj ravnipri ~emu horizontalno rastojawe mora biti ve}e od 0,50 m;
- nije dozvoqeno polagawe elektroenergetskog kabla iz-nad ili ispod cevi vodovoda ili kanalizacije;
- pri ukr{tawu elektroenergetskih kablova sa cevovodomgasovoda vertikalno rastojawe mora biti ve}e od 0,30 m, a pripribli`avawu i paralelnom vo|ewu 0,50 m.
6.7.5. Telekomunikaciona i RTV infrastruktura
Za kvalitetno odvijawe telekomunikacionog saobra}ajana podru~ju obuhvata Plana, potrebno je izgraditi kvalitet-ne spojne puteve opti~kim kablovskim vezama, uz sve glavne ilokalne putne pravce.
Sistem prenosa treba da se odvija preko digitalnih auto-matskih telefonskih centrala dovoqnog kapaciteta, kojetreba postaviti u svim naseqima. Za svako doma}instvo obez-bediti po jedan direktan telefonski prikqu~ak, kao i dovo-qan broj prikqu~aka za sve privredne korisnike.
U svim naseqima i na turisti~kim i drugim lokaliteti-ma, potrebno je izgraditi primarnu i sekundarnu kablovskumre`u.
U svim naseqima planirana je po jedna po{tanska jedini-ca sa po jednom {alterskom slu`bom. Preporu~uje se da se uokviru turisti~kih lokaliteta organizuje prodaja razgledni-ca, pisama i maraka, kao i eventualni nov~ani promet za po-setioce u okviru hotelskih sadr`aja, kao i postavqawe po-{tanskog kov~e`i}a.
Potrebe za telefonskim prikqu~cima odre|ene su premaplaniranom broju doma}instava u naseqima, turisti~kim lo-kalitetima i zonama ku}a za odmor.
- tp - telefonski prikqu~ci- tp/100 st - broj telefonskih prikqu~aka na 100 stanov-
nika
Izgradwom antenskih sistema i baznih stanica mobilnetelefonije, na lokacijama Mramorak, Deliblato, Gaj, Dubo-vac, Banatska Palanka, Vra~ev Gaj, Grebenac, [u{ara omogu-}i}e se rad ovog sistema telekomunikacija na celom plan-skom podru~ju.
U svim naseqima za kvalitetan prijem i distribuciju ra-dio i TV signala, izgraditi kablovski distributivni sistem(KDS).
- TT mre`a }e se u potpunosti graditi podzemno;
Tabela 6-7: Potrebe za telefonskim prikqu~cima
Naseqe br. dom. br.tp. tp/100st
Alibunar 1155 1500 44,7
Nikolinci 300 350 40,2
B.Karlovac 2000 2500 43,2
Uqma 1050 1400 41,7
Izbi{te 525 650 41,1
[u{ara 120 150 46,8
Grebenac 250 280 41,7
Dupqaja 220 250 35,7
Kajtasovo 77 100 43,4
Vra~ev Gaj 420 520 40,0
Ban.Palanka 200 300 43,4
Mramorak 1050 1200 40,9
Deliblato 990 1400 41,5
[umarak 65 80 41,0
Dubovac 350 420 40,0
Gaj 995 1300 40,8
M.Bavani{te 115 150 44,7
Dolovo 2225 2800 40,0
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 329
- dubina polagawa TT kablova treba da je najmawe 0,80 m, ana me|umesnim relacijama 1,2 m;
- TT kablove na me|umesnim relacijama (opti~ke kablo-ve) polagati u putnim pojasevima saobra}ajnica;
- TT mre`u u naseqima polagati u uli~nim zelenim povr-{inama (udaqenost od visokog rastiwa min 1,5 m) pored sao-bra}ajnica - na rastojawu najmawe 1,0 m od saobra}ajnica, ilipored pe{a~kih staza. U slu~aju da se to ne mo`e posti}i TTkablove polagati ispod pe{a~kih staza;
- pri ukr{tawu sa saobra}ajnicama kablovi moraju bitipostavqeni u za{titne cevi, a ugao ukr{tawa treba da bude90°;
- pri ukr{tawu sa elektroenergetskim kablovima, najma-we rastojawe mora biti 0,50 m, a ugao ukr{tawa treba da bude90°. Pri paralelnom vo|ewu sa elektroenergetskim kablovi-ma najmawe rastojawe mora biti 0,50 m za kablove napona do10 kV i 1,0 m za kablove napona preko 10 kV;
- pri ukr{tawu sa cevovodom gasovoda, vodovoda i kanali-zacije vertikalno rastojawe mora biti ve}e od 0,30 m, a pripribli`avawu i paralelnom vo|ewu 0,50 m;
- KDS mre`a }e se u potpunosti graditi podzemno;- dubina polagawa kablova za potrebe KDS treba da je naj-
mawe 0,80 m;- mre`u KDS u naseqima polagati u uli~nim zelenim po-
vr{inama (udaqenost od visokog rastiwa min 1,5 m) pored sa-obra}ajnica na rastojawu najmawe 1,0 m od saobra}ajnica, ilipored pe{a~kih staza. U slu~aju da se to ne mo`e posti}i, ka-blove KDS polagati ispod pe{a~kih staza;
- pri ukr{tawu sa saobra}ajnicama kablovi moraju bitipostavqeni u za{titne cevi, a ugao ukr{tawa treba da bude90°;
- pri paralelnom vo|ewu sa elektroenergetskim kablovi-ma najmawe rastojawe mora biti 0,50 m za kablove napona do10 kV i 1,0 m za kablove napona preko 10 kV,
- pri ukr{tawu sa elektroenergetskim kablovima najma-we rastojawe mora biti 0,50 m, a ugao ukr{tawa 90°;
- pri ukr{tawu sa cevovodom gasovoda, vodovoda i kanali-zacije vertikalno rastojawe mora biti ve}e od 0,30 m, a pripribli`avawu i paralelnom vo|ewu 0,50 m;
- objekti za sme{taj telekomunikacionih ure|aja mobilnetelekomunikacione mre`e i opreme za RTV i KDS, mobilnihcentrala, baznih radio stanica, radio relejnih stanica, kao iantene i antenski nosa~i mogu se postaviti u okviru objekta,na slobodnom prostoru, u zonama privredne delatnosti uobjektu u okviru pojedina~nih korisnika;
- objekat za sme{taj telekomunikacione i RTV opreme mo-`e biti zidani ili monta`ni, ili sme{ten na stubu;
- kompleks sa telekomunikacionom opremom i antenskistub mora biti ogra|en;
- u kompleks se postavqa antenski stub sa antenama, a natlu se postavqaju kontejneri baznih stanica;
- napajawe elektri~nom energijom vr{i}e se iz niskona-ponske mre`e 1 kV;
- do kompleksa za sme{taj mobilne telekomunikacioneopreme i antenskih stubova sa antenama, obezbediti pristup-ni put min. {irine 3 m do najbli`e javne saobra}ajnice;
- slobodna povr{ina kompleksa se mora ozeleneti;- antene se mogu postaviti i na fasade postoje}ih objeka-
ta;- u zonama za{tite nije dozvoqeno postavqawe antenskih
stubova. Van za{titnih zona stubovi se mogu postavqati pouslovima nadle`nih institucija za{tite;
- za sve radio relejne koridore potrebno je izraditi ela-borate za{tite slobodnih radio relejnih koridora.
6.8. ZA[TITA @IVOTNE SREDINE
Strate{ko opredeqewe razvoja podru~ja u obuhvatu Pla-na usmereno je na realizaciju trostepenog re`ima za{titeprostornih celina sa zna~ajnim prirodnim vrednostima i nasanaciju, za{titu i unapre|ewe prirodnih i radom stvorenihvrednosti `ivotne sredine, uz o~uvawe izvornosti i uskla|e-nosti ovog podru~ja sa wegovom osnovnom namenom.
U kontekstu za{tite prirodnih resursa (voda, vazduh i ze-mqi{te), predvi|ene su odre|ene mere i aktivnosti, ~ijomrealizacijom }e se zaustaviti wihova daqa degradacija, a una-predi}e se kvalitet `ivotne sredine ovog podru~ja.
U ciqu za{tite vazduha od zaga|ewa predvi|aju se slede-}e mere:
- unapre|ewe komunalne infrastrukture u naseqima;- rekonstrukcija i modernizacija saobra}ajne mre`e; - gasifikacija naseqa;- formirawe za{titnog zelenila u vidu poqoza{titnih i
vetroza{titnih pojaseva, - posebno na pravcima dominantnih vetrova;- pove}awe naseqskog zelenila, posebno kategorije za-
{titnog zelenila du` saobra}ajnica, komunalnih objekata,oko radnih zona i na degradiranim povr{inama;
- adekvatno odlagawe komunalnog otpada u skladu sa pra-vilnicima i Nacionalnom strategijom upravqawa otpadom,koja podrazumeva izgradwu:
a) regionalnih deponija u Pan~evu i Vr{cu, na koje suusmerene predmetne op{tine;
b) transfer stanica;v) mre`e sabirnih centara po naseqima;g) odlagawe sto~nih le{eva u skladu sa va`e}im pravil-
nicima i Nacionalnom strategijom upravqawa otpadom.- vr{ewe eksploatacije mineralnih sirovina uz primenu
svih mera za{tite `ivotne sredine u skladu sa Zakonom o ru-darstvu i uslovima Zavoda za za{titu prirode;
- sanacija postoje}ih i divqih deponija sa rekultivaci-jom, primenom biotehni~kih mera.
Zemqi{te, kao prirodni resurs }e se za{tititi slede-}im merama i aktivnostima:
- adekvatno odvo|ewe otpadnih voda u naseqima i turi-sti~kim lokalitetima;
- primena hemijskih sredstava za{tite i agrotehni~kihmera u poqoprivredi na podru~ju izvan re`ima za{tite, uskladu sa pozitivnim zakonskim propisima;
- adekvatno odlagawe komunalnog otpada, u skladu sa pra-vilnicima i Nacionalnom strategijom upravqawa otpadom,koja je bazirana na principima EU u ovoj oblasti, koja podra-zumeva, osim napred nabrojanog i sanaciju postoje}ih i di-vqih deponija sa rekultivacijom (biotehni~ke mere);
- istra`ivawa i eksploatacija mineralnih sirovina }e sevr{iti u skladu sa Zakonom o rudarstvu, Zakonom o geolo-{kim istra`ivawima i uslovima Zavoda za za{titu prirode,uz primenu svih predvi|enih mera za{tite `ivotne sredine;
- nakon zavr{ene eksploatacije mineralnih sirovinaneophodno je izvr{iti sanaciju i rekultivaciju zemqi{ta, uskladu sa Zakonom;
- u ciqu za{tite zemqi{ta od dezertifikacije unutarSRP Deliblatska pe{~ara izvr{i}e se po{umqavawe nasvim degradiranim lokalitetima, u skladu sa {umsko-pri-vrednom osnovom i re`imima za{tite, vrstama koje dobro ve-zuju tlo (bor, bagrem i dr.);
- na podru~ju izvan SRP Deliblatska pe{~ara podi}i }ese poqoza{titni i vetroza{titni pojasevi, koji }e biti ufunkciji za{tite tla od eolske erozije.
U ciqu za{tite voda od zaga|ewa sprovodi}e se slede}emere:
- vr{i}e se snabdevawe svih naseqa vodom visokog kvali-teta;
- izgradi}e se kanalizaciona mre`a u naseqima i vr{i}ese adekvatno odvo|ewe atmosferskih voda;
- pre upu{tawa u recipijent, otpadne vode }e se pre~isti-ti do propisanog nivoa nadle`nog vodoprivrednog preduze}a;
- na turisti~kim lokalitetima problem odvo|ewa otpad-nih voda }e se re{iti kompaktnim mini-ure|ajima za biolo-{ko pre~i{}avawe;
- odvo|ewe otpadnih voda iz industrijskih objekata }e sevr{iti uz prethodno pre~i{}avawe kroz predtretman, a za-tim na zajedni~ko pre~i{}avawe sa sanitarnom i atmosfer-skom otpadnom vodom;
SLU@BENI LIST APVStrana 330 - Broj 8 31. maj 2006.
- oko postoje}ih i planiranih izvori{ta podzemnih vodaneophodno je utvrditi zone i pojaseve sanitarne za{tite, uskladu sa Pravilnikom o na~inu odvo|ewa i odr`avawa zonai pojaseva sanitarne za{tite objekata za snabdevawe sistemaza{tite od poplava;
- obezbedi}e se za{tita naseqenih mesta Banatski Kar-lovac i Nikolinci od suvi{nih povr{inskih voda iz zale|a;
- izvr{i}e se regulacija vodotokova Nere, Jaruge i Kara-{a, u okviru postoje}ih korita;
- vr{i}e se redovno odr`avawe kanala za odvodwavawe;- tokom eksploatacije mineralnih sirovina, neophodno je
sprovoditi mere za{tite voda od zaga|ewa, u skladu sa Zako-nom o rudarstvu;
- vr{i}e se adekvatno odlagawe komunalnog otpada isto~nih le{eva, u skladu sa Nacionalnom strategijom upra-vqawa komunalnim otpadom.
6.9. ZA[TITA KULTURNIH DOBARA
Uslovi za{tite kulturnog nasle|a odnose se na op{te od-rednice (evidentirane karakteristike-specifi~nosti nase-qa i lokaliteta) i posebne uslove o~uvawa, odr`avawa i ko-ri{}ewa, {to podrazumeva o~uvawe svih karakteristika naosnovu kojih je utvr|eno spomeni~ko svojstvo. Uslovi za{ti-te odnose se na sve kategorije dobara.
Op{ti uslovi za{tite
Op{ti uslovi se odnose na nepokretna kulturna dobra posvim vrstama i kategorijama:
- o~uvawe postoje}e uli~ne matrice i karakteristikaprostorne organizacije;
- o~uvawe evidentiranih vizura i nepokretnih kulturnihdobara kao repernih objekata.
Posebni uslovi za{tite
Posebni uslovi za{tite odre|uju elemente o~uvawa, odr-`avawa i kori{}ewa, kao i potrebne postupke i ograni~ewa,za svaki objekat ili lokalitet spomeni~kog nasle|a.
Arheolo{ka nalazi{ta
Prostor obuhva}en Planom u arheolo{kom pogledu je ne-istra`en, gotovo nepoznat, mada su pojedina istra`ivawa po-kazala da postoje tragovi naseqa iz gvozdenog doba (X-III vekstare ere) i sredweg veka (XIII-XV vek) u severnom delu ataraGaj i ju`ni deo Mramorka. U atarima naseqa Dubovac (Staroselo, Slatina) i Banatske Palanke (\urica, Rudine) prona-|eni su ostaci vi{eslojnih naseobina koje su trajale od XIIIveka stare ere do XVI veka na{e ere, a u atarima Kajtasova(Birke{) i Grebenca (Skamjel, Veliki i Mali grad) od XIIIveka stare ere do XV veka nove ere (Referalna karta br. 4).
Broj navedenih arhelo{kih nalazi{ta nije kona~an, s ob-zirom na malo, gotovo simboli~no interesovawe za ovo pod-ru~je.
Na svim konstatovanim arheolo{kim nalazi{tima po-trebno je pre preduzimawa bilo kakvih radova tra`iti po-sebne uslove za{tite od nadle`nog zavoda za za{titu spome-nika kulture.
Prilikom izvo|ewa zemqanih radova ve}eg obima (sport-ski tereni, bazeni) ili prilikom izgradwe infrastrukture uokviru celog podru~ja obuhva}enog Planom, obavezno je obez-bediti pra}ewe ovih radova od strane nadle`nog zavoda za za-{titu spomenika kulture, a u slu~aju posebno vrednih slu~aj-nih nalaza neophodno je izvr{iti za{titna arheolo{ka is-tra`ivawa u neposrednoj zoni nalaza.
Za{tita evidentiranih arheolo{kih nalazi{ta podrazu-meva obavezu da se, u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima,u plansku i urbanisti~ku dokumentaciju ugrade i uslovi i me-re za{tite definisani od strane nadle`nog zavoda za za{ti-tu spomenika kulture.
Spomenici kulture
Na podru~ju obuhvata Plana nalaze se spomenici kulturekoji su razvrstani u kategorije kulturnih dobara od velikogzna~aja i kulturna dobra:
Kulturna dobra od velikog zna~aja
1. Srpska pravoslavna crkva prenosa mo{tiju Sv. Nikole"Mala gorwa" u Dolovu;
2. Srpska pravoslavna crkva prenosa mo{tiju Sv. Nikole"Velika dowa" u Dolovu;
3. Srpska pravoslavna crkva preno{ewa mo{tiju Sv. Ni-kole u Deliblatu;
4. Rumunska pravoslavna crkva Vaznesewa gospodweg uGrebencu;
5. Rodna ku}a narodnog heroja @arka Zrewanina u Izbi-{tu;
6. Tri nadgrobna spomenika (u porti SPC) u Deliblatu.
Kulturna dobra
1. Rodna ku}a kompozitora Aksentija Maksimovi}a u Do-lovu;
2. Zgrada osnovne {kole "Aksentije Maksimovi}" u Dolo-vu;
Za{tita spomenika kulture vr{i}e se primenom slede-}ih uslova i mera:
- svu urbanisti~ku i tehni~ku dokumentaciju raditi uskladu sa uslovima i merama za{tite utvr|enim od stranenadle`nog zavoda za za{titu spomenika kulture;
- za sve vrste gra|evinskih intervencija potrebno je pri-baviti saglasnost i uslove od nadle`nog zavoda za za{tituspomenika kulture;
- crkva sa okolinom podle`e najvi{em stepenu za{titekroz primenu konzervatorskih mera i o~uvawe autenti~no-sti, karakteristi~nih elemenata arhitekture, gabarita, kon-struktivnih i dekorativnih elemenata eksterijera i enteri-jera;
- konzervatorsko-restauratorske radove na slikarstvumogu vr{iti samo ovla{}ena lica, u skladu sa Zakonom o kul-turnim dobrima;
- spomeni~ka obele`ja potrebno je {tititi u izvornomobliku.
Pored navedenih kulturnih dobara, na podru~ju obuhvataplana evidentirano je vi{e objekata industrijskog nasle|a,kao nepokretna kulturna dobra, i to su:
- crpna stanica u Dubovcu (iz 1908. god. u funkciji);- stari mlin u Alibunaru;- stari mlin u Banatskom Karlovcu;- stari mlin u Uqmi;- sve zgrade `elezni~kih stanica.
Za{tita evidentiranih objekata industrijskog nasle|apodrazumeva obavezu da se, u skladu sa Zakonom o kulturnimdobrima, u plansku i urbanisti~ku dokumentaciju ugradeuslovi i mere za{tite utvr|eni od strane nadle`nog zavodaza za{titu spomenika kulture.
6.10. BILANSI PRIRODNIH RESURSA
Najzna~ajnije prirodne resurse ovog podru~ja ~ine:
- Poqoprivredno zemqi{te sa povr{inom od 82.534 ha,~iji kvalitet omogu}ava raznovrsnu proizvodwu u oblasti ra-tarstva, vo}arstva, vinogradarstva i sto~arstva;
- [ume i {umsko zemqi{te sa povr{inom od 17.303 ha, od~ega {ume i {umsko zemqi{te u SRP Deliblatska pe{~arapokrivaju povr{inu od 16.998,48 ha, a {ume i {umsko zemqi-{te izvan SRP Deliblatska pe{~ara 304,95 ha;
- Reke Dunav, Kara{ i Nera kao najzna~ajniji prostor zarazvoj turizma na vodama;
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 331
- Ugaq u kovinskom delu Kostola~ko kovinskog lignit-skog basena ~ije rezerve iznose 400.000.000 t;
- Podzemne vode u aluvijonu Dunava (izvori{te Kovin-Dubovac), koje prema Vodoprivrednoj osnovi Republike Sr-bije ~ine osnovu vodosnabdevawa Ju`nog Banata, odnosno re-gionalno izvori{te za ovaj deo AP Vojvodine. Obnovqive go-di{we rezerve podzemnih voda na ovom sektoru prema{uju da-na{we kapacitete gotovo svih objekata za vodosnabdevawe uAP Vojvodini. Proceweni potencijalni kapacitet ovog iz-vori{ta u uslovima prirodnog prihrawivawa iznosi 1.500l/sec., a u uslovima ve{ta~kog prihrawivawa iznosi i 2.500l/sec.;
- Istra`ena i delimi~no istra`ena nalazi{ta gasa;- Zna~ajni potencijali za razvoj lova i ribolova;- Prirodni potencijali za razvoj turizma razli~itih vi-
dova kategorija, koje ~ine SRP Deliblatska pe{~ara, pri-rodni vodotoci i Belocrkvanska jezera.
6.11. KORI[]EWE I URE\EWE PROSTORA OD IN-TERESA ZA ODBRANU ZEMQE I ZA[TITU OD ELE-MENTARNIH NEPOGODA
Kori{}ewe i ure|ewe prostora od interesa za odbranuzemqe, kao i procena ugro`enosti i povredqivosti podru~jadati su, zbog poverqivih podataka, u posebnom Aneksu, a uslo-vi i zahtevi koji se odnose na prostorno re{ewe ugra|eni suu ovaj Plan.
Za{tita od elementarnih nepogoda
Zemqotres
Mere za{tite koje su ugra|ene u prostorna re{ewa u ovomPlanu ~ine faktore koji su od uticaja na smawewe povredqi-vosti prostora, a ujedno i na transformaciju ka boqem ure|e-wu i organizaciji u okviru postoje}ih granica. Ovaj Plan da-je samo okvirne uslove za izgradwu i organizaciju naseqskihpovr{ina, jer }e se detaqnije razraditi izradom planova ni-`eg reda. Okvirni uslovi predvi|eni Planom su: zadr`avawestepena izgra|enosti parcele, uz maksimalni uslov do 50%,ograni~ewe gustine naseqenosti, sistem izgradwe, spratnostobjekta, planirawe slobodnih povr{ina za potrebe eventual-nog izme{tawa i zbriwavawa stanovni{tva. Poboq{awekvaliteta stambenog i gra|evinskog fonda u naseqima uz ve-}i stepen opremqenosti odgovaraju}om infrastrukturom is-kqu~ivo je vezano za razvoj SRP Deliblatska pe{~ara za po-trebe ekolo{kog turizma, lova, sportskog ribolova i drugo,{to je ovim Planom predvi|eno.
Gra|evinsko-tehni~ke mere predvi|aju pravilan izborlokacije za objekte, zabranu izgradwe u za{ti}enim delovimaprirode, na nepodesnim terenima kao i strogo po{tovawe iprimenu va`e}ih zakonskih propisa za gradwu na seizmi~kimpodru~jima.
Poplave
Postoje}i za{titni objekti za odbranu od poplava su u ve-likoj meri i sada u funkciji, ali radi daqe i boqe za{titeneophodno je te objekte rekonstruisati i gra|evinsko-teh-ni~kim merama poboq{ati wihovu osnovnu svrhu.
Regulacija reke Nere za male i velike vode i reke Kara{za velike vode uz regulaciju prirodnog vodotoka "Jaruga" kaodrena`nog sistema "Nera-Kara{-Kajtasovo" doprine}e za-{titi ovog podru~ja od poplava. Tako|e, planirano je boqekori{}ewe kanala DTD uz postavqawe kamenog naba~aja radioja~awa kosina nasipa kao za{tita wegovih obala.
Olujni vetar
Dendrolo{ke mere se smatraju najbitnijim merama za{ti-te od olujnih vetrova, koje se primewuju u organizaciji i ure-|ewu {irih prostora, za{titi naseqa i pojedinih naseqskih
delova, kao i kod ure|ewa neposredne okoline svakog objekta.Ove mere podrazumevaju formirawe odgovaraju}ih za{titnih{umskih pojaseva dovoqne {irine, plansko zasa|ivawe viso-kog drve}a u odre|enom rasporedu i dr.
Radi za{tite ovog podru~ja od olujnih vetrova, Planom jepredvi|eno formirawe poqoza{titnih pojaseva u okviru po-qoprivrednog kompleksa ({to }e imati uticaja i na pove}a-we prinosa), zatim formirawe za{titnog zelenila uz puteveu vidu grupa autohtonih li{}ara i {ibqa, formirawe mawihgrupa za{titnog zelenila oko deponija komunalnog otpada,radnih kompleksa u ataru naseqa i podizawe remiza radi za-{tite divqa~i, kao i formirawe zelenih povr{ina svih ka-tegorija u gra|evinskom rejonu naseqa.
Gra|evinsko-tehni~ke mere podrazumevaju da se kod grad-we objekata na podru~jima ugro`enim od jakih vetrova kori-sti kvalitetan gra|evinski materijal, planira izgradwaobjekata ni`e spratnosti, striktno primewuju va`e}i propi-si koji se odnose na uticaj vetra pri projektovawu i izgradwiobjekata i drugo.
Po`ari
U ciqu za{tite {uma i {umskog zemqi{ta na podru~juSRP Deliblatska pe{~ara planira se rekonstrukcija degra-diranih i podizawe novih {uma u III stepenu za{tite kao ipo{umqavawe po`ari{ta. Zasadi borovih sastojina }e seformirati u mozai~nom rasporedu, ili na pruge, upravno napravac duvawa dominantnih vetrova, a prema Programu sana-cije. Rekonstrukcija i odr`avawe postoje}ih protivpo`ar-nih puteva i izgradwa novih odvija}e se po projektu preduze-}a u ~ijoj je nadle`nosti za{tita i o~uvawe SRP Deliblat-ska pe{~ara. U ciqu za{tite od po`ara planira se i izgrad-wa objekata (osmatra~nice, lugarnice, bunari) i nabavkaopreme (za odr`avawe PP puteva, za obnavqawe radio mre-`e). Utvr|ene su granice postoje}ih vikend zona i turisti~-kih lokaliteta sa zabranom {irewa u prostor SRP Deli-blatska pe{~ara, radi za{tite i spre~avawa daqeg naru{a-vawa prirodnih i pejsa`nih vrednosti, kao i smawewa poten-cijalnih uzro~nika po`ara.
Radi za{tite od po`ara u naseqima je, pored urbanisti~-kih, potrebno primewivati i gra|evinsko-tehni~ke mere za-{tite od po`ara, u skladu sa propisima o izgradwi objekata,elektroenergetskih i gasnih postrojewa. Obavezno je prila-go|avawe prirodnih vodotokova i ure|ewe stalnih crpili-{ta vode za potrebe kori{}ewa ga{ewa po`ara.
Sne`ni nanosi i poledice
Planirani za{titni zeleni pojasevi uz puteve u vidu gru-pa li{}ara i {ibqa na me|usobnom rastojawu grupa koje za-visi od ranga saobra}ajnice, a posebno na evidentiranim kri-ti~nim mestima, smawi}e nagomilavawe sne`nih nanosa i ti-me omogu}iti bezbedniji tok saobra}aja u zimskom periodu.
Za{tita pruga se vr{i postavqawem snegobrana na me-stima useka gde je evidentno da mo`e do}i do sne`nih nanosai prekida saobra}aja (ova mera je u nadle`nosti `eleznice).
Erupcije nafte i gasa
Redovno sprovo|ewe preventivnih mera za{tite smawujemogu}nost nastanka erupcije nafte i gasa. Ove mere se prven-stveno odnose na pravilan izbor tehnologije bu{ewa, postro-jewa za izradu bu{otina, redovne kontrole bu{otina i sigur-nosnih ure|aja i drugo.
I pored preduzimawa svih mera predostro`nosti i za-{tite od izbijawa nekontrolisane erupcije, ona se ne mo`epotpuno iskqu~iti. Intervencija u slu~aju nastanka erupci-je i sanirawe posledica vezana je za preduze}e koje vr{i teradove.
Urbanisti~ke mere se odnose na planirawe zone za{titeoko prostora za eksploataciju, odnosno trase cevovoda. Ova
SLU@BENI LIST APVStrana 332 - Broj 8 31. maj 2006.
zona za{tite ne sme imati nikakvih prepreka, mora bitistalno prohodna za pristup te{kih vozila, a izbor vrsta biq-nih zasada u zoni mora biti ograni~en na one ~iji je koren do1m dubine, nije dozvoqena nikakva gradwa.
Grad i su{a
Ukoliko do|e do nastajawa gradobitnih oblaka, ne posto-je uslovi da se nepogoda spre~i a ni znatnije ubla`i, jer nijeu potpunosti izgra|en sistem protivgradne za{tite. Iz tihrazloga, neophodno je kao prioritet planirati izgradwu si-stema protivgradne odbrane i to na celoj teritoriji AP Voj-vodine, u saradwi sa Republi~kim hidrometeorolo{kim za-vodom.
Sistem protivgradne odbrane za celu teritoriju AP Voj-vodine omogu}i}e da se u skladu sa tim sistemom, planovimani`eg reda razradi mre`a objekata i instalacija protivgrad-ne za{tite za podru~je obuhvata Plana.
6.12. USLOVI ZA IZGRADWU OBJEKATA, URE\EWEI KORI[]EWE PROSTORA
6.12.1. SRP Deliblatska pe{~ara
Podru~je SRP Deliblatska pe{~ara stavqeno je pod naj-stro`i re`im za{tite (I kategorija, prirodno dobro od izu-zetnog zna~aja) i kao takvo zahteva i stroge uslove za izgrad-wu objekata i ure|ewe zemqi{ta.
U odnosu na utvr|ene re`ime za{tite I, II i III stepena,ovim Planom se propisuju uslovi za izgradwu, ure|ewe i ko-ri{}ewe prostora po zonama za{tite.
Zona sa re`imom za{tite I stepena
Na prostorima koji se nalaze u ovoj zoni nije dozvoqenaizgradwa objekata i infrastrukture, osim one koja je utvr|e-na ovim Planom.
Zona sa re`imom za{tite II stepena
Dozvoqene su samo one aktivnosti u prostoru koje omogu-}avaju unapre|ewe stawa i prezentaciju prirodnog dobra. Do-zvoqava se ure|ewe odmori{ta za kra}e zadr`avawe pe{aka(turista) sa nadstre{nicama, stolovima i klupama. Ovi sadr-`aji treba da su ura|eni od prirodnog materijala.
Zona sa re`imom za{tite III stepena
Prostori koji se nalaze u ovom stepenu za{tite mogu seopremiti samo onim sadr`ajima koji }e omogu}iti obilazak ikra}i odmor u ovoj zoni. To su nadstre{nice, stolovi, klupeza odmor, vidikovci (na odgovaraju}em lokalitetu sa kog sevide ve}e {umske povr{ine i prostori), brvnare, putokazi,kolibe za sto~are i drugo.
Tako|e, dozvoqeno je u ovom prostoru izgraditi staze zabicikle, staze za jahawe, pe{a~ke staze i sli~ne sadr`aje, ko-ji mogu obogatiti ponudu ekolo{kog i rekreativnog turizma.
Uslovi za ure|ewe postoje}ih zona ku}a za odmor (vikendzona) u granicama SRP Deliblatska pe{~ara:
- u postoje}im zonama ku}a za odmor zabrawena je bilo ka-kva izgradwa novih objekata;
- dozvoqena je rekonstrukcija postoje}ih objekata radipoboq{awa funkcionalnosti i uslova kori{}ewa, uz upo-trebu prirodnih materijala (drvo, opeka, crep);
- obavezno je negovawe autohtone vegetacije, a zabrawenouno{ewe novih vrsta, poqoprivrednih kultura i vo}a;
- zabrawena je izgradwa ograde na parceli;- rekonstrukcija i eventualna dogradwa infrastrukture
dozvoqena je samo za potrebe postoje}ih objekata.
Uslovi za ure|ewe postoje}ih turisti~kih lokaliteta ugranicama SRP Deliblatska pe{~ara:
- turisti~ki lokalitet Devoja~ki bunar mogu}e je opre-miti sportsko-rekreativnim sadr`ajima koji }e se baziratina kori{}ewu izvora geotermalne vode;
- na turisti~kom lokalitetu ^ardak dozvoqena je izgrad-wa nedostaju}ih objekata za sme{taj turista, sa potrebnim sa-dr`ajima. Broj i kapacitet objekata bi}e utvr|en izradom ur-banisti~kog plana odgovaraju}e regulacione razrade. Objek-ti se mogu graditi samo unutar postoje}ih granica ovog loka-liteta, sa malom spratno{}u, prete`no od prirodnih materi-jala;
- sve instalacije infrastrukture obavezno graditi pod-zemno.
Uslovi za ure|ewe lovi{ta "Deliblatska pe{~ara"
Ure|ewe lovi{ta "Deliblatska pe{~ara" }e se vr{iti uskladu sa va`e}om lovnom osnovnom, godi{wim planovima iprogramima.
Objekti u funkciji lova, koji su izgra|eni bez potrebneurbanisti~ke i gra|evinske dokumentacije, mogu se legalizo-vati uz prethodno pribavqene uslove od nadle`nog zavoda zaza{titu prirode i staraoca SRP Deliblatska pe{~ara i uskladu sa zakonom propisanom procedurom.
6.12.2. Podru~je izvan granice SRP Deliblatska pe{~ara
Na podru~ju obuhvata Plana, izvan granice SRP Deli-blatska pe{~ara, utvr|uju se slede}i uslovi za izgradwu, ure-|ewe i opremawe prostora:
Uslovi za izgradwu na gra|evinskom zemqi{tu
Izgradwa na gra|evinskom zemqi{tu, u gra|evinskom re-jonu naseqa odvija}e se prema uslovima utvr|enim odgovara-ju}im urbanisti~kim planom.
U naseqima za koja nisu doneti urbanisti~ki planovi iz-gradwa }e se odvijati u okviru postoje}ih gra|evinskih rejo-na u skladu sa prostornim planom op{tine (ukoliko su timplanom dati uslovi) i uva`avawem svih uslova utvr|enihovim Planom.
Izgradwa na gra|evinskom zemqi{tu izvan gra|evinskogrejona naseqa vr{i}e se prema uslovima utvr|enim prostor-nim planom op{tine, u skladu sa Zakonom.
Uslovi za izgradwu ku}a za odmor ("vikend ku}e"), vino-gradarskih ku}a i uslovi za opremawe i ure|ewe parcele
Izgradwa novih ku}a za odmor i rekreaciju ("vikend ku-}e") mo`e se odvijati samo u okviru prostora koji su utvr|e-ni za ove namene, na osnovu urbanisti~kog plana sa odgovara-ju}om regulacionom razradom, u skladu sa slede}im uslovima:
- povr{ina parcele na kojoj se gradi "vikend ku}a" ne mo-`e biti mawa od 800,00 m2;
na parceli se mo`e izgraditi jedna "vikend ku}a" sa po-mo}nim objektom koji je u funkciji osnovnog objekta (ostava,gara`a i dr.);
- ukupna povr{ina svih objekata na parceli iznosi do10% od povr{ine parcele;
- spratnost "vikend ku}e" mo`e biti prizemqe (P) iliprizemqe i potkrovqe (P+Pk),
- me|usobna udaqenost objekata treba da obezbedi rela-tivnu izolovanost (vizuelnu, zvu~nu) ali ne bi trebalo da bu-de mawa od 10 m;
- "vikend ku}e" treba da su svojim izgledom prilago|eneneposrednom ambijentu i pejza`u;
- ograda oko parcele potrebno je da bude od `ivice visi-ne do 1,50 m.
Izgra|eni objekti i izvr{ena parcelacija u postoje}imzonama ku}a za odmor se zadr`avaju u zate~enom stawu.
U vo}arsko-vinogradarskim zonama potrebno je po{tova-ti slede}e uslove:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 333
- parcela na kojoj se podi`e vo}wak ili vinograd, ne mo-`e biti mawa od 2.500 m2;
- na parceli se mo`e graditi vinogradarska ku}a maksi-malne povr{ine 30,00 m2;
- na parceli nije dozvoqena izgradwa drugih objekata.
Uslovi za izgradwu objekata, ure|ewe i kori{}ewe ze-mqi{ta u priobaqu Dunava
Objekti nameweni rekreaciji, nauti~kom turizmu (pri-stani{ta, marine), sportskom ribolovu i sl. moraju imatineophodne prate}e sadr`aje i sanitarno-tehni~ke ure|aje.Arhitektonska obrada ovih objekata mo`e se tretirati slo-bodno, sa ciqem, da se uklope u pejza`.
Na prostorima koji su predvi|eni za podizawe ovakvihobjekata, slobodan teren se mora koristiti zajedni~ki, bezikakvog ogra|ivawa. Na ovim terenima vegetacija je autohto-na i taj pejza` treba i daqe zadr`ati u wegovom izvornom ob-liku, ne unose}i nikakve nove vrste.
Za prostore namewene za ove potrebe obavezna je izradaurbanisti~kih planova odgovaraju}e regulacione razrade.
Uslovi za izgradwu objekata privrede
Izvan gra|evinskih rejona naseqa, u atarima, mogu se gra-diti slede}i objekti:
- objekti nameweni primarnoj poqoprivrednoj proizvod-wi, u skladu sa Zakonom o poqoprivrednom zemqi{tu;
- objekti nameweni preradi i finalnoj obradi proizvodapoqoprivrede;
- objekti lokaciono vezani za sirovinsku osnovu;- ribwaci;- objekti nameweni turizmu;- objekti za uzgoj divqa~i;- drugi objekti za koje se Studijom o proceni uticaja po-
ka`e da nemaju negativnog uticaja na `ivotnu sredinu.
Izgradwa navedenih objekata vr{i}e se putem daqe raz-rade ovog Plana, kroz izradu zakonom predvi|ene urbanisti~-ke dokumentacije odnosno implementacija ura|ene urbani-sti~ke dokumentacije u delu koji nije u suprotnosti sa ovimPlanom.
U gra|evinskim rejonima naseqa privredne objekte je po-trebno graditi u skladu sa slede}im osnovnim pravilima:
- objekte graditi u okviru radnih zona ili pojedina~nihprostornih jedinica unutar naseqskog tkiva;
- u radne zone usmeravati objekte sa ve}im prostornimzahtevima, sa istim ili sli~nim zahtevima u pogledu infra-strukturne opremqenosti kao i objekte sa specifi~nim lo-kacijskim zahtevima (potencijalni zaga|iva~i);
- na pojedina~nim lokacijama unutar naseqskog tkiva, mo-gu se graditi samo objekti ~ija tehnologija rada i obim tran-sporta ne uti~u negativno na ostale naseqske funkcije (buka,zaga|ewe vode, vazduha, tla).
Izgradwa objekata privrede u gra|evinskim rejonima na-seqa vr{i}e se u skladu sa uslovima utvr|enim odgovaraju-}im urbanisti~kim planovima naseqa, odnosno prostornimplanom op{tine (za ona naseqa koja nemaju urbanisti~ke pla-nove).
Uslovi za izgradwu i ure|ewe sala{a
Izgradwa novih sala{a dozvoqava se na poqoprivrednimpovr{inama izvan gra|evinskih reona naseqa. Op{ti usloviza izgradwu sala{a su:
- izgradwa puta sa ~vrstom podlogom (pristupni put);- snabdevawe objekata elektri~nom energijom;- podignuta ograda oko gra|evinskog dela sala{arskog
prostora;- odvajawe stambenog, sme{tajnog i ba{tenskog dela od de-
la namewenog sto~arskoj proizvodwi;- izgradwa odgovaraju}ih vodovodnih instalacija u stam-
benom i radnom delu namewenom sto~arskoj proizvodwi;
- izgradwa oso~are;- ure|en prostor za odlagawe stajwaka.
Podizawe novih sala{a se ne dozvoqava na podru~ju za-{ti}enog prirodnog dobra, na postoje}im i planiranim in-frastrukturnim koridorima, kao i na podru~jima specijalnenamene.
7. PROCENA EKONOMSKE OPRAVDANOSTI I SO-CIJALNE PRIHVATQIVOSTI PLANIRANIH AK-TIVNOSTI, OBJEKATA I FUNKCIJA POSEBNE NA-MENE
Dugoro~no ekonomsko zaostajawe i nepovoqna socijalnastruktura ovog podru~ja (pre svega zbog neiskori{}enih ilineodgovaraju}e kori{}enih prirodnih potencijala izuzetnihvrednosti) ~ine ga jednim od najzaostalijih podru~ja u APVojvodini.
U tom smislu Planom su definisane aktivnosti i ade-kvatna prostorna re{ewa koja }e ovom podru~ju u celini, kaoi pojedina~nim korisnicima prostora, a ne dovode}i u pita-we osnovni ciq izrade Plana (za{tita i unapre|ewe SRPDeliblatska pe{~ara), dugoro~no, uz mogu}nost etapne rea-lizacije obezbediti uslov za br`i i dinami~niji napredak.
Osnovni zadatak izrade ovog Plana je utvr|ivawe ciqevai koncepcije organizacije, ure|ewa, kori{}ewa i za{titeplanskog podru~ja na principima odr`ivog razvoja, a posebnoSRP Deliblatska pe{~ara, kao i utvr|ivawe odgovaraju}ihmera i instrumenata za realizaciju planskih re{ewa, kojamoraju biti realno ostvarqiva sa aspekta procewenih razvoj-nih potencijala podru~ja.
Ekonomska opravdanost i socijalna prihvatqivost razli-~itih varijanti planskih re{ewa tra`ena je u prostoru koji~ine ukupni razvojni potencijali podru~ja na jednoj strani,zatim mogu}nosti, pre svega lokalne samouprave, u pogledufinansirawa realizacije planskih re{ewa na drugoj stranii ukupnih karakteristika stanovni{tva kao neposrednog raz-vojnog faktora na tre}oj strani.
U tom smislu kao osnovni razvojni prioriteti planskogpodru~ja utvr|eni su:
- zaustavqawe depopulacije podru~ja i poboq{awe biodi-nami~kih karakteristika populacije;
- razvoj turizma, {umarstva i poqoprivrede kao aktivno-sti kompatibilnih osnovnim funkcijama SRP Deliblatskape{~ara;
- poboq{awe kvaliteta postoje}ih i izgradwa novih in-frastrukturnih sistema kao bitnog preduslova podizawaukupne atraktivnosti podru~ja.
Realizacija navedenih prioriteta predstavqa ekonomskiopravdan i socijalno prihvatqiv okvir za eliminisawe uo~e-nih negativnih tendencija u razvoju podru~ja i stvarawe uslo-va za wegov br`i i kompleksniji razvoj.
Uticaj planskih re{ewa i propozicija u navedenom smi-slu, po pojedinim oblastima, je slede}i:
stanovni{tvo: zadr`avawe stanovni{tva u postoje}imnaseqima zahvaquju}i razvoju privrede i podizawu komunal-nog i dru{tvenog standarda na vi{i nivo ~ime bi se ovom sta-novni{tvu kompenzirale prednosti `ivqewa u gradu;
privreda: podizawe ukupne privredne razvijenosti pod-ru~ja, pove}awe stepena zaposlenosti i prihoda lokalnog sta-novni{tva podsticawem razvoja poqoprivrede, {umarstva,lova i ribolova, male privrede, turizma, zanatstva i ugosti-teqstva kao oblasti sa izuzetno vrednim prirodnim predu-slovima koji se mogu brzo aktivirati;
poqoprivreda: stvarawe uslova za intenzivirawe po-qoprivredne proizvodwe u svim wenim segmentima, za u`uspecijalizaciju ka nekom od planiranih vidova proizvodwe,za mogu}nost povezivawem poqoprivredne ponude sa turi-sti~kim aktivnostima, za povezivawe sa drugim granama pri-vrede (prera|iva~kim kapacitetima, saobra}aj, gra|evinsra-stvo, turizam);
SLU@BENI LIST APVStrana 334 - Broj 8 31. maj 2006.
turizam: aktivirawe postoje}ih prirodnih i stvorenihpreduslova za razvoj turizma u skladu sa realnim kapacite-tom prostora;
infrastruktura: obezbe|ewe prostornih uslova za rea-lizaciju planiranog razvoja mre`e i objekata infrastruk-turnih sistema;
naseqa: podizawe komunalnog standarda u celini, raz-voj javnih slu`bi u skladu sa planiranim nivoom naseqa umre`i naseqa podru~ja, razvoj privrednih kapaciteta;
SRP Deliblatska pe{~ara: obezbe|ewe potrebnihuslova za za{titu, ure|ewe i unapre|ewe podru~ja na princi-pima odr`ivog razvoja, uz po{tovawe svih zakonskih odredbikoje reguli{u ovu oblast.
8. IMPLEMENTACIJA PLANA
8.1. LISTA PRIORITETNIH AKTIVNOSTI ZA IM-PLEMENTACIJU PLANA
Za{tita `ivotne sredine
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:- unapre|ewe komunalne infrastrukture u naseqima;- gasifikacija naseqa;- formirawe za{titnog zelenila u vidu poqoza{titnih i
vetroza{titnih pojaseva posebno na pravcima dominantnihvetrova;
- pove}awe naseqskog zelenila; - odlagawe komunalnog otpada i sto~nih le{eva }e se vr-
{iti u skladu sa Nacionalnom strategijom upravqawa otpa-dom, koja je doneta od strane Vlade Republike Srbije, a podra-zumeva izgradwu:
regionalnih deponija u Pan~evu i Vr{cu na koje suusmerene predmetne op{tine,
transfer stanica,mre`e sabirnih centara po naseqima,sistema za sakupqawe i odlagawe otpada `ivotiwskog
porekla preko punktova za privremeno skladi{tewe i kafi-lerija.
- sanacija napu{tenih deponija sa rekultivacijom;- nakon zavr{ene eksploatacije mineralnih sirovina
neophodno je izvr{iti sanaciju i rekultivaciju degradiranogzemqi{ta;
- vr{iti za{titu zemqi{ta od dezertifikacije;- na turisti~im lokalitetima re{iti problem odvo|ewa
otpadnih voda;- obezbediti za{titu naseqenih mesta Banatski Karlo-
vac i Nikolinci od suvi{nih povr{inskih voda iz zale|a;- vr{iti pre~i{}avawe otpadnih voda iz industrijskih
objekata;- vr{iti za{titu i o~uvawe voda na delu izvori{ta Ko-
vin-Dubovac;- oko postoje}ih i planiranih izvori{ta podzemnih voda
neophodno je utvrditi zone i pojaseve sanitarne za{tite, uskladu sa Pravilnikom.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- odlagawe komunalnog otpada i sto~nih le{eva }e se vr-{iti u skladu sa Nacionalnom strategijom upravqawa otpa-dom, koja je doneta od strane Vlade Republike Srbije, a podra-zumeva izgradwu:
regionalnih deponija u Pan~evu i Vr{cu, na koje suusmerene predmetne op{tine;
transfer stanica; mre`e sabirnih centara po naseqima; sistema za sakupqawe i odlagawe otpada `ivotiwskog
porekla preko punktova za privremeno skladi{tewe i kafi-lerija
- sanacija napu{tenih deponija sa rekultivacijom.
Za{tita prirodnih dobara
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:- o~uvawe i revitalizacija prostora najvrednijih sa
aspekta biolo{ke raznovrsnosti u okviru SRP Deliblatskape{~ara - pe{~arskih, stepskih i pa{wa~kih povr{ina usklopu zone re`ima za{tite II stepena;
- stimulisawe pa{arewa, uz uzgoj autohtonih rasa govedai ovaca, na za to odre|enim povr{inama u granicama za{ti-}enog prirodnog dobra, kao i na okolnim pa{wacima u obu-hvatu Plana;
- upravqawe populacijama prirodnih retkosti u okviruSRP Deliblatska pe{~ara uz odgovaraju}i monitoring;
- obezbe|ewe me|unarodnog statusa podru~ja: rezervat bi-osfere (UNESCO, M&B) i Ramsarsko podru~je (Konvencija ome|unarodno zna~ajnim vla`nim podru~jima) - za deo Dunava,ada, ritova i vla`nih livada u obuhvatu Plana;
- razvoj informativno-propagandne delatnosti u ciquukqu~ivawa podru~ja u me|unarodne projekte za{tite i odr-`ivog razvoja;
- stimulisawe nau~nih istra`ivawa, primewivih u za-{titi prirode i razvoja edukativnih sadr`aja na za{ti}enomprirodnom dobru i u wegovom okru`ewu;
- valorizacija prirodnih vrednosti i o~uvawe prostoravan granica SRP Deliblatska pe{~ara ("Kraqevac", "Malipesak", "Hatarice", podru~je vodotoka reke Nere).
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- obezbe|ewe me|unarodnog statusa podru~ja: rezervat bi-osfere (UNESCO, M&B) i Ramsarsko podru~je (Konvencija ome|unarodno zna~ajnim vla`nim podru~jima) - za deo Dunava,ada, ritova i vla`nih livada u obuhvatu Plana;
- razvoj informativno-propagandne delatnosti u ciquukqu~ivawa podru~ja u me|unarodne projekte za{tite i odr-`ivog razvoja;
- stimulisawe nau~nih istra`ivawa, primewivih u za-{titi prirode i razvoja edukativnih sadr`aja na za{ti}enomprirodnom dobru i wegovom okru`ewu;
- valorizacija prirodnih vrednosti i o~uvawe prostoravan granica SRP Deliblatska pe{~ara ("Kraqevac", "Malipesak", "Hatarice", podru~je vodotoka reke Nere i nizijsketresave).
Za{tita nepokretnih kulturnih dobara
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:- izrada dokumentacije za sve kategorije evidentiranih
nepokretnih kulturnih dobara radi sagledavawa postoje}egstawa i planirawa wegove daqe za{tite;
- daqe istra`ivawe i evidentirawe objekata industrij-skog nasle|a kao nepokretnog kulturnog dobra;
- istra`ivawe arheolo{kih lokaliteta i starih naseobi-na po obodu Deliblatske pe{~are radi evidentirawa, stvara-wa dokumentacije i prezentacije kao kulturolo{ko i isto-rijsko nasle|e;
- istra`ivawe sela koja gravitiraju belocrkvanskim jeze-rima i obali Dunava radi izrade projekta etno-istorijskog iarheolo{kog parka, wegove za{tite i daqe prezentacije.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- izrada dokumentacije u skladu sa odredbama Zakona okulturnim dobrima za sve kategorije evidentiranih nepo-kretnih kulturnih dobara radi sagledavawa postoje}eg stawai planirawa wihove daqe za{tite;
- istra`ivawe arheolo{kih lokaliteta i starih naseobi-na po obodu SRP Deliblatska pe{~ara radi evidentirawa,stvarawa dokumentacije i prezentacije kao kulturolo{ko iistorijsko nasle|e;
- istra`ivawe sela koja gravitiraju belocrkvanskim jeze-rima i obali Dunava radi izrade projekta etno-istorijskog iarheolo{kog parka, wegove za{tite i daqe prezentacije.
[ume, {umsko zemqi{te, van{umsko zelenilo i lovnapodru~ja
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:- u oblasti {umarstva sprovoditi radove na gajewu, kori-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 335
{}ewu i za{titi {uma. Svi radovi u okviru SRP Deliblat-ska pe{~ara }e se sprovoditi u skladu sa Uredbom o za{titii Op{tom osnovom gazdovawa {umama za banatsko {umskopodru~je i posebnim osnovama;
- u okviru SRP Deliblatska pe{~ara planirani su rado-vi na ure|ivawu {uma, ure|ewu, kori{}ewu i za{titi pri-rodnih dobara, nau~no-istra`iva~ki rad, kori{}ewe drugih{umskih proizvoda, izgradwa {umskih saobra}ajnica i una-pre|ivawe stawa lovi{ta i divqa~i;
- prioritetni radovi u {umarstvu u okviru SRP Deli-blatska pe{~ara su revitalizacija po`ari{ta, melioracija{uma, po{umqavawe i zamena sastojina autohtonim {umama uskladu sa Uredbom o za{titi SRP Deliblatska pe{~ara;
- s obzirom da se va`nost Op{te osnove gazdovawa {uma-ma za banatsko {umsko podru~je odnosi na period 01. 01. 1998.do 31. 12. 2007. godine, potrebno je po isteku ovog roka pristu-piti izradi nove op{te osnove kao i posebnih osnova;
- na povr{inama van SRP Deliblatska pe{~ara formira-ti van{umsko zelenilo u vidu vetroza{titnih i poqoza{ti-tinih pojaseva.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- izrada studije koja bi utvrdila opravdanost podizawavetroza{titnih i poqoza{titnih pojaseva u op{tinama Vr-{ac, Bela Crkva, Alibunar, Kovin i Pan~evo i izrada pro-jektne dokumentacije;
- formirawe vetroza{titnih i poqoza{titnih pojaseva,na osnovu Studije i projektne dokumentacije na podru~jimavan SRP Deliblatska pe{~ara u delovima op{tina Alibu-nar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin i Pan~evo, koji su obuhvatuPlana.
Saobra}ajna infrastruktura
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:- izgradwa lokalnog puta Devoja~ki bunar-Deliblato;- izgradwa lokalnog puta R-115 - Dupqaja; - izgradwa biciklisti~ke staze uz reku Neru;- izgradwa biciklisti~ke staze Bela Crkva - Bavani{te.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- izgradwa lokalnog od puta R-115 - Banatska Palanka;- izgradwa lokalnog puta [u{ara-Grebenac;- modernizacija lokalnog puta od R-115 do Labudovog okna;- modernizacija lokalnog puta Dubovac-Dunav;- rekonstrukcija puta R-115-Grebenac-Kajtasovo-Jasenovo;- izgradwa biciklisti~ke staze Bela Crkva - Vra~ev Gaj.
Vodoprivredna infrastruktura
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:- snabdevawe vodom najvi{eg kvaliteta razvojem regio-
nalnih sistema vodosnabdevawa;- izgradwa regionalnog izvori{ta vode na potesu Kovin-
Dubovac-Banatska Palanka;- zavr{etak izgradwe kanalizacionog sistema i ure|aja za
pre~i{}avawe otpadnih voda ve}ih naseqa;- zavr{etak radova na regulaciji reke Nere za male i ve-
like vode;- regulacija Kara{a za velike vode.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- izgradwa izvori{ta vode regionalnog vodovoda na pote-su Kovin-Dubovac-Banatska Palanka;
- izgradwa glavnog cevovodnog pravca od izvori{ta kaKikindi;
- izgradwa kanalizacionih sistema i ure|aja za pre~i-{}avawe otpadnih voda ve}ih naseqa (Alibunar, BanatskiKarlovac), kao i za naseqa koja mogu ugroziti `ivotnu sredi-nu prostora predvi|enog za izvori{te (Gaj, Dubovac i Banat-ska Palanka);
- zavr{etak radova na regulaciji reke Nere za male i ve-like vode, kao i regulacija Kara{a za velike vode;
- izvr{iti dodatna istra`ivawa kroz izradu studije outicaju Dunava (leva obala) na deo prostora SRP Deliblat-ska pe{~ara na kom nije dozvoqena izrada obaloutvrde (pre-ma uslovima Zavoda za za{titu prirode);
- opremawe turisti~kih lokaliteta Stara Palanka i Be-locrkvanska jezera instalacijama vodovoda i kanalizacije iobjektima i ure|ajima za pre~i{}avawe otpadnih voda;
- inicijalna ulagawa u sisteme za navodwavawe (osposo-bqavawe kanalske mre`e za odvodwavawe i za potrebe navod-wavawa i izgradwa detaqne kanalske mre`e).
Energetska infrastruktura
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:- gasifikacija naseqa Vra~ev Gaj (izgradwa razvodnog ga-
sovoda iz pravca naseqa Kovin uz put R-115);- gasifikacija naseqa Deliblato (izgradwom razvodnog
gasovoda iz pravca naseqa Mramorak uz lokalni put Mramo-rak-Deliblato);
- eksploatacija postoje}ih bu{otina (prirodnog gasa,nafte i podzemne vode);
- izgradwa istra`nih i konturno istra`nih bu{otina nave} definisanom istra`nom podru~ju, van granica SRP Deli-blatska pe{~ara, na osnovu i u skladu sa razvojnim planovi-ma NIS - Naftagasa;
- nastavqawe istra`nih radova od strane preduze}e"NIS Naftagas", Novi Sad na lokalitetu Banat - Isto~naBa~ka, istra`ni prostor br. 1384 prema re{ewu Ministar-stva rudarstva i energetike Republike Srbije;
- razvoj i kori{}ewe alternativnih oblika energije.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- gasifikacija naseqa Gaj izgradwom razvodnog gasovodaiz pravca naseqa Kovin uz regionalni put R-115, kao i izgrad-wa MRS "Gaj" i distributivne gasovodne mre`e u nasequ;
- gasifikacija naseqa Deliblato izgradwom razvodnoggasovoda iz pravca naseqa Mramorak uz lokalni put Mramo-rak-Deliblato, kao izgradwa MRS "Deliblato" i distribu-tivne gasovodne mre`e u nasequ;
- gasifikacija naseqa Vra~ev Gaj izgradwom razvodnoggasovoda i MRS "Vra~ev Gaj" i distributivne gasovodne mre-`e u nasequ;
- pro{irewe kapaciteta i rekonstrukcija postoje}e gaso-vodne infrastrukture, radi bezbednog transporta stabiliza-cije snabdevawa svih potro{a~a prirodnim gasom;
- nastavi}e se eksploatacija postoje}ih le`i{ta mine-ralnih sirovina (prirodni gas, nafta, podzemne vode), le`i-{ta "Mramorak", "Tilva" i "Nikolinci", dok }e se bu{oti-ne koje se nalaze u zoni re`ima za{tite I i II stepena zatvo-riti;
pored eskploatacije postoje}ih bu{otina, planira se iz-gradwa niza istra`nih i konturno istra`nih bu{otina nadefinisanom istra`nom prostoru van SRP Deliblatska pe-{~ara, ~ija je dinamika razvoja do 2009. god. vezana za razvoj-ne planove NIS-NAFTAGASA.
Elektroenergetska i telekomunikaciona infrastruktura
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu su:
Izgradwa dalekovoda- dalekovod 110 kV rudnik Kovin-Bela Crkva;- 20 kV dalekovod od naseqa Alibunar do lokaliteta De-
voja~ki bunar;- 20 kV dalekovod od naseqa Uqma i [u{ara;- 20 kV dalekovod od naseqa Gaj do naseqa Deliblato.
Rekonstrukcija dalekovoda- postoje}a 10 kV mre`a za 20 kV naponski prenos na loka-
litetu Devoja~ki bunar;
SLU@BENI LIST APVStrana 336 - Broj 8 31. maj 2006.
- postoje}a 10 kV mre`a za 20 kV naponski prenos u nase-qima [umarak, Dubovac, Alibunar, Banatski Karlovac, Uq-ma, Nikolinci, Izbi{te i [u{ara;
- postoje}i 10 kV dalekovod koji povezuje naseqe Banat-ski Karlovac i Tilvu, za 20 kV naponski prenos;
- postoje}i 10 kV dalekovod koji povezuje naseqe Kovin inaseqe Dubovac, za 20 kV naponski prenos.
Tako|e, sredwenaponski 35 kV vodovi pre}i }e na 20 kVnaponski nivo, a trafostanice 35/10 kV i 35/20 kV zadr`a}ese kao 20 kV razvodna ~vori{ta.
U oblasti telekomunikacione infrastrukture realizo-va}e se:
- rekonstrukcija i modernizacija postoje}e mre`e;- razvijawe digitalnih mre`a sa integrisanim ISDN; izgradwa kablovskog distributivnog sistema u svim nase-
qima;izgradwa antenskih sistema mobilnih komunikacija po
planovima razvoja nadle`nih preduze}a.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- dalekovod 110 kV rudnik Kovin-Bela Crkva; - 20 kV dalekovod od naseqa Alibunar do lokaliteta De-
voja~ki bunar; - 20 kV dalekovod od naseqa Uqma i [u{ara; - 20 kV dalekovod od naseqa Gaj do naseqa Deliblato; - opremawe turisti~kog lokaliteta Stara Palanka
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu su:- izrada odgovaraju}ih planskih dokumenata o mogu}no-
stima razvoja svih vidova poqoprivredne proizvodwe;- daqi razvoj p~elarstva kori{}ewem prirodnog poten-
cijala SRP Deliblatska pe{~ara i stvorenih uslova kroztradiciju ove privredne delatnosti;
- izrada projektne dokumentacije za zasnivawe ribwakana za to pogodnim terenima uz po{tovawe re`ima za{titeSRP Deliblatska pe{~ara.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- izrada projektne dokumentacije za podizawe staklenikai plastenika bateriskog tipa na pogodnim terenima za tu pro-izvodwu;
- intenzivirawe razvoja sto~arske proizvodwe, uz pravi-lan izbor rasa zasnovane na ispa{i i ko{ewu travnog pokri-va~a.
Turizam
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu su:- ure|ewe i opremawe turisti~kih lokaliteta Devoja~ki
bunar i ^ardak uz o~uvawe pejza`no-ambijentalne i ekolo-{ke vrednosti, izgradwa nedostaju}ih sme{tajnih kapacite-ta, formirawe informativnih centara;
- formirawe centra za vodni turizam na prostoru StarePalanke koriste}i potencijal Dunava, Nere, kanala DTD iLabudovog okna;
- izrada etno-ekolo{kog projekta za turisti~ku ponudusela po obodu SRP Deliblatska pe{~ara ([u{ara, Grebenac,Kajtasovo, Dubovac).
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- ure|ewe i opremawe turisti~kih lokaliteta Devoja~kibunar i ^ardak;
- formirawe turisti~kog lokaliteta u Staroj Palanci.
Socijalne aktivnosti i javne slu`be
Osnovno obrazovawe: zastupqeno je u svim naseqima biloda postoji osnovna {kola, ili se u~enici upu}uju u susedno na-seqe, {to je uskla|eno sa veli~inom naseqa, odnosno brojemu~enika. Neophodno je poboq{ati uslove za obrazovawe pre-ma va`e}im propisima i standardima.
Zdravstvena za{tita: poboq{awe kadrovskih, organiza-cionih i prostornih uslova za pru`awe kvalitetnijih uslugaobavezne zdravstvene za{tite.
Socijalna za{tita: obezbe|ewe prostornih uslova za pot-puniji obuhvat dece u pred{kolskom uzrastu.
8.2. U^ESNICI U IMPLEMENTACIJI PLANA
U implementaciji Plana u~estvuju:- Ministarstvo nauke i za{tite `ivotne sredine Repu-
blike Srbije,- Republi~ka agencija za prostorno planirawe,- Pokrajinski sekretarijat za arhitekturu, urbanizam i
graditeqstvo,- Pokrajinski sekretarijat za za{titu `ivotne sredine i
odr`ivi razvoj,- Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne si-
rovine,- Pokrajinski sekretarijat za poqoprivredu, vodoprivre-
du i {umarstvo,- Pokrajinski sekretarijat za obrazovawe i kulturu,- Zavod za za{titu spomenika kulture, Pan~evo,- Zavod za za{titu prirode Srbije - Radna jedinica u No-
vom Sadu,- JP "Vojvodina{ume" [G "Banat" Pan~evo,- JP "Vode Vojvodine" Novi Sad,- Skup{tine op{tina Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Ko-
vin i Pan~evo.
Sredstva za finansirawe aktivnosti na implementacijiPlana obezbedi}e se iz sredstava Republike Srbije, AP Voj-vodine, op{tina Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin i Pan-~evo, posebnih fondova, mogu}ih koncesionara, inostranihdonatora i sponzora, kao i sredstava gra|ana, korisnika i in-vestitora na podru~ju obuhvata Plana.
8.3. MERE I INSTRUMENTI ZA REALIZACIJUPLANA
Va`e}i dokumenti
Osnovni planski dokument vi{eg reda na kom je zasnova-na izrada ovog Plana je Prostorni plan Republike Srbije ~i-je su odredbe u potpunosti ispo{tovane u smislu prostornihre{ewa za ovo podru~je, osnovnih smernica za kori{}ewe iure|ewe {uma i {umskog zemqi{ta, osnovnih na~ela i krite-rijuma za za{titu prirodnih dobara i za{titu `ivotne sre-dine, koncepcije razvoja sela i unapre|ewa kvaliteta `ivqe-wa, te definisawa koridora osnovnih infrastrukturnih si-stema. Va`e}a prostorno-planska i urbanisti~ka dokumenta-cija za ovo podru~je (prostorni planovi op{tina i urbani-sti~ki planovi), ispo{tovana je u meri u kojoj ne dovodi ukonflikt sa osnovnim ciqem izrade Plana - za{tita, o~uva-we i unapre|ewe prirodnih vrednosti podru~ja.
Pored navedenih dokumenata, izrada Plana zasnovana je ina vodoprivrednoj osnovi Republike Srbije, Programu za-{tite SRP Deliblatska pe{~ara za period 2002. godina -2007. godina - JP "Vojvodina{ume" [G "Banat" Pan~evo,{umsko privredne i lovne osnove za ovo podru~je, kao i Du-navske studije.
Novi dokumenti
Daqa razrada Plana vr{i}e se izradom slede}e zakonompredvi|ene planske i urbanisti~ke dokumentacije:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 337
1. prostorni planovi op{tina (uskla|ivawe postoje}ihili dono{ewe novih planova u skladu sa ovim Planom);
2. prostorno-planska i urbanisti~ka dokumentacija za in-frastrukturne koridore i infrastrukturne objekte planira-ne Prostornim planom Republike Srbije i ovim Planom (ma-gistralni i regionalni putevi, elektroenergetski, teleko-munikacioni i drugi koridori);
3. prostorno-planska i urbanisti~ka dokumentacija za po-sebno vredne delove prostora (bara "Kraqevac" sa "Va{ari-{tem" i "Obzovikom");
4. urbanisti~ki planovi naseqa za koja se prostornimplanom op{tine utvrdi da ih je potrebno raditi;
5. urbanisti~ki planovi odgovaraju}e regulacione razra-de za zone ku}a za odmor, primarne i sekundarne turisti~kecentre, uzgajali{ta divqa~i, poqoprivredne komplekse.
Prioriteti u pripremawu i dono{ewu prostorno-plan-ske i urbanisti~ke dokumentacije do 2009.godine ima}e:
1. prostorni planovi op{tina Alibunar, Bela Crkva, Vr-{ac, Kovin i Pan~evo;
3. urbanisti~ki planovi odgovaraju}e regulacione razra-de za zone ku}a za odmor u SRP Deliblatska pe{~ara.
Do dono{ewa prostornih planova op{tina primewiva}ese usvojeni urbanisti~ki planovi i to na povr{inama na ko-jima je zapo~eta realizacija izgradwe, a na ostalim povr{i-nama samo u slu~aju kada nisu u suprotnosti sa ovim Planom.
Pored navedene dokumentacije, ovaj Plan sprovodi}e seobaveznim ugra|ivawem wegovih odredbi u:
- planove i programe javnih preduze}a u oblasti infra-strukture (saobra}aj, vodoprivreda, elektroprivreda, tele-komunikacije i dr.),
- planove i programe republi~kih direkcija (za razvoj, ge-olo{ka istra`ivawa, poqoprivredu i {umarstvo, puteve,ekologiju i dr.),
- planove i programe za razvoj podru~ja od posebnog inte-resa (zone za{ti}enih prirodnih i kulturnih dobara i dr.),
- posebne planove, programe, projekte i osnove za pojedi-ne oblasti (ure|ewe poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta,rekultivacija degradiranog zemqi{ta, za{tita `ivotne sre-dine i dr.).
Razrada ovog Plana vr{i}e se u:- vi{egodi{wim i godi{wim programima za{tite i raz-
voja SRP Deliblatska pe{~ara,- posebnim projektima i programima za pojedine oblasti
(ure|ewe zemqi{ta u naseqima, ure|ewe poqoprivrednog i{umskog zemqi{ta, stambena izgradwa i dr.),
- osnovama za{tite, kori{}ewa i ure|ewa poqoprivred-nog zemqi{ta, kao dokumentu koji se donosi u ciqu racional-nijeg kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta, unapre|ewa`ivotne sredine, proizvodwe zdrave hrane i rejonizacije po-qoprivredne proizvodwe.
Na osnovu ~lana 31. Zakona o planirawu i izgradwi("Slu`beni glasnik Republike Srbije, broj 47/2003) i ~lana_____ Odluke o dono{ewu Prostornog plana podru~ja poseb-ne namene SRP _______________ ("Slu`beni list APV", broj___/2006), Republi~ka agencija za prostorno planirawe - or-ganizaciona jedinica za teritoriju AP Vojvodine, Pokrajin-ski sekretarijat za arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo,Pokrajinski sekretarijat za za{titu `ivotne sredine i odr-`ivi razvoj, Pokrajinski sekretarijat za privredu, Pokra-jinski sekretarijat za poqoprivredu, vodoprivredu i {umar-stvo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne si-rovine, Pokrajinski sekretarijat za obrazovawe i kulturu,Zavod za za{titu prirode Srbije, Zavod za za{titu spomeni-ka kulture Pan~evo, staralac SRP Deliblatska pe{~ara JP"Vojvodina {ume" [G "Banat" Pan~evo i skup{tinaop{tina Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin i Pan~evozakqu~uju
UGOVOR O IMPLEMENTACIJI PROSTORNOG PLANA
PODRU^JA POSEBNE NAMENE SRP DELIBLATSKA PE[^ARA
^lan 1.
Ugovorne strane saglasno konstatuju:1. da je Skup{tina AP Vojvodine donela Odluku o utvr|i-
vawu Prostornog plana podru~ja posebne namene ("Slu`benilist AP Vojvodine", broj ___/2006), (u daqem tekstu: Odluka),na osnovu ~lana 19. stav 4. Zakona o planirawu i izgradwi("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 47/2003), (u da-qem tekstu: Zakon);
2. da se na osnovu ~lana 31. Zakona i ~lana ___ Odluke, za-kqu~uje Ugovor o implementaciji Prostornog plana podru~-ja posebne namene (u daqem tekstu: Ugovor o implementaciji);
3. da je predmet Ugovora o implementaciji, ure|ivaweobaveza ugovornih strana u realizaciji planskih re{ewa zaprvu fazu sprovo|ewa Prostornog plana podru~ja posebne na-mene SRP Deliblatska pe{~ara za period do 2009. godine.
^lan 2.
Ugovorne strane preuzimaju obaveze iz Prostornog planakoje su utvr|ene za prvu fazu realizacije Prostornog planaza period do 2009. godine.
^lan 3.
Ostvarivawe osnovnog Ugovora o implementaciji obezbe-di}e se aneksima Ugovora ili posebnim ugovorima o primeniza utvr|ivawe prioriteta Prostornog plana izme|u nadle-`nih sekretarijata, op{tina, javnih preduze}a i drugih u~e-snika u implementaciji Prostornog plana.
^lan 4.
Ugovorne strane su saglasne da se o izvr{ewu ovog ugovo-ra stara Republi~ka agencija za prostorno planirawe - orga-nizaciona jedinica za teritoriju AP Vojvodine.
^lan 5.
Ugovorne strane su saglasne da sem u slu~aju da do|e dorazli~itih stavova u vezi sa implementacijom Prostornogplana, Izvr{nom ve}u AP Vojvodine uputi o tome informa-cije i predlo`i dono{ewe odgovaraju}eg zakqu~ka, u skladusa zakonom.
Predlog Izvr{nom ve}u AP Vojvodine u smislu stava 1.ovog ~lana, mo`e da podnese svaka od ugovornih strana.
^lan 6.
Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivawa svih ugo-vornih strana.
^lan 7.
Ovaj ugovor je sa~iwen u ___ primerka, od kojih se po 2(dva) primerka nalaze kod svake ugovorne strane.
Republi~ka agencija za prostorno planirawe-Organiza-ciona jedinica za teritoriju AP Vojvodine
Pokrajinski sekretarijat za arhitekturu, urbanizam igraditeqstvo
Sekretar
_______________________Vladimir Zelenovi}
Pokrajinski sekretarijat za za{titu `ivotne sredine iodr`ivi razvoj
Sekretar
_______________________Prof. dr Zoltan \armati
SLU@BENI LIST APVStrana 338 - Broj 8 31. maj 2006.
Pokrajinski sekretarijat za privredu
Sekretar
_____________________Sini{a Lazi}
Pokrajinski sekretarijat za poqoprivredu, vodoprivre-du i {umarstvo
Sekretar
_______________________Daniel Popovi}
Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne si-rovine
Sekretar
_______________________Dragan Surdu~ki
Pokrajinski sekretarijat za obrazovawe i kulturu
Sekretar
_______________________Zoltan Buwik
Zavod za za{titu prirode Srbije, Radna jedinica u NovomSadu
Direktor
_______________________dr Lidija Amixi}
Zavod za za{titu spomenika kulture Pan~evo
Direktor
_______________________Tamara Tasi}
JP "Vojvodina {ume", [G "Banat" Pan~evo
Direktor
_________________________Aleksandar Obradovi}
Skup{tina op{tine Alibunar
Predsednik
_________________________Pavel Stawo
Skup{tina op{tine Bela Crkva
Predsednik
_________________________Bogdan Roga~
Skup{tina op{tine Vr{ac
Predsednik
_________________________Branislav Dangubi}
Skup{tina op{tine Kovin
Predsednik
__________________________Milenko Gruji}
Skup{tina op{tine Pan~evo
Predsednik
__________________________Milan Babi}
Institucije/Obaveze Planovi Programi Projekti Objekti
- Ministarstvo nauke i za{tite `ivotne sredi-ne Republike Srbije; - Pokrajinski sekretari-jat za za{titu `ivotne sredine i odr`ivi raz-voj; - Zavod za za{titu pri-rode Srbije; - JP "Vojvodina {ume"
- Izrada Studije za progla{ewe rezer-vata biosfere i Ramsarskog podru~ja
- Valorizacija pri-rodnih vrednosti; - Razvoj informa-tivno-propagandne delatnosti; - Realizacija nau~-nih istra`ivawa kroz izradu projekta
- Pokrajinski sekretari-jat za poqoprivredu, vo-doprivredu i {umarstvo; - Op{tine: Bela Crkva, Vr{ac i Kovin
- Plan detaqne regu-lacije priobaqa Du-nava kod Stare Pa-lanke za vodni sao-bra}aj i turizam
- Rekonstrukcija re-gionalnog puta R-115 na podru~ju PPPPN
- Izgradwa lokalnog pu-ta R-115 - Banatska Pa-lanka u du`ini od 2,5 km; - Izgradwa lokalnog pu-ta [u{ara - Grebenac du`ine 8,7 km, {irine 6 m; - Modernizacija lokal-nog puta od R-115 do La-budovog okna u du`ini od 2,8 km; - Modernizacija lokal-nog puta Dubovac-Dunav u du`ini od 2,5 km; - Izgradwa biciklisti~-ke staze Bela Crkva - Vra~ev Gaj u du`ini od 4,6 km
UGOVOR O IMPLEMENTACIJI PPPPN SRP DELIBLATSKA PE[^ARA - PRILOG
BILANS OBAVEZA UGOVORNIH STRANA U IMPLEMENTACIJIPROSTORNOG PLANA PODRU^JA POSEBNE NAMENE SRP DELIBLATSKA PE[^ARA
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 339
Institucije/Obaveze Planovi Programi Projekti Objekti
- Pokrajinski sekretari-jat za poqoprivredu, vo-doprivredu i {umarstvo; - Pokrajinski sekretari-jat za za{titu `ivotne sredine i odr`ivi raz-voj; - Nadle`ni op{tinski organi; - Nadle`na op{tinska javna preduze}a; - Pokret gorana
- Izrada Op{te osnove gazdovawa {umama za banatsko {umsko podru~je; - Izrada posebnih osnova gazdovawa {umama u SRP De-liblatska pe{~ara; - Izrada Studije opravdanosti podi-zawa vetroza{tit-nih i poqoza{tit-nih pojaseva u op-{tinama Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin i Pan~evo
- Izrada Projektne dokumentacije za po-dizawe vetroza-{titnih i poqoza-{titnih pojaseva na podru~jima van SRP Deliblatska pe{~a-ra u delovima op-{tina Alibunar, Bela Crkva, Vr{ac, Kovin i Pan~evo
- Podizawe vetroza{tit-nih i poqoza{titnih po-jaseva u op{tinama Ali-bunar: Bela Crkva: Vr{ac: Kovin: Pan~evo:
- Pokrajinski sekretari-jat za poqoprivredu, vo-doprivedu i {umarstvo
- Program razvoja agrara Ju`nog Bana-ta
- Izrada tehni~ke dokumentacije
- Izgradwa plastenika i staklenika; - Rekonstrukcija sistema za navodwavawe; - Izgradwa sistema za navodwavawe; - Podizawe trajnih zasa-da (vo}waci i vinogra-di); - Rekonstrukcija postoje-}ih farmi; - Izgradwa farmi; - Izgradwa ribwaka; - Rekonstrukcija DKM;
- Pokrajinski sekretari-jat za poqoprivredu, vo-doprivredu i {umarstvo - JP "Vode Vojvodine"
- Plan detaqne regu-lacije izvori{ta regionalnog vodovo-da
- Izrada projektno-tehni~ke dokumenta-cije
- Izgradwa izvori{ta Kovin-Dubovac; - Izgradwa glavnog cevo-voda od izvori{ta prema Kikindi; - Izgradwa kanalizacio-nog sistema i UPOV-a za naseqa Alibunar, B.K. Gaj, Dubovac i B. Palan-ka - Regulacija vodotokova Nere i Kara{a; - Opremawe turisti~kih lokaliteta instalacija-ma vodovoda i kanaliza-cije
- Pokrajinski sekretari-jat za energetiku i mine-ralne sirovine
- Izrada tehni~ke dokumentacije za ga-sifikaciju naseqa Vra~ev Gaj i Deli-blato
- Izgradwa MRS "Gaj", MRS "Vra~ev Gaj" i MRS "Deliblato"; - Gasifikacija naseqa Vra~ev Gaj, (izgradwa razvodnog gasovoda), ga-sifikacija naseqa Deli-blato (izgradwa razvod-nog gasovoda uz lokalni put Mramorak-Delibla-to), i gasifikacija nase-qa Gaj izgradwom razvod-nog gasovoda iz pravca Kovina, uz put R-115
SLU@BENI LIST APVStrana 340 - Broj 8 31. maj 2006.
Institucije/Obaveze Planovi Programi Projekti Objekti
- Pokrajinski sekretari-jat za energetiku i mine-ralne sirovine; - Op{tine Alibunar, Kovin, Vr{ac, Pan~evo i Bela Crkva; - Distributer elektri~-ne energije
- Izrada dokumenta-cije za sve kategori-je evidentiranih kulturnih dobara; - Izrada projekta etnoistorijskog i arheolo{kog parka za prostor izme|u belocrkvanskih jeze-ra i obale Dunava
- Istra`ivawa arheolo-{kih lokaliteta i sta-rih naseobina po obodu SRP Deliblatska pe-{~ara
- Op{tina Alibunar - Prostorni plan op{tine; - Urbanisti~ki pla-novi naseqa; - Urbanisti~ki pla-novi odgovaraju}e regulacione razrade za turisti~ki loka-litet Devoja~ki bu-nar i za vikend zone
- Izrada projektno-tehni~ke dokumenta-cije za turisti~ki lokalitet Devoja~ki bunar
-Turisti~ki lokalitet Devoja~ki bunar
- Op{tina Bela Crkva - Prostorni plan op{tine; - Urbanisti~ki pla-novi naseqa; - Urbanisti~ki pla-novi odgovaraju}e regulacione razrade za centar za vodni turizam kod Stare Palanke
- Izrada projektno-tehni~ke dokumenta-cije za centar za vodni turizam kod Stare Palanke
- Op{tina Kovin - Prostorni plan op{tine; - Urbanisti~ki pla-novi naseqa; - Urbanisti~ki pla-novi odgovaraju}e regulacione razrade za turisti~ki loka-litet ^ardak
- Izrada projektno-tehni~ke dokumenta-cije za turisti~ki lokalitet ^ardak
- Turisti~ki lokalitet ^ardak
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 341
SLU@BENI LIST APVStrana 342 - Broj 8 31. maj 2006.
270.
Na osnovu ~lana 19. stav 4. Zakona o planirawu i izgrad-wi ("Slu`beni glasnik RS" br. 47/03 i 34/06) i ~lana 21. stav1. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu-`beni list APV" br. 17/91),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, uz sagla-snost Republi~ke agencije za prostorno planirawe, na sedni-ci odr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO DONO[EWU PROSTORNOG PLANA PODRU^JAPOSEBNE NAMENE SPECIJALNOG REZERVATA
PRIRODE OBEDSKA BARA
^lan 1.
Donosi se Prostorni plan podru~ja posebne namene spe-cijalnog rezervata prirode Obedska bara (u daqem tekstu:Prostorni plan) koji je sastavni deo ove Odluke.
^lan 2.
Prostornim planom utvr|uju se koncepcije planskih re-{ewa, re`ima i uslova kori{}ewa, organizacije, ure|ewa iza{tite podru~ja obuhva}enog Prostornim planom na terito-rijama op{tina: Pe}inci i Ruma.
^lan 3.
Prostorni plan sastoji se iz tekstualnog dela i grafi~-kog prikaza.
Grafi~ki deo Prostornog plana sadr`i referalne karteu razmeri 1:50.000 i to: posebna namena prostora; infrastruk-turni sistemi; mre`a naseqa, funkcija i javnih slu`bi; pri-rodni resursi, za{tita `ivotne sredine i prirodnih i kul-turnih dobara.
Grafi~ke prikaze iz stava 2. ovog ~lana, izra|ene u 8 pri-meraka, overava svojim potpisom Pokrajinski sekretar za ar-hitekturu, urbanizam i graditeqstvo.
^lan 4.
Prostorni plan se ostvaruje prostornim i urbanisti~-kim planovima, planovima i programima razvoja i propisimai op{tim aktima donetim za wegovo sprovo|ewe.
^lan 5.
Ugovor o implementaciji Prostornog plana, koji je sa-stavni deo Prostornog plana, zakqu~uje Republi~ka agencijaza prostorno planirawe - Organizaciona jedinica za terito-riju AP Vojvodine u Novom Sadu, Pokrajinski sekretarijatza arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo, Pokrajinski se-kretarijat za za{titu `ivotne sredine i odr`ivi razvoj, Po-krajinski sekretarijat za privredu, Pokrajinski sekretari-jat za poqoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo, Pokrajinski
sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine, Pokrajin-ski sekretarijat za obrazovawe i kulturu, Zavod za za{tituprirode Srbije - odelewe u Novom Sadu, Pokrajinski zavod zaza{titu spomenika kulture Sremska Mitrovica, JP "Vojvo-dina {ume", [G "Sremska Mitrovica" Sremska Mitrovica iskup{tine op{tina Pe}inci i Ruma.
^lan 6.
Po jedan primerak grafi~kih prikaza iz ~lana 3. stav 2.ove Odluke ~uva se trajno u Skup{tini Autonomne Pokraji-ne Vojvodine, skup{tinama op{tina: Pe}inci i Ruma, u mini-starstvu nadle`nom za poslove prostornog planirawa i urba-nizma, u Republi~koj agenciji za prostorno planirawe i u JPza prostorno i urbanisti~ko planirawe i projektovawe "Za-vod za urbanizam Vojvodine" Novi Sad, a po dva primerka uPokrajinskom sekretarijatu za arhitekturu, urbanizam i gra-diteqstvo.
Analiti~ka dokumentaciona osnova na kojoj se zasnivaProstorni plan ~uva se u Pokrajinskom sekretarijatu za ar-hitekturu, urbanizam i graditeqstvo.
^lan 7.
Pravo na neposredan uvid u grafi~ke prikaze iz ~lana 3.stav 2. ove Odluke imaju pravna i fizi~ka lica, pod uslovimai na na~in koji bli`e propisuje ministar nadle`an za poslo-ve prostornog planirawa i urbanizma.
^lan 8.
Prostorni i urbanisti~ki planovi, planovi i programirazvoja koji se donose po posebnim propisima, propisi i dru-gi op{ti akti uskladi}e se sa odredbama ove Odluke u roku oddve godine od dana wenog stupawa na snagu.
Prostorni i urbanisti~ki planovi, planovi i programirazvoja doneti do dana stupawa na snagu ove Odluke, primewu-ju se u delovima koji nisu u suprotnosti sa ovom Odlukom.
^lan 9.
Tekstualni deo Prostornog plana objavquje se u "Slu-`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
^lan 10.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 35 - 2/2006Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP Vojvodine,
Borislav Novakovi}, s.r.
PROSTORNI PLAN PODRU^JA POSEBNE NAMENE SPECIJALNOG REZERVATAPRIRODE OBEDSKA BARA
Naru~ilac aktivnosti: Republika SrbijaAutonomna Pokrajina VojvodinaPokrajinski sekretarijat za arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo
Nosilac aktivnosti: Republika SrbijaRepubli~ka agencija za prostorno planiraweOrganizaciona jedinica za teritoriju Autonomne Pokrajine Vojvodine
Direktor organizacione jedinice za teritoriju APV
Dr Predrag [i|anin, dipl. in`. arh.Obra|iva~: JP Zavod za urbanizam Vojvodine, Novi Sad
E-2162
Odgovorni planer
Dragana Dun~i}, dipl. prostor. pl. Direktor
Perica Manojlovi}, dipl. in`. saob.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 343
SADR@AJ
UVODNE NAPOMENE 343
1. POLAZNE OSNOVE 3431.1. OPIS GRANICA PROSTORNOG PLANA 3441.2. Obaveze, uslovi i smernice iz planskih dokumenata vi{eg
reda 3461.3. Skra}eni prikaz postoje}eg stawa 3471.3.1. Prirodni resursi 3471.3.2. Stanovni{tvo 3501.3.3. Mre`a i funkcije naseqa 3511.3.4. Ruralna podru~ja 3511.3.5. Javne slu`be 3511.3.6. Privredne delatnosti 3511.3.7. Saobra}aj i infrastrukturni sistemi 3521.3.8. @ivotna sredina 3531.3.9. Prirodna dobra 3541.3.10. Kulturna dobra 355 1.3.11. Ugro`enost i povredqivost podru~ja posebne namene
od elementarnih nepogoda 3561.4. Ograni~ewa i potencijali podru~ja Prostornog plana 3562. CIQEVI PROSTORNOG RAZVOJA 3592.1. Op{ti i posebni ciqevi 3592.2. Posebni ciqevi 3593. GRANICE CELINA I PODCELINA POSEBNE NA-
MENE I ZONA ZA[TITE 3624. POLO@AJ I REGIONALNI ASPEKTI RAZVOJA
PODRU^JA POSEBNE NAMENE 3635. NAMENA POVR[INA SA BILANSOM PLANIRA-
NIH NAMENA I SADR@AJA 3636. PRAVILA KORI[]EWA, URE\EWA I ZA[TITE
PLANSKOG PODRU^JA 3646.1. Ure|ewe i kori{}ewe podru~ja prema utvr|enom re`imu
za{tite 3646.2. Kori{}ewe, ure|ewe i za{tita prirodnih resursa 3656.2.1. Poqoprivredno zemqi{te 3656.2.2. Vode 3656.2.3. [ume i {umsko zemqi{te 3666.2.4. Lov i lovna podru~ja 3666.2.5. Ribolov i ribolovno podru~je 3676.3. Razvoj i ure|ewe mre`e naseqa 3676.4. Prostorni razvoj i ure|ewe ruralnih podru~ja 3676.5. Prostorni razvoj i razme{taj privrednih delatnosti 3686.5.1. Poqoprivreda 368 6.5.2. [umarstvo 3696.5.3. Mala privreda 3696.5.4. Turizam 3696.6. Prostorni razvoj i razme{taj uslu`nih delatnosti i jav-
nih slu`bi 3706.7. Prostorni razvoj, razme{taj i kori{}ewe infrastruk-
turnih sistema 3706.7.1. Saobra}ajna infrastruktura 370 6.7.2. Vodoprivredna infrastruktura 370 6.7.3. Energetska infrastruktura 3726.7.4. Elektroenergetska infrastruktura 3726.7.5. Telekomunikaciona i RTV infrastruktura 3736.8. Za{tita `ivotne sredine 3736.9. Za{tita prirodnih dobara 3736.10 Za{tita kulturnih dobara 3746.11. Kori{}ewe i ure|ewe prostora od interesa za za{titu od
elementarnih nepogoda i akcidentnih situacija 3756.12. Uslovi za izgradwu objekata, ure|ewe i kori{}ewe pro sto-
ra 3767. PROCENA EKONOMSKE OPRAVDANOSTI I SOCI-
JALNE PRIHVATQIVOSTI PLANIRANIH AKTIV-NOSTI OBJEKATA I FUNKCIJA POSEBNE NAME-NE 377
8. IMPLEMENTACIJA PROSTORNOG PLANA POD-RU^JA POSEBNE NAMENE OBEDSKA BARA DO 2022.GODINE 378
8.1. Lista prioritetnih aktivnosti za implementaciju Pro-stornog plana 378
8.1.1. Za{tita `ivotne sredine 378
8.1.2. Za{tita prirodnih dobara 3788.1.3. Za{tita kulturnih dobara 3798.1.4. Za{tita {uma, {umskog zemqi{ta i lovnih podru~ja 3798.1.5. Infrastrukturni koridori 3798.1.6. Privredne aktivnosti 3808.1.7. Socijalne aktivnosti i javne slu`be 3818.2. U~esnici u implementaciji Prostornog plana 3818.3. Mere i instrumenti za realizaciju Prostornog plana 381
SPISAK GRAFI^KIH PRIKAZA
GRAFI^KI PRILOG Razmera
1. PREDLOG ZA IZMENU GRANICESPECIJALNOG REZERVATA PRIRODEOBEDSKA BARA SA PREDLOGOM IZMENEGRANICE RE@IMA ZA[TITE 1 : 50 000
4. PRIRODNI RESURSI, ZA[TITA@IVOTNE SREDINE I PRIRODNIHI KULTURNIH DOBARA 1 : 50 000
PRILOZI PLANA
1. Odluka o izradi Prostornog plana podru~ja posebne name-ne Specijalnog rezervata prirode Obedska bara
2. Mi{qewe nadle`nih organa na finalnu verziju Strategi-je razvoja PPPPN SRP Obedska bara
UVODNE NAPOMENE
Izradi Prostornog plana podru~ja posebne namene Spe-cijalnog rezervata prirode Obedska bara pristupilo se naosnovu Odluke o izradi Prostornog plana podru~ja posebnenamene Specijalnog rezervata prirode Obedska bara ("Slu-`beni list APV", broj 17/03), ~iji je sastavni deo Programizrade Prostornog plana podru~ja posebne namene Specijal-nog rezervata prirode Obedska bara.
Sadr`aj i osnovna re{ewa ovog Plana utvr|eni su u skla-du sa odredbama Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beniglasnik Republike Srbije", broj 47/03), Pravilnika o sadr`i-ni i izradi planskih dokumenata ("Slu`beni glasnik Repu-blike Srbije", broj 60/03) i Zakona o Prostornom planu Repu-blike Srbije ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj13/96). Zakonski okvir za izradu ovog Plana predstavqaju ta-ko|e Uredba o za{titi Specijalnog rezervata prirode Obed-ska bara ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 56/94),Zakon o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik Repu-blike Srbije", broj 135/04), Zakon o {umama ("Slu`beni gla-snik Republike Srbije", broj 46/91, 83/92, 54/93, 60/93, 48/94,54/96), Zakon o kulturnim dobrima ("Slu`beni glasnik Repu-blike Srbije", broj 71/94), kao i drugi propisi bitni za ure-|ewe obuhva}enog podru~ja.
U toku rada anga`ovani su stru~waci iz raznih oblasti:za oblast za{tite prirode iz Zavoda za za{titu prirode Sr-bije - Odelewe u Novom Sadu, za oblast {umarstva, lova i ri-bolova iz JP "Vojvodina{ume" [G "Sremska Mitrovica", JP"Vode Vojvodine" Novi Sad, lova~kih udru`ewa, za oblast za-{tite kulturnih dobara iz Zavoda za za{titu spomenika kul-ture Sremska Mitrovica, za oblast eksploatacije mineral-
SLU@BENI LIST APVStrana 344 - Broj 8 31. maj 2006.
nih sirovina, termalnih voda i energetike iz Pokrajinskogsekretarijata za energetiku i mineralne sirovine i sa Elek-trotehni~kog fakulteta u Beogradu. Ostvarena je saradwa sanadle`nim Odeqewima Op{tina Pe}inci i Ruma, kao i sa za-interesovanim dru{tvenim organizacijama, posebno iz obla-sti sporta i turizma.
Za iznala`ewe optimalnih planskih re{ewa kori{}enaje relevantna informaciona, studijska i tehni~ka dokumenta-cija, kao i aktuelna planska, urbanisti~ka i druga dokumenta-cija za ovo podru~je.
1. POLAZNE OSNOVE
Obedska bara predstavqa specifi~an barsko mo~varnikompleks koji karakteri{e univerzalnost prirodnih vredno-sti, prisutnost odre|enih faktora ugro`avawa stabilnostiekosistema i nizak nivo opremqenosti podru~ja. Imaju}i uvidu sada{wi formalno pravni status Obedske bare kao za-{ti}enog dela prirode, wen me|unarodni zna~aj, potrebuplanskog, organizovanog, stru~nog i sistematskog pra}ewastawa i sprovo|ewa mera za{tite, unapre|ivawa i ure|iva-wa, postupak izrade i dono{ewa Prostornog plana podru~japosebne namene specijalnog rezervata prirode Obedska bara(u daqem tekstu Prostorni plan) prevashodno mora biti usa-gla{en sa specifi~nostima samog podru~ja, kao i sa wegovimukupnim zna~ajem koji je sadr`an u verifikovanim dru{tve-nim opredeqewima.
Pretpostavke za izradu Prostornog plana, definisane sunaro~ito:
- me|unarodnim statusom, zna~ajem i obavezama u pogledupra}ewa stawa, preduzimawa mera za{tite i unapre|ivawa.Obedska bara upisana je u listu mo~vara od me|unarodnog zna-~aja, {to je verifikovano wenim stavqawem na listu vodenihstani{ta od svetskog zna~aja po Ramsarskoj konvenciji 1977. iratifikovanoj od strane na{e zemqe, kao i uvr{}ivawem uspisak IBA podru~ja 1989. godine kao jednog od najva`nijihstani{ta ptica u Evropi. Podru~je Obedske bare se tako|enalazi i na listi za nominaciju kao budu}i Rezervat biosfe-re (UNESCO MaB program), a u toku je upis u Botani~ki zna-~ajna podru~ja (IPA). Definisawem me|unarodnog statusaObedske bare, otvorene su mogu}nosti koje postoje na me|una-rodnom planu u smislu ekspertske i druge pomo}i (projektiUNESCO). Na taj na~in }e se utvrditi uslovi i mogu}nosti zaefikasno sprovo|ewe i za realizovawe ustanovqenih oblikame|unarodne komunikacije, pomo}i i sl. i predlo`iti uslovikoji se moraju zadovoqiti u postupku dono{ewa odgovaraju}eprostorno-planske dokumentacije;
- opredeqewima Prostornog plana Republike Srbije pre-ma kojima je za ovaj prostor izuzetnih prirodnih vrednostime|unarodnog zna~aja, neophodno obezbediti odgovaraju}i vi-{i nivo za{tite;
- realno{}u situacije u kojoj je praksa pokazala da posto-je}i na~in i nivo za{tite nije dovoqan, te da su mnoge aktiv-nosti na samom lokalitetu, kao i na {irem podru~ju neprime-rene me|unarodnom zna~aju i vrednosti koje ovaj prostor izu-zetne prirodne vrednosti ima.
Su{tinska vrednost Specijalnog rezervata prirodeObedska bara je o~uvanost raznolikih prirodnih vrednosti uodre|enom kulturno-istorijski i etnolo{ki vrednom ambi-jentu okoline. Ovakve vrednosti podru~ja ukazuju na mogu}-nost kori{}ewa u oblasti nauke, kulture i obrazovawa, a na-ro~ito kroz specijalne vidove turizma (eko-turizam) i ugo-stiteqstva.
Okolnosti u kojima danas egzistira podru~je Obedske ba-re predstavqaju:
1. Prirodni uslovi
Podru~je Obedske bare do sada je izu~avano prevashodnosa stanovi{ta prirodnih obele`ja. Me|utim, najve}i deo sa-znawa o tim obele`jima rezultat su usko-stru~nog na~ina po-smatrawa. U takvim uslovima u situaciji smo da ve}inu par-cijalnih saznawa o prostoru tako i shvatamo, pri ~emu pro-
blem definisawa celine Obedske bare i daqe ostaje otvoren.Sva istra`ivawa koja su do sada obavqena predstavqaju dra-gocene ulazne podatke za definisawe integralnog prirodnogkompleksa. U uslovima postoje}e interpretacije saznawa oprirodnim karakteristikama podru~ja mogao bi se ste}i uti-sak da se radi o prostom zbiru pojedinih obele`ja, dok jestvarno u pitawu jedan slo`en prirodni sistem sa mno{tvomme|uveza.
Prvi korak ka potpunom razumevawu prirodnih fenomenakoji se susti~u na ovom podru~ju treba da bude usmeren ka po-vezivawu svih poznatih ~inilaca o prirodnom okru`ewu. Putdolaska do tog ciqa podrazumeva identifikaciju svih pri-rodnih i antropogenih uticaja i procesa ugro`avawa temeq-nih vrednosti i karakteristika Obedske bare.
Me|utim, pravi odgovori o uzrocima i posledicama ugro-`avawa ovih vrednosti Obedske bare, tra`e jedan nov metodo-lo{ki pristup koji je mogu}e ostvariti promi{qenim krei-rawem istra`ivawa u okviru izrade Prostornog plana pod-ru~ja posebne namene specijalnog rezervata prirode Obedskabara.
2. Stvoreni uslovi
Dosada{wa istra`iva~ka koncentracija na prirodneuslove imala je za posledicu da uticaji stvorenih uslova naukupne vrednosti Obedske bare u posmatrawima dobiju sekun-darni zna~aj.
Tuma~ewe mogu}ih ili ve} uo~enih poreme}aja prirodneravnote`e koji vladaju na pomenutom podru~ju nije mogu}evan saznawa o svim ~iniocima zate~enog stawa. Mada postojitendencija da se Obedska bara posmatra izolovano, u okviruprirodnim granicama definisanog podru~ja, mora biti jasnoda i okolna naseqa, postoje}i infrastrukturni, hidroteh-ni~ki i ostali objekti, itekako uti~u na kvalitet, ali i na-~ine kori{}ewa zate~enih vrednosti.
3. Aktivnost u prostoru
Posmatrawe uticaja aktivnosti u prostoru na podru~juObedske bare do sada se naj~e{}e svodilo na one koje se odvi-jaju neposredno u okviru uobi~ajeno definisanih prirodnihgranica. ^iwenica je, me|utim, da upravo identifikovawesvih aktivnosti na naju`em i {irem uticajnom podru~ju, wi-hova klasifikacija i odre|ivawe zna~aja mogu da opredele ina~ine kori{}ewe koji treba da budu u skladu sa karakterompodru~ja kao za{ti}enog dela prirode. Minimum aktivnostikoje se sada odvijaju na ovom prostoru sigurno podrazumevaone koje su skoncentrisane u okviru dve velike grupe - spon-tane i usmeravane. Svakako da uo~avawe i valorizacija aktiv-nosti koje proizilaze iz ekolo{kog, nau~nog, vaspitno-obra-zovnog i turisti~kog zna~aja odre|uju i na~ine wegovog kori-{}ewa. Mora se znati da sve aktivnosti danas zahtevaju i jed-nu savremenu interpretaciju koja se ne ograni~ava na wihovsu`en izbor, niti na adminsitrativno definisawe granice.U tom smislu sve aktivnosti i wihovi uticaji na podru~jeObedske bare moraju dobiti odre|enu prostornu interpreta-ciju.
4. Ekolo{ki sistem
Skup sve tri grupe uslova - prirodni, stvoreni i aktivno-sti - ~ine jedinstven okvir funkcionisawa Obedske bare kaovi{estruko zna~ajnog prirodnog rezervata. Jedno od najva-`nijih metodolo{kih opredeqewa prostorno-planskog odno-sa prema podru~ju svakako je objediwavawe svih tih uslova iaktivnosti, kako u odnosu na valorizaciju, tako i u odnosu naplanske pretpostavke. O~evidan nedostatak jednog broja pro-storno-planskih dokumenata upravo je u tom {to nisu imalisinteti~ki pristup koji povezuje sve pojave u prostoru. Tra-`ewe odgovora o uzrocima naru{enog sistema funkcionisa-wa i formulisawa odgovora o vrsti, na~inima i stepenustru~nog, nau~nog i dru{tvenog anga`ovawa, predstavqa jed-no od osnovnih opredeqewa za izradu Prostornog plana pod-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 345
ru~ja posebne namene Specijalnog rezervata prirode "Obed-ska bara".
Dolazak do odgovora o mogu}nostima i uslovima prostor-nog razvoja proizilazi iz: (a) klasifikacije uticaja prirod-nih i radom stvorenih ~inilaca, (b) izbora kriterijuma zaocenu kvaliteta podru~ja i (v) definisawa sektorskih i sin-teznih negativnih i pozitivnih uticaja na podru~je sa iska-zom mogu}ih efekata.
U metodolo{kom pogledu, zbog niza specifi~nih uticajakoji se na podru~ju Obedske bare pojavquju, razlikuje se i ste-pen detaqnosti posmatrawa unutar pojedinih poglavqa. Me-|utim, na~in rada omogu}io je da se sve sektorske ocene inte-gri{u na na~in koji nedvosmisleno upu}uje na potrebu isto-vremenog posmatrawa svih uticaja.
Zna~aj podru~ja Obedske bare i saznawe o stru~nim, nau~-nim i organizacionim aktivnostima na izradi sli~ne pro-storno-planske dokumentacije u drugim sredinama, nametnulisu interdisciplinarni rad kao jedini mogu} pristup.
Nosilac izrade Plana, kao i koordinator ukupnog radabio je JP Zavod za urbanizam Vojvodine u saradwi sa: Zavodomza za{titu prirode Republike Srbije, odeqewe u Novom Sa-du, JP "Vojvodina{ume", [G "Sremska Mitrovica" iz Srem-ske Mitrovice i Zavodom za za{titu spomenika kulture izSremske Mitrovice.
1.1. OPIS GRANICA PROSTORNOG PLANA
Obuhvat plana
Obuhvat podru~ja Prostornog plana je odre|en delovimaop{tina Pe}inci i Ruma i to povr{inama celih katastar-skih op{tina sa ukupnom povr{inom od 29.431,25 ha. U op{ti-ni Pe}inci Planom su obuhva}ene KO Kupinovo, KO A{awa,KO Obre` i KO Ogar, a u op{tini Ruma KO Grabovci.
U obuhvatu Plana nalaze se pet naseqa (Kupinovo, A{a-wa, Obre`, Ogar i Grabovci) sa ukupno 7.558 stanovnika.
Tabela 1. Povr{ine, broj naseqa i broj stanovnika 2002. godine na podru~ju Prostornog plana
Op{tine (KO) Povr{ina (ha) Broj naseqa Broj stanovnika
Pe}inci (KO Kupinovo, KO A{awa, KO Obre` i KO Ogar)
22 965,75 4 6 078
Ruma (KO Grabovci) 6 465,50 1 1 480
UKUPNO 29 431,25 5 7 558
Granica podru~ja Prostornog plana odre|ena je granica-ma celih katastarskih op{tina, odnosno delova teritorijaobuhva}enih op{tina.
U obuhvatu Prostornog plana se nalazi Specijalni re-zervat prirode "Obedska bara" u povr{ini od 9.880,43 ha. Za-{titna zona Specijalnog rezervata prirode od 19.550,82 ha sesvojim spoqnim granicama poklapa sa granicom obuhvataPlana. Ove povr{ine se razlikuju u odnosu na povr{ine dateUredbom.
Do promene povr{ina Rezervata i za{titne zone u Pro-stornom planu, koje se odnose na pove}awe povr{ine Rezerv-ata za 60,43 ha i smawewe za{titne zone za 60,18 ha, u odnosuna Uredbu o za{titi SRP "Obedska bara" ("Sl. glasnik RS",br. 56/94) je do{lo zbog:
- predloga Zavoda za za{titu prirode Srbije da se u SRP"Obedska bara" ukqu~i ribwak kod Obre`a. Predlog spoqnegranice Rezervata je dat u nastavku ovog poglavqa sa opisompo katastarskim parcelama radi lak{eg sprovo|ewa Plana;
- identifikacija granica izme|u re`ima za{tite II i IIIstepena na pojedinim specifi~nim lokalitetima (poplavnastani{ta sa otvorenim vodenim oknima i {evarima). Upore-|ivawem fakti~kog stawa sa tekstom Uredbe, do{lo se do sa-znawa da nisu u saglasnosti;
- tehni~kih gre{aka u tekstu Uredbe nastalih nenavo|e-wem nekih parcela ili navo|ewem celih parcela umesto wi-hovih delova {to ne odgovara fakti~kom stawu na terenu (ure`imu za{tite I, II i III stepena).
Opis granica Specijalnog rezervata prirode " Obedska
bara "1
Po~etna ta~ka opisa granice specijalnog rezervata pri-rode "Obedska bara" nalazi se u K.O. Grabovci na trome|iparcele 2291, lokalnog puta Klenak - Grabovci, parcela 2636i granice katastarskih op{tina K.O. Grabovci i K.O. Kle-nak.
Od trome|e granica u pravcu jugoistoka prati ju`nu me|ulokalnog puta Klenak - Grabovci, isto~nu me|u parcele 2076i ju`nu granicu gra|evinskog reona naseqa Grabovci i ju`nume|u lokalnog puta, parcela 2251/2 do granice katastarskihop{tina K.O. Grabovci i K.O. Obre`.
Odavde granica nastavqa u pravcu jugoistoka ju`nom me-|om lokalnog puta, parcela 1851, koja se nalazi u K.O. Obre`,do trome|e parcela 1851, 1643 i 1679.
Od trome|e granica u pravcu istoka prati severnu me|uparcela 1679, 1736, 1738, 1472/2 i 1469/2 do granice katastar-skih op{tina K.O. Obre` i K.O. Kupinovo.
Nakon prelaska u K.O. Kupinovo granica prati spoqa-{wu me|u Obedske bare, parcela 3005/2 a zatim u pravcu jugaprati isto~nu me|u parcela 3005/1, 2994, 2991, 2987 do severneme|e reke Save, parcela 3631.
Odavde granica u pravcu zapada prati kroz katastarskeop{tine K.O. Kupinovo, K.O. Obre` i K.O. Grabovci sever-nu me|u reke Save do granice katastarskih op{tina K.O. Gra-bovci i K.O. Klenak.
Ovde granica mewa pravac i ka severu prati postoje}ugranicu katastarskih op{tina K.O. Grabovci i K.O. Klenakdo po~etne ta~ke opisa granice Specijalnog rezervata priro-de "Obedska bara".
Povr{ina Specijalnog rezervata prirode "Obedska ba-ra" iznosi 9880,43 ha.
Podela na zone za{tite
1 - re`im za{tite I stepena koji obuhvata podru~je Debe-le gore, povr{ine 324,93 ha, {to ~ini 3,29 % SRP Obedska ba-ra.
2 - re`im za{tite II stepena koji obuhvata podru~je Gra-bova~ko - Vitojeva~kog ostrva, Obre{kih {irina i Kupinskegrede, povr{ine od 2536,22 ha, {to ~ini 25,67 % SRP Obedskabara.
3 - re`im za{tite III stepena koji obuhvata povr{inu od7019,28 ha koja je ozna~ena u opisu granica, {to ~ini 71,04 %SRP Obedska bara.
Popis katastarskih parcela prvog i drugog stepena za-{tite
Katastarske parcele u okviru prvog stepena za{tite,K.O. Kupinovo:
1.2. OBAVEZE, USLOVI I SMERNICE IZ PLAN-SKIH DOKUMENATA VI[EG REDA
Osnovni planski dokument ~ija se re{ewa razra|uju ovimProstornim planom je Prostorni plan Republike Srbije. Ko-ri{}ene su smernice Vodoprivredne i [umskoprivredneosnove ~iji se izvodi ne navode jer su ugra|eni u tekst Pro-stornog plana.
Prema odredbama PPR Srbije podru~je obuhva}eno izra-dom Prostornog plana SRP Obedske bare do 2004. godine pri-pada dunavsko-savskom pojasu intenzivnog razvoja I stepena sagravitacijom ka industrijskim centrima [abac i SremskaMitrovica, kao i vojvo|ansko-podriwsko-limskom pojasu in-tenzivnog razvoja (Novi Sad - Ruma - Sremska Mitrovica).
U oblasti razvoja stanovni{tva osnovni ciq je ravnomer-niji teritorijalni razme{taj stanovni{tva i wegovo inten-zivnije obnavqawe, odnosno pove}awe udela mla|ih kontin-genata u migracionim podru~jima i podru~jima sa visokim in-deksom starewa, putem kombinovanih i uskla|enih mera demo-grafske politike i politike regionalnog razvoja. Op{tineu obuhvatu Plana pripadaju podru~ju sa prose~nom gustinom
naseqenosti mawom od 50 stanovnika na 1 km2, a mawim delompodru~ju sa prose~nom gustinom naseqenosti od 75-99 stanov-
nika na 1 km2.Prostornim planom Republike Srbije utvr|ena je hije-
rarhijska diferencijacija mre`e gradova prema kojoj su nase-qa obuhva}ena Planom usmerena na subregionalni centar Ru-ma i op{tinski centar Pe}inci.
Naseqa na podru~ju obuhva}enom izradom ovog Plana pri-padaju funkcionalnom podru~ju regionalnog sistema naseqaSremska Mitrovica (naseqa op{tine Ruma, Pe}inci, Srem-ska Mitrovica, [id).
Koncepcija razvoja sela i unapre|ewa kvaliteta `ivqe-wa u seoskim podru~jima predpostavqa uspostavqawe odgova-raju}eg stepena koordinacije i kombinovanog razvoja poqo-privrede i drugih privrednih, uslu`nih i posredni~kih de-latnosti, od malih industrijskih pogona, zanatstva, trgovine,servisnih i finansijskih usluga, do turizma i doma}e radino-sti.
U Prostornom planu su date preporuke za organizacijujavnih slu`bi prema hijerarhijskom nivou naseqa, koje pola-ze od postoje}ih mre`a javnih slu`bi i sa predpostavkom da}e se budu}i razvoj u ovom sektoru prilago|avati ekonom-
skim, institucionalnim i svojinskim promenama, kao i pla-nerskim propozicijama utvr|enim Planom.
Obedska bara je Prostornim planom Republike Srbije de-finisana kao podru~je za{tite posebnih prirodnih vredno-sti koja ima me|unarodni status za{tite i upisana je u Ram-sarsku listu.
Prema Prostornom planu Republike Srbije i merama za-{tite `ivotne sredine, koje je potrebno preduzimati u odno-su na stepen zaga|enosti, predmetni prostor pripada 8. kate-goriji.
Osnovna na~ela za{tite kulturnih dobara, a koja su odzna~aja za podru~je obuhva}eno Planom su:
- nepokretna kulturna dobra {tite se integralno sa pro-storom u kome se nalaze;
- nepokretna kulturna dobra tretiraju se kao razvojni po-tencijal podru~ja u kome se nalaze;
- za{tita kulturnih dobara je integralni deo razvoja dru-{tva;
- nasle|e koje iz raznih razloga nije obuhva}eno re`imomza{tite, uvodi se u taj re`im;
- u postupku planirawa, mere za{tite se predvi|aju i zadobra koja u`ivaju predhodnu za{titu, kao i dobra koja jo{uvek nisu adekvatno vrednovana i za{ti}ena.
Osnovne smernice za kori{}ewe i ure|ewe {uma i {um-skog zemqi{ta na osnovu PPR Srbije, odnose se na unapre|e-we stawa {uma i pove}awe povr{ina pod {umama. Sremskiokrug }e imati najve}u {umovitost od 19,8%, {to }e ~initiwegovu optimalnu {umovitost. U ciqu pove}awa povr{inapod {umama daju se slede}e smernice koje }e se realizovatikroz prostorne planove:
- utvrditi povr{ine za po{umqavawe i degradirane po-vr{ine prenameniti u {umsko zemqi{te;
- obezbediti trajnost, sistemati~nost i integralnost ugazdovawu {umama i {umskim podru~jima;
- izvr{iti bonitirawe prostora radi razgrani~ewa ze-mqi{ta na poqoprivredno i {umsko.
Osnovni pravci razvoja lovstva su pove}awe brojnostipopulacije sitne i krupne divqa~i, poboq{awe strukturekrupne divqa~i, o~uvawe retkih i ugro`enih vrsta divqa~ii ostale faune.
Prostornim planom Republike Srbije izvr{ena je rejo-nizacija poqoprivredne proizvodwe, po kojoj prostor obu-hva}en ovim Planom pripada ratarsko-sto~arskom rejonu iima izvanredne potencijale za vo|ewe ekonomski efikasne iraznovrsne ratarske, povrtarske i sto~arske proizvodwe.
Razvoj poqoprivrede na za{ti}enom prirodnom dobrumora se uskladiti sa ustanovqenim re`imima za{tite.
Smernice razvoja poqoprivrede na ostalom poqopri-vrednom zemqi{tu odnose se na:
- ~uvawe povr{ina i plodnosti poqoprivrednog zemqi-{ta uporedo sa preduzimawem celovitih i efikasnih merao~uvawa drugih prirodnih resursa za potrebe dugoro~nog raz-voja;
- potpunije iskori{}avawe komparativnih prednosti po-jedinih podru~ja za ekonomski racionalnu proizvodwu zdrav-stveno bezbedne hrane, kako za doma}e tr`i{te, tako i za iz-voz;
- stvarawe uslova za obnovu, opstanak i razvoj porodi~nihpoqoprivrednih gazdinstava na podru~jima koja su zahva}enaprocesima depopulacije;
- podsticawe sitnih poqoprivrednih gazdinstava u prav-cu pove}awa robnosti putem intenzivne proizvodwe povr}a,vo}a, gro`|a, lekovitog biqa i drugih proizvoda;
- br`i razvoj seoskih podru~ja kroz razvojne programe iprojekte sa "~istim tehnologijama";
- poboq{awe bonitetne strukture obradivih povr{inastrogom i delotvornom za{titom najplodnijih zemqi{ta odpreuzimawa u nepoqoprivredne svrhe.
Prema Prostornom planu Republike Srbije podru~jeObedske bare, po svojim prirodnim i stvorenim vrednostimaod zna~aja za turizam, pripada centralnoj turisti~koj zoni
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 347
drugog stepena. Osnovni ciq razvoja turizma u narednom pe-riodu treba da bude razvoj onih oblika i vrsta turizma, kojiza bazu imaju prirodne motive vezane za reku. Objektivno, po-stoje uslovi za razvoj nau~no-istra`iva~kog, kulturno-obra-zovnog, lovnog, ribolovnog, izletni~kog, seoskog i tranzit-nog turizma, usmerenog ka turisti~kim atraktivnostimaObedske bare.
Prostor obuhva}en ovim Planom pripada Sremskom regi-onalnom sistemu za vodosnabdevawe i oslawa se na kori{}e-we vode iz savskog aluviona na sektoru Jarak - Grabovac. Lo-kalna izvori{ta ostaju u upotrebi do racionalnih limita.
Predmetni prostor pripada sremskom regionalnom siste-mu kori{}ewa, ure|ewa i za{tite re~nih voda. Sremski si-stem }e se ubrzano razvijati sa realizacijom kanalskih siste-ma koji treba da omogu}e kori{}ewe tranzitnih voda na pod-ru~ju Srema, a predvi|a se realizacija postrojewa za pre~i-{}avawe otpadnih voda svih ve}ih koncentrisanih zaga|iva-~a. Posebno se predvi|a za{tita izvori{ta podzemnih vodaKlenak - Jarak derivacijom i pre~i{}avawem otpadnih vodaSremske Mitrovice i Rume.
Prostornim planom RS u domenu saobra}ajne infrastruk-ture u okviru gravitacione zone Specijalnog prirodnog re-zervata Obedske bare planirani su kapaciteti vodnog i drum-skog saobra}aja. U domenu drumskog saobra}aja planirano jepru`awe autoputa E-70, kao osnovnog saobra}ajnog kapacite-ta, koji omogu}ava dostupnost na najvi{em nivou saobra}ajneusluge.
U oblasti vodnog saobra}aja prostorni kompleks Obedskebare tangira plovni put-reku Savu, koji svojim potencijalomu potpunosti zadovoqava iskazane zahteve za prevozom svihpotencijalnih posetilaca.
Ostali vidovi saobra}aja nisu prostorno prisutni, ve} senalaze u bli`em okru`ewu i to `elezni~ki saobra}aj u Rumii Staroj Pazovi, a vazdu{ni preko aerodroma Sur~in u Beo-gradu.
Prostornim planom RS obuhva}ena je prenosna mre`a 220kV i 400 kV elektroenergetskog sistema, dok se mre`a od 110kV, kao i ni`eg napona obra|uje kroz regionalne prostorneplanove.
Imaju}i u vidu trajawe objekata prenosne mre`e 110 kV,220 kV i 400 kV, planira se zna~ajni obim revitalizacije de-lova mre`e, uz uva`avawe svih tehni~kih kriterijuma i per-spektive pojedinih postrojewa. Tako se planira uvo|ewetransformacije 400/X kV u osam postoje}ih trafostanica220/X.
U prostornim planovima ni`eg reda bi}e rezervisan pro-stor za dalekovode i postrojewa prenosne i distributivnemre`e 110 kV.
Razvoj i unapre|ewe telekomunikacionog sistema u Repu-blici realizova}e se u skladu sa prostorno-funkcionalnomteritorijalizacijom Republike, a na osnovu utvr|enih Gene-ralnih planova razvoja pojedinih imalaca sistema veza. Radiefikasnijeg i br`eg razvoja, kao i anga`ovawa svih potenci-jalnih izvora finansirawa, pristupi}e se daqoj demonopoli-zaciji telekomunikacionog sistema, izgradwi novih kapaci-teta, kao {to su opti~ki kablovi, gde god je to mogu}e i eko-nomski opravdano i u interesu Republike, a posebno kod iz-gradwe transportne mre`e i magistralne kablovske distri-butivne mre`e.
U pogledu osigurawa prostora za potrebe telekomunika-cionog sistema potrebno je osigurati prostor za po{tanske itelekomunikacione objekte u centru naseqa, osigurawe kori-dora za telekomunikacione kablove du` novih i postoje}ihputeva, a posebno onih koji se poklapaju sa magistralnom mre-`om, osigurawe prostora za RR veze.
Sa aspekta kori{}ewa energetskih izvora (nafta, pri-rodni gas i hidrogeotermalne vode) Obedska bara prema Pro-stornom planu Republike Srbije spada u podru~je umereneperspektivnosti.
U oblasti energetike utvr|uju se slede}i ciqevi:- poboq{awe kvaliteta rada i pouzdanosti postoje}e ma-
gistralne naftne i gasne mre`e, kao i daqi razvoj tih siste-ma/mre`a;
- gasifikacija gradova u Republici, na bazi uskla|enihkoncepcija gasifikacije i toplifikacije, u svrhu zadovoqa-vawa potreba {iroke potro{we;
- racionalno kori{}ewe i {tedwa neobnovqivih resur-sa, {tedwa proizvedene energije i stimulisawe primene no-vih tehnologija proizvodwe energije, naro~ito onih koje do-prinose racionalnom kori{}ewu, {tedwi energije i za{ti-ti `ivotne sredine;
- smawewe konflikata izme|u kori{}ewa energetskihresursa i za{tite `ivotne sredine (naseqa, stanovni{tvo,zemqi{te itd.) i preduzimawe odgovaraju}ih mera za sanira-we negativnih posledica (programi rekultivacije/revitali-zacije, otklawawe {teta itd.).
1.3. SKRA]ENI PRIKAZ POSTOJE]EG STAWA
1.3.1. Prirodni resursi
Za potrebe izrade Prostornog plana podru~ja posebne na-mene Specijalnog rezervata prirode Obedska bara ura|ena jeStudija "Strategija za{tite, razvoja i ure|ewa Obedske ba-re" koja daje prikaz sada{weg stawa i o~uvanosti prirodnihvrednosti, odnosno prostora zna~ajnih za o~uvawe ukupnogbiodiverziteta Obedske bare, kao i za{ti}enih prirodnihdobara i potencijalnih prirodnih dobara zna~ajnih za za{ti-tu.
Geomorfolo{ke i geolo{ke karakteristike
Obedska bara se nalazi na sremskoj, levoj strani reke Sa-ve. Pru`a se lu~no izme|u Obre`a i Kupinova, ispod odsekalesne terase. Du`ina bare iznosi 13,5 km, a {irina 750 m. Po-
vr{ina bare je po posledwim podacima 7,2 km2, ali se onazbog zasipawa i zarastawa u vegetaciju stalno mewa. Dubinakorita bare je 12 m, a nadmorska visina obalnog podru~ja va-rira izme|u 71 i 73 m. Aluvijalna ravan je nastala akumulacijom fluvijalnog mate-rijala muqa i peska, dok su osnovne odlike wenog reqefa uz-dignute grede i uske uzdu`ne depresije koje se naizmeni~nosmewuju.
Pojedine reqefne celine od severa prema jugu smewuju seu saglasnosti sa promenom geolo{kog sastava. Postoji, tako-|e, korelacija izme|u geolo{kog sastava i nivoa podzemnihvoda, odnosno nivoa izdani i nivoa reke Save. Podzemne vodesu vezane za peskovite i {qunkovite slojeve u koje su ume{a-ni proslojci gline, odnosno aluvijalne naslage. U zavisnostiod raznih geolo{kih i hidrolo{kih svojstava pojavquje se irazli~ita hidrografija u severnom i ju`nom delu.
Seizmika
Prema karti makroseizmi~ke rejonizacije za povratniperiod od 50 godina, izdate od strane Seizmolo{kog zavodaSrbije u Beogradu 1987. godine podru~je Obedske bare se nala-zi u zoni od 6° odnosno 7°MCS. Zemqotres datog intenzite-ta predstavqa relativno ograni~avaju}i faktor razvoja.
Hidrogeolo{ke karakteristike ju`nog Srema
U hidrogeolo{kom pogledu ju`ni Srem, posebno wegov za-padni deo, ~ini jedinstvenu celinu sa Posavinom i Ma~vom.Na ovom podru~ju isti~u se dve geomorfolo{ke jedinice vi-{eg reda:
a) aluvijalna ravan Save (inundaciona ravan i mla|a alu-vijalna terasa) apsolutne visine od 74 - 85 mANV;
b) varo{ka (lesna) terasa izdignuta za 2 - 4 m iznad aluvi-jalne ravni, koja se u blagom usponu di`e do visine oko 100mANV.
U podru~ju ju`nog Srema ukqu~uju}i i delove Ma~ve na-laze se dva tipa izdani:
1. slobodna izdan formirana u gorwem delu alevritskogkompleksa u podru~ju varo{ke terase i
2. subarterske i arterske izdani formirane u peskovito-{qunkovitim naslagama kvartarne i gorwepliocenske staro-sti.
SLU@BENI LIST APVStrana 348 - Broj 8 31. maj 2006.
Podzemne vode
Pregled pijezometara na podru~ju Obedske bare na levojobali od km 50 do km 94 Save, pokazuje da je na sektoru Obed-ske bare bilo intenzivnih osmatrawa podzemnih voda. Osma-trawa je vr{ila HE "\erdap" u sklopu mera pra}ewa uticajauspora i za{tite priobaqa od uspora. Za te potrebe je u pri-obaqu postavqena mre`a pijezometara koja je povremeno ob-navqana, dopuwavana i pogu{}ivana. Posledwih godina nisuvr{ena obnavqawa, pa je mre`a pijezometara redukovana.
Danas osmatrawa nivoa podzemnih voda vr{i VP Galovi-ca iz Zemuna i to samo na pijezometru LP-130, koji je lociranu blizini spoja kanala Vok sa Obedskom barom. On pokazujeveliku korelaciju sa vodostajima Save (dubine 2 do 5 m, i mo-`e poslu`iti pri iznala`ewu re{ewa za osve`avawe vodeObedske bare.
Hidrolo{ke karakteristike podru~ja
Prostor kojem pripada Obedska bara predstavqa ni`iinundacioni teren, koji zauzima najve}u povr{inu, nalazi seizme|u Grabovaca i Progara. Oblik bare sli~an je potkovi-ci, a prostire se na teritoriji KO Obre`.
Hidrolo{ki re`im Save u zoni Obedske bare
Reka Sava se prema raspolo`ivim podacima u [apcuosmatra od 1923. godine. Vodni re`im Obedske bare je u tesnojvezi sa re`imom Save, koja je nekada br`a i neposrednija, ne-kada sporija. Re`im vode Potkovice je slo`en. Ako se Potko-vica posmatra kao sistem ili akumulacija, onda je ulaz u si-stem - dotok u Potkovicu. Potkovica kao akumulacija primavodu i transformi{e dotok po nekoj svojoj zakonitosti u oti-cawe - izlaz iz sistema.
Dotok vode u Potkovicu odvija se na slede}e na~ine:- iz Save kroz kanal Revenicu,- iz Save kroz kanal Vok,- iz Save podzemno,- iz zale|a povr{inski,- iz zale|a podzemno,- od padavina.
Oticawe tj. odla`ewe vode iz Potkovice odvija se na sle-de}e na~ine:
- u Savu kroz kanal Revenicu,- u Savu kroz kanal Vok,- u Savu podzemno,- isparavawem sa vodene povr{ine,- evapotranspiracijom biqaka.
Hidrotehni~ki ciq revitalizacije Obedske bare }e bitiupravqawe vodnim re`imom radi obezbe|ewa po`eqnog vod-nog bilansa.
Psamolo{ke odlike Save i Potkovice
Sava je aluvijalna reka koja te~e kroz sopstveni aluvionkoji je nestabilan. U zavisnosti od koli~ine vode koja te~ekoritom, mewa se energija toka, a samim tim i vu~na sila vo-de. Automatski sa promenom - pove}awem koli~ine vode, do-lazi do procesa pokretawa re~nog nanosa, sa smawewem koli-~ine dolazi do istalo`avawa. Savska voda uti~e u Potkovicupri sredwim i visokim vodostajima, {to zna~i da unosi iznatne koli~ine nanosa. Talo`ewe nanosa koji do|e u koritoPotkovice je jedan od dva osnovna uzroka zasipawa Potkovi-ce.
Na sektoru Obedske bare, Sava je pronosila u zavisnostiod proticaja od minimalno 22 kg/sec prose~no mese~no u avgu-stu, do maksimalno 210 kg/sec prose~no mese~no u aprilu (po-daci iz merewa 1995. godine). Prose~na koli~ina za tu godinuiznosi 108,11 kg/sec. Sumarno je to iznosilo u avgustu 59.000tona, u aprilu 544.000 tona, a sumarno za tu godinu oko3.420.000 tona. Prose~an protok Save u Sremskoj Mitrovicije iznosio 1.593 m3/sec, sumarno je proteklo 50.237 miliona m3
i proneto je 3.420.000 tona nanosa, {to iznosi 0,07 kg/m3.
Prema podacima merewa, suspendovani nanos po mehani~-kom sastavu ~ini 2% pesak, 22 - 36% pra{inasti pesak i 76 -62% pra{ina.
Pedolo{ke karakteristike
Pedolo{ke karakteristike podru~ja su mozai~no izra`e-ne, jer se na malom prostoru susre}u razli~iti tipovi zemqi-{ta. O~uvani ~ernozem dominira na vi{im terenima, dok seu depresijama pod uticajem podzemnih voda javqa kao karbo-natni, bezkarbonatni i sa znacima zabarewa. Na najni`im te-renima razvijena je ritska karbonatna crnica. Ispod humu-snog sloja se javqa glej. Gajwa~a je formirana na podlozi odre~nog aluvijuma. Na malim povr{inama lesne terase javqajuse slatinasta zemqi{ta od kojih se naj~e{}e sre}e solo|.Aluvijalna zemqi{ta su peskovita i ilovasta, sa varijantomzabarenog aluvijalnog zemqi{ta koje dominira. U zoni Pot-kovice se nalaze debeli slojevi barskog treseta.
Razlika povr{ine iskazane u tabeli 2 i ukupne povr{ineobuhvata Prostornog plana odnosi se na vodene povr{ine re-ke Save.
Poqoprivredno zemqi{te
Od ukupne povr{ine u obuhvatu Prostornog plana (29431,25 ha), najve}i deo ~ini plodno zemqi{te - 90,09% (poqo-privredno i {umsko). Poqoprivredno zemqi{te ~ini 12832,95 ha ili 46,60%, a nalazi se najve}im delom u za{titnojzoni rezervata. Od ove povr{ine 11 725,51 ha je obradivo ze-mqi{te (39,84%), a 1 107,43 ha (3,76%) neobradivo.
Prirodne vrednosti
Prirodnu vrednost ovog podru~ja ~ini Specijalni re-zervat prirode "Obedska bara" koji je najve}e plavno podru~-je u SCG. Karakteri{e se izuzetnim bogatstvom biodiverzi-teta sa zna~ajnim prisustvom retkih i ugro`enih vrsta od na-cionalnog i me|unarodnog zna~aja. U wemu se nalaze brojniosetqivi (fragilni) ekosistemi, posebno vla`na stani{ta,kao i prastare {ume hrasta lu`waka i slatine. Obedska baraima poseban zna~aj za reku Savu kroz o~uvawe i unapre|ewekvaliteta re~ne vode, za mrest riba, reprodukciju vodozemacai gmizavaca, kao i za opstanak retkih i ugro`enih akvati~nihvrsta biqaka.
U`e podru~je Rezervata predstavqa odse~en meandar, fo-silno korito reke Save, pod imenom Potkovica, koji se pru-`a u du`ini od 13,5 km, a prose~ne je {irine 750 m. Vezu izme-|u Potkovice i Save pri ni`im vodostajima ~ini kanal Vokna istoku i kanal Revenica na zapadu podru~ja, dok je pri vi-sokim vodostajima gotovo cela aluvijalna ravan poplavqena.Cela aluvijalna ravan, koja je {irine od 1,7 do 7 km, isprese-cana je naizmeni~nim gredama i doqama. Na gredama rastu {u-me hrasta lu`waka sa jasenom i grabom, dok se u doqama nala-ze uglavnom lu~no povijene bare.
Na ovom srazmerno malom prostoru postoji niz razli~i-tih prirodnih sredina, razli~itih biotopa, u kojima se raz-vio i egzistira raznovrstan biqni svet, po~ev od biqnih za-jednica otvorenih staja}ih i sporo teku}ih voda, mo~vara,vla`nih livada i {uma, do umereno vla`nih livada i {uma savisokom i jako slo`enom organizacijom zajednice.
Tabela 2: Tipovi zemqi{ta u SRP Obedska bara
Tipovi zemqi{ta Povr{ina u ha %
^ernozemi 820 2,96
Gajwa~e 9403 33,91
Aluvijalna zemqi{ta 9853 35,53
Ritska zemqi{ta 4897 17,66
Slatina 1806 6,51
Livadska crnica 619 2,23
Mo~varno glejno zemqi{te 328 1,18
Ukupno 27.726 100,00
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 349
Vegetacija je predstavqena mozaikom {umske, `bunaste,travne, mo~varne i vodene vegetacije. Pored ove mozai~nostivegetacijskih tipova, treba naglasiti i veliku raznovrsnostflore u svim tipovima vegetacije.
Za ovo podru~je karakteristi~na je velika raznovrsnostbiqnih zajednica u svim tipovima vegetacije. Sre}u se razli-~ite mo~varne i vodene zajednice: priobalske, zajedniceplitkih voda, zajednica vodene povr{ine "okana", zajednicemo~varnih i vla`nih {uma u kojima je preko leta suvo zemqi-{te itd.
Nu`no je podvu}i i zna~aj `bunastih, {umskih, mo~var-nih i livadskih zajednica za o~uvawe jedinstvene bogate i ra-znovrsne pti~ije kolonije na Obedskoj bari. Velik broj pti-ca zavisi od vodene i mo~varne sredine u kojima nalaze hranu,ali isto tako i od `bunastih biqaka. Tako|e se mnogobrojnevrste ptica gnezde po drve}u u {umama, a tra`e hranu na mno-gobrojnim mo~varama u ~itavom podru~ju Obedske bare.
Kompleks ekolo{kih uslova, bujna vegetacija i drugifaktori uslovqavaju da na relativno malom prostoru `iviveoma raznolika i interesantna fauna, od koje su neke vrste(posebno pti~ije), retke ne samo u na{oj zemqi ve} i {ire.
Ekosistemski i specijski biodiverzitet Obedske barepredstavqa jednu od wenih temeqnih vrednosti. U okviru re-zervata je opisano vi{e desetina (oko 30) vodenih i mo~var-nih, {umskih i livadskih fitocenoza. Ukupno dokazano bo-gatstvo faune ptica je 220 vrsta, sisara 50 vrsta sa zna~ajnimpredstavnicima: vidra (Lutra lutra), {aka (Canis aureus), di-vqa ma~ka (Felix silvestris), kuna zlatica (Martes martes), vodo-zemaca 13 vrsta, gmizavaca 12 vrsta sa najzna~ajnijim pred-stavnikom {arkom (Vipera berus), riba 16 vrsta, insekata pre-ko 250 vrsta, zooplanktona preko 200 vrsta, gqiva oko 180 vr-sta, biqaka 500 vrsta i mahovina 50 vrsta. Nema sumwe da jestvarna biolo{ka raznovrsnost na Obedskoj bari jo{ ve}a,{to predstavqa izazov istra`iva~ima u daqem redu.
Prostrano plavno podru~je rezervata Obedska bara jeprirodno mrestili{te za veliki broj savskih vrsta riba iwihova neophodna hranidbena baza. Posebno zna~ajne vrsteriba su {tuka (Ecox lucius), ~ikov (Misgurnus fossilis), {aran(Cuprinus carpio), kara{ (Carassius carssius), itd.
Posebnu pa`wu privla~i veoma raznolik i bogat pti~ijisvet, skoncentrisan na ovom srazmerno malom prostoru, gdenaro~itu prirodnu vrednost predstavqa kolonija ptica mo-~varica koja se formira na Obedskoj bari skoro svake godinei po ~emu je Obedska bara poznata u celom svetu.
BIOCENOLO[KE KARAKTERISTIKE2
U granicama obuhvata Prostornog plana izdvaja se pod-ru~je Specijalnog rezervata prirode "Obedska bara" i stablakoja u`ivaju pojedina~nu za{titu.
Obedska bara je prirodno dobro I kategorije, prirodnodobro od izuzetnog zna~aja. Na podru~ju rezervata ustanovqenje trostepeni re`im za{tite kojim se {titi ekolo{ka vred-nost prostora i wegova biolo{ka raznovrsnost. Ustanovqenaje za{titna zona rezervata koja sa prirodnim dobrom ~ini ob-uhvat Prostornog plana.
Temeqne odlike Obedske bare imaju posebne prirodnevrednosti od nacionalnog i me|unarodnog zna~aja i ~ine ih:
- u znatnom stepenu o~uvanost, jedinstvenost, izvornost iautenti~nost prirodnih vrednosti podru~ja;
- bogatstvo ekosistemskog diverziteta i mozai~an raspo-red {umskih, livadskih, mo~varnih i vodenih zajednica;
- bogatstvo specijskog diverziteta, posebno faune ptica,uz prisustvo velikog broja biqaka i `ivotiwa, retkih, ugro-`enih u nacionalnim i me|unarodnim razmerama.
Naro~ito treba ista}i zna~aj mo~varnih predela Obed-ske bare sa fragmentima vla`ih livada i pa{waka, kao iotvorenih vodenih povr{ina (okana).
SRP "Obedska bara" zbog svojih op{te poznatih vredno-sti ima verifikovan me|unarodni status. Ukqu~ena je u kon-venciju o svetski zna~ajnim mo~varnim stani{tima (Ramsar1977.) i u spisak podru~ja od izuzetnog zna~aja za ptice Evro-pe (IBA, IBA-No 041, 1989. i 2000.). U toku je upis u Bota-ni~ki zna~ajna podru~ja (IPA) kao i za Rezervat biosfere.
FLORA I VEGETACIJA
[iri prostor Obedske bare pripada izmewenoj prirodnojsredini sa obradivim povr{inama, a prirodnu vegetaciju ka-rakteri{u ostaci {uma i male povr{ine vla`nih i umereno-vla`nih livada do suvih stani{ta sa ostacima stepe na slati-nama.
SRP "Obedska bara" se u vegetacijskom smislu nalazi u{umsko-stepskoj zoni i karakteri{e je prisustvo vodene, mo-~varne, livadske, slatinaste, korovne i {umske vegetacije.Dosada{wim istra`ivawem zabele`eno je 500 biqnih vrsta.Oko 25 vrsta biqaka se odnosi iskqu~ivo na vodene, a na mo-~varne 28 vrsta. Ostale biqne vrste predstavqaju korovske,livadske, livadsko-{umske i {umske vrste.
Flora Obedske bare
U zoni otvorenih voda (okna) pojavquje se vegetacija po-topqenih (submerznih) biqaka kao {to su drezga i sita. U ne-{to pli}im delovima raste vegetacija plivaju}ih (flotant-nih) biqaka i to: beli i `uti lokvaw, testerica, `abogriz. Uzoni prelaza vodenih biqnih zajednica i mo~varnih pojavqu-ju se hidro-heliofite, a to su: trska, sita, i|irot i dr.
Na podru~ju Obedske bare susre}u se predstavnici suben-demske vrste biqaka, kao i biqne vrste reliktnog karaktera.Grupa mediteranskih biqaka predstavqa vodene makrofite imo~varne vrste reliktnog porekla iz tercijara. Iz ove grupeizdvojene su ugro`ene vrste Crvene kwige flore Srbije. Napodru~ju Obedske bare raste i lekovita biqka (i|irot) kojaje tako|e u nestajawu, pa je na "Crvenoj listi".
Mnoge biqke su stavqene pod za{titu kao prirodne ret-kosti Uredbom o za{titi prirodnih retkosti ("Sl. glasnikRS", br. 50/93), {to podrazumeva ustanovqewe najstro`ijihre`ima za{tite wihovih stani{ta.
[ume i {umsko zemqi{te
Ukupne povr{ine pod {umama i {umskim zemqi{tem iz-nose 13 680,48 ha (u granicama Plana) {to ~ini {umovitostod 46,48%. Najve}a po{umqenost je na teritorijama katastar-skih op{tina naseqa Kupinovo, Obre` i Grabovci. U SRP senalazi 6.652ha {uma i {umskih kultura {to ~ini {umovitostRezervata od 68%. Pokrivenost {umom za{titne zone je35,8%. Ovakav odnos izme|u {umskog zemqi{ta, tj. {uma (ob-raslih povr{ina) i ostalog zemqi{ta ~ini izuzetan prirod-ni resurs ovog podru~ja, koji uti~e na ukupnu sliku predela,wegove mikroklimatske i biocenolo{ke vrednosti, ali osta-vqa i mogu}nosti za wegovo odr`ivo kori{}ewe.
[umska vegetacija
Najzna~ajniji {umski ekosistemi Obedske bare predsta-vqeni su zajednicom hrasta lu`waka sa jasenom i brestom. Re-centnu vegetaciju na malim povr{inama i fragmentno, ~inedrvenaste vrste vrba (barska iva), topola, jasen i bagremac.Na ve}em prostoru od drvenaste vegetacije prisutni su hrastlu`wak, jasen, grab, brest, ~iste ili me{ovite sastojine saprate}im vrstama (podrast) klen, glog, dren, kurika, `e{qa idr.
FAUNA OBEDSKE BARE
@ivotiwski svet u SRP Obedska bara je prilago|en eko-lo{kim uslovima vodenih stani{ta. ^ine ga predstavnicientomofaune (insekti), batrahofaune i herpetofaune (vodo-zemci i gmizavci), ornitofaune (ptice) i sisara. Pored togabara je bogata i ribom ({aran, kara{ i {tuka).
2 Izvod iz Studije PPPPN SRP "Obedska bara" - stra-tegija za{tite, razvoja i ure|ewa, RS Zavod za za{titu pri-rode Srbije, Radna jedinica u Novom Sadu, Novi Sad, jun 2004.
SLU@BENI LIST APVStrana 350 - Broj 8 31. maj 2006.
Entomofauna
U okviru klase insekata izdvojeno je 256 vrsta svrstanihu 51 familiju i 8 redova. Najbrojnija grupa je familija osoli-kih muva, zatim tvrdokrilci i stenice.
Najve}i broj vrsta su vrste sa {irokim arealom, me|utimjedan broj ih je vezan za vla`na stani{ta. Mnoge vrste suugro`ene, a neke su izdvojene kao prirodne retkosti. Pojedi-ne vrste su endemi~ne, a na ovom podru~ju su otkrivene i novevrste za nauku (rod Psilota). Mnoge vrste insekata su, kaoprirodne vrednosti, za{ti}ene Uredbom o za{titi prirod-nih retkosti ("Sl. glasnik RS", br. 50/93).
Batrahofauna i herpetofauna
Vodozemci i gmizavci Obedske bare predtavqaju hranid-benu bazu za mnoge vrste ptica, ali i regulator brojnosti fa-une beski~mewaka, naro~ito insekata. Na podru~ju Obedskebare zabele`eno je 13 vrsta vodozemaca i 12 vrste gmizavaca.Veliki broj ovih vrsta zna~ajan je u me|unarodnim i nacio-nalnim razmerama. Raznolikost vrsta su uslovili razli~ititipovi stani{ta. Neke vrste borave u vodenoj sredini kratkovreme, dok ostatak godine provode na okolnim lokalitetima.
Mnoge vrste vodozemaca i gmizavaca su za{ti}ene Ured-bom o za{titi prirodnih retkosti RS ("Sl. glasnik RS", br.50/93) mnoge su u kategoriji ugro`enih vrsta, u grupi onih ~i-ja za{tita zahteva odre|ivawe posebnih oblasti za wihovuza{titu (Aneks II Evropske unije), kao i onih koje zahteva-ju strogu za{titu (Aneks IV Evropske unije).
Ornitofauna
Ukupno bogatstvo faune ptica Obedske bare iznosi 220vrsta ptica od ~ega se u gnezdalice svrstava 142 vrste. Sada-{we stawe zbog evidentnih promena predela iznosi 195 vrstaod kojih su 111 gnezdarica. Naj~e{}e ptice Obedske bare sucrnoglava grmu{a, zeba, crvenda}, velika senica, a najre|e su~apqa ka{ikara, `uta ~apqa, mala bela ~apqa, plovka crnka,orao belorepan, stepski soko i crnogrla stanarica.
Najvrednije grupe ptica su ptice vodenih stani{ta (~a-pqe i rode) i ptice grabqivice koje su posebno brojne i ra-znovrsne po stoletnim hrastovim {umama. Posebnu ornito-faunu ~ine ptice iz grupe ptica peva~ica. Sa ovakvom razno-liko{}u ornitofaune Obedska bara predstavqa me|unarodnozna~ajno stani{te ptica u Evropi (IBA YU 09 SE) na povr{i-ni od 23 000 ha koja obuhvata rezervat i za{titnu zonu. Mnogevrste ptica su od posebnog me|unarodnog zna~aja i nalaze se
na crvenim listama ugro`enih vrsta prema IUGN kategori-jama. Oko 120 vrsta svih ptica koje naseqavaju ovo podru~jeprogla{eno je za prirodne retkosti na osnovu Uredbe o za-{titi prirodnih retkosti ("Sl. glasnik RS", br. 50/93).
Fauna sisara
Fauna sisara i bogatstvo stani{ta, od suvih do slatina-stih preko barsko mo~varnih, od livada do {umskih komplek-sa, na Obedskoj bari pru`a uslove za opstanak velikog brojavrsta. Od sisara su zastupqeni bubojedi koji su najbrojnijagrupa sisara, glodari i mesojedi. Mnoge vrste sisara su Zako-nom za{ti}ene kao prirodne retkosti. Prisutna je i visoka divqa~ (divqa sviwa, srna i jelen u pro-lazu).
MINERALNE SIROVINE I HIDROTERMALNI RE-SURSI
Na {irem podru~ju Obedske bare utvr|ene su rezerve vi-sokomineralizovanog treseta. Wegov zna~aj bi se mogao na}iu organskoj poqoprivrednoj proizvodwi. U ciqu wegove eks-ploatacije potrebno je izvr{iti detaqna geolo{ka ispiti-vawa, kako bi se definisale rezerve i kvalitet sirovine.
Na teritoriji obuhva}enoj ovim Prostornim planom, natzv. Hidrotermalnom poqu Kupinovo, utvr|en je hidrogeo-termalni potencijal, sa dve istra`ne bu{otine. Unutar gra-nica ovog poqa planira se istra`ivawe i eksploatacija hi-drogeotermalne energije i wena primena u poqoprivredi zazagrevawe staklenika, u sto~arstvu i `ivinarstvu za zagreva-we farmi, u industriji kao tehnolo{ka voda, u balneoterapi-ji i sportsko-turisti~kim centrima, za zagrevawe objekata, uribarstvu i sl.
1.3.2. Stanovni{tvo
Analiza demografskog razvoja naseqa u obuhvatu Pro-stornog plana izvr{ena je na osnovu zvani~nih statisti~kihpodataka popisa stanovni{tva u periodu 1948-2002. godine.Prema posledwem popisu stanovni{tva 2002. godine, u 5 nase-qa u obuhvatu Plana `ivi 7558 stanovnika. Jedno naseqe je izop{tine Ruma (Grabovci), dok ostala pripadaju op{tini Pe-}inci.
Distribucija stanovni{tva prema veli~inskim kategori-jama u ovih pet naseqa ukazuje da je prose~na populaciona ve-li~ina 1512 stanovnika, i sva naseqa su u veli~inskoj katego-riji od 1001-3000 stanovnika.
Analiza kretawa ukupnog broja stanovnika u obuhvatuPlana, za period od 1948-2002. godine, ukazala je na trend ve-oma blagog porasta ukupnog broja stanovnika, po prose~noj go-di{woj stopi od 0,05%, tj. populaciona veli~ina ima izuzet-no niska kolebawa, te je prisutan stagnantni oblik demo-grafskog razvoja.
U periodu od 1948-1961. godine raste ukupan broj stanov-nika, dok je nadaqe karakteristi~an permanentan pad popula-cije, do posledweg Popisa kada je zabele`en neznatan porastukupnog broja stanovnika.
Analiza migracionih kretawa izvr{ena je na osnovu po-dataka Popisa 2002. godine. Prema tim podacima u~e{}e au-tohtonog stanovni{tva je 61,5%, a najve}i broj stanovnika do-seqen je iz druge op{tine, odnosno republike.
Pored spoqnih, u nasequ su zastupqene i dnevne migraci-je. Prema popisu iz 2002. godine broj zaposlenih u ovih pet na-seqa iznosi 1531 lice, od ~ega su ~ak 58% dnevni migranti.
Struktura stanovni{tva
Analiza strukture stanovni{tva po velikim dobnim gru-pama ukazuje na nepovoqnu starosnu strukturu stanovni{tvasa ekstremno visokim indeksom starewa od 1,0, koji je gotovoujedna~en posmatrano po naseqima. Polovinu populacije na-seqa u obuhvatu Plana ~ini starije sredove~no i staro sta-novni{tvo.
Radni kontigent (`ene 15-59 god. i mu{karci 15-64 god.)~ini 61,9 % ukupne populacije. Ukupan broj aktivnih lica je
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 351
3282, a op{ta stopa aktivnosti 43,4. Iskori{}enost radnogkontigenta je 70,2 %.
Prema posledwem popisu 21,6% od ukupne populacije jepoqoprivredno stanovni{tvo, od ~ega je 62,2 % aktivno u po-qoprivredi.
U 2002. godini lica sa li~nim prihodom ~inila su 15,4 %ukupne populacije posmatranog podru~ja, a izdr`avana lica41,1 % ukupne populacije. Koeficijent izdr`avanosti (odnosizdr`avanih lica i broja aktivnih) je veoma visok 0,95.
Prema analizi obrazovne strukture stanovni{tva u popu-laciji starijoj od 10 godina 4,3 % je nepismeno stanovni{tvo.
Analiza obrazovne strukture stanovni{tva prema {kolskojspremi pokazuje da tre}inu stanovni{tva starijeg od 15 godi-na ~ini stanovni{tvo bez {kolske spreme i nezavr{enogosnovnog obrazovawa. U populaciji starijoj od 15 godina naj-ve}e u~e{}e ima stanovni{tvo sa zavr{enim sredwim(32,5%) i osnovnim obrazovawem (29,9%).
Kretawe ukupnog broja doma}instava je u analiziranomperiodu (1948-2002.god), imalo trend blagog porasta. Prose~-na veli~ina doma}instva opadala je od 4,3 do 3,2 ~lana po do-ma}instvu.
Izra`ene negativne demografske tendencije mogu bitiote`avaju}a okolnost za br`i razvoj ovog podru~ja u celini.
1.3.3. Mre`a i funkcije naseqa
Mre`u naseqa na prostoru obuhva}enom Prostornim pla-nom podru~ja posebne namene SRP "Obedska bara" ~ini 5 na-seqa prose~ne veli~ine 1511 stanovnika.
Ostvareni demografski i privredni razvoj naseqa nijedoveo do promena u prostornoj organizaciji posmatranog pod-ru~ja koje obuhvata 294 km2, {to je neposredno izra`eno u ni-skoj gustini naseqenosti, maloj prose~noj veli~ini naseqa,neznatnim promenama u veli~inskoj i hijerarhijskoj struktu-ri naseqa, kao i u funkcionalnoj neizdiferenciranosti pod-ru~ja.
Na posmatranom podru~ju formirana je mre`a naseqa re-lativno male gustine (na svakih 100 km2 nalazi se u proseku1,7 naseqa), {to je ispod pokrajinskog proseka (u Vojvodinise nalazi 2,2 naseqa na 100 km2).
Prose~na veli~ina naseqa u Vojvodini iznosi 4351 sta-novnika, a u naseqima posmatranog podru~ja 1511 stanovnika,{to ukazuje na to da je usitwenost naseqa i mala gustina mre-`e naseqa posledica nedovoqno povoqnih prirodnih uslovaza nastawivawe.
Prose~na gustina naseqenosti iznosi 25,7 st/km2,
ve}u gu-stinu imaju naseqa je koja pripadaju op{tini Pe}inci 26,4
(st/km2 ), a ni`u gustinu ima naseqe op{tine Ruma 23,1 (st/km2
). Sva naseqa, od najve}eg naseqa (Kupinovo) sa 2047 stanov-
nika i najmaweg (Ogar) sa 1143 stanovnika, svrstana su u veli-~insku kategoriju od 1000-3000 stanovnika.
Nastanak i razvoj naseqa ovog podru~ja uslovqen je pri-rodnim i stvorenim ~iniocima, koji nisu podjednako uticalina odre|ivawe polo`aja naseqa, niti su tokom istorije rav-nomerno uticali na wihov razvoj.
Najbitniji faktori koji su bili od presudnog zna~aja zapolo`aj naseqa su prirodni faktori: reka Sava, geomorfo-lo{ke karakteristike i poqoprivredne povr{ine koje opko-qavaju Obedsku baru.
1.3.4. Ruralna podru~ja
Analiziraju}i genetsko-morfolo{ki izgled naseqa uo-~ava se specifi~na urbanisti~ka struktura kao posledicaspecifi~ne geneze, formirana tokom XVII i XVIII veka. Ve-}ina naseqa je planske kompozicije geometrijskog karakteraortogonalne {eme ulica, koliko to dopu{taju lokalni geo-morfolo{ki uslovi.
Ova naseqa su u literaturi poznata kao panonska naseqakolonizacionog tipa sa izvesnim odstupawima zbog topo-grafskih uslova terena, te se unekoliko razlikuju od vojvo-|anskih naseqa uobi~ajenog izgleda. Ku}e u naseqima su u{o-rene i zbijene jedna pored druge. Ulice su prave i {iroke kodve}ine naseqa.
1.3.5. Javne slu`be
Razvijenost javnih slu`bi u naseqima u obuhvatu Plana jeu direktnoj vezi sa nivoom razvijenosti podru~ja, kao i bro-jem i strukturom stanovni{tva. Ukupno posmatrano, najlo{i-ja je situacija u oblasti, jer nijedno naseqe ne poseduje nije-dan sadr`aj iz ove oblasti. Pred{kolsko vaspitawe je zastu-pqeno samo obuhvatom dece 6-7 godina. Osnovno obrazovawe jezastupqeno u svim naseqima, kao i zdravstvena za{tita uokviru ambulanti, ili zdravstvene stanice sa stalno ili po-vremeno prisutnim lekarom. Delatnost kulture je nedovoqnorazvijena, mada u ve}ini naseqa postoje domovi kulture (u do-sta lo{em stawu). Biblioteke su formirane u okviru domovakulture ili {kola. Sportski tereni (uglavnom fudbalskaigrali{ta i tereni za male sportove) postoje u svim naseqi-ma.
1.3.6. Privredne delatnosti
Valorizacija privrednih aktivnosti analiziranog pod-ru~ja ukazuje na nedovoqno razvijeno podru~je. Podru~je kojeobuhvata Prostorni plan karakteri{e ruralna privreda ukojoj uslovi proizvodwe jo{ uvek nisu najpovoqnije re{eni,privreda koja ne mo`e da uposli ve}i broj kvalifikovaneradne snage i koju karakteri{u veoma spore strukturne pro-mene.
Najzna~ajnija privredna delatnost, odnosno dominantnaaktivnost u naseqima u obuhvatu Prostornog plana je poqo-privreda.
Ostvareni narodni dohodak ukupne privrede planskogpodru~ja nije iskazan, jer je posmatrano plansko podru~je sa-stavqeno od delova op{tina, a statisti~ki podaci o ostvare-nom narodnom dohotku daju se na nivou op{tine. Iz tog razlo-ga nije mogu}e iskazati ili procentualno u~e{}e narodnogdohotka od poqoprivrede u ukupnoj privredi planskog pod-ru~ja.
Poqoprivreda
Analizom poqoprivrednih aktivnosti u obuhvatu Pro-stornog plana dolazi se do zakqu~ka da se potencijali za raz-voj poqoprivrede nedovoqno koriste. Poqoprivredni objek-
SLU@BENI LIST APVStrana 352 - Broj 8 31. maj 2006.
ti (farme, ekonomska dvori{ta...) nisu u funkciji, a struktu-ra ratarske proizvodwe i sto~nog fonda znatno zaostaje zamogu}nostima podru~ja.
Povr{ine pod wivama i vrtovima u obuhvatu Plana obu-hvataju ukupno 11353,00 ha (11336,73+16,27 ha) ili 38,57%. Naj-ve}e povr{ine pod wivama su u KO A{awa (3331,15 ha), a naj-mawe u KO Kupinovo (1526,97 ha).
Povr{ine pod pa{wacima (311,23 ha) i livadama (281,32ha), zauzimaju ukupno 592,55 ha ili 2,01% od ukupno posmatra-ne povr{ine. U ovoj kategoriji KO Kupinovo je na prvom me-stu sa 137,85 ha pod livadama i 73,70 ha pod pa{wacima.
Na posmatranom podru~ju povr{ine pod vo}wacima i vi-nograd ima iznose svega 91,20 ha (85,29+5,91) ili zanemarqi-vih 0,3%. Ovako male povr{ine pod ovim kulturama, iskqu-~ivo slu`e za sopstvene potrebe doma}instva.
Industrija i tercijarne delatnosti
Industrija je nerazvijena, a delatnosti tercijarnog sek-tora jo{ uvek nisu dostigle nivo koji zahtevaju savremenistandardi `ivqewa.
[umarstvo
[umarstvo predstvaqa zna~ajnu privrednu granu ovogpodru~ja. Ukupno se pod {umama u okviru obuhvata Plana na-lazi 13,680,48 ha (katastarski podaci iz 2004. godine), {to ~i-ni {umovitost od 46,48% i zna~ajan {umski potencijal pod-ru~ja. Najve}i deo ovih {uma je u dr`avnom vlasni{tvu, a uprivatnom vlasni{tvu je 48,94 ha. Najve}im delom {uma ga-zduje JP "Vojvodina{ume", [G "Sremska Mitrovica" 13168,61 ha, a mawim delom {uma Vojna ustanova "Morovi}" izMorovi}a u povr{ini 1727,43 ha (podaci iz {umske osnove).Ove {ume imaju sem op{tekorisnih funkcija, i funkcijuproizvodwe tehni~kog, celuloznog i ogrevnog drveta.
Proizvodna funkcija se odvija na povr{inama {uma i{umskih kultura u okviru re`ima za{tite III stepena SRP"Obedska bara" i wegovoj za{titnoj zoni prema usvojenim po-sebnim osnovama gazdovawa {umama u okviru vi{e gazdinskihjedinica.
Plasman tehni~kog drveta se vr{i u preduze}a drvne in-dustrije u Sremskoj Mitrovici, Morovi}u, Rumi, Hrtkovci-ma, [idu, Beogradu i Debeqa~i.
U proizvodne funkcije {uma spada i proizvodwa gqiva ilekovitog biqa, kao i uzgoj i proizvodwa lovne faune, prven-stveno u lovi{tima kojima gazduje JP "Vojvodina{ume", a ko-ja se nalaze na teritorijama wihovih {uma.
Turizam
Najzna~ajnije prirodne i kulturne vrednosti na podru~juobuhva}enom Planom, koje su osnov za izbor pravaca razvoja ipotencijalnih oblika turizma su:
Prirodne vrednosti koje imaju veliki biolo{ki i ekolo-{ki zna~aj, dok se wihova turisti~ka vrednost trenutno nemo`e u dovoqnoj meri i na adekvatan na~in valorizovatizbog neopremqenosti prostora, i prilago|enosti prostora zaturisti~ke posete. Potencijalno najve}u turisti~ku vred-nost ima bogatstvo ornitofaune, atraktivan i raznolik o~u-van pejza` i bogatstvo lovne divqa~i na {irem prostoru iz-van strogog rezervata.
Od antropogenih vrednosti najve}u potencijalnu turi-sti~ku vrednost ima seoski ambijent naseqa Kupinovo, osta-ci grada Kupinika, crkva Sv. Luke, ostaci crkve Majke Ange-line i pojedina~ni seoski objekti u okolnim naseqima.
Danas je turizam u stagnaciji, a karakteri{u ga neorgani-zovanost, nepostojawe turisti~ke ponude prilago|ene zahte-vima za{tite prostora, i turisti~ki neopremqen prostor.Op{ta ocena razvijenosti turizma na prostoru Obedske bareje da sada{we stawe ne odgovara potencijalnim mogu}nostimarazvoja turizma.
Polaze}i od osnovnih karakteristika za{ti}enog pro-stora Obedske bare, ocewuje se da postoje osnovni normativ-ni preduslovi za turisti~ku valorizaciju prostora. Op{ta
turisti~ka vrednost ovog prostora je potencijalno visoka imo`e imati nacionalni i me|unarodni zna~aj.
Od oblika turizma na prostoru obuhva}enom Planom pri-sutni su nau~no-istra`iva~ki i kulturno-obrazovni, a po du-`ini trajawa i na~inu organizovanosti izletni~ki i ekskur-zioni, individualni ili grupni.
1.3.7. Saobra}aj i infrastrukturni sistemi
Saobra}aj
Geosaobra}ajni polo`aj prostora je ekscentri~an u odno-su na postoje}e saobra}ajne kapacitete svih vidova saobra}a-ja u okru`ewu. Ju`nu granicu Prostornog plana ~ini plovniput reka Sava, ali ona nema ve}eg zna~aja na afirmaciju ovogprostora u domenu poslovawa i turizma.
Osnovni vid saobra}aja koji opslu`uje ovaj prostor jedrumski saobra}aj preko mre`e kategorisanih puteva/regio-nalnih puteva R-121 Pe}inci - Kupinovo, R-103 Pe}inci -Karlov~i} i R-153-a Karlov~i} - Sur~in i lokalnih puteva[imanovci - De~ - A{awa - R-121 - i lokalnog puta Sur~in -Progar - Kupinovo. Ovi svi putevi su sa savremenim kolovo-zom i oni omogu}uju dostupnost pri svim vremenskim uslovi-ma, kao i veze sa subregionima preko autoputa E-70 Beograd -Ruma.
Izgra|enost i postoje}e stawe kategorisanih puteva kojiomogu}uju dostupnost Obedskoj bari ne zadovoqavaju osnovnekriterijume izgra|enosti i lake dostupnosti, komfora vo-`we, kao i nivoa saobra}ajne usluge jer trase prolaze kroznaseqa i imaju mno{tvo neodgovaraju}ih elemenata od rele-vantnog uticaja na odvijawe i bezbednost saobra}aja.
Analize postoje}e saobra}ajne matrice u okru`ewuObedske bare su ukazale na izvesnu stihijnost i prostornu ne-uskla|enost koje se odnose na:
nepovezanost puteva razli~itih nivoa;nedostupnost ovom kompleksu iz pravca [apca i Sremske
Mitrovice (nepostojawe direktne veze, ve} samo zaobilazne[abac-Plati~evo-Nikinci-Bresta~-Suboti{te-Obre`, zbogvojnog poligona) i
prevoz putem skele iz pravca Centralne Srbije je zbog ne-postojawa reda prevoza, organizovan tako da se zadovoqavajupojedina~ni zahtevi (po potrebi).
Postoje}e tangencijalno pru`awe regionalnog puta i po-stojawe tranzitnih kretawa po obodu prirodnog rezervata senegativno odr`avaju na odr`ivi razvoj i za{titu `ivotnesredine, naro~ito u domenu barske faune.
Nepostojawe objekata prate}e infrastrukture (za staci-onirawe saobra}aja svih struktura vozila u potrebnom obli-ku) tako|e uti~e na smawewe obima individualnih i organi-zovanih poseta.
Ostali vidovi saobra}aja (vodni, `elezni~ki i vazdu-{ni) iako su svojim kapacitetima prisutni u regionu, nisu ufunkciji ostvarewa poseta specijalnom prirodnom rezrevatujer ne funkcioni{e integralno povezivawe ukqu~uju}i i ovudestinaciju u lokaciju svojih kretawa.
Vodoprivredna infrastruktura
Snabdevawe vodom stanovni{tva i industrijeSnabdevawe vodom kako pojedinih naseqa, tako i punkto-
va na posmatranom prostoru, vr{i se iz lokalnih izvora, ko-ji su ve} zastareli i pri kraju su eksploatacionog veka.
Odvo|ewe vodaKanalizaciona mre`a za prihvat otpadnih voda nigde ni-
je izgra|ena, ve} se otpadne vode direktno upu{taju u vodoto-kove bez prethodnog pre~i{}avawa ili se za prikupqawe ievakuaciju otpadnih voda i daqe koriste septi~ke jame ogra-ni~enog kapaciteta. U velikom broju su izvedene od napu{te-nih bunara, ~ime se direktno ugro`ava neposredna `ivotnasredina i podzemqe. Zaostajawe izgradwe kanalizacije za vo-dovodnom mre`om je veoma izra`eno na ovom podru~ju, {todoprinosi permanetnom zaga|ewu `ivotne sredine i {to jenajva`nije - ugro`avawu vodnih resursa.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 353
U ve}ini naseqa postoje}a atmosferska kanalizacija nefunkcioni{e, kanali su zapu{teni i poluzatrpani, tako dadanas uglavnom slu`e kao retenzije za atmosferske vode.
Postoje}i vodoprivredni sistemiU svim dosada{wim aktivnostima korisnika prostora u
{iroj i bli`oj okolini Obedske bare, sprovo|ene su aktiv-nosti u pravcu mewawa na~ina kori{}ewa prostora, stvara-wem {to povoqnijih uslova kori{}ewa potencijala, pre sve-ga zemqi{ta i vode, u koju svrhu su izgra|eni razni vodopri-vredni sistemi.
Sistemi za{tite od poplava reke Save1. Nasip od Progara do Kupinova visokim terenom:
Levi nasip Save od Progara do Kupinova deonice od km51+279 do km 54+300 i od km 55+470 do km 56+900 sa kotom kru-ne u nivou stogodi{we velike vode;
Nasip prema Obedskoj bari od km 6+998 do km 8+884 sa za-{titinim zidom visine 0,9 m.
Sistemi za odvodwavawe poqoprivrednog zemqi{taOdvo|ewe vode sa povr{ina inundacione ravni se parci-
jalno sprovodi, sa ciqem da se osvoje nove povr{ine za poqo-privrednu proizvodwu. U tu svrhu su izgra|eni sistemi za od-vodwavawe na slivovima Krivaja, Vraw, J1 i na delu slivaProgarska Jar~ina, ~iji pregled je dat u slede}oj tabeli:
Tabela 7: Sistemi za odvodwavawe
Elektroenergetska infrastruktura
Snabdevawe elektri~nom energijom potro{a~a na pro-storu obuhva}enom Planom obezbe|eno je iz trafostanica TS110/20 kV "Pe}inci", instalisane snage 31 kVA.
Na podru~ju Obedske bare izgra|en je 400 kV dalekovodbr.409/2 RP Obrenovac (Mladost) - SR.Mitrovica 2,406/1i 450Obrenovac (RP Mladost) - Novi Sad 3, kao i 220 kV dalekovod217/1 Obrenovac 1 - Novi Sad 3. Ovi dalekovodi ~ine i deoosnovne prenosne elektroenergetske mre`e za teritoriju APVojvodine.
Postoje}e kapacitete elektroenergetske infrastrukturekarakteri{e neprilago|enost zahtevima stalno rastu}e po-tro{we. Izgra|enost prenosne i distributivne mre`e je za-dovoqavaju}a u pogledu pokrivenosti prostora, ali ne i u po-gledu kapaciteta i tehni~kih karakteristika vodova i di-stributivnih trafostanica.
Ve}i deo prenosne mre`e je odgovaraju}eg kvaliteta. Deosredwenaponske mre`e je gra|en za 10 kV naponski nivo, te semora rekonstruisati ili zameniti. Sredwenaponska 20 kVmre`a na prostoru obuhva}enom Planom je uglavnom nadzem-na, na drvenim, betonskim i gvozdeno re{etkastim stubovima,sem kratkih kablovskih deonica i napaja se energijom iz dvapravca. Jedan pravac napajawa je Nikinci-Plati~evo-Vito-jevci-Grabovci, a drudi pravac je Pe}inci-Suboti{te-DowiTovarnik-Ogar-Obre`-Kupinovo-A{awa. Od A{awe postojidalekovod 20kV, u pravcu De~a i [imanovaca, tako da postojimogu}nost rezervnog napajawa za ovaj deo prostora.
Telekomunikaciona i RTV infrastruktura
Telekomunikaciona infrastruktura kojom su obuhva}enitelekomunikacioni objekti, telefonske centrale, spojni pu-tevi i primarna mre`a u naseqima, ve}im delom i po kvali-tetu i po kapacitetu nije na zadovoqavaju}em nivou. Sekun-darna mre`a nije na zadovoqavaju}em nivou, veliki deo je iz-gra|en nadzemno i nedovoqnog kapaciteta.
U mawim naseqima, jo{ uvek nije izvr{ena automatizaci-ja i digitalizacija telekomunikacione opreme i sistema.Spojni putevi izme|u telefonskih centrala ve}im delom ni-su ostvareni opti~im kablovima, te su malih kapaciteta i te-lekomunikacioni saobra}aj se odvija ote`ano .
Spojni putevi ka nadre|enim centralama Plati~evo-Vi-tojevci-Pavlovci, Dowi Tovarnik-Ogar-Obre`, Obre`-Ku-pinovo-A{awa, realizovani su bakarnim kablovima.
Za potrebe sistema GSM mre`e mobilnih telekomunika-cija na prostoru Obedske bare nema izgra|enih baznih radio-stanica, radio-relejnih stanica i pripadaju}ih antenskihstubova.
Energetska infrastruktura
Gasovodna i naftovodna infrastruktura
Postoje}a gasovodna mre`a na podru~ju Obedske bare, po-vezana je u jedinstveni gasovodni sistem Republike Srbije.
Na podru~ju Obedske bare izgra|en je razvodni gasovodsredweg pritiska za gasifikaciju naseqa Grabovci.
Na podru~ju obuhvata Plana ne postoje izgra|eni nafto-vodi.
Le`i{ta energetskih izvora
Predpostavqa se da na ovom podru~ju postoje potencijal-na le`i{ta energetskih izvora (nafta, prirodni gas i hidro-geotermalne vode), ~iji su potencijali utvr|eni nizom istra-`nih radova.
U eksploataciji je hidrotermalno poqe Kupinovo, sa svo-jim bu{otinama.
Bu{otine
Na podru~ju obuhva}enom izradom Plana izbu{ene su dosada tri hidrotermalne bu{otine Kup-1/h i Kup-2/h i Kup-3/h.
Bu{otina Kup-1/h je izbu{ena u centru Kupinova, a Kup-2/h za potrebe PD "Kupinovo", dok se Kup-3/h nalazi u ataruistog naseqa.
1.3.8. @ivotna sredina
Prostor obuhva}en izradom Prostornog plana pokrivapovr{ine sa zna~ajnim prirodnim vrednostima, potencijalnougro`ene prostore i degradirane povr{ine.
Du`ina kanalske mre`e (m)
Red. br.
Sliv Recipijent Na~in odvodwe Hidro-mo-
dul sistema
Povr{ina pod drena`om Glavna
Sekun- darna
Ukupno
1 Progarska Jar~ina Sava C.S. 1,097 1.400 38.400 431.110 469.510
2 Kr~evine Obedska bara
Gravitacija 0 2.075 1.700 3.775
3 Krivaja Obedska bara
Gravitacija 1,16 12.600 64.400 77.000
4 Vraw Sava C.S. 0,542 160 39.800 341.299 381.099
5 J-1 Inundacija 0 3.100 12.460 15.560
Ukupno: 95.975 850.969 946.944
SLU@BENI LIST APVStrana 354 - Broj 8 31. maj 2006.
Najzna~ajniji faktori ugro`enosti ekosistema SRPObedska bara su nepovoqne promene vodnog re`ima, proceseutrofizacije vode, zarastawe, isu{ivawe i nestajawe vla-`nih stani{ta, smawewe slobodnih vodenih povr{ina, vla-`nih livada, {to ima za posledicu smawewe broja ptica gne-zdarica. Uo~qive su promene re`ima voda (zbog melioracio-nih zahvata na okolnom poqoprivrednom zemqi{tu, izgradwevodozahvata, kopawa - bu{ewa reni bunara na obali reke Sa-ve i podizawa odbrambenog nasipa). Prisutna je i pojava su-{ewa starih sastojina hrasta lu`waka u re`imu za{tite Istepena kao posledica prestarelosti sastojina hrasta.
Dugotrajan uticaj ~oveka je izra`en kroz kori{}ewa ze-mqi{ta, {uma, sto~arstvo, lov i ribolov.
Obedsku baru i ostale mawe barske povr{ine plavi rekaSava u vreme visokih vodostaja, {to odr`ava vodene povr{i-ne na za{ti}enom lokalitetu neophodne za opstanak izvornihekosistema. Na mestu ulaska savske vode u baru, nema izgra|e-nog hidrotehni~kog objekta, koji bi kontrolisao dotok vode,{to ugro`ava stabilnost ekosistema na prostoru Obedske ba-re koja direktno zavisi od kvaliteta vode reke Save.
Deo prostora severno od Save, u za{titnoj zoni Rezerva-ta, koristi se za intenzivnu ratarsku proizvodwu, uz primenuve{ta~kog |ubriva i hemijskih sredstava, {to mo`e izazvatidegradaciju kvaliteta podzemnih voda, a indirektno i vodaObedske bare.
Iznad predmetnog prostora duvaju vetrovi iz pravca is-tok-zapad, jugoistok-severozapad i severozapad-jugoistok. Ve-trovi iz pravca severozapada donose relativno ~ist vazduhjer na tom potezu nema zaga|iva~a, a vetrovi iz pravca jugoi-stoka donose vazduh iznad termoelektrana "Obrenovac 1";"Obrenovac 2" i u Lazarevcu, koji predstavqaju izvore mogu-}eg zaga|ewa vazduha. Prema izvr{enim merewima parameta-ra, koji karakteri{u kvalitet vazduha, izmerene koncentra-cije ne prelaze GVI, ali odre|eni punkt zaga|ewa predsta-vqaju deponije pepela, koji se pod udarima vetra razvejava iprenosi u okolinu.
Izgradwa melioracionih sistema i kanalske mre`e iza-zvala je isu{ivawe trstika, bara i vodenih ogledala, {to jeuticalo na izmenu biocenotske zajednice jer su nestali delo-vi flore i faune, koji predstavqaju osnovnu ishranu ornito-faune.
Podizawem novih {uma, posebno brzorastu}ih topola, ni-je postignut velik doprinos u pove}awu ekolo{kih vrednostina predmetnom prostoru. Podizawe zasada topola uti~e nasmawewe biodiverziteta i estetskih vrednosti prostora.
Izgradwa nasipa du` reke Save uticala je na smawewe vo-denih ogledala i barskih povr{ina, tj. neophodnog prostoraza ishranu ornitofaune.
Komunalna neopremqenost naseqa i nekontrolisana iz-gradwa vikend objekata izazivaju degradaciju prirodnih vred-nosti ovog podru~ja.
Izvor zaga|ewa predstavqa i direktno upu{tawe otpad-nih sanitarnih i atmosferskih voda u Obedsku baru, jer u na-seqima nije izgra|ena kanalizaciona mre`a.
Punktove degradacije predmetnog podru~ja predstavqajuneure|ene deponije i nekontrolisano odlagawe komunalnogotpada.
1.3.9. Prirodna dobra
Na podru~ju obuhva}enom izradom Plana nalaze se slede-}a za{ti}ena dobra:
1. Specijalni rezervat prirode "Obedska bara"
SRP "Obedska bara" predstavqa prirodno dobro I kate-gorije od izuzetnog zna~aja, prema Pravilniku o kategoriza-ciji za{ti}enih prirodnih dobara ("Sl. glasnik RS", br.30/92). Nekada ~uveni ornitolo{ki rezervat i kraqevsko lo-vi{te, a danas Specijalni rezervat prirode odnosno mo~var-no- {umsko podru~je u ju`nom Sremu, zbog svojih autenti~nihvrednosti, ima verifikovan i me|unarodni status.
Ekosistemski i specijski biodiverzitet predstavqaju je-dan od wenih temeqnih vrednosti. U okviru Rezervata je dosada evidentirano vi{e desetina (oko 30) mo~varnih, {um-skih i livadskih fitocenoza. Na podru~ju rezervata je uspo-stavqen trostepeni re`im za{tite, sa definisanim aktivno-stima i merama za{tite, kojima se omogu}uje odr`ivo kori-{}ewe prirodnih resursa.
Mnoge biqke (13 biqnih taksona) su stavqene pod za{ti-tu kao prirodne retkosti Uredbom o za{titi prirodnih ret-kosti ("Sl. glasnik RS", br. 50/93), {to podrazumeva najstro-`iji re`im za{tite wihovih stani{ta. Pojedine biqke su ufazi nestajawa, pa se kao ugro`ene vrste nalaze na listi Cr-vene kwige flore Srbije.
U okviru entomofaune, pojedine vrste su tako|e izdvoje-ne kao prirodne retkosti. Fauna vodozemaca i gmizavaca obi-luje vrstama koje su za{ti}ene kao prirodne retkosti Ured-bom o za{titi prirodnih retkosti Srbije (vodozemaca - 10vrsta, a gmizavaca 8 vrsta) i obuhva}ene su Annex-om II Evrop-ske unije i Annex-om IV Evropske unije (zahtevaju stro`ijuza{titu).
U pogledu ornitofaune, Obedska bara je me|unarodno zna-~ajno stani{te ptica u Evropi (IBA YU 09SE), na povr{iniod 23.000 ha, koja obuhvata i za{titnu zonu. Mnoge vrste pti-ca su od me|unarodnog zna~aja i nalaze se na crvenim listamaugro`enih vrsta prema IUCN kategorijama, a vi{e od 2/3 svihptica koje naseqavaju ovo podru~je progla{eno je za prirod-ne retkosti u Srbiji ("Sl. glasnik ", br. 50/93).
Na podru~ju Obedske bare i ve}i broj sisara predstavqaprirodne retkosti (svi bubojedi, tekunica, divqa ma~ka).
2. Stablo crne topole (Populus nigra)
Nalazi se u Dowem Sremu, izme|u Kupinova i Progara, nalokalitetu Belilo-Jasenska. Stablo je za{ti}eno kao pri-rodni spomenik-botani~ni (09. 06. 1980.god.), visoko je i pra-vilno formirano i relativno dobrog zdravstvenog stawa.
3. Stablo bele topole (Populus alba)
Nalazi se na istom lokalitetu Jasenska, u {umi, visoko je32-35m, sa pre~nikom oko 1m i dobrog zdravstvenog stawa.
1.3.10. Kulturna dobra
Ostaci naseqavawa podru~ja Obedske bare evidentiranisu od perioda mla|eg kamenog doba. Veliki broj ostataka ve-zuje se za vin~ansku i star~eva~ku kulturu. Tako|e, zabele`e-ni su ostaci iz perioda Rimske civilizacije i to arhitekton-ski ostaci vila, naseqa sa nekropolama i poqoprivrednihdobara.
Od tada do danas ovo podru~je je prolazilo kroz razli~i-te periode (od razvoja, stagnacije, opadawa). Relativna izolo-vanost i neiskori{}avawe lokacije blizine velikih centarana jednoj strani, kao i prirodnih potencijala podru~ja, uslo-vila je depopulaciju i opadawe aktivnosti, odnosno sa aspek-ta za{tite spomenika kulture, samo fizi~ko zadr`avawe sta-rih objekata etno-arhitekture bez wihovog odr`avawa ifunkcije.
Ukupno stawe kulturne ba{tine na prostoru Obedske ba-re je gotovo alarmantno. Minimalna ulagawa u objekte sa-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 355
kralne arhitekture nisu doprinela poboq{awu wegovogukupnog stawa, odnosno uticala su samo na wihovo fizi~ko ifunkionalno odr`avawe.
Objekti sakralne arhitekture
Na posmatranom podru~ju kao najzna~ajnija izdvaja se cr-kva Sv. Luke iz 15. veka, sa ikonostasom Jakova Orfelina iz1780. godine, koja predstavaqa redak primer ovog tipa arhi-tekture sakralnih objekata u Sremu.
Crkva Preobra`ewa u Obre`u i Crkva Sv. Duha u Kupi-novu (danas crkva u fazi obnove) predstavqju karakteristi~-ne primere crkvene arhitekture za period svog nastanka,(druga polovina 18. i po~etak 19. veka).
Ostaci manastira Obed, odnosno Crkva majke Angeline,tretirana je dvojako i kao sakralni objekat i kao arheolo{kilokalitet. U svojim prethodnim razmatrawima slu`ba za-{tite je poku{ala da defini{e okvire wene budu}e obnovekao rekonstrukciju predpostavqenog prvobitnog stawa. Obje-kat zavre|uje celovit tretman, od faze istra`ivawa do fazerekonstrukcije po posebnim uslovima za{tite, a u kontekstuintegralnog posmatrawa wegove specifi~ne lokacije i odno-sa prema prirodnim vrednostima neposrednog okru`ewa.
Objekti gra|anske arhitekture
Ovi objekti nalaze se kao retki primeri u arhitekturipodru~ja. Predstavqaju potrvrdu odre|enih faza u razvoju iizgradwi podru~ja (period Vojne granice), a potom obnove na-kon razarawa u Prvom svetskom ratu ili prisustvo vrlo zna-~ajne delatnosti u podru~ju - {umarstva, kao upravne zgrade{umskih gazdinstava npr. u Ogaru i Kupinovu.
Objekti narodnog graditeqstva
Objekti narodnog graditeqstva predstvaqaju karakteri-sti~ne primere primene drveta u arhitekturi ku}a i pomo}-nih objketa na teritoriji Srema, odnosno vrlo specifi~no udelu ju`nog Srema. Drvo se koristi ne samo kao konstruktiv-ni deo objekta, nego i kao deo dekoracije na fasadama. Deko-rativni elementi sa floralnim motivima kori{}eni su nastambenim, ali u jo{ ve}oj meri na poqoprivrednim objekti-ma, ambarima i kotobawama, koji naj~e{}e predstavqaju i naj-dominatnije objekte oku}nice.
Objekti etno-arhitekture javqaju se pojedina~no i uokviru dve celine u Grabovcima, kao mawi niz zadru`nih ku-}a sa pomo}nim objektima, i u Kupinovu kao reprezentativnacelina etno-sela od 10 oku}nica oko crkve Sv. Luke.
Zone za{tite nepokretnih kulturnih dobara u okviru po-smatranog podru~ja su:
A. Zona primarne za{tite - deo naseqa Kupinovo B. Zona sekundarne za{tite - preostali deo podru~ja obu-
hva}en Planom.
A. Zona primarne za{tite obuhvata deo sela Kupinovakao zonu sa najve}om koncentracijom kulturnih dobara, odno-sno kao ambijent sa posebnim prostornim i graditeqskimosobinama. Zonu primarne za{tite ~ine dve fizi~ki odvoje-ne strukture - deo sela Kupinova oko crkve Svetog Luke iostaci sredwevekovne trv|ave sa okru`ewem. U sastav zoneulaze slede}a kulturna dobra:
1. Srpska pravoslavna crkva Svetog Luke - Nepokretnokulturno dobro od izuzetnog
zna~aja;2. Etno -park - prostorno-kulturno-istorijska celina sa
10 oku}nica - Nepokretno kulturno dobro od velikog zna~aja;
3. Ku}a i oku}nica Branka Maxarevi}a br.133 - Nepokret-no kulturno dobro od velikog zna~aja;
4. Tvr|ava Kupinik - Nepokretno kulturno dobro od velikogzna~aja;5. Lokalitet "Porta Srpske pravoslavne crkve Sv. Luke" -arheolo{ki lokalitet -evidentirana nepokretnost;
6. Ostaci manastira Obed, odnosno Crkva majke Angeline-ufazi istra`ivawa.
B. Zona sekundarne za{tite obuhvata preostali deo pod-ru~ja obuhva}en Planom sa disperznim i gotovo uravnote`e-nim rasporedom prisutnih kulturnih dobara. Koncentracijadobara se pove}ava u zoni naseqa, odnosno mo`emo re}i da suarheolo{ki lokaliteti gotovo ravnomerno identifikovaniu posmatranom podru~ju.
1.3.11. Ugro`enost i povredqivost podru~ja posebne na-mene od elementarnih nepogoda
1. Zemqotres
Na osnovu dosada{we seizmi~ke aktivnosti i karte mi-kroseizmi~ke rejonizacije teritorije Vojvodine, podru~jeProstornog plana ugro`eno je pojavom zemqotresa intenzi-teta 6° MCS i 7° MCS. Zemqotresom ja~ine 6° MCS, koji sesmatra kao slabiji zemqotres sa lak{im posledicama (o{te-}ewima), ugro`eno je vi{e od 2/3 povr{ine podru~ja. U slu~a-ju pojave zemqotresa ovog intenziteta, o{te}ewa bi pretrpe-li objekti koji su izgra|eni od neobra|enog kamena, od ~erpi-}a i naboja. Tako|e, o{te}ewa bi pretrpeli i neki objektiizgra|eni od opeke, velikih blokova ili prefabrikovanihmaterijala, ali to bi bila lak{a o{te}ewa i to pojedina~na,{to je iskqu~ivo uslovqeno kvalitetom gradwe takvih obje-kata. Pojava zemqotresa ja~ine 7° MCS mogu}a je na delu pod-ru~ja oko naseqa Kupinovo ka jugoistoku prema reci Savi. Uslu~aju pojave zemqotresa ovog intenziteta, mogu se o~ekiva-ti masovnija te{ka o{te}ewa na objektima od ~erpi}a i na-boja, kao i neobra|enog kamena, dok bi lak{a o{te}ewa, alitako|e masovnija pretrpeli objekti od opeke, prefabrikova-nih blokova i objekti sa delimi~no drvenom konstrukcijom.
2. Poplave
Izlivawem reke Save iz svog korita nisu u velikoj meriugro`ena naseqa koja se nalaze u granicama obuhvata Plana.Sada{wi sistem za{tite od poplava ~ini delimi~no izgra-|en nasip od Progara do Kupinova i nasip prema Obedskoj ba-ri od km 6+998 do km 8+884. Deonica od Kupinova prema Obre-`u je najva`nija za samu Obedsku baru i na tom delu se ne pla-niraju neki ve}i radovi jer je stav da Obedsku baru ne trebabraniti od poplava izgradwom nasipa ve} da odbrambenu li-niju ~ini prirodna visoka obala.
3. Olujni vetar
U odnosu na pravac i ~estinu vetrova, podru~je Obedskebare nema povoqan polo`aj i spada u vrlo vetrovito podru~-je. Naj~e{}i je isto~ni vetar, a zatim zapadni, severoisto~nii jugozapadni vetar. Sem u`eg podru~ja Obedske bare kojuokru`uju prirodni {umski kompleksi kao {to su "Obre{ke{irine", "Kupinski kut", "Belilo-Jasenska" i "Matijevica-Kadionica", na ostalom podru~ju je veoma slabo zastupqenovan{umsko i komunalno zelenilo. Ne postoje poqoza{titnipojasevi, drvoredi pored puteva su veoma retki, a zelenilo unaseqima je slabo razvijeno {to dovodi do zakqu~ka da je za-{tita od olujnih vetrova veoma slaba i da se odgovaraju}implanskim merama mora poboq{ati. Mora se napomenuti da nao~uvawe Specijalnog rezervata prirode "Obedska bara" ne-povoqan uticaj mogu da imaju i termoelektrane "Obrenovac1" i "Obrenovac 2" koje se nalaze na pravcu duvawa jugoisto~-nog vetra koje mogu da donesu aerozaga|ewa na pomenuti za-{ti}eni prostor. Tako|e, i termoelektrana kod Lazarevcakoja se nalazi na pravcu duvawa ovog vetra predstavqa izvormogu}eg zaga|ewa vazduha. Me|utim, i pored ovih potencijal-nih opasnosti, na prostoru Obedske bare se ne vr{e se mere-
SLU@BENI LIST APVStrana 356 - Broj 8 31. maj 2006.
wa zaga|ewa vazduha, koncentracije {tetnih gasova, kao nianaliza kvaliteta atmosferskih padavina.
4. Po`ari
Naseqa u obuhvatu Prostornog plana su u grupi malih na-seqa seoskog tipa sa prete`no prizemnim objektima, velikimdvori{tima i {irokim ulicama i bez velikih koncentracijazapaqivog materijala. Mogu}i su po`ari lokalnog karakterai mawih razmera.
5. Sne`ni nanosi i poledice
Obzirom da putevi koji povezuju naseqa u okru`ewuObedske bare nisu optere}eni velikim saobra}ajem, sne`ninanosi na putevima nisu evidentirani kao elementarna nepo-goda koja bi zaustavila saobra}aj i izazvala ve}e posledice.
6. Grad i su{a
Podru~je Prostornog plana ne spada u izrazito gradobit-no podru~je, ve} je podlo`no samo povremenim prodorimaolujnih i gradobitnih oblaka. Klimatski uslovi, koji imajutendenciju mewawa u smislu pove}awa broja dana sa visokimtemperaturama bez padavina, znatno uti~u na pojavu su{e ko-ja najve}u u~estalost ima u vegetacionom periodu kada su po-qoprivredne kulture najosetqivije i kada su {tete od ove ne-pogode u to vreme najve}e.
1. 4. OGRANI^EWA I POTENCIJALI PODRU^JAPROSTORNOG PLANA
Obedska bara predstavqa podru~je sa zna~ajnim razvojnimpotencijalima u pogledu izuzetno bogatog ekosistemskog ispecijskog diverziteta kao temeqa prirodnih vrednosti, za-tim hidrolo{kih osobenosti, zna~ajnog {umskog fonda, hi-drotermalnih potencijala, kvalitetnog poqoprivrednog ze-mqi{ta i raznovrsnosti ponude turisti~kih motiva. Stvore-ne vrednosti razvojnih potencijala nalaze se u poqoprivre-di, saobra}ajnim resursima, infrastrukturi i nepokretnimkulturnim dobrima.
Veliko plavno podru~je Specijalnog rezervata prirodeObedska bara, koje iznosi gotovo 10.000 hektara, ima velikihidrolo{ki zna~aj za ~itav Dowi Srem. I pored obimnih hi-dromeliorativnih radova u drugoj polovini XX veka na le-snom platou, aluvijalna ravan Rezervata zna~ajno uti~e na po-zitivno kretawe nivoa podzemnih voda. Ovaj prostor je od po-sebnog zna~aja za vodosnadbevawe Beograda i okolnih naseqa.Zahvaquju}i velikom plavnom podru~ju, Obedska bara ima ve-liki zna~aj za odbranu od poplava naseqa i obradivih poqanizvodno od Rezervata, a tako|e zna~ajno smawuje snagu mati-ce reke i stepen erozije obala. [iroka plavna zona Obedskebare, sa gustom vegetacijom posebno od trske i rogoza, pred-stavqa veoma dobar fitofilter za savsku vodu koju znatnopro~i{}ava i ujedno akumulira velike koli~ine nanosa kojedolaze rekom pri visokim vodostajima.
Na ovom srazmerno malom prostoru postoji niz razli~i-tih prirodnih sredina, razli~itih biotopa, u kojima se raz-vio i egzistira raznovrstan biqni svet, po~ev od biqnih za-jednica otvorenih staja}ih i sporo teku}ih voda, mo~vara,vla`nih livada i {uma, do umereno vla`nih livada i {uma savisokom i jako slo`enom organizacijom zajednice.
Kompleks ekolo{kih uslova, bujna vegetacija i drugifaktori uslovqavaju da na relativno malom prostoru `iviveoma raznolika i interesantna fauna, od koje su neke vrste(posebno pti~ije) retke, ne samo u na{oj zemqi, ve} i {ire.
Nu`no je podvu}i i zna~aj `bunastih, {umskih, mo~var-nih i livadskih zajednica za o~uvawe jedinstvene bogate i ra-znovrsne pti~ije kolonije na Obedskoj bari. Veoma je razno-lik i bogat pti~iji svet, skoncentrisan na ovom srazmernomalom prostoru, gde naro~itu prirodnu vrednost predstavqakolonija ptica mo~varica koja se formira na Obedskoj bari
skoro svake godine i po ~emu je Obedska bara poznata u celomsvetu.
Osnovni potencijal Obedske bare, koji ~ini da ovaj pro-stor ima posebnu prirodnu vrednost su:
- delimi~na o~uvanost i raznovrsnost orografskih i hi-drografskih ritskih oblika;
- o~uvanost izvornih biqnih zajednica i raznovrsnostfaune (posebno ornito), raznovrsnost i bogatstvo prirodnihpojava i oblika i wihova me|usobna povezanost i prepleta-nost;
- izvorne, prirodne vredosti ritskih stani{ta, koja susvuda u svetu u nestajawu.
Obedska bara poseduje jedinstven splet prirodnih i kul-turno-istorijskih vrednosti na relativno malom prostoru,{to je ~ini dodatno atraktivnom za razvoj ekolo{kog i dru-gih vidova odr`ivog turizma. Na isto~nom kraku wene potko-vice postoje ru{evine sredwevekovnog utvr|ewa Kupinika iz1388. godine, ostataka manastira Obed iz 1501. godine, crkvaSv. Luke na rubu Kupinova iz 1451. godine kao i etno-kom-pleks sastavqen od grupe starih ku}a. Osim crkve Sv. Luke ietno-kompleksa, ostale lokacije se za sada ne nalaze u stawukoje omogu}ava turisti~ke posete. Restauracijom sredweve-kovnog utvr|ewa i manastira i revitalizacijom wihove oko-line, bilo bi omogu}eno potpuno sagledavawe prirodnih ikulturno istorijskih vrednosti ovog dela Obedske bare i sta-vqawe u funkciju jedne od najatraktivnijih zona za razvojekolo{kog turizma.
SRP Obedska bara u skladu sa svojim potencijalima mo`eda bude osnovna komponenta budu}e uspe{ne egzistencije sta-novni{tva, da pru`i realne uslove za razvoj eko-turizma, re-kreacije, edukacije, stru~nog usavr{avawa i realizacije is-tra`iva~kih programa.
Jasno je da se vrednosti Obedske bare u pogledu turisti~-ke valorizacije mogu oceniti kao velike na planu sadr`ajno-sti prostora, vrednosti prirodne i kulturne ba{tine i de-lom pristupa~nosti destinacije.
U radijusu od 100 km od posmatranog podru~ja nalaze seBeograd (51 km od Obre`a) i Novi Sad (80 km od Obre`a), dvanajve}a turisti~ki podru~ja u Srbiji. Pored toga u istom ra-dijusu su Sremska Mitrovica i [abac. Obodnim delovima op-{tine Pe}inci prolaze najva`nije saobra}ajne magistrale:autoput i `elezni~ka pruga Beograd-Zagreb, put Beograd-No-vi Sad i Novi Sad-[abac. Beogradski aerodrom Sur~in nala-zi se na obodu {ireg prostora Obedske bare. Reka Sava je ta-ko|e zna~ajna saobra}ajnica, plovna ~itavim tokom krozSrem.
Izuzetna sadr`ajnost prostora i wegova raritetnost ko-ja se ogleda kako u raznovrsnosti biqnog i `ivotiwskog sve-ta, prisustvu ugro`enih biqaka i `ivotiwa, naro~ito ptica,ali i u bogatstvu spomenika kulture ~ini prostor Obedskebare potencijalno turisti~ki vrlo vrednim podru~jem. Vred-nost se pove}ava u uslovima kada se turisti~ki proizvodikreiraju u odnosu na tra`wu koja se okre}e ka individualnomgostu, ve}oj sadr`ajnosti i raznovrsnosti sadr`aja boravka,vra}awu prirodi i kulturnim vrednostima koji nisu samo in-teresovawe za spomenike kulture ve} i za etnolo{ko nasle|e,stare zanate i lokalne manifestacije i obi~aje.
Najve}i problem dosada{weg razvoja turizma na Obedskojbari je u tome {to nisu jasno definisani nosioci razvoja tu-rizma, {to korisnici tog prostora ne snose konsekvence ne-dovoqnog ili neadekvatnog kori{}ewa prostora za potrebeturizma, kao i to {to nisu postojale ozbiqne aktivnosti ve-zane za razvoj turizma na Obedskoj bari, jer savremeno turi-sti~ko tr`i{te zahteva konkretne i atraktivne programerazvoja.
Hotel "Obedska bara" u Obre`u raspola`e sa 34 le`aja,restoranom, dva salona, terasom i parkingom. Pored hotela je
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 357
pristup Obre{kom oknu-Jezeru, tako da je mogu}e iznajmiti~amac, vodi~a, uzeti ribolovnu dozvolu (dnevnu ili godi-{wu).
Realno, kulturno-istorijsko nasle|e {ireg prostoraSpecijalnog rezervata prirode Obedska bara izuzetne jevrednosti, ali u isto vreme nije turisti~ki valorizovano.Ve}ina spomenika kulture nije ni pripremqena za turisti~-ke posete (arheolo{ka nalazi{ta, ambari sa kotobawama, ne-ki sakralni objekti po selima), a ne postoji ni muzejska po-stavka koja bi na jednom mestu dala ber delimi~ni uvid u et-nolo{ko nasle|e (ku}e, ambari sa kotobawama), {to bi uz ar-heolo{ku postavku moglo da predstavi uvid u bogatstvo kul-turno-istorijskog nasle|a posmatranog podru~ja.
Ograni~ewe razvoja turizma {ireg prostora Obedske ba-re sa kojim se susre}e i ovaj Plan je nepostoje}a strategijerazvoja podru~ja koja bi podrazumevala jasan model razvoja,odgovaraju}e fondove, zakonsku regulativu, nosioce i fazerazvoja, kontrolu ostvarivawa plana i javnost u radu-kakopredvi|a veliki broj deklaracija, preporuka koje se prime-wuju u Evropi.
Rezultat planirawa bez postojawa ekonomskih modela,pravne regulative, interesnog povezivawa privrednih subje-kata i velikog uticaja lokalne zajednice, dovodi do rezulta-ta koji su sada na delu. Turisti~ki promet na Obedskoj bariopada. Registruju se, pored nau~no istra`iva~kih grupa ikampova, ekskurzioni tokovi. Tokom godine bude do 20.000 po-setilaca - |aka, a od tog broja samo se 2 000 |a~kih obroka po-slu`i u hotelu "Obedska bara". I pored toga {to lov na pod-ru~ju Obedske bare ima dugu tradiciju, ne mo`e se re}i da spa-da u pose}enija lovi{ta na podru~ju Vojvodine.
Izgra|enost i postoje}e stawe saobra}ajne infrastruk-ture, odnosno kategorisanih puteva koji omogu}uju dostupnostObedskoj bari, ne zadovoqavaju osnovne kriterijume izgra|e-nosti i lake dostupnosti, komfora vo`we kao i nivoa saobra-}ajne usluge, jer trase prolaze kroz naseqa i imaju mno{tvoneodgovaraju}ih elemenata od relevantnog uticaja na odvija-we i bezbednost saobra}aja.
Postoje}i saobra}ajni potencijal mre`e se lako mo`emodifikovati izgradwom i dogradwom pojedinih segmenata,kako bi smawewem du`ine ruta pristupa uticali na pove}awebroja posetilaca iz gradskih aglomeracija.
Prisustvo vodnog saobra}aja u bliskom okru`ewu Obed-ske bare je sada neiskori{}eni potencijal koji u budu}nostitreba da preraste u jedan od osnovnih potencijala, naro~itoako se `eli da Obedska bara postane zna~ajna turisti~ka de-stinacija.
Op{ta demografska situacija na posmatranom podru~ju jenepovoqna. Osnovne strukture stanovni{tva su takve da ne}eobezbediti poboq{awe demografske situacije ni u narednomperiodu.
Na osnovu utvr|enih biodinami~kih karakteristika po-pulacije, dosada{wih razvojnih tendencija, planiranih merademografske politike, kao i prognoziranog privrednog iukupnog dru{tvenog razvoja, u periodu 2002-2022. god. za po-smatrana naseqa je prognozirana stagnacija ukupnog brojastanovnika, tako da }e 2022. godine u naseqima u obuhvatuPlana `iveti 7645 stanovnika. Prose~na veli~ina doma}in-stva iznosi}e 3,0 ~lana po doma}instvu, a ukupan broj doma-}instava bi}e 2514.
Tabela 8: Pregled broja stanovnika i doma}instava po naseqima:
Glavne privredne delatnosti na podru~ju SRP Obedskabara su {umarstvo i poqoprivreda, potencijalno i turizam.[umarstvo kao oblik kori{}ewa dominira unutar Rezerva-ta, a poqoprivreda u za{titnoj zoni.
[ume u okviru obuhvata ~ine zna~ajan prirodni i pri-vredni potencijal podru~ja. Karakteri{e ih, posebno one{umske zajednice u okviru Rezervata, bogatstvo biqnih i `i-votiwskih vrsta. Osnovne funkcije {uma su za{titna i edu-kativna, nau~no- istra`iva~ka, funkcija obnove i razvoja di-vqa~i, ali i proizvodna.
Ukupna povr{ina pod {umama i {umskim zemqi{tem uobuhvatu Prostornog plana (Rezervat i wegova za{titna zo-na) je 13.680,48 ha (katastarski podatak) {to ~ini {umovi-tost 46,48%. U Specijalnom rezervatu prirode u re`imimaza{tite I, II i III stepena se nalazi 6.652 ha {uma i {umskihplanta`a (7 539 ha ukqu~uju}i i {umsko zemqi{te), {to ~i-ni {umovitost Rezervata od 68%.
[umovitost za{titne zone Rezervata od 35,8%, ukazuje naveoma povoqan odnos obraslo-neobraslo zemqi{te. [ume za-{titne zone, iako ~ine znatnu procentualnu zastupqenost uodnosu na ukupnu povr{inu, su neravnomerno raspore|ene, islabo me|usobno povezane za{titnim zelenilom koje bi ~ini-lo vegetacijske koridore za protok biqnih i `ivotiwskihvrsta.
Osnovna ograni~ewa koja ugro`avaju prirodne vrednostisu:
- nedovoqna kompatibilnost i uskla|enost izme|u pro-grama za{tite prirodnih dobara u SRP i programa/planovarada u {umarstvu;
- ugro`enost lokaliteta Debela gora-Velika greda (te-meqni prirodni fenomen), zbog posete turista umesto u re-`im za{tite I stepena stavqen je u re`im za{tite III stepe-na;
- u nekim slu~ajevima razvoj intenzivnog {umarstva, po-sebno podizawe planta`nih zasada klonskih topola, na me-stima gde su ranije bile vla`ne livade i pa{waci;
- izostanak obnavqawa starih prirodnih {uma sa hrastomlu`wakom (uslovqen promenom nivoa podzemnih voda, masov-nim prisustvom pitomih sviwa i nadirawem agresivnih vrstadrve}a - jasen, `e{qa, klen, topola).
[ume, na ~ijim teritorijama se nalaze lovi{ta, idealnasu stani{ta za uzgoj krupne divqa~i (jelen, srna, divqa svi-wa) i sitne divqa~i (zec, divqa patka, fazan, jarebica). U lo-vi{tu "Kupinik" organizacioni faktori upravqawa lovi-{tem, kao i prusustvo doma}e stoke su doveli do ometawa ra-dova na uzgoju divqa~i, pa i smawewa broja jelena i divqesviwe. Ovo lovi{te obuhvata ve}i deo SRP "Obedska bara".U re`imu za{tite I stepena iskqu~en je lov, dok je u re`imuza{tite II stepena dozvoqen sanitarni lov u ciqu o~uvawa
SLU@BENI LIST APVStrana 358 - Broj 8 31. maj 2006.
brojnosti `ivotiwa (spre~avawa zaraznih bolesti). U lovi-{tu "Karaku{a" je ogra|eni deo (u povr{ini od 2257,12 ha) ifazanerija, a deo ovog lovi{ta se nalazi u obuhvatu Prostor-nog plana.
U obuhvatu Prostornog plana su i lovi{ta lova~kihudru`ewa "Obedska bara" na teritoriji op{tine Pe}inci i"Srem" na teritoriji op{tina Ruma i Pe}inci. U ovim lovi-{tima, sem jelena, prisutne su ve} pomenute vrste kao gajenadivqa~. U svim lovi{tima sem gajenih vrsta divqa~i i lovo-stajem za{ti}enih vrsta, prisutne su i trajno za{ti}ene vr-ste divqa~i i divqa~ van re`ima za{tite.
Ribolovna fauna je zastupqena sa 16 vrsta u sva tri ste-pena za{tite. Vrsta Misqurnus fosillus se nalazi na spisku pri-rodnih retkosti. Prisustvo ihtiofaune ima ekonomski zna-~aj, ali i zna~aj u o~uvawu genofonda ribqih vrsta.
U oblasti poqoprivrede razvojne potencijale ~ine:- zdrava ekolo{ka sredina, koja preovla|uje u okru`ewu
Obedske bare;- povoqni klimatski uslovi za razvoj poqoprivrede kon-
tinentalnog tipa;- solidna pedolo{ka osnova za razvoj zemqoradwe;- mogu}nost razvoja sto~arstva baziranog na pa{wa~kim
potencijalima, autohtonih vrsta;- razvoj Obedske bare kao turisti~kog podru~ja, sa mogu}-
no{}u da se zna~ajan deo poqoprivrednih produkata utro{ina tom podru~ju.
Osim prirodnih, postoji i vi{e prostornih i demograf-skih karakteristika, koje predstavqaju odre|enu prednost uodnosu na druge lokacije:
- povoqan odnos obradivih povr{ina i poqoprivrednogstanovni{tva;
- relativna blizina Beograda kao zna~ajnog konzumentapoqoprivrednih produkata;
- mogu}nost da se deo proizvoda valorizuje kroz turisti~-ku ponudu.
Poqoprivredna proizvodwa u za{ti}enim podru~jima ukakve spada i Obedska bara ima niz ograni~ewa, koja proisti-~u iz potrebe wenog uskla|ivawa sa re`imom za{tite ekolo-{ke celine u ~ijem okru`ewu se odvija.
Osnovni problemi i ograni~ewa delatnosti sekundarnogi tercijarnog sektora su:
- nezaposlenost;- prestanak rada nekih preduze}a (pogona);- problemi u procesu privatizacije;- stagnacija male privrede i uslu`nog zanatstva;- nedostatak savremenih trgovinskih kapaciteta i nedo-
voqan magacinski prostor;- lo{a opremqenost ugostiteqskih objekata, nizak nivo
usluge, kao i nedovoqna iskori{}enost jedinog sme{tajnog kapaciteta
Vodoprivredna infrastruktura
Na delu vodnog podru~ja koji je obuhva}en Prostornimplanom podru~ja posebne namene SRP "Obedska bara" nalazese kapitalni vodoprivredni objekti, od zna~aja kako za vodo-privredu, tako i za stanovni{tvo koje `ivi na tom prostoru.
Hidrolo{ke osobenosti podru~ja Obedske bare predsta-vqaju istovremeno i potencijal i ograni~ewe za za{titu ikori{}ewe voda i vodotoka. Te osobenosti su zasluga uticaja~oveka, ~ime je bitno poreme}en vodni re`im bare.
^ovek svojim aktivnostima ugro`ava Obedsku baru po ra-znim osnovama. Te aktivnosti bi se mogle svrstati u nekoli-ko kategorija:
1. Promena vodnog re`ima povr{inskih i podzemnih vo-da:
- re`im povr{inskih voda se mewa izgradwom kanala zaodvodwavawe zale|a Obedske bare. Vode koje padnu na slivbivaju prikupqane i brzo sprovedene kanalima u Savu, a deovode koji se infiltrira u zemqi{te i podzemno prihrawujeinundaciju Save se smawuje;
- povr{inske vode u inundaciji stvaraju bare, ometaju uz-goj {uma i ote`avaju prolaz kroz inundaciju, zato se isu{ujusistemom kanala i prirodni re`im se prilago|ava tehnolo-giji uzgoja {uma;
- na nekim mestima se ograni~ava te~ewe vode kroz bare;- podzemne vode su ugro`ene zahvatima iz podzemqa. To
dovodi do promene strujne slike u podzemqu i do promene re-`ima, a u okviru promene re`ima - do primene nivoa vode;
- sistemi za odvodwavawe omogu}uje promenu namene povr-{ina i zaposedawe do sada nezaposednutih povr{ina za pri-vrednu delatnost;
3. Izgradwa objekata i postrojewa koja neposredno iliposredno mewaju u`u
ili {iru okolinu Obedske bare.4. Primena raznih herbicida i pesticida u poqoprivredi
i {umarstvu.5. Raznim privrednim i drugim aktivnostima koje naru{a-
vaju prirodno stawe (slobodni uzgoj sviwa unutar Potkovica,kori{}ewe {ume, obrada poqoprivrednih povr{ina u zoniza{tite Obedske bare).
Osnovna ograni~ewa na ovom prostoru vezana su za izgrad-wu hidrotehni~kih objekata za odvodwavawe, slivova Vraw,Krivaja (Obre`) i Progarska jar~ina ~ime je trajno isu{enona hiqade hektara nekada zamo~varenog i zabarenog zemqi-{ta na kojem se danas odvija intenzivna poqoprivredna pro-izvodwa. Ovim radovima je poreme}en jedinstven ekosistem inaru{ena je ravnote`a izme|u prostora Obedske bare i we-nog neposrednog okru`ewa, {to je dovelo do nestajawa bara itrstika, isu{ivawa pojedinih vodenih povr{ina, a samim timi nestajawa dela flore i faune koje predstavqaju va`nu ka-riku za odr`awe i ishranu ornitofaune na posmatranom pro-storu. Svaka daqa promena ustaqenih hidrolo{kih karakte-ristika na ovoj vrsti za{ti}enog dela prirode izazvala bikatastrofalne posledice i direktno bi ugrozila stabilnostukupnog ekosistema i mo`e se re}i da bi u tom slu~aju ceo za-{ti}eni deo prostora bio izlo`en trajnoj degradaciji wego-vih prirodnih temeqnih vrednosti.
Ure|ewe naseqskih teritorija Obre`a i Kupinova i wi-hova komunalna opremqenost je na takvom nivou da ne obezbe-|uje aktivnu za{titu kontaktnih povr{ina sa Obedskom ba-rom.
Poseban problem predstavqa nepostojawe sistema za od-vo|ewe otpadnih i atmosferskih voda koje se danas direktnoupu{taju u Obedsku baru ili se proce|uju u podzemqe putemnepropisno izvedenih septi~kih jama i kopanih bunara.
Elektroenergetska i telekomunikaciona infrastruktura
Postoje}a elektroenergetska i telekomunikaciona mre-`a uz potrebno uve}awe kapaciteta i revitalizaciju omogu-}i}e kvalitetno i sigurno napajawe elektri~nom energijom iodvijawe telekomunikacionog saobra}aja na planskom pro-storu.
Energetska infrastruktura
Postoje}i kapaciteti i izgra|enost gasovodne mre`e napodru~ju Obedske bare, pru`aju mogu}nost wenog pro{irewai daqe izgradwe u ciqu gasifikacije svih naseqa na ovompodru~ju.
Hidrogeotermalna energija
Prema podacima Pokrajinskog sekreterijata za energeti-ku i mineralne sirovine hidrogeotermalni potencijali is-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 359
pitani su samo na nivou prospekcijskih istra`ivawa i to naHidrotermalnom poqu Kupinovo.
Na osnovu svetskih i doma}ih iskustava, ocewuje se da bise geotermalne vode Panonskog basena Vojvodine, s obziromna fizi~ko- hemijske i geotermalne odlike, mogle koristitiu slede}im oblastima: poqoprivredi za zagrevawe stakleni-ka, u sto~arstvu i `ivinarstvu za zagrevawe farmi, u indu-striji kao tehnolo{ka voda, u balneoterapiji i sportsko-tu-risti~kim centrima, zagrevawe objekata, u ribarstvu i sl.
Mineralne sirovine
Na {irem podru~ju Obedske bare ustanovqene su rezervevisokomineralizovanog treseta. U fazi revitalizacije - iz-muqivawa Obedske bare bi se mogla obavqati eksploatacijatreseta i wegovog kori{}ewa u poqoprivrednoj proizvodwi.U ciqu definisawa rezervi i kvaliteta sirovine, na ~ita-vom podru~ju sa pojavom treseta, mogu}a su detaqna geolo{kaistra`ivawa.
Za{tita prirode i `ivotne sredine
Podru~je Obedske bare se nalazi pod neprestanim utica-jem razli~itih faktora, koji dovode do degradacije prirod-nih vrednosti.
Pod antropogenim uticajem (melioracioni radovi, podi-zawe planta`nih zaseda klonskih topola, pretvarawe {um-skog zemqi{ta u poqoprivredno, gradwa reni bunara, ne-plansko {irewe naseqa) ubrzavaju se procesi prirodne suk-cesije - zara{}ivawe mo~varnog biotopa, {to mo`e izazvatiwegov nestanak sa svim prirodnim vrednostima.
Vodena ogledala Obedske bare i ostalih mawih barskihprostora plavi reka Sava u vreme visokih vodostaja, {to po-zitivno uti~e na vodene povr{ine zbog odr`avawa celokup-nog `ivota ovog specifi~nog prostora. Ovaj pozitivni efe-kat plavqewa je umawen zbog stalne zaga|enosti vode rekeSave, koja bi trebalo da pripada II kategoriji ~isto}e vode,me|utim stepen ~isto}e vode varira i kre}e se izme|u II i IVkategorije, {to negativno uti~e na stabilnost i o~uvanosteko-sistema Obedske bare.
Izgradwom melioracionoh sistema, osnovne i detaqnekanalske mre`e, zaustavqen je proces prekomernog vla`ewazemqi{ta, {to je izazvalo promene u ekosistemu: trstici ibare su nestali, vodena ogledala su isu{ena, nestao je deoflore i faune i izmewen je lanac ishrane, {to se negativnoodra`ava na ornitofaunu.
Zbog navedenih razloga neophodno je uspostaviti optima-lan re`im voda tj. stvoriti hidrauli~nu vezu Obedska bara -reka Sava, koriste}i savremena hidrore{ewa.
Procesi degradacije prirodnih vrednosti su izazvanirazli~itim faktorima, pri ~emu je proces zara{}ivawa - eu-trofizacija najva`niji. Zarastawe vodenih povr{ina je pro-uzrokovalo smawewe slobodnih vodenih povr{ina, a zakoro-vqavawe povr{ina pod travnom vegetacijom (vla`ne livade,slatina) dovelo do wihovog smawewa. Poseban problem pred-stavqa "gu{ewe" vodenih ogledala trskom, koja ih svojom ve-likom biomasom i produkcijom isu{uje, {to zahteva kontro-lisano kori{}ewe ove biqne vrste.
Ekstenzivno sto~arstvo (gajewe sviwa) nije prilago|enoza{titi i o~uvawu najvrednijih prirodnih {umskih ekosi-stema (zone pod re`imom za{tite I i II stepena).
Zbog zarastawa vodenih stani{ta i slu~ajeva ribokra|esmawene su mogu}nosti za mrest i obnavqawe ribqeg fonda.
Nedostatak odgovaraju}ih projekata i sredstava za ade-kvatno upravqawe za{ti}enim prirodnim dobrom od me|una-
rodnog zna~aja su neki od faktora koji ote`avaju za{tituprirodnih vrednosti Rezervata.
Neposredno okru`ewe severno od reke Save, intezivno sekoristi za ratarsku proizvodwu, uz veliku primenu ve{ta~-kog |ubriva i hemijskih sredstava za{tite, {to negativnouti~e na kvalitet podzemnih voda, koje se kre}u do reke Save.Indirektno, ove promene uti~u i na kvalitet podzemnih vodaObedske bare.
Primena ve{ta~kih |ubriva i pesticida u poqoprivred-noj proizvodwi, putem ocednih voda pospe{uje eutrofizacijui izaziva degaradaciju vodenih ekosistema u rezervatu.
Divqe deponije i neadekvatno odlagawe komunalnog otpa-da po naseqima predstavqaju izvore degradacije zemqi{ta, aindirektno i podzemnih voda i vazduha.
Iznad prostora Obedske bare duvaju vetrovi iz pravacajugoistok-severozapad i severozapad-jugoistok. Vetrovi izpravca severozapada donose ~ist vazduh jer u neposrednoj bli-zini nema lociranih ve}ih zaga|iva~a, ali iz pravca jugoi-stok donose vazduh sa prostora termoelektrana "Obrenovac1" i "Obrenovac 2", koji mo`e biti optere}en aerozaga|iva-~ima, koji nastaju sagorevawem ugqa. Termoelektrana u Laza-revcu tako|e predstavqa potencijalni izvor zaga|ewa vazdu-ha, {to mo`e izazvati pojavu kiselih ki{a i zasipawe tla,flore, faune i vodenog ogledala pepelom, o ~emu do sada ne-ma egzaktnih pokazateqa.
2. CIQEVI PROSTORNOG RAZVOJA
2.1. OP[TI I POSEBNI CIQEVI
1. Op{ti ciqevi
Op{ti ciqevi razvoja podru~ja obuhva}enog izradomPlana proisti~u iz usvojenih ciqeva i opredelewa prostor-nog razvoja Republike i specifi~nosti ovog podru~ja u pro-storno-funkcionalnom smislu:
- postizawe racionalne organizacije i ure|ewa prostora,uskla|ivawem wegovog kori{}ewa sa mogu}nostima i ograni-~ewima u raspolagawu prirodnim i stvorenim vrednostima isa potrebama dugoro~nog socijalnog i ekonomskog razvoja(Prostorni plan Republike Srbije);
- obezbe|ewe prostornih uslova za realizaciju konceptatrajno odr`ivog (uravnote`enog) razvoja podru~ja, naro~itou oblasti sfere `ivotne sredine, ekonomske i dru{tvenesfere;
- obezbe|ewe adekvatne prevencije, minimizirawa, moni-toringa i kontrole svih oblika zaga|ivawa;
- definisawe prostornih uslova razvoja podru~ja, kao de-la integralnog upravqawa u okviru celokupnog sistema za-{tite `ivotne sredine.
2.2. POSEBNI CIQEVI
Kao posebni ciqevi navode se:- za{tita posebno vrednih, ugro`enih i degradiranih
podru~ja;- integracija za{tite `ivotne sredine u sve pojedina~ne
sektorske politike i strategije razvoja;- planirawe i odr`ivo kori{}ewe prirodnih resursa, do-
bara i energije;- uvo|ewe energetski ekonomi~nijih tehnologija i poste-
peni prelazak na maksimalno mogu}e kori{}ewe obnovqivihprirodnih resursa;
- podsticawe proizvodwe i primene tehnologija koje sma-wuju zaga|ivawe `ivotne sredine i proizvodwu otpada;
- maksimalno mogu}e smawewe, u skladu sa dostignutimstepenom dru{tveno-ekonomskog razvoja, svih aktivnosti ko-je imaju negativne efekte na prirodni sistem;
- razvoj i ure|ewe sela treba tretirati integralno sa or-ganizacijom i ure|ewem seoskog atara kao prostora neposred-nih razvojnih uslova i resursa seoskih naseqa.
SLU@BENI LIST APVStrana 360 - Broj 8 31. maj 2006.
Ciqevi razvoja po pojedinim oblastima
Stanovni{tvo
Osnovni ciq daqeg razvoja stanovni{tva odnosi se nausporavawe procesa depopulacije podru~ja i spre~avawe da-qeg pogor{avawa vitalnih karakteristika populacije.
Mre`a naseqa
Osnovne ciqeve i smernice za budu}i razvoj i razme{tajnaseqa na podru~ju Obedske bare sa~iwavaju:
- uravnote`en populacioni rast po pojedinim naseqima,te postizawe optimalne gustine naseqenosti u naseqima u za-visnosti od ukupnih potencijala okru`ewa;
- podsticawe daqeg razvoja postoje}ih naseqa, uz usmera-vawe promena u strukturi delatnosti, sa ciqem da se ostvare{to povoqniji odnosi izme|u privrednih i neprivrednih de-latnosti;
- pove}awe nivoa socio-ekonomske razvijenosti podru~ja;- podsticawe razvoja seoskog tuirzma i razvoja tercijar-
nih delatnosti, posebno u oblasti snabdevawa i pru`awausluga za zadovoqavawe raznovrsnih potreba stanovni{tva iposetilaca (turista).
Privreda
Ciq izrade Prostornog plana u oblasti privrede je utvr-|ivawe strategije razvoja podru~ja kompatibilne sa osnov-nim ciqevima za{tite, razvoja i unapre|ewa prirodnog kom-pleksa (za{ti}eni delovi prirode, za{titna zona). Razvojniciq, u privrednom smislu, je valorizacija prirodnih pogod-nosti, na osovini poqoprivreda - {umarstvo - turizam, uzo~uvawe i unapre|ewe ekolo{kih vrednosti podru~ja.
Polaze}i od raspolo`ivih resursa proizvodwe najva`ni-ji privredni potencijali, kao osnova budu}eg razvoja su poqo-privredno zemqi{te, {ume i prirodne i antropogene vredno-sti podru~ja Obedske bare, koje su danas nedovoqno iskori-{}ene za razvoj turizma. Shodno tome, razvojni ciq ovog pod-ru~ja trebalo bi da bude dinami~niji razvoj turizma, u odno-su na ostale privredne grane.
U ciqu pove}awa stepena zaposlenosti i prihoda stanov-ni{tva treba podsticati razvoj male privrede. Da bi se do-stigao nivo koji zahtevaju savremeni standardi `ivqewa neo-phodan je razvoj i izgradwa kapaciteta tercijarnih delatno-sti (trgovine, ugostiteqstva, zanatstva).
Poqoprivreda
U oblasti poqoprivrede osnovni zadatak je iznala`ewemogu}nosti za ostvarewe odr`ivog razvoja poqoprivrede uneposrednoj blizini osetqivog ekosistema Obedske bare.
Zbog izuzetnih prirodnih vrednosti Obedske bare, kojeukazuju na jedinstvenost podru~ja u nacionalnim, ali i me|u-narodnim razmerama, ciqevi Prostornog plana u oblasti po-qoprivrede su:
- da izvr{i za{titu prirodnih vrednosti i uskladi mo-gu}nosti poqoprivredne valorizacije podru~ja i o~uvawe je-dinstvenog ekosistema;
- da uravnote`i razvoj naseqa obuhva}enih Planom krozmaksimalno kori{}ewe dozvoqenih vidova poqoprivrede inepoqoprivrednih delatnosti;
- da obezbedi o~uvawe i optimalno kori{}ewe zemqi{tapredvi|enog za poqoprivredu i sa~uva ga od svih vrsta degra-dacije (zaslawivawa, preterana upotreba hemijskih sredsta-va, kao i promena namene poqoprivrednog zemqi{ta);
- potpuno iskori{}avawe komparativnih pogodnosti pod-ru~ja za ekonomski isplativu proizvodwu zdrave hrane;
- smawivawe razlika u intenzitetu poqoprivredne proiz-vodwe me|u razli~itim tipovima gazdinstava i delovima po-smatranog podru~ja.
[umarstvo
Op{ti ciqevi gazdovawa {umama na podru~ju Prostor-nog plana su:
- za{tita, o~uvawe i unapre|ewe stawa i funkcija {um-skih ekosistema u skladu sa principima odr`ivog razvoja;
- kori{}ewe {uma u okviru rekreativno-turisti~kih, na-u~no-istra`iva~kih, vaspitno-obrazovnih, privrednih i dr.aktivnosti u skladu sa ekolo{kim principima i re`imimaza{tite specijalnog rezervata prirode i
- pove}awe doprinosa {uma za{titi prirodnih vredno-sti, unapre|ewu lovstva, vodosnabdevawa, za{titi vodnog ipoqoprivrednog zemqi{ta, proizvodwi zdrave hrane i dr.
Posebni ciqevi u oblasti {umarstva na podru~ju Speci-jalnog rezervata prirode su:
- sprovo|ewe trostepenog re`ima za{tite, posebno utrajno uskla|enom kori{}ewu i obnovi {uma;
- usagla{avawe interesa {umarstva sa ostalim korisni-cima;
- usagla{avawe {umskih osnova sa programima za{tite irazvoja ovog podru~ja, Aktom o za{titi
- Rezervata, Uredbom o za{titi prirodnih retkosti RS iRamsarskom konvencijom;
- zamena {umskih kultura u delovima rezervata autohto-nim vrstama;
- o~uvawe sada{weg odnosa povr{ina pod {umama, ~isti-nama, barama i livadama;
- o~uvawe stabala na kojima se gnezde retke ptice grabqi-vice i crne rode, kako bi se pospe{ili uslovi za opstanakugro`ene faune ptica.
Posebni ciqevi u oblasti {umarstva i van{umskog zele-nila u za{titnoj zoni Specijalnog rezervata prirode su:
- razvijawe proizvodnih funkcija {uma u skladu sa wiho-vom osnovnom namenom;
- {irewe, povezivawe i za{tita biqaka i `ivotiwa krozstvarawe vegetacijsih koridora izme|u me|usobno udaqenihbiotopa, kao mere ure|ivawa predela;
- poboq{awe mikroklimatskih uslova i pozitivnih uti-caja u oblasti poqoprivrede i vodoprivrede kroz formirawevan{umskog zelenila u okviru saobra}ajne infrastrukture,uz vodotoke i u okviru poqoprivrednog kompleksa;
- za{tita pojedina~nih degradacionih punktova (deponi-je, pozajmi{ta, kopovi), izvori{ta voda i naseqa od {tetnihuticaja imisija, formirawem za{titnog zelenila;
- uno{ewe autohtonih vrsta i smawewe upotrebe pestici-da i ve{ta~kih |ubriva.
Lov i ribolov
Posebni ciqevi u oblasti lovstva u lovi{tu JP "Vojvo-dina{ume" i lova~kih udru`ewa su:
- za{tita, gajewe, lov i odr`avawe lovi{ta u ciqu o~uva-wa ekolo{ke ravnote`e u prirodi;
- za{tita, lov i kori{}ewe drugih, lovostajem za{ti}e-nih, vrsta divqa~i koje stalno ili povremeno `ive u lovi-{tu;
- trajno odr`avawe ekonomskog kapaciteta lovi{ta krozobnavqawe i prirast divqa~i glavnih gajenih vrsta;
- za{tita retkih, prore|enih i ugro`enih vrsta (koloni-je ptica mo~varica, orlovi belorepani, crne rode i dr. vr-ste);
- usmeravawe glavnog vida kori{}ewa turizma na lovni iekolo{ki (fotoasafari), posebno u lovi{tu JP "Vojvodina-{ume";
- razvijawe komercijalnog lova odstrelom divqa~i i pro-dajom mesa i trofeja u zonama za{tite specijalnog rezervatagde je to dozvoqeno;
- poboq{awe prirodnih stani{ta posebno u re`imu za-{tite I i II stepena Rezervata i adekvatno opremawe lovi-{ta;
- usagla{eno gazdovawe svih lovi{ta s obzirom na neo-grani~eno kretawe divqa~i,
- stvarawe uslova za obavqawe nau~no-istra`iva~kog ra-da u lovi{tu "Kupinik".
Op{ti ciqevi u okviru gazdovawa ribolovnom faunomsu:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 361
- o~uvawe i poboq{awe ribqeg fonda kroz stvarawe po-voqnijih prirodnih uslova za kontinuiranu ribqu produkci-ju i obezbe|ewe koristi od ribolovnih resursa, u skladu saprirodnim mogu}nostima ovog podru~ja;
- gazdovawe ribolovnim vodama u za{ti}enom dobru spro-voditi u skladu sa propisanim re`imima za{tite;
- pra}ewe i prou~avawe populacije svih zna~ajnih, poseb-no retkih i ugro`enih ribqih vrsta.
Turizam
Osnovni ciq izrade Prostornog plana je obezbe|ivaweprostornih uslova za revitalizaciju, za{titu i odr`ivi raz-voj turizma. U skladu sa tim potrebno je:
- definisati nosioce razvoja turizma Obedske bare kakobi organizacija, ure|ewe i opremawe prostora Obedske barebili u funkciji razvoja odr`ivog turizma;
- opredeqewe za one oblike turizma, odnosno takav turi-sti~ki proizvod koji je konkuretan na turisti~kom tr`i{tu;
- uskladiti prostorni razme{taj lokaliteta sa postoje-}im objektima i raspodelom resursa, tako da se lokalitetinalaze na lako dostupnim lokacijama;
- opredeliti se za one aktivnosti koje vode razvoju slede-}ih oblika turizma: ekolo{ko-obrazovni, kulturno-manife-stacioni, sportsko-rekreativni, lov i ribolov, izletni~ki iseoski.
Za{tita prirode i `ivotne sredine
Prioritetni ciqevi za{tite prirodnog fenomena Obed-ske bare bazirani su na principu aktivne za{tite u skladu sautvr|enim re`imima, odnosno sa ograni~enim na~inom i obi-mom kori{}ewa, koji }e obezbediti o~uvawe biolo{ke ra-znovrsnosti i optimalno odr`avawe osnovnih biolo{kihfunkcija:
- uspostaviti optimalan funkcionalni re`im voda, pove-zivawem Obedske bare sa rekom Savom, kanalima Vok i Reve-nica i izgradwom adekvatnih hidrotehni~kih objekata;
- o~uvawe barsko-mo~varnog kompleksa Obedska bara u ce-lini, u pogledu prirodnih hidrolo{kih uslova i tipi~nog ve-getacijskog pokriva~a i unapre|ewe stani{nih uslova jednogod posledwih ritsko-plavnih podru~ja reke Save;
- za{tita specifi~nih tipova akvati~ne, mo~varno-bar-ske, vla`no livadske vegetacije, autohtonih {umskih sastoji-na, populacija ritskih ugro`enih vrsta flore (naro~ito ve-getacije na vla`nim livadama) i faune (posebno ptica mo~va-rica);
- podizawe autohtonih sastojina na povr{inama na kojimastani{ni uslovi to dozvoqavaju;
- uskla|ivawe dozvoqenih vidova kori{}ewa prirodnihresursa ({umarstvo, lov, ribolov i sto~arstvo) u skladu sare`imom za{tite i o~uvawa ovog prostora.
U za{titnoj zoni, u kontekstu za{tite prirodnih resur-sa, neophodno je realizovati slede}e ciqeve i zadatke:
- odvo|ewe otpadnih voda re{iti izgradwom kanalizaci-one mre`e i wihovim pre~i{}avawem na odgovaraju}im ure-|ajima;
- re{iti problem sistema za odvodwavawe poqoprivred-nog zemqi{ta u za{titnoj zoni (recipijent-reka Sava);
- kori{}ewe poqoprivrednog zemqi{ta vr{iti uz kon-trolisanu primenu hemijskih sredstava za{tite i ve{ta~kog|ubriva;
- formirawe van{umskog zelenila u vidu poqoza{titnihpojaseva i du` infrastrukturnih koridora;
vr{iti za{titu i o~uvawe vrednih biocenotskih zajedni-ca;
- adekvatno odlagati komunalni otpad i vr{iti elimina-ciju sto~nih le{eva, u skladu sa Nacionalnom strategijomupravqawa otpadom i va`e}im pravilnicima,
- eksploataciju mineralnih sirovina vr{iti u skladu saZakonom o rudarstvu.
Saobra}ajna infrastruktura
U oblasti saobra}ajne infrastrukture postavqaju se sle-de}i ciqevi:
- plan saobra}ajne infrastrukture na prostoru obuhva}e-nom izradom Plana treba da bude uspostavqen na bazi strate-{kih opredeqewa datih u okviru Prostornog plana Republi-ke Srbije;
- uvo|ewe destinacije "Obedska bara" u sistem ponude No-vog Sada, Beograda, Sremske Mitrovice kroz obezbe|ewe op-timalnih uslova raznih prilaza (vodom i drumom) kroz iz-gradwu i rekonstrukciju puteva svih nivoa, kao i uspostavqa-wem kapaciteta koji }e omogu}iti i prilaz preko plovnog pu-ta reke Save;
- ukqu~ivawe potencijala plovnog puta reke Save u domenputni~kog prevoza zainteresovanih komitenata;
- utvr|ivawe optimalne saobra}ajne mre`e kategorisa-nih i nekategorisanih puteva u okru`ewu Obedske bare, uzuva`avawe svih prostorno-funkcionalnih i ekolo{kih kri-terijuma za odr`avawe ekolo{kih karakteristika odr`ivograzvoja ovog specifi~nog prostora;
- usmeravawe razvoja saobra}ajne infrastrukture u okvi-ru ovog prostora kako bi se ostvarila protivpo`arna za{ti-ta, kao i ekolo{ka za{tita biodiverziteta;
- formirawe sistema pe{a~kih i biciklisti~kih staza ina taj na~in pribli`iti prirodne vrednosti Obedske bare.
Vodoprivredna infrastruktura
Ciqevi dugoro~nog razvoja vodoprivredne infrastruktu-re na podru~ju Obedske bare su:
- regulacija korita Obedske bare;- sanacija isto~nog luka korita Obedske bare (korito ba-
re i kanal Vok);- produbqivawe zapadnog luka Obedske bare - Revenice
radi omogu}avawa dotoka vode u baru;- rezervacija prostora za potrebe budu}eg izvori{ta za
regionalno vodosnabdevawe stanovni{tva;- racionalno kori{}ewe voda, a naro~ito voda za pi}e;- prioritet u kori{}ewu voda ima planska racionaliza-
cija potro{we i vi{ekratno kori{}ewe voda u tehnolo{kimprocesima;
- poboq{awe snabdevawa vodom svih korisnika;- izgradwa sistema za odvo|ewe otpadnih voda;- pre~i{}avawe otpadnih voda;- osigurawe povoqnog re`ima kori{}ewa i za{tite pod-
zemnih voda;- usagla{avawe razvoja sistema vodovoda i kanalizacije
sa potrebama korisnika;- za{tita kvaliteta podzemnih i povr{inskih voda;- za{tita naseqa, industrijskih kompleksa i poqopri-
vrednih povr{ina od spoqnih i unutra{wih voda.
Elektroenergetska infrastruktura
- obezbediti kvalitetnu i sigurnu isporuku elekti~neenergije diktiranu potro{wom u narednom periodu za sve po-tro{a~e na podru~ju;
- u potpunosti revitalizovati prenosnu mre`u;- obezbediti koridore za novu prenosnu mre`u;- obezbediti dovoqno kapaciteta;- rekonstruisati postoje}u 10 kV mre`u i izgraditi novu
20 kV u skladu sa promenom transformacije elektri~ne ener-gije, tako da sva naeqa, turisti~ki centri i ostali lokalite-ti turisti~ko rekreativne namene i eksploatacije, budu po-vezani mre`om od 20 kV. Niskonaponska distributivna mre-`a, preko koje se direktno snabdevaju svi potro{a~i na ovompodru~ju, treba da se uskladi sa ovim promenama;
- izgraditi nove i rekonstruisati postoje}e trafostani-ce na 20/0,4 kV, u skladu sa zahtevima rekonstruisane distri-butivne mre`e;
- u naseqima, turisti~kim i rekreacionim punktovimaizgraditi kvalitetnu spoqnu rasvetu po zahtevima JSO;
- izgradwa elektroenergtske mre`e u re`imima za{tite,mora biti prilago|ena i diktirana istim.
Telekomunikaciona i RTV infrastruktura
- obezbediti potreban broj telefonskih prikqu~aka za svekorisnike (doma}instva u naseqima i privredne subjekte);
SLU@BENI LIST APVStrana 362 - Broj 8 31. maj 2006.
- izgraditi me|umesni telekomunikacioni sistem PTT, zaosigurawe kvaliteta kako me|umesnih veza dovoqnog kapaci-teta, tako i me|unarodnih;
- polo`iti opti~ke kablove i omogu}iti savremen sistemprenosa;
- zameniti dotrajalu opremu i modernizovati mre`u, dabi se obezbedilo pouzdanije i kvalitetnije funkcionisawetelekomunikacionog sistema PTT i uslovi za uvo|ewe savre-menih usluga;
- uvesti nove telekomunikacione usluge uvo|ewem opti~-kih kablova u mesne mre`e;
- uvesti mobilne usluge zasnovane na radio prenosu;- izgraditi moderne pristupne kablovske mre`e, za obez-
be|ewe {irokopojasnih servisa;- razvoj javnih, komercijalnih i lokalnih radio i TV pro-
grama, uz konstantno pra}ewe i ukqu~ivawe novih tehnologi-ja u skladu sa svetskim trendovima;
- osigurawe koridora za telekomunikacione kablove du`svih novih i postoje}ih puteva, a posebno du` magistralnemre`e;
- osigurawe koridora za RR veze;- izgradwa mikrotalasnih sistema za distribuciju radio
i televizijskih programa u seoskim i mawim gradskim sredi-nama izolovanim ostrvima KDS.
- iskori{}avawe hidrotermalne energije iz postoje}ihbu{otina;
- stimulisati razvoj i kori{}ewe alternativnih oblikaenergije, ~ime bi se znatno uticalo na poboq{awe `ivotnogstandarda i za{titu i o~uvawe prirodne i `ivotne sredine.
3. GRANICE CELINA I PODCELINA POSEBNENAMENE I ZONA ZA[TITE
Definisawe granica celina i podcelina posebne namenei zona za{tite Obedske bare predstavqa vi{estruko slo`enpostupak. Prihvataju}i ~iwenicu da zakonske odrednice zah-tevaju precizno utvr|ivawe granica Specijalnog prirodnogrezervata, u Prostornom planu neophodno je izvr{iti i de-finisawe specifi~nih zona uticaja, te po tom osnovu izdvo-jiti celine i podceline. U odnosu na funkcionisawe i kvali-tet ekosistema Obedske bare, od zna~aja su uslovi koji regu-li{u na~in kori{}ewa prostora (prirodnih resursa i stvo-renih vrednosti) i aktivnosti na znatno {irem prostoru.
Na taj na~in uo~ena je potreba za definisawem bar triuticajna podru~ja:
(a) zona neposrednog uticaja, (b) zona uticaja {ireg podru~ja gde dominantnu ulogu ima-
ju prirodni faktori i (c) zona uticaja {ireg podru~ja gde dominantnu ulogu ima-
ju stvorene vrednosti i qudske aktivnosti, koja se prostire iizvan granica Plana, .
Prema tome, utvr|ivawe granica podru~ja uticaja u sva-kom segmentu je imalo za ciq da zadovoqi dve osnovne pretpo-stavke: (a) da bude u funkciji definisawa direktnog uticajai (b) diferencira prostor na na~in koji }e biti u funkcijiukupnog ekonomsko i turisti~ki odr`ivog razvoja podru~ja.
S obzirom na slo`enost definisawa granica uticaja napodru~je i wihovo me|usobno preplitawe, u prethodnom po-stupku izrade Plana, bilo je neophodno utvrditi i posebnemetodolo{ke postupke. Specifi~nost podru~ja zahtevala je idefinisawe pomo}nog istra`iva~kog aparata sa ciqem da se
odgovori na otvorena pitawa funkcionisawa podru~ja Obed-ske bare kao jedinstvenog ekosistema, sa jedne strane, i na~i-na kori{}ewa prostora u {irem okru`ewu, sa druge. Mada jestepen detaqnosti posmatrawa prirodnog kompleksa i radomstvorenih vrednosti razli~it, u sinteznom postupku dovedenisu na nivo koji je omogu}io definisawe integralnih zona uti-caja.
Podru~je obuhva}eno izradom Plana ~ine dve, u prostor-no-funkcionalnom smislu, razli~ite celine (Referalnakarta br. 1):
podru~je SRP Obedska bara (9.880,43 ha);za{titna zona, odnosno uticajno podru~je koje ~ini pro-
stor izme|u granice SRP Obedska bara i granice obuhvataPlana (19.550,82 ha).
1. Celina SRP Obedska bara
U okviru podru~ja SRP Obedska bara, izdvajaju se slede}epodceline prema prirodnim karakteristikama:
Obedska baraKupinske gredeKupinski kutVitojeva~ko ostrvo i ^ewinske gredereka Sava.
Na podru~ju SRP Obedska bara, Uredbom o za{titi suustanovqena podru~ja sa razli~itim re`imima za{tite, kojase izdvajaju kao posebna podcelina u okviru SRP:
1. re`im za{tite I stepena povr{ine 324,93 ha, 2. re`im za{tite II stepena povr{ine 2.536,22 ha i 3. re`im za{tite III stepena povr{ine 7.019,28 ha.
2. Celina za{titne zone
Ovo podru~je ~ine poqoprivredno zemqi{te, {umsko ze-mqi{te, vodno zemqi{te, gra|evinska podru~ja naseqa u ob-uhvatu Plana, zone ku}a za odmor, radne zone izvan naseqa ipovr{ine pod me|unaseqskom i regionalnom infrastruktu-rom.
BILANS POVR[INA PLANIRANIH CELINAI PODCELINA POSEBNE NAMENE, ZONA ZA[TITE
I UTICAJNOG PODRU^JA
Tabela 9: Bilans povr{ina
R.br. NAZIV Povr{ina u ha
1. SRP Obedska bara 9.880,43
1.1.
1.2.
PODCELINE POSEBNE NAMENE - turisti~ka zona "Kupinske grede" - turisti~ka zona " ^ewin " - turisti~ka zona "Grabojeva~ko - Vitojeva~ko ostrvo" ZONE RAZLI^ITIH RE@IMA ZA[TITE - re`im za{tite I stepena - re`im za{tite II stepena - re`im za{tite III stepena
324,93 2.536,22 7.019,28
2. UTICAJNO PODRU^JE 19.550,82
- poqoprivredno zemqi{te i ribwaci - {umsko zemqi{te - vodno zemqi{te - gra|evinski rejoni naseqa - turisti~ki lokaliteti - radne zone izvan naseqa - me|unaseqska i regionalna infrastruktura
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 363
Planom su, kao prostorno-funkcionalne podceline po-sebne namene, utvr|eni turisti~ki lokaliteti "Kupinovo","Obre`" i "Plandi{te", kao i turisti~ke zone Kupinskegrede, ^ewin i Grabojeva~ko-Vitojeva~ko ostrvo (Referalnakarta br. 3). Turisti~ki lokaliteti se nalaze u okviru celi-ne za{titne zone, dok se turisti~ke zone prostiru u okviruceline SRP Obedska bara.
4. POLO@AJ I REGIONALNI ASPEKTI RAZVOJAPODRU^JA POSEBNE NAMENE
Za planirawe sela i ruralnog podru~ja Obedske bare (kojepodrazumeva naseqa sa pripadaju}im atarima) neophodno jeprimeniti regionalni nivo planirawa, imaju}i u vidu da poje-dina~na seoska naseqa nisu ekonomski, organizaciono, insti-tucionalno i kadrovski sposobna za obavqawe kompleksnih za-dataka prostornog razvoja na principima odr`ivog razvoja.
Obzirom da su prirodne vrednosti Obedske bare dobile ime|unarodnu verifikaciju, regionalni aspekt razvoja plan-skog podru~ja dobio je svoju me|unarodnu dimenziju. U tomsmislu, celokupan kompleks za{tite, kori{}ewa i unapre|e-wa prostora nije mogu}e lokalizovati samo na objekat Obed-ske bare i wegovo naju`e okru`ewe, jer se moraju uva`avatizahtevi me|unarodnih Konvencija i projekata.
U skladu sa posmatrawem uticajnih faktora nezavisno odadministrativnih granica, utvr|eno je da je podru~je Obedskebare izlo`eno vi{estrukim uticajima slede}ih faktora:
- zona uticaja severno od objekta Obdeske bare na terito-riji op{tina Ruma i Pe}inci i daqe prema grebenu Fru{kegore;
- uticaj reke Save u svom celokupnom toku;- uticaj podru~ja sa desne strane reke Save (teritorije op-
{tina Obrenovac, Vladimirovci i [abac), sa izuzetnom kon-centracijom i nepovoqnim uticajima objekata i aktivnosti;
- uticajna zona beogradske aglomeracije, naro~ito uoblast izvori{ta za snabdevawe grada vodom.
Uticaj regionalnog okru`ewa na prostor Obedske barestalno je prisutan i nadaqe }e, tokom planskog perioda bit-no uticati na stvarawe uslova i mogu}nost o~uvawa te poseb-no vredne prirodne sredine.
5. NAMENA POVR[INA SA BILANSOM PLANI-RANIH NAMENA I SADR@AJA
Prostorni plan podru~ja posebne namene Specijalnog re-zervata prirode Obedska bara obuhvata povr{inu od 29 431,25ha koja se prema re`imima za{tite deli na:
Tabela 10: Obuhvat Prostornog plana prema re`imima za{tite:
Re`imi za{tite (ha) % Predlog izmene re`ima ha %
Specijalni rezervat prirode - re`im za{tite I stepena1 - re`im za{tite II stepena - re`im za{tite III stepena Za{titna zona SRP
9820,00 314,922 2565,08 6940,00
19611,25
33,4 1,1 8,7
23,6 66,6
9880,43 324,93
2536,22 7019,28
19551,07
33,6 1,1 8,6
23,9 66,4
Ukupno 29431,25 100,0 29431,25 100,00
Bilans povr{ina podru~ja Prostornog plana prema strukturi kori{}ewa zemqi{ta po katastarskim kategorijama dat jeu slede}oj tabeli:
Tabela 11: Bilans povr{ina podru~ja Prostornog plana prema strukturi kori{}ewa zemqi{ta po katastarskim kategori-jama u ha
Osnovna karakteristika kori{}ewa prostora je visokou~e{}e kategorije {uma i {umskog zemqi{ta od 13.680,42 haili 46,48% ukupne povr{ine obuhvata Prostornog plana.
Posle kategorije {uma i {umskog zemqi{ta sledi kate-gorija obradivog zemqi{ta (u kojoj su slede}e strukture: wi-va, vrt, vo}wak, vinograd, livada), sa ukupnom povr{inom od11.725,52 ha {to iznosi 39,84% ukupne povr{ine obuhvataProstornog plana.
Povr{ina pod plodnim zemqi{tem (poqoprivredno i{umsko zemqi{te) iznosi 26.513,43ha {to ~ini 90,09% ukup-ne povr{ine obuhvata Plana.
Ovi izuzetno povoqni odnosi plodnog i neplodnog ze-mqi{ta, obradivog i neobradivog, kao i {umskog i poqopri-vrednog zemqi{ta bi}e zadr`ani i u planskom periodu.
Ukupno podru~je obuhva}eno Prostornim planom deli se,prema osnovnim kategorijama kori{}ewa zemqi{ta u plan-skom periodu, na slede}e povr{ine:
3 Povr{ina iz Uredbe o za{titi SRP "Obedska bara"4 Povr{ina utvr|ena nakon ispravqawa tehni~kih gre{aka u
Uredbi o za{titi SRP "Obedska bara"
SLU@BENI LIST APVStrana 364 - Broj 8 31. maj 2006.
U ustanovqenom obuhvatu Prostornog plana (29431,25 ha){umsko zemqi{te pove}ava postoje}u povr{inu u odnosu napoqoprivredno zemqi{te, formirawem vetroza{titnih po-jaseva uz putne korodore. U planiranoj nameni predvi|eni suribwaci kod Obre`a i Jasenska.
U obuhvatu Prostornog plana nalazi se 5 naseqa, locira-nih u za{titnoj zoni Specijalnog rezervata prirode. Grani-ce gra|evinskih rejona ovih naseqa su definisane va`e}omprostornoplanskom i urbanisti~kom dokumentacijom.
6. PRAVILA KORI[]EWA, URE\EWA I ZA[TITEPLANSKOG PODRU^JA
6.1. URE\EWE I KORI[]EWE PODRU^JA PREMAUTVR\ENOM RE@IMU ZA[TITE
KOMPLEKSI (podru~ja) posebne za{tite prirode:Na podru~ju SRP "Obedska bara" Uredbom o za{titi spe-
cijalnog rezervata prirode "Obedska bara" ("Sl. glasnik RS"br. 56/94) uspostavqeni su:
1. Re`im za{tite I stepena koji obuhvata podru~je Debe-le gore.
Na podru~ju re`ima za{tite I stepena sprovode se mereutvr|ene zakonom koji ure|uje za{titu `ivotne sredine, od-nosno zabrana kori{}ewa prirodnih bogatstava i iskqu~ujusvi drugi oblici kori{}ewa prostora i aktivnosti, osim na-u~nih istra`ivawa i kontrolisane edukacije.
2. Re`im za{tite II stepena obuhvata severni i severoi-sto~ni deo potkovice Obedske bare, Kupinske grede, Rogozi-ta baru, Kosturnicu, baru Vrbova~a, baru Ko{arwa~a, kanalRevenicu, podru~je bara i greda Grabova~ko-Vitojeva~kogostrva, Vitojeva~ke hrastove i kanal Vraw.
Na podru~ju re`ima za{tite II stepena zabraweno je:1. promena sastava {umskih sastojina i wihovo privredno
kori{}ewe,2. po{umqavawe bara i livada,3. vr{ewe svih delatnosti koje mewaju uslove `ivota u
biotopima, zaga|ivawe voda, izvo|ewe zemqanih radova, promena vegetacije i sl.,
4. lov i ribolov osim kada je to potrebno radi o~uvawaoptimalne brojnosti `ivotiwa
i za{tite od zaraznih bolesti,5. sakupqawe i kori{}ewe za{ti}enih biqnih i `ivo-
tiwskih vrsta,
6. kretawe qudi bez posebnih dozvola.
U podru~ju re`ima za{tite II stepena obezbe|uje se: plan-ska sanitarna se~a stabala, uzgojni radovi za {umske sastoji-ne, ko{ewe livada posle 15. jula svake dve do tri godine, pre-zentacija za{ti}enih podru~ja, pra}ewe stawa prirodnihvrednosti i uspostavqawe monitoringa za nau~no-istra`i-va~ki rad.
Osnovno obele`je Obedske bare je wena Potkovica, kojapredstavqa nekada{we aktivno korito reke Save.
Poreme}aj vodnog re`ima uslovqen je zatrpavawem do-vodnog kanala Revenice, i suvi{nim produbqivawem odvod-nog kanala Voka, kao i odvodnog kanala Revenica kod Crepov-ca.
3. Granice re`ima za{tite III stepena ~ine spoqne gra-nice SRP "Obedska bara" i unutra{we granice povr{ina pr-vog i drugog stepena za{tite. Podru~je tre}eg stepena za{ti-te obuhvata celokupni preostali prostor Specijalnog re-zervata prirode koji predstavqa tako|e mozaik raznovrsnihekosistema koji se karakteri{u u mawoj ili ve}oj meri naru-{enom strukturom `ivotnih zajednica zbog raznih vidova ~o-vekovog delovawa, a koji je veoma bitan za funkcionisawe ce-lokupnog prostora i o~uvawe temeqnih prirodnih vrednostipredela. Na ovom prostoru se mogu obavqati sve radwe i ak-tivnosti predvi|ene tre}im stepenom za{tite.
Na podru~ju re`ima za{tite III stepena zabraweno je:1. po{umqavawe bara i livada,2. sakupqawe i kori{}ewe za{ti}enih biqnih i `ivo-
tiwskih vrsta,3. pro{irivawe povr{ina pod euro-ameri~kim topolama,4. se~a pojedina~nih stabala i grupa stabala autohtonih
topola i vrba starijih od 30 godina,
5. tretirawe {uma hemijskim sredstvima avio-metodom,osim u izuzetnim
slu~ajevima neophodnim za za{titu specijalnog rezerva-ta „Obedska bara",
6. na mestima gne`|ewa orla belorepana i crnih roda iz-vo|ewe radova i
drugih aktivnosti u krugu od 100 metara,7. ribolov ispred upusno-ispusnih kanala u polupre~niku
od 100 metara od upusta, odnosno ispusta.
U podru~ju re`ima za{tite III stepena dozvoqava se: is-pa{a stoke prema planu pa{arewa, izvo|ewe hidrotehni~kihradova radi trajnog napajawa ovog rezervata vodom, aktivno-sti na poboq{awu i odr`avawu ekolo{kih uslova, razvoj tu-
Osnovne kategorije kori{}ewa zemqi{ta 2004. god.1 2024. god.
ha % ha %
A. [umsko zemqi{te 13680,48 46,48 13701,75 46,70
B. Poqoprivredno zemqi{te2 11744,42 40.00 11558,15 39,40
V. Vodno zemqi{te (reka Sava i objekti vodoprivredne infrastrukture)
1652,92 5,62 1652,92 5,62
G. Neplodno zemqi{te 2353,43 8,00 2518,43 8,25
- gra|evinski rejon naseqa 1073,00 3,64 1073,00 3,64
- radne zone izvan naseqa 194,67 0,18 194,67 0,18
- saobra}ajni objekti i koridori 151,64 0,52 151,64 0,52
- objekti vodoprivrede (kanali, nasipi, crpne stanice i dr.)
5 Podaci dobijeni od RGZ i Slu`ba za katastar nepokretnosti op-{tina koje se nalaze u obuhvatu Plana
6 Ukupna povr{ina koja se nalazi izvan zona ku}a za odmor (vi-kend zone) i gra|evinskih rejona naseqa
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 365
rizma, izgradwa objekata u tradicionalnom stilu u ciqu pre-zentacije osnovnih vrednosti podru~ja.
Oko za{ti}enog prirodnog dobra utvr|ena je za{titnazona. Na podru~ju za{titne zone specijalnog rezervata"Obedska bara" zabraweno je: upu{tawe otpadnih voda, ne-planska se~a {uma i {umskih povr{ina, nekontrolisana upo-treba ve{ta~kih |ubriva, kao i neplanska izgradwa objekata.
Na podru~ju za{titne zone, u neposrednom kontaktnompodru~ju sa Rezervatom dozvoqena je izgradwa samo objekata ufunkciji turizma i rekreacije, kao i lov i ribolov u skladusa lovnom, odnosno ribolovnom osnovom.
Ostale zna~ajne prostorne celine
U rezervatu i za{titnoj zoni postoje i druge zna~ajneprostorne celine za o~uvawe prirodnih vrednosti podru~ja,razvoj ekolo{kog turizma, proizvodwu zdrave hrane i drugevidove odr`ivog razvoja:
- Kupinovo sa etno-kompleksom, Crkvom Svetog Luke itvr|avom Kupinik, koji se naslawaju na isto~ni krak Potko-vice i kanal Vok;
- hotel "Obedska bara" sa okolinom, u ~ijoj blizini se na-lazi Obre{ko okno i {uma Matijevica;
- otvoreni predeli unutar isto~nog dela Kupinskih greda,na livadama Majke Angeline, gde se nalaze ostaci manastiraObed;
- {uma Matijevica, Kadionica, Visoka {uma i Lo{inci- slatine severno od A{awe;- pa{waci kod Ogara;- slatine severno od Matijevice ka kanalu Jar~ina;- {iroka bara i Krivaja uz Jasensku iza Kupinova;- {uma Jasenska sa barama;- slatina u Matijevici.
Za sve aktivnosti koje }e se de{avati na navedenim zna-~ajnim prostornim celinama moraju se dobiti uslovi Zavodaza za{titu prirode Republike Srbije.
Kori{}ewe, ure|ewe i za{tita prirodnog dobra
Kori{}ewe prirodnog dobra7 ne sme biti na {tetu o~uva-wa prirodnih vrednosti, a kori{}ewe prirodnih resursa mo-ra biti zasnovano na principima odr`ivog razvoja.
Kori{}ewe podru~ja je usmereno na slede}e aktivnosti uoblasti {umarstva, lovstva, nau~no-istra`iva~kih i eduka-tivnih programa:
- Eksploatacija trske koja je jedan od prirodnih resursana Obedskoj bari, mudrim i trajno odr`ivim kori{}ewem mo-`e da predstavqa vezu izme|u interesa za{tite prirode i lo-kalne zajednice. Va`no pitawe budu}ih redovnih aktivnostina Obedskoj bari je organizovawe eksploatacije trske, kojasada svojom biomasom i produkcijom sve vi{e gu{i Potkovi-cu i preti da je u skoroj budu}nosti potpuno zatrpa i isu{i.
- Pove}awe povr{ina pod vla`nim livadama i pa{waci-ma zbog ubla`avawa izuzetno negativnog uticaja podignutihzasada planta`a topola (preko 5.000 ha) u regionu Obedske ba-re, koje su potpuno uni{tile vla`ne livade i pa{wake naovom prostoru i tako desetkovale wihov `ivi svet, a time iop{ti biodiverzitet (za{ti}enog dobra).
- Izrada programa i realizacija sanacije kanala "Reveni-ca 1" i "Revenica 2" radi uspostavqawa povoqnijeg vodnogre`ima u Obedskoj bari, a koji su od velikog zna~aja za pra-vilnu cikli~nost plavqewa i protoka vode kroz PotkovicuObedske bare. Zbog toga je prvorazredni interes wihova sana-cija i stavqawe u funkciju o~uvawa optimalnog vodnog re`i-ma u celom rezervatu, kako u isto~nom (Potkovica i Kupin-ske grede), tako i u zapadnom delu (Vitojeva~ko i Grabova~koostrvo).
- Sanacija kanala Vok radi povoqnijeg vodnog re`ima u
Potkovici i Kopitu koji ima osnovnu funkciju da uvodi voduiz Save kada je ona u porastu. Mnogo je va`nija funkcija Vo-ka kao kanala kojim se bara gotovo iskqu~ivo prazni u let-wim mesecima. Zbog toga je za o~uvawe {to povoqnijeg vodnogre`ima u Potkovici i Kopitu veoma va`no regulisawe dina-mike oticawa.
- Ponovno aktivirawe malog {aranskog ribwaka kodObre`a koji bi bio zna~ajan za ve}inu ptica vodenih stani-{ta, koje spadaju me|u najugro`enije u Evropi, a lako bi semogao staviti u funkciju razvoja ekolo{kog turizma i oboga-}ivawa sada siroma{ne turisti~ke ponude.
- Namena planiranih zasada topola koje se po najnovijojme|unarodnoj ekolo{koj standardizaciji stani{ta svrstava-ju u agrikulturno zemqi{te, na isto~nom delu Kupinskih gre-da zameniti autohtonim {umama. Planta`ne zasade je potreb-no sasvim izmestiti iz Kupinskih greda, koje sa Potkovicom~ine najvredniji deo SRP "Obedska bara".
- Uskla|ivawe potreba za{tite prirode, {umskog gazdo-vawa i interesa lokalnog stanovni{tva za ispa{u stoke, po-sebno sviwa u prostranim ~istim i me{ovitim {umama sahrastom, bilo u plavnoj aluvijalnoj ravni (Kupinske grede,Jasenska, ^ewin, Kupinski kut, itd) ili u suvqim {umama le-snog platoa (Matijevica, Kadionica, Visoka {uma, itd.).
U Uredbi o za{titi Specijalnog rezervata prirode"Obedska bara" iz 1994., zabrawena je ispa{a stoke na podru~-jima pod re`imom za{tite I stepena (Debela gora i deo Liva-da kod Crkve Majke Angeline), kao i na povr{inama pod re-`imom za{tite II stepena (sredi{wi delovi Kupinskih gre-da, delovi [irina i Vitojeva~kog i Grabova~kog ostrva). Pa-{arewe je dozvoqeno na podru~jima pod re`imom za{tite IIIstepena. Ispa{a se mo`e provoditi samo prema Planu pa{a-rewa.
6.2. KORI[]EWE, URE\EWE I ZA[TITA PRI-RODNIH RESURSA
Trajno odr`ivo upravqawe i kori{}ewe {umskih, biq-nih, `ivotiwskih i ostalih prirodnih resursa }e se vr{itiuz puno po{tovawe odredaba iz Uredbe o za{titi Rezervata,{to }e na najboqi mogu}i na~in izbalansirati potrebe {u-marstva kao privredne grane i za{tite prirode, ali i drugihdelatnosti i interesa, posebno u odnosu na lokalnu zajednicu.
Izrada programa upravqawa prirodnim resursima, trebada uva`i interese za{tite prirode, lokalne zajednice i po-stoje}ih privrednih delatnosti: {umarstvo, sto~arstvo, ra-tarstvo, ribolov, lov, vodoprivreda, sakupqawe {umskihplodova, itd.
Kori{}ewe prirodnih resursa mora biti na principuodr`ivosti (drvo, trska, barski treset, lekovito biqe i spo-redni {umski proizvodi, turizam, zdrava hrana, itd.).
Tokom 1999-2000. godine u Potkovici Obedske bare su vr-{ena intezivna istra`ivawa naslaga i kvaliteta treseta, zapotrebe studije o mogu}em komercijalnom kori{}ewu u okvi-ru nadle`nih republi~kih ministarstava i instituta. Pre-liminarni rezultati su ukazali na izuzetno velike naslage ikvalitet treseta na podru~ju Obedske bare, pa }e u narednomperiodu biti ozbiqnije razmatrana mogu}nost ~i{}ewa iprodubqivawa Potkovice, upravo usmerenom i odr`ivom eks-ploatacijom treseta.
6.2.1. Poqoprivredno zemqi{te
Zemqi{te u okviru obuhvata Prostornog plana ~ini izu-zetan prirodni resurs. U SRP "Obedska bara" najve}e povr-{ine se nalaze pod {umskim zemqi{tem, a u za{titnoj zonipod poqoprivrednim i {umskim zemqi{tem.
Kori{}ewe poqoprivrednog zemqi{ta u okviru obuhva-ta Prostornog plana je uslovqeno propisanim re`imima za-{tite, s obzirom da plansko podru~je obuhvata sva tri stepe-na za{tite u Specijalnom rezervatu prirode i za{titnu zonuRezervata.
7 regulisano je Uredbom o za{titi specijalnog rezervata priro-de "Obedska bara" ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 56/94)
SLU@BENI LIST APVStrana 366 - Broj 8 31. maj 2006.
Na podru~ju pod re`imom za{tite I stepena zabrawuje sesvaka vrsta poqoprivredne delatnosti.
Na podru~ju pod re`imom za{tite II stepena zabrawene susve vrste delatnosti koje mewaju uslove `ivota u biotopima,ispa{a stoke, zaga|ivawe voda, izvo|ewe zemqanih radova,promenu vegetacije i sakupqawe i kori{}ewe za{ti}enihbiqnih i `ivotiwskih vrsta. Izuzetno je dozvoqeno kontro-lisano sakupqawe biqnih i `ivotiqskih vrsta u privrednesvrhe u skladu sa Uredbom o stavqawu pod kontrolu i prometdivqih biqnih i `ivotiwskih vrsta ("Slu`beni glasnik Re-publike Srbije", broj 16/96 i 44/96).
U re`imu za{tite III stepena SRP Obedska bara dozvoqe-na je kontrolisana ispa{a autohtonih vrsta stoke, p~elar-stvo i sakupqawe lekovitog biqa, ali nije dozvoqeno razora-vawe pa{wa~kih i drugih povr{ina, kao i drugi vidovi poqo-privrednih aktivnosti (ratarstvo, sto~arstvo, vo}arstvo, vi-nogradarstvo, povrtarstvo i td.).
U za{titnoj zoni su dozvoqene poqoprivredne aktivno-sti uz ograni~enu primenu ve{ta~kih |ubriva i drugih hemij-skih sredstava
6.2.2. Vode
Voda kao prirodni resurs po pravilu vr{i pozitivniuticaj na `ivi svet i okru`ewe, me|utim, ona tako|e mo`ebiti izuzetno destruktivna kako zbog svojih prirodnih oso-bina (poplave, erozije i dr.), tako i zbog sve ve}eg zaga|iva-wa.
U svim dosada{wim aktivnostima korisnika prostora i{iroj i bli`oj okolini Obedske bare, sprovo|ene su aktiv-nosti u pravcu mewawa na~ina kori{}ewa prostora, stvara-wem {to povoqnijih uslova za kori{}ewe vodnih potencija-la.
U narednom periodu, neophodno je obnavqawe prirodnihkarakteristika neposrednog okru`ewa, stvarawem uslova zaintegralno kori{}ewe, ure|ewe i za{titu vodnih resursa.
U tom smislu, na prostoru Obedske bare predvi|ena su re-{ewa koja su u funkciji za{tite i kori{}ewa voda kao jedin-stvenog prirodnog resursa koja su detaqnije opisana u pogla-vqu 6.7.2.
6.2.3. [ume i {umsko zemqi{te
[umama i {umskim zemqi{tem u obuhvatu Prostornogplana koje pripadaju Sremskom {umskom podru~ju, gazdova}ese na osnovu Op{te osnove i posebnih osnova gazdovawa {u-mama. [umama u privatnoj svojini }e se gazdovati i na osnovuOp{te osnove i programa gazdovawa. Osnove i programi seodnose na desetogodi{we gazdovawe {umama, a wihovo spro-vo|ewe }e se obezbediti kroz godi{we izvo|a~ke planove uzuva`avawe Zakona o {umama i PPR Srbije.
Sve Posebne osnove kojima se gazduje u SRP "Obedska ba-ra" treba usaglasiti sa godi{wim programima za{tite i raz-voja ovog podru~ja, Aktom o za{titi rezervata, Uredbom o za-{titi prirodnih retkosti RS i Ramsarskom konvencijom.
Kori{}ewe {uma Specijalnog rezervata }e biti usagla-{eno sa re`imima za{tite. To podrazumeva trajno uskla|enokori{}ewe prirodnog resursa {uma zasnovano na principi-ma "obazrivog" i uskla|enog razvoja.
Gazdovawe {umama }e obuhvatiti radove na gajewu, obna-vqawu i za{titu {uma:
- za{titu {uma u podru~ju I stepena za{tite;- planske sanitrane se~e stabala i uzgojne radove za {um-
ske sastojine (~i{}ewe, prorede sastojina i dr. radove) u IIstepenu za{tite;
- izvo|ewe radova na osnovu usvojenih posebnih osnova ga-zdovawa {umama u III stepenu za{tite;
- sve vidove kori}ewa {uma u za{titnoj zoni rezervata.
Na podru~ju Rezervata nije dozvoqeno:- kori{}ewe prirodnih bogatstava i sprovo|ewe aktiv-
nosti sem nau~nih istra`ivawa i kontrolisane edukacije u Istepenu za{tite;
- promena sastava {umskih sastojina i wihovo kori{}ewe(se~e obnove) u re`imu za{tite I i II stepena;
- po{umqavawe bara i livada;- pro{irivawe povr{ina pod EA topolom u re`imu za-
{tite III stepena;- se~a pojedina~nih stabala i grupe stabala autohtonih
topola i vrba u re`imu za{tite III stepena starijih od 30 go-dina;
- se~a stabala na mestima gne`|ewa orla belorepana i cr-ne rode u krugu od 100m u re`imu za{tite III stepena;
- neplanska se~a {uma u za{titnoj zoni rezervata.
U za{titnoj zoni Specijalnog rezervata sem radova naplanskom kori{}ewu, nezi i za{titi postoje}ih {uma ({ume[G "Sr. Mitrovica" i Vojne ustanove "Morovi}" i ostalihkorisnika), bi}e sprovedeni radovi na formirawu novih po-vr{ina pod {umama:
- formirawe novih {umskih povr{ina na neobraslom{umskom zemqi{tu i povr{inama zapu{tenih pa{waka, neo-bra|enih i degradiranih povr{ina, kao i zemqi{tima nepo-godnim za poqoprivrednu proizvodwu (VI, VII, VIII bonitet-na klasa) koriste}i autohtone li{}arske vrste;
- formirawe van{umskog zelenila u okviru poqopri-vrednog kompleksa radi pove}awa prinosa u poqoprivredi,formirawe za{titnog zelenila u okviru linije eksproprija-cije uz puteve radi za{tite od vetra, nanosa snega, popravqa-wa mikroklimatskih uslova i stvarawa vegetacijskih kori-dora. Za{titno zelenilo formirati u vidu grupa autohtonihli{}ara i {ibqa na me|usobnom rastojawu koje zavisi odranga saobra}ajnice, odnosno brzine odvijawa saobra}aja;
- formirawe mawih povr{ina pod za{titnim zelenilomoko deponija komunalnog otpada, radnih kompleksa u ataru na-seqa i podizawe remiza radi pru`awa za{tite divqa~i;
formirawe zelenih povr{ina svih kategorija u gra|evin-skom rejonu naseqa koja su u obuhvatu Prostornog plana, po-sebno zelenih povr{ina javnog kori{}ewa i za{titnog zele-nila.
Nove povr{ine pod {umama }e se formirati u skladu sava`e}om zakonskom regulativom iz oblasti {umarstva, vodo-privrede, poqoprivrede i saobra}aja.
Za formirawe vetroza{titnih i poqoza{titnih pojase-va u okviru saobra}ajne infrastrukture i poqoprivrednogzemqi{ta, obavezna je izrada projektne dokumentacije kojom}e se odrediti tipovi pojaseva, wihova {irina, me|usobna ra-stojawa i konkretan izbor vrsta u skladu sa uslovima stani-{ta. Preporu~uju se a`urni pojasevi, maksimalne {irine do10 m na ugro`enim lokalitetima. Odgovaraju}om studijom bise ocenila opravdanost podizawa ovih pojaseva, koji bi bilivan koridora putnog pojasa i zauzimali poqoprivredno ze-mqi{te.
6.2.4. Lov i lovna podru~ja
U obuhvatu Prostornog plana su lovi{ta "Kupinik" i"Karaku{a" (deo) kojima gazduje JP "Vojvodina{ume" [G"Sremska Mitrovica" iz Sremske Mitrovice i lovi{ta"Srem" lova~kog udru`ewa "Sremac" iz Rume i lovi{te"Obedska bara" istoimenog lova~kog udru`ewa iz Pe}inaca.
Pravila kori{}ewa, ure|ewa i za{tite lovi{ta JP"Vojvodina{uma" podrazumevaju plansko gazdovawe u skladusa Uredbom o za{titi SRP "Obedska bara".
To podrazumeva:- zabranu lova u re`imu za{tite I stepena (lovi{te "Ku-
pinik");
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 367
- sanitarni lov u ciqu o~uvawa optimalne brojnosti `i-votiwa i spre~avawa zaraznih bolesti u re`imu za{tite IIstepena (lovi{te "Kupinik" i "Karaku{a");
- zabranu svih delatnosti koje mewaju uslove stani{ta ure`imu za{tite II stepena;
- sprovo|ewe lova u re`imu za{tite III stepena;- zabranu pro{irivawa povr{ina pod EA topolama i tre-
tirawa {uma hemijskim sredstvima avio-metodom, osim u slu-~ajevima za{tite rezervata u re`imu za{tite III stepena izabranu se~e stabala na mestima gnez|ewa orla belorepana icrnih roda u krugu od 100 m u re`imu za{tite III stepena.
U skladu sa lovnim osnovama je neophodno sprovo|ewe me-ra gajewa, za{tite, odstrela divqa~i i ure|ivawa lovi{ta:
- za{tita retkih i prore|enih vrsta divqa~i koje su sta-vqene pod trajnu za{titu;
- gajewe glavnih gajenih vrsta divqa~i (jelen obi~an, sr-na, divqa sviwa i fazan) i sporednih vrsta - divqa~i na "pri-rodan" na~in za otvorena lovi{ta, do postizawa wihovogekonomskog kapaciteta;
- za{tita divqa~i od bolesti, predatora, krivolova, ele-mentranih nepogoda (poplava);
- uzgojni i trofejni odstrel divqa~i uz adekvatnu selek-ciju grla i favorizovawe fotosafarija i posmatrawe pticai
- ure|ivawe lovi{ta izgradwom lovno-tehni~kih objeka-ta, lovnih objekata, odr`avawe proseka, lovnih puteva i ko-munikacija u lovi{tu.
Lovi{tima JP "Vojvodina{uma" i ostalim lovi{tima uobuhvatu Prostornog plana }e se gazdovati u skladu sa lovnimosnovama i godi{wim planovima gazdovawa.
U svim lovi{tima, uz sprovo|ewe osnovnih planskih me-ra u okviru gazdovawa lovi{tem, bi}e stvoreni boqi usloviza razvoj lovnog turizma.
U lovi{tima predvideti i:- izgradwu lovno-tehni~kih objekata u zavisnosti od broj-
nog stawa divqa~i, a graditi ih od prirodnih materijala iuklopiti u prirodni ambijent lovi{ta;
- ogra|ivawe delova lovi{ta radi intenzivnog gajewa iza{tite i lova divqa~i;
- izgradwu lovno - proizvodnih objekata (fazanerija iprihvatili{ta za fazane);
- podizawe remiza na onim mestima u lovi{tu gde nemaprirodnih povr{ina koje mogu da pru`e za{titu divqa~i.Podizawem jednogodi{wih ili vi{egodi{wih zasada na ma-wim povr{inama u lovi{tu stvoriti uslove koji }e pru`itiuto~i{te, zaklon i ishranu divqa~i. Jednogodi{we remizezasnivati od razli~itih grupa jednogodi{wih biqaka (legu-minoza, vlatastih trava ili korenasto-krtolastih biqaka).Vi{egodi{we remize podizati od me{ovitih vi{espratnihdrvenastih vrsta u zavisnosti od uslova sredine. Vi{egodi-{we remize }e sem stvarawa boqih uslova za za{titu divqa-~i, imati i ekonomsku funkciju (kroz vrednost drvne mase) ive}u koncentraciju divqa~i na malom prostoru;
- izgradwu prolaza za nisku i krupnu divqa~ u okviru sa-obra}ajne infrastrukture radi stvarawa ekolo{kih korido-ra za wihovo kretawe.
6.2.5. Ribolov i ribolovno podru~je
Sve aktivnosti u oblasti ribolova uskladiti sa Uredbomo za{titi SRP "Obedska bara".
Kori{}ewe ribolovne faune u vidu sportskog ribolovaje mogu}e u re`imu za{tite I i II stepena, na osnovu godi{wihplanova gazdovawa.
Neophodno je izraditi jedinstven Sredwero~ni programribarstva za ribolovno podru~je kojim gazduju JP "Vojvodina-{ume" i ribarsko gazdinstvo Beograd. Nakon izrade ovogPrograma ustanoviti mogu}nost komercijalnog ribolova ure`imu za{tite III stepena (reka Sava).
Privredni ribolov }e se razvijati na lokalitetu Jasen-ska.
Radi za{tite ribolovne faune neophodno je ustanovitivezu izme|u kanala Vok, Revenica i reke Save. Obezbeditimir za povoqne uslove mre{}ewa i sezonske migracije ri-bqih vrsta.
Posebnim programima isplanirati i definisati selek-tivni ribolov, ribolov u nau~no-istra`iva~ke svrhe i vrsteprirodnih retkosti, odrediti kapacitet celog podru~ja, kaoi pojedinih zona za sportski ribolov i razvoj sportsko-ribo-lovnog turizma (ribwak kod Obre`a). Obedsku baru ukqu~i-ti u redovan punkt za merewe i osmatrawe voda.
Radi ure|ivawa podru~ja ribolova neophodo je: - organizovati ~uvarsku slu`bu- urediti ribolovna mesta i- urediti pristupe vodotocima.
6.3. RAZVOJ I URE\EWE MRE@E NASEQA
Razvoj i ure|ewe mre`e naseqa (funkcionalna podru~ja)proizilaze iz stepena razvijenosti mre`e naseqa, razvojnihpotencijala, stepena uticaja centara razvoja i nivoa integri-sanosti prostornih struktura u regiji.
Projekcija mre`e naseqa na posmatranom podru~ju izvr-{ena je na osnovu kompleksnog sagledavawa postoje}ih ipredpostavqenih prirodnih i stvorenih uslova za naseqava-we na prostoru obuhva}enom Planom. Najzna~ajniji elementiu projekciji su bili:
- nerazvijenost hijerarhije naseqa po kriterijumu aglo-meracije stanovni{tva i izrazite funkcionalne diferenci-jacije;
- topografski polo`aj naseqa u odnosu na reqefno-mor-folo{ke celine.
Prostorno-funkcionalna organizacija podru~ja ura|enaje sa ciqem da se obezbedi:
- racionalizacija upravqawa i efikasnije obavqawe po-slova iz domena svakodnevnih potreba gra|ana;
- organizacija javnih slu`bi uskla|enija sa potrebama,mogu}nostima i interesima lokalnih zajednica;
- efikasnije koordinirawe aktivnosti i programa lokal-nih zajednica.
Prostor obuhva}en Planom, u skladu sa kriterijumima iciqevima, organizuje se u okviru dva op{tinska funkcional-na podru~ja, sa op{tinskim, subregionalnim i regionalnimcentrom kao centrom vi{eg reda za dato funkcionalno pod-ru~je.
U budu}oj mre`i naseqa na podru~ju Obedske bare koju }e~initi 5 naseqa, izdvajaju se 2 grupe naseqa, bez diferencija-cije u funkcionalnom smislu:
- Kupinovo, Obre` i Grabovci, kao naseqa u samoj kon-taktnoj zoni sa Obedskom barom;
- Ogar i A{awa, kao naseqa u okru`ewu.
Sva naseqa su nivoa primarno seosko naseqe, sa pripada-ju}om funkcionalnom opremqeno{}u. Hijerarhijska dife-rencijacija naseqa u obuhvatu Prostornog plana postavqenaje na osnovu:
- postoje}e mre`e naseqa i centara, polo`aja i funkcijapojedinih naseqa;
- veli~ine i kapaciteta gravitacionih zona centara;- polo`aja pojedinih centara u odnosu na sistem postoje-
}ih i planiranih zona intenzivnog razvoja.
6.4. PROSTORNI RAZVOJ I URE\EWE RURALNIHPODRU^JA
Planirawe sela i ruralnog podru~ja Obedske bare polaziod na~ela vi{efunkcionalnog/integralnog razvoja. Ova kon-
SLU@BENI LIST APVStrana 368 - Broj 8 31. maj 2006.
cepcija podrazumeva koordinaciju i kombinovani razvoj po-qoprivrede, {umarstva i turizma, kao i drugih privrednih iuslu`nih delatnosti.
Uloga dr`ave u operacionalizaciji ovakve koncepcijerazvoja sela obuhvata:
- integrisawe sela u socijalni, privredni i kulturni raz-voj;
- povezivawe sela u sistem naseqa i komunikacija sa cen-trima vi{eg reda (revitalizacijom postoje}e
- i izgradwom nove infrastrukture);- integrisani razvoj i ure|ewe sela i atara;- aktivirawe lokalnih razvojnih potencijala seoskog
podru~ja zasnovanih na doma}instvu/gazdinstvu kao osnovnojproizvodnoj i socio-kulturnoj kategoriji na selu.
U planskom podru~ju ne predvi|a se pove}awe gra|evin-skih reona naseqa u obuhvatu Prostornog plana. Granice gra-|evinskih reona su utvr|ene i preuzete iz va`e}e prostorno-planske i urbanisti~ke dokumentacije. Ovim Prostornimplanom daje se smernica da promene granice gra|evinskih re-ona te`e optimizaciji celokupnog prostora obuhvata, {to bizna~ilo da se naseqa ne pove}avaju na u{trb poqoprivrednihpovr{ina.
Izgradwa na gra|evinskom zemqi{tu u gra|evinskim re-onima naseqa u obuhvatu Prostornog plana, odvija}e se premauslovima utvr|enim odgovaraju}im urbanisti~kim planom.
Van gra|evinskih reona, na teritorijama katastarskihop{tina u obuhvatu Plana mogu}e je graditi:
- objekte u funkciji turizma, na lokalitetima i prosto-rima predvi|enim Prostornim planom;
- objekte u funkciji poqoprivrede (ekonomija, ma{inskipark, proizvodwa sto~ne hrane, staklenike, plastenike i sl.);
- objekte putne privrede i saobra}ajnice, u okviru saobra-}ajnih koridora;
- objekte neophodne za sprovo|ewe za{tite i kori{}ewaSpecijalnog rezervata prirode i drugih za{ti}enih lokali-teta;
- objekte vezane za za{titu od elementarnih nepogoda;- objekte u funkciji infrastrukturnih sistema.
Izgradwa na turisti~kim lokalitetima i na novoplani-ranim poqoprivrednim kompleksima }e se obavezno vr{itina osnovu predhodno ura|ene urbanisti~ke dokumentacije sadetaqnom razradom, kojim se defini{u javne povr{ine. Zaostale nabrojane sadr`aje }e vrsta detaqne urbanisti~kerazrade zavisiti od planirane lokacije, postoje}e opremqe-nosti i dr.
Zate~ena prostorna organizacija naseqa posmatranih uokviru Plana pru`a mogu}nost odvijawa planiranih naseq-skih funkcija koje proisti~u iz wihove budu}e uloge u za{ti-ti i kori{}ewu Obedske bare.
S obzirom da u narednom periodu treba iskoristiti ve}emogu}nosti komplementarnog razvoja naseqa u samoj kontakt-noj zoni sa Obedskom barom, potrebno je izvr{iti odre|eneprostorne rekonstrukcije unutar naseqa (Grabovci, A{awa,Ogar, a naro~ito Obre` i Kupinovo). Za planirane turisti~-ke lokalitete Obre`, Kupinovo i Plandi{te na Savi, po-trebno je uraditi planove detaqne regulacije na osnovu smer-nica definisanim u narednom poglavqu (ta~ka 6.5.4. Turi-zam).
Prostorno ure|ewe naseqa treba da se bazira na pretpo-stavci formirawa potpune komunalne opremqenosti naseqa.
6.5. PROSTORNI RAZVOJ I RAZME[TAJ PRIVRED-NIH DELATNOSTI
Prostorni razme{taj privrednih kapaciteta u obuhvatuPlana ima niz ograni~ewa, koja proisti~u iz potrebe uskla-
|ivawa sa re`imima za{tite ovog prostora. Za sve projekte,u smislu Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Slu-`beni glasnik Republike Srbije", broj 135/2004), nadle`niorgan }e, u skladu sa Zakonom, utvrditi potrebu izrade Stu-dije o proceni uticaja na `ivotnu sredinu.
6.5.1. Poqoprivreda
Razvoj poqoprivrede se, zbog specifi~nosti podru~ja,mora posmatrati dvojako:
- na prostoru samog Specijalnog rezervata prirode, kaoizdvojena celina;
- na ostalom obuhva}enom prostoru (atarima) kao poqo-privredno zemqi{te koje se mo`e koristiti, ali tako da nenaru{ava stabilnost ukupnog ekosistema.
Uslovi za razvoj poqoprivredne proizvodwe na podru~juSpecijalnog rezervata prirode utvr|eni su u skladu sa pla-niranim re`imima za{tite.
Razvoj poqoprivredne proizvodwe bazira}e se u severnomdelu podru~ja obuhva}enog Prostornim planom, odnosno u za-{titnoj zoni Specijalnog rezervata prirode. U ciqu ostva-rivawa predvi|enih mera za{tite u za{titnoj zoni, razvojpoqoprivredne proizvodwe odvija}e se u smeru postepenogprelaska konvencionalne poqoprivrede na sistem biolo-{kog ratarewa, {to bi, dugoro~no posmatrano trebalo daobezbedi br`e i lak{e ukqu~ivawe proizvoda poqoprivredena tr`i{te zemaqa Evropske unije.
Navedeno prestruktuirawe poqoprivredne proizvodweobuhvati}e promene u na~inu kako biqne, tako i sto~arskeproizvodwe.
Karakter sto~arske proizvodwe bi}e u funkciji proiz-vodwe zdravstveno bezbedne hrane i za{tite posmatranogprostora. Razvoj sto~arske proizvodwe kreta}e se u smeru po-ve}awa brojnog stawa sto~nog fonda, poboq{awa rasnog sa-stava sto~nog fonda, potpunijeg kori{}ewa sirovinske bazeratarske proizvodwe, racionalnijeg kori{}ewa pa{waka ilivada. Ukupan sto~ni fond bi trebalo da dostigne vrednostod 1-1,5 uslovnog grla stoke /ha orani~ne povr{ine u uslovi-ma navodwavawa.
Razvoj biqne proizvodwe zasniva}e se na:- izmenama u strukturi setve u korist ve}e zastupqenosti
leguminoza, krmnog biqa, povr}a, lekovitog, aromatskog bi-qa i cve}a;
klimatskih i privrednih uslova;- ostvarivawu dve setve godi{we, ~ime }e se pove}ati fi-
zi~ki obim proizvodwe.
U narednom periodu povrtarska proizvodwa }e se odvija-ti na znatno ve}im povr{inama, pri ~emu je akcenat na proiz-vodwi u za{ti}enom prostoru (staklenici i plastenici u KOKupinovo koji }e koristiti geotermalne vode iz bu{otina).Proizvodwa u za{ti}enom prostoru omogu}i}e promene ustrukturi biqne proizvodwe, pove}awe prinosa i prihoda pohektaru, prakti~nu primenu najnovijih nau~nih i tehni~kihre{ewa u ovoj proizvodwi. Struktura proizvodwe u zatvore-nom prostoru bi}e upotpuwena proizvodwom cve}a i ukrasnogbiqa uz proizvodwu povr}a.
Obezbedi}e se uslovi za podizawe ribwaka i razvoj ri-barstva na podru~ju Prostornog plana, na pogodnim terenimau KO Kupinovo i KO Obre`, naro~ito na potezu Jasenska.
Zna~ajne mogu}nosti pru`a i sakupqawe prirodnog leko-vitog biqa i {umskih plodova, koje tako|e mora biti pra}e-no podizawem pogona za konfekcionirawe i preradu, u nepo-srednom okru`ewu. Prirodni uslovi pru`aju mogu}nost uzgo-ja retkih vrsta biqaka koje bi se mogle plasirati za reintro-dukciju na sli~na stani{ta u Evropi.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 369
6.5.2 [umarstvo
[ume i {umsko zemqi{te u obuhvatu Prostornog plana~ine deo Sremskog {umskog podru~ja. Sem op{tekorisnihfunkcija {uma u planskom periodu }e se razvijati i wihoveproizvodne funkcije u skladu sa Aktom o za{titi, Uredbom oza{titi prirodnih retkosti RS, Ramsarskom konvencijom iprogramima za{tite i razvoja SRP "Obedska bara", a premava`e}im {umskim osnovama.
U Rezervatu, u re`imima za{tite I, II i III stepena odnosizme|u obraslog i neobraslog {umskog zemqi{ta se ne}e me-wati. Proizvodne aktivnosti u {umarstvu }e se odvijati sa-mo u re`imu za{tite III stepena.
U za{titnoj zoni rezervata se odnos obraslo-neobraslo{umsko zemqi{te mo`e mewati pove}awem povr{ina pod{umama na ra~un {umskog zemqi{ta i VI, VII i VIII bonitet-ne klase poqoprivrednog zemqi{ta. Sve aktivnosti u {umar-stvu }e se odvijati u skladu sa posebnim osnovama gazdovawa{umama.
S obzirom na veliki privredni zna~aj ovih {uma o~ekujese i daqe plasman tehni~kog drveta u preduze}a drvne indu-strije u okru`ewu.
6.5.3. Mala privreda
Pored poqoprivrede, koja }e i u planskom periodu bitinajzna~ajnija privredna delatnost, planira se podsticawerazvoja male privrede (za proizvodne jedinice maweg kapaci-teta koje svojim funkcionisawem ne}e ugro`avati `ivotnusredinu).
U skladu sa tim opredelewem prioritet u razvoju kapaci-teta male privrede imala bi naseqa u {irem okru`ewu Obed-ske bare, a to su Ogar i A{awa. Kapaciteti male privredemogu se locirati na teritoriji ~itavih naseqa, pod uslovomda prostorne mogu}nosti parcele to dozvoqavaju i da svojomaktivno{}u (bukom, vibracijama, zaga|ewem vode, vazduha izemqi{ta) ne uti~u negativno na `ivotnu sredinu.
Daqi razvoj trgovine i ugostiteqstva trebao bi bitiusmeravan na ulagawa u opremawe i izgradwu savremenih tr-govinskih kapaciteta i ugostiteqsko-turisti~kih objekata,{to }e biti uslovqeno porastom `ivotnog standarda i kupov-nom mo}i stanovni{tva.
Razvoj kapaciteta trgovine i ugostiteqstva prati}e pro-stornu distribuciju stanovni{tva, kao i razvoj turisti~kihlokaliteta.
6.5.4 Turizam
Osnovni uslovi koji se moraju ostvariti pre turisti~kogaktivirawa su: adekvatna za{tita prostora i utvr|ivawe do-zvoqene namene i optere}ewa prostora kako po vrsti, tako ipo obimu.
U prostornoj organizaciji turizma na podru~ju Prostor-nog plana, na osnovu strate{kih prioriteta za razvoj odre|e-nih oblika turizma (ekolo{ko-obrazovni, kulturno-manife-stacioni, sportsko-rekreativni, lov i ribolov, izletni~ki iseoski) izdvojene su turisti~ke zone i turisti~ki lokalite-ti.
Turisti~ka aktivnost je planirana u turisti~kim zonamaA, B i V. U vezi sa kori{}ewem ovih turisti~kih zona va`noje razvijawe odre|enih aktivnosti u turisti~kim lokalite-tima u Obre`u, Kupinovu i na obali Save (Plandi{te).
Turisti~ka zona A - Kupinske grede
- Osnovna turisti~ka aktivnost je razgledawe rezervat-skih povr{ina (u okviru razvoja ekolo{ko-obrazovnog obli-
ka turizma). Pristup ovoj zoni je od hotela "Obre`" ~amcempreko Krstono{i}a okna sa izlaskom u Debelu goru i Kupin-ske grede. Drugi izlaz u ovu zonu je od Kupinova, pored gradaKupinika stazom kroz Kupinske grede. Za turizam je otvore-no samo odeqewe 1. Debele gore koje je u III stepenu za{tite,dok je ostatak Debele gore namewen samo za nau~no-istra`i-va~ki rad i kontrolisanu edukaciju, a ne i za masovni turi-zam. Staza zbog toga treba da od Obre{kog okna, preko 1. odDebele gore, zatim izme|u 15. i 14. odeqewa, pa pored bare Ve-lika Rogozita i daqe {umskom stazom do ~vori{ta odeqewa29, 30, 39, 40 gde izlazi na izgra|eni {umski put, odakle jedankrak produ`ava putem na jug do asfaltnog puta Plandi{te -Kupinovo, a drugi krak ka istoku do crkve Majke Angeline irevitalizovanih livada i pa{waka. U sredini ove zone nala-ze se rezervati koji se razgledaju samo sa ure|enih osmatra~-nica na granicama Rezervata. Prilikom ure|ewa zone po{to-vati pravila:
- ure|ivawe staza sa prilazima do bara (osnovna mera za-{tite je usmeravawe posetilaca na kretawe samo du` ozna~e-nih i ure|enih staza);
- kontrolisawe broja posetilaca (va`no je ograni~itibroj posetilaca u odnosu na ekolo{ku izdr`qivost i re`imza{tite);
- formirawe vodi~ke slu`be (prirodne vrednosti bi}epravilno prezentovane putem stru~no osposobqene vodi~keslu`be);
- organizovawe ~uvarske slu`be;- ure|ewe zone vr{iti prema merama utvr|enim Uredbom
o za{titi SRP Obedska bara.
Turisti~ka zona B - ^ewin
Turisti~ka aktivnost u ovoj zoni podrazumeva rekreativ-ni turizam, vo`wu ekolo{kom vidovima saobra}aja (bici-klom ili seoskom zapregom) ure|enom stazom do obale rekeSave. Turisti~ka staza se pru`a du` {umskog puta koji kru-`no povezuje Obre` - Plandi{te - Kupinovo.
Na obali Save je mogu}e urediti pla`u za kupawe i izlet-ni~ki prostor. Uzvodno i nizvodno od pla`e mogu se ureditimesta za sportski ribolov.
Na ulazu u ovu zonu nalazi se Obre{ki ribwak, koji mo`eposlu`iti za odvijawe sportskog ribolova i razvijawe ugo-stiteqskih aktivnosti. Na samom ribwaku postaviti i osma-tra~nice. Prilikom ure|ewa zone po{tovati pravila:
- ure|ivawe staze do reke Save, pla`e na Savi, izletni~-kog prostora, kao i mesta za sportski ribolov i ugostiteqskeaktivnosti vr{iti prema merama za{tite iz Uredbe o za{ti-ti SRP Obedska bara ("Slu`beni glasnik Republike Srbi-je", broj 56/94);
- organizovati ~uvarsku i vodi~ku slu`bu.
Turisti~ka zona V - Grabova~ko-Vitojeva~ko ostrvo
Tre}i pristup u Specijalni rezervat prirode Obedskabara nalazi se kod naseqa Grabovci. Turisti~ka staza se pru-`a du` {umskog puta koji povezuje Grabovce sa rekom Savomnaspram Oridske ade. U turisti~ku zonu ukqu~i}e se i krakputa koji vodi uz kanal Vraw do Save. Ure|enom stazom kroz{umsku proseku mo`e se pe{ice, biciklom ili zapregom (ko-~ijom) do}i do reke Save. Obala }e se ovde urediti za potre-be izletni~kih aktivnosti. Ure|ewem obale ostvaruju se vi-dici na drugu obalu Save i pru`a se mogu}nost {etwe i po-smatrawa pejsa`a. Pri ure|ewu ove zone potrebno je po{to-vati pravila:
- ure|ivawe prilaza do Save kroz {umske proseke vr{itiprema merama za{tite iz Uredbe o za{titi SRP;
- obele`iti glavne pravce kretawa;- organizovati ~uvarsku i vodi~ku slu`bu.
Naj~e{}i posetioci izletni~kih punktova }e biti |a~keekskurzije, pa je potrebno broj posetilaca (mesta za sedewe)
SLU@BENI LIST APVStrana 370 - Broj 8 31. maj 2006.
prilagoditi prose~nom broju u~enika u jednom |a~kom auto-busu (50). To se odnosi posebno na lokaciju "Plandi{te" naSavi koja ima asfaltni put od Kupinova i koja je direktno po-vezana kao ~vorna ta~ka sa stazama na pravcima do A i B.
U svakoj turisti~koj zoni formirati izletni~ki punktkao ure|en prostor na pogodnom mestu gde postoji mogu}nostsnabdevawa vodom i pristup terenskim vozilom za snabdeva-we hranom, drvima i odvoz sme}a. U ure|ewe prostora spada"nadstre{nica" sa stolovima i klupama za 50 korisnika, "va-{ari{te", "drvqanik", prostor za prihvat sme}a, poqskiWC, ure|ena ~esma.
Namena mu je da se u~esnicima programa ponudi upoznava-we prirodnih vrednosti, omogu}i predah, zaklon u slu~aju ne-vremena i ru~ak u prirodi.
Pored predlo`enih zona planirano je formirawe dva lo-kaliteta sa kompleksnom ponudom:
1. Lokalitet Obre` koji neposredno nale`e na naseqeObre` i put ka Kupinovu, na samoj obali Obedske bare. Odre-|en je prirodnim uslovima, kao i postoje}im objektima. Neo-phodni sadr`aj lokaliteta bi trebalo da bude:
- hotel sa bungalovima;- prirodwa~ki muzej sa informativno-propagandnim cen-
trom;- objekti neposredne usluge-prodavnice pi}a, brze hrane i
sl.;- kamp sa centralnim objektom i placevima za {atore ili
kamp prikolice;- sportski tereni (mini golf, ko{arka, odbojka, tenis)
staze za {etwe, jahawe, vo`wu bicikla, na samoj obali privezza ~amce na vesla,
- ciklo-centar - iznajmqivawe i servis bicikala.
Potrebno je planirati rekonstrukciju i pove}awe kvali-teta sme{taja i usluge u postoje}em hotelu i pove}awe le`a-ja (mah do 50 - jedan autobus), a u isto vreme planirati pro{i-rewe kapaciteta u doma}oj radinosti u Kupinovu, Obre`u,A{awi i Grabovcu.
2. Lokalitet Kupinovo koji se nalazi na kraju naseqa Ku-pinovo i predvi|en je za etno-park. Povr{ina etno-parka jeza{ti}ena prostorno-kulturno-istorijska celina i, sa osta-cima sredwevekovne tvr|ave Kupinik, ~ini najstariji deo na-seqa. Od zate~enih objekata ruralne arhitekture nekolikoobjekata su autohtone folklorne vrednosti, a nekoliko su bezizra`enih oblikovnih vrednosti koje treba adaptirati iprenameniti. Na lokalitetu Kupinovo izdvajaju se grupe sa-dr`aja:
- Kupinik - sredwevekovni grad;- etno-park sa upravom;- prate}i sadr`aji - mawi restoran i prodajni punktovi;- skelski prelaz za skelu koja }e saobra}ati izme|u Kupi-
nova i naseqa Skela na desnoj obali Save.
Ure|ewe ovog lokaliteta vr{iti prema uslovima Zavodaza za{titu prirode, kao i Zavoda za za{titu spomenika kul-ture iz Sremske Mitrovice. U okviru kompleksa etno-parkastare seoske ku}e i pomo}ne objekte urediti tako da se za kom-pleks etno - parka obezbede i uslovi za `ivot doma}instavaetno-parka, kao i kona~i{te za turiste, ugostiteqski obje-kat, muzej, letwu pozornicu.
3. Lokalitet Plandi{te koji se nalazi u aluvijalnoj rav-ni reke Save predvi|en je za razvoj izletni~kog turizma. Oba-la }e se ovde urediti za potrebe izletni~kih aktivnosti.Ure|ewem obale ostvaruju se vidici na drugu obalu Save ipru`a se mogu}nost {etwe i posmatrawa pejsa`a.
Grani~ni kapacitet broja posetilaca u turisti~kim zo-nama i lokalitetima utvr|en je na osnovu zbira pojedina~nih
grani~nih kapaciteta razli~itih re`ima za{tite, premauslovima Zavoda za za{titu prirode Srbije.
Pojedina~ni grani~ni kapaciteti za celokupni prostorobuhvata Prostornog plana (SRP + za{titna zona) iznose:
- u re`imu za{tite I stepena - koristi se za nau~no-istra-`iva~ke aktivnosti i kontrolisanu edukaciju i nije predvi-|en za posetu turista
- u re`imu za{tite II stepena - 500 jednovremenih kori-snika uz pratwu stru~nog vodi~a
- u re`imu za{tite III stepena - 1500 jednovremenih kori-snika
- u za{titnoj zoni - 3000 jednovremenih korisnika.
Ukupan kapacitet Rezervata sa za{titnom zonom iznosi5000 jednovremenih posetilaca/korisnika.
Najve}i broj turista potrebno je usmeriti na obodne de-love van rezervata (Obre`, Kupinovo, Grabovci) gde je kapa-citet posetilaca mnogostuko ve}i. Pored sme{tajnih kapaci-teta, nu`no je poboq{ati i strukturu ugostiteqskih objeka-ta, time {to bi zna~ajnije bili zastupqeni restoranskiobjekti (danas su zastupqene prete`no kafane sa ni`im kva-litetom opremqenosti i usluga). Opremqenost ugostiteq-skih objekata tako|e treba da zadovoqava me|unarodne stan-darde, a imaju}i u vidu prete`no sezonski karakter turisti~-ke ponude, potrebno je formirati mnogo vi{e kapaciteta naotvorenom prostoru.
Turisti~ki lokaliteti treba da budu opremqeni i in-formativnim punktovima, prodavnicama svakodnevne i izuzet-ne kupovine (u skladu sa planiranom turisti~kom ponudom).
Lokaliteti sa kompleksnom turisti~kom ponudom ne na-lazi se u rezervatu ve} u wegovoj za{titnoj zoni. Gotovo sviplanirani najva`niji turisti~ki sadr`aji su vezani za zonuza{tite III stepena.
Ure|ewe naseqa }e se vr{iti na osnovu urbanisti~ke do-kumentacije, pri ~ijoj izradi treba uzeti u obzir planiraneturisti~ke sadr`aje, date orijentaciono u ovom Planu.
Za sve oblike turizma neophodno je obezbediti i kvalite-tan sme{taj i odgovaraju}e prate}e usluge. Za sve postoje}e iplanirane lokalitete obavezna je izrada detaqne urbani-sti~ke dokumentacije, sa prethodno jasno definisanim pro-gramima u oblasti turisti~ke ponude i mogu}ih kapaciteta.
6.6. PROSTORNI RAZVOJ I RAZME[TAJ USLU-@NIH DELATNOSTI I JAVNIH SLU@BI
Organizacija prostora i izgradwa kapaciteta namewenihuslu`nim delatnostima u funkciji razvoja turizma, odvija}ese uz obavezu obezbe|ewa uslova za realizaciju temeqnihprincipa odr`ivog razvoja podru~ja Obedske bare. Ovim sepodrazumeva planirano umereno ili ograni~eno kori{}eweukupnih resursa podru~ja, uz formirawe atraktivnog i turi-sti~kim potrebama primerenog turisti~kog proizvoda.
Javne slu`be }e se razvijati u skladu sa kriterijumima da-tim Prostornim planom Republike Srbije, kako bi naseqabila opremqena javnim slu`bama u skladu sa nivoom koji za-uzima u mre`i naseqa. Obzirom da sva naseqa imaju najni`istepen u mre`i naseqa-primarno seosko naseqe, preraspode-lu i razvoj-javnih slu`bi treba izvr{iti u okviru {iregfunkcionalnog podru~ja (op{tinski, regionalni centar).
Pored ulagawa u postoje}e objekte javnih slu`bi potreb-no je pove}ati wihovu dostupnost i to formirawem mobilnihjavnih slu`bi.
6.7. PROSTORNI RAZVOJ, RAZME[TAJ I KORI-[]EWE INFRASTRUKTURNIH SISTEMA
6.7.1. Saobra}ajna infrastruktura
Izgradwa planirane mre`e puteva u okviru Prostornogplana podrazumeva izgradwu saobra}ajnih kapaciteta u:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 371
1. okru`ewu Obedske bare2. i u okviru obuhvata Prostornog plana
Pravila gra|ewa za saobra}ajnu infrastrukturu podrazu-mevaju slede}e:
3. sve regionalne i lokalne puteve graditi za dvosmernisaobra}aj sa nosivo{}u za sredwe te{ki saobra}aj (regional-ni putevi) i za sredwi saobra}aj (lokalni putevi),
4. svi ovi putevi moraju imati elemente koji im po zakonupripadaju, sa {irinom kolovoza od min. 6,0 m sa jednostranimnagibom kolovoza i pravilnim odvodwavawem,
5. u okviru obuhvata Plana du`ina i izgra|enost putevase minimizira iako su u funkciji samo prilaza do izgra|enihturisti~kih lokaliteta ili prostora za stacionirawe sao-bra}aja,
6. sve interne pristupne saobra}ajnice graditi za dvo-smerni saobra}aj od savremenih konstrukcija sa {irinom sa-obra}ajnica od min. 5,5 m sa jednostranim nagibom,
7. prostore za parkirawe putni~kih vozila graditi kaostalni objekat.
Stalni objekti za stacionirawe vozila su parkinzi zaputni~ka vozila (dimenzija 5,0 h 2,5m) od savremenih kon-strukcija (betonskih plo~a ili behatona), ali obavezno uEKO izradi (svako ~etvrto mesto je prostor za drve}e) takoda se podigne nivo konfora ~uvawa vozila i minimizira ne-gativan uticaj parking povr{ina na mikroklimat i biodi-verzitet na `ivotnu sredinu kao i sam prostor Obedske bare.
Prostori za povremeno stacionirawe vozila su unapredutvr|eni prostori u zelenom okru`ewu koji }e se samo stabi-lizovati, tako da bi mogli se povremeno ukqu~iti u sistemparking povr{ina u vreme povremenih manifestacija.
Ostala pravila gra|ewa podrazumevaju:1. ukr{tawe javnih puteva sa ostalim infrastrukturnim
objektima (vodoprivreda, energetika, veze i dr.) treba vr{i-ti tako da se ne ometa odvijawe saobra}aja, ne ugro`ava sta-bilnost puteva, bezbednost i re`im saobra}aja na putevima,
2. kod ukr{tawa javnih puteva sa atarskim i ostalim ze-mqanim putevima, mora se po{tovati uslov da se zemqani pu-tevi koji se prikqu~uju na javne puteve sa savremenim kolovo-zom, moraju izgraditi sa tvrdom podlogom u du`ini od najma-we 50 za za magistralni put, 40m za regionalni put i 30m za lo-kalni put, ra~unaju}i od ivice kolovoza javnog puta i mini-malne {irine od 5,0 metara,
3. na mestima me|usobnog ukr{tawa javnih puteva, pri-kqu~ewa javnog puta na drugi put, obezbe|uju se trouglovipreglednosti ~ije stranice iznose 120 metara, ra~unaju}i odta~ke preseka osovine tih puteva, odnosno osovine `elezni~-ke pruge,
4. u trouglovima preglednosti ne smeju se podizati zasadi,graditi objekti ili vr{iti drugi radovi koji bi ometalipreglednost javnog puta,
5. u zemqi{nom pojasu puta ne mogu da se grade objekti(stambeni, poslovni, pomo}ni, zatim bunari, rezervoari, sep-ti~ke jame i sl.), osim objekata koji slu`e saobra}aju.
6.7.2. Vodoprivredna infrastruktura
Prema strategiji razvoja, ure|ewa i za{tite planiranogpodru~ja, na podru~ju Obedske bare razvija}e se vi{enamen-ski sistemi, kojima se integralno re{avaju problemi kori-{}ewa i za{tite voda, ure|ewa vodnih re`ima i odbrane odpoplava.
(1) regionalni sistemi za obezbe|ivawe voda najvi{egkvaliteta, za naseqa i one industrije koje zahtevaju vodu togkvaliteta,
(2) regionalni sistemi za kori{}ewe, ure|ewe i za{titure~nih voda (tzv. re~ni sistemi), kojima se podmiruju ostalikorisnici, i ure|uju i {tite vode.
U skladu sa strate{kim opredeqewima, snabdevawe vo-dom najvi{eg kvaliteta, ostvariva}e se razvojem regionalnih
sistema, iz kojih }e se snabdevati najve}i broj naseqa i samooni tehnolo{ki procesi u kojima je neophodna voda najvi{egkvaliteta.
Sremski sistem se oslawa na dva mo}na aluviona: drin-ski, na u{}u Drine i savski. Zna~ajne izdani podzemnih vodau aluvijalnim naslagama se prostiru du` leve obale Save, napotezima Sremska Mitrovica - Jamena i Jarak - Grabovci, adelom i u Kupinskom kutu, sa dobrom hidrauli~kom vezom saSavom.
Iz drinskog izvori{ta voda }e se upu}ivati preko Boga-ti}a i Sremske Mitrovice do -Rume, dok se drugi deo naseqaSrema snabdeva iz savskog izvori{ta. Mogu}e povezivawe sabeogradskim sistemom i novosadskim sistemom.
Oko izvori{ta podzemnih voda, definisati zone i pojase-ve sanitarne za{tite izvori{ta u sklopu sa Zakonom o voda-ma ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 46/91; 53/93;67/93; 54/96).
Naseqa u obuhvatu Plana }e se do realizacije regional-nih sistema, vodom snabdevati iz lokalnih izvori{ta, uz neo-phodne rekonstrukcije i dogradwe sistema (bunari, rezervoa-ri, crpne stanice).
Prostor Obedske bare pripada sremskom regionalnom si-stemu kori{}ewa, ure|ewa i za{tite re~nih voda. Sistem }ese ubrzano razvijati sa realizacijom kanalskih sistema kojitreba da omogu}e kori{}ewe tranzitnih voda na podru~juSrema, a predvi|a se realizacija postrojewa za pre~i{}ava-we otpadnih voda svih ve}ih koncentrisanih zaga|iva~a, po-sebno se predvi|a za{tita izvori{ta podzemnih voda Klenak- Jarak derivacijom i pre~i{}avawem otpadnih voda SremskeMitrovice i Rume.
Osnovni problem na ovom prostoru je odr`ati u funkci-ji objekte i re`ime koji su "nametnuti" prirodi (nasipe, dre-na`ni sistem, nebraweni deo priobaqa i dr.). Priroda putemvetra, talasa, vegetacije ugro`ava vodoprivredne objektezbog ~ega su oni predmeti - redovnog odr`avawa, intervenci-ja i sanacija.
U oblasti za{tite od voda, predvi|a se zavr{etak izgrad-we projektovanog nasipa od Progara ka Kupinovu uz levu oba-lu Save, od km 3+100 do km 8+562 (spoja kanal Vok sa Obedskombarom). Na zavr{nom delu nasipa obezbe|ena je za{titna vi-sina oko 1 m iznad nivoa stogodi{we vode.
U podru~ju za{titne zone Obedske bare se ne planira pro-{irewe sistema za odvodwavawe, ve} samo odr`avawe (~i-{}ewe kanala od muqa i rastiwa) i eventualne rekonstruk-cije postoje}ih. Mogu}e je budu}e dvonamensko kori{}ewepostoje}ih sistema za potrebe navodwavawa. U rezervatu jenavodwavawe kao mera zabrawena zbog naru{avawa ionakougro`enog vodnog re`ima.
U ciqu osve`avawa Obedske bare vodom iz Save, neophod-no je osposobqavawe kanala Vok za dvojnu strogo kontrolisa-nu funkciju - puwewe i pra`wewe vodom Obedske bare, kao iprodubqivawe zapadnog luka Obedske bare - Revenice radiomogu}avawa dotoka vode u baru. Predvi|a se i sanacija samogkorita bare.
Sa vodoprivrednog stanovi{ta, prioriteti razvoja pred-metnog prostora i mere koje treba preduzeti jesu:
- obezbe|ivawe dovoda vode u korito Obedske bare, Ku-pinske grede i ostala podru~ja posmatranog prostora;
- pri obnavqawu vode, voda mora da proti~e kroz koritoBare i podru~je koje zahvataju lukovi Obedske Bare;
- obezbediti da nivo vode dostigne 75 m ANV i poplavipored korita Bare i grede u Kupinskom kutu. Obnavqawe vo-de obezbediti u proletwim mesecima pri visokom vodostajureke Save;
- da nivo vode u koritu Obedske bare ne bude ni`i od 73 mANV u bilo kom periodu godine. U ciqu usporavwa isticawavode izvr{iti sanaciju isto~nog luka korita Obedske bare
SLU@BENI LIST APVStrana 372 - Broj 8 31. maj 2006.
na delu izme|u uzvi{ewa sa starim gradom Kupinikom; Sana-ciju - nasipawe izvr{iti do kote 73,50 m ANV;
- da se obezbedi mogu}nost promene nivoa vode (kolebawavodostaja) izme|u 73 i 75 m ANV, u zavisnosti od optimalnihuslova za razvoj flore i faune.
Ure|ewe otvorenih kanala i regulacionih radova na pro-storu Obedske bare, bi}e definisano izradom odgovaraju}eprojektno-tehni~ke dokumentacije i prethodnim uslovimaJavnog vodoprivrednog preduze}a "Vode Vojvodine" - NoviSad.
U ciqu za{tite voda, u naseqima }e se razvijati separa-cioni kanalizacioni sistemi, kojima }e se posebno odvoditifekalne otpadne vode, a posebno atmosferske otpadne vode.
Osnovni zadatak kanalizacionog sistema je potpuna hi-drotehni~ka sanitacija urbanih prostora. Fekalni kanaliza-cioni sistemi treba da prikupe i odvedu van teritorije sveotpadne vode formirane pri upotrebi i kori{}ewu. Kanali-zacioni sistemi su u vrlo uskoj vezi sa vodosnabdevawem ipredstavqaju funkcionalnu i organsku celinu sa wim. Zbogtoga se kanalizacioni sistemi moraju razvijati uporedo sarazvojem sistema vodosnabdevawa.
Industrijske otpadne vode po potrebi, re{ava}e se poseb-nim sistemima. Zavisno od vrste i tipa zaga|ene vode vr{i}ese wihovo prethodno pre~i{}avawe kroz predtretman, pa }ese tek onda i}i na zajedni~ko pre~i{}avawe sa sanitarnom iatmosferskom otpadnom vodom.
Pre upu{tawa otpadnih voda u recipijent predvi|a sewihovo pre~i{}avawe na ure|ajima za pre~i{}avawe otpad-nih voda. Karakter recipijenta predvi|a, odnosno zahteva vi-sok stepen pre~i{}avawa. Posle pre~i{}avawa na ure|ajimaza pre~i{}avawe otpadnih voda, pre ispu{tawa u recipijent,koncentracija pojedinih zaga|uju}ih materija u efluentu mo-ra zadovoqavati uslove koje propisuje nadle`no vodopri-vredno preduze}e.
Turisti~ki lokaliteti i centri }e problem odvo|ewa ot-padnih voda re{avati preko kompaktnih mini-ure|aja za bio-lo{ko pre~i{}avawe, ili }e se otpadne vode evakuisati u be-tonske vodonepropusne septi~ke jame koje }e se periodi~noprazniti autocisternama, anga`ovawem nadle`ne komunalneorganizacije, a sadr`aj odvoziti na deponiju.
Ki{nu kanalizaciju koncipirati za merodavne uslove(vremenski presek, urbanizovanost prostora, ra~unska ki{aitd.), a etapno realizovati tako da se izgra|ena delom racio-nalno uklapa u budu}e re{ewe.
Efikasna za{tita od poplava podrazumeva i realizacijuslede}ih organizacionih mera:
1. normativno spre~avawe nekontrolisane gradwe u pro-storima koji su ugro`eni od poplava, primenom odgovaraju-}ih urbanisti~kih i planskih mera, kako se ne bi pove}avalepotencijalne {tete od poplava uz konkretizaciju vodopri-vrednih uslova;
2. adekvatno odr`avawe za{titnih objekata i sistema,prema unapred definisanim planovima,
3. stalno a`urirawe preventivnih i operativnih mera uperiodu odbrane od velikih voda;
4. politikom osigurawa imovine, koja visinu premijauslovqava i stepenom rizika od poplava.
6.7.3. Energetska infrastruktura
Gasovodna infrastruktura
Na predmetnom podru~ju planira se izgradwa razvodih ga-sovoda sredweg pritiska za gasifikaciju naseqa, od planira-nog gasovoda RG-05-10.
Naftovodna infrastruktura
Na predmetnom podru~ju ne planira se izgradwa naftovo-da.
Le`i{ta energetskih izvora
Pored eksploatacije postoje}eg le`i{ta Kupinovo, napredmetnom podru~ju planiraju se istra`ni radovi od stranePreduze}e NIS Naftagas-Novi Sad, u istra`nom prostoruna osnovu Re{ewa izdatog od Ministarstva rudarstva i ener-getike.
Bu{otine
Prostor oko bu{otine Kup-1/H, je predvi|en za izgradwubawe i kupali{ta.
Prostor oko bu{otine Kup-2/H, predvi|en je za izgradwuplastenika i staklenika i wihovo zagrevawe.
Na lokalitetu oko bu{otine Kup-3/H, predvi|en je pro-stor za I fazu istra`ivawa le`i{nih potencijala.
Pored eksploatacije postoje}ih hidrotermalnih bu{oti-na, planirana je izgradwa niza istra`nih i konturno istra-`nih bu{otina u definisanom istra`nom podru~ju, koje senalazi van granica SRP Obedska bara, u za{titnom podru~ju.
Eventualna izgradwa objekata koji prate energetskih iz-vora (sabirni sistemi, pristupni putevi i sl.) vr{i}e se naovim istr`nim odnosno eksploatacionim prostorima.
Izvori energije
U narednom planskom periodu potrebno je stimulisatirazvoj i kori{}ewe alternativnih oblika energije, ~ime bise znatno uticalo na poboq{awe `ivotnog standarda i za-{titu i o~uvawe prirodne i `ivotne sredine.
Prilikom razvoja i kori{}ewa alternativnih oblikaenergije, redosled prioriteta razvoja je: geotermalna energi-ja, biomasa, biogas, sun~eva energija, energija vetra.
6.7.4. Elektroenergetska infrastruktura
Na prostoru obuhva}enom Planom, potrebno je u potpuno-sti revitalizovati prenosnu mre`u u ciqu kvalitetnog i si-gurnog snabdevawa elektri~nom energijom potro{a~a .
Potrebno je obebediti dovoqno kapaciteta u postoje}imTS 110/20 kV i izgraditi nove kapacitete.
Sredwenaponski 35 kV vodovi pre}i }e na 20 kV naponskinivo, a trafostanice 35/10 kV i 35/20 kV zadr`a}e se kao 20kV razvodna ~vori{ta.
Celokupna 10 kV mre`a }e se rekonstruisati za rad na 20kV naponski nivo. Izgradwom distributivnih trafostanica20/0,4 kV naponskog prenosa i rekonstrukcijom postoje}ih10/0,4 kV obezbediti dovoqno kapaciteta za sve potro{a~e.
Niskonaponsku mre`u u svim naseqima, kao i onu za po-trebe turisti~kih i drugih lokaliteta, na prostoru ObedskeBare, potrebno je rekonstruisati i odr`avati po planovimanadle`nih distribucija.
Na prostoru obuhva}enom Planom zadr`ava se celokupnapostoje}a prenosna mre`a 400 kV i 220 kV. Po "Studiji dugo-ro~nog razvoja mre`e EPS-a na konzumnom podru~ju Vojvodi-ne ", nema planirane 400 kV, 220 kV i 110 kV prenosne mre`ena planskom prostoru.
Postoje}u prenosnu mre`u na ovom podru~ju potrebno jerevitalizovati.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 373
Elektri~na energija za snabdevawe potro{a~a na podru~-ju Obedske Bare, obezbedi}e se iz postoje}e trafostanicaTS110/20 kV "Pe}inci", preko 20 kV mre`e i distributivnihtrafostanica 20/0,4 kV.
Radi obezbe|ivawa dovoqnog kapaciteta potrebno je u po-stoje}u trafostanicu u narednom periodu ugraditi jo{ jedantrafo snage 31,5 kVA pored postoje}eg iste snage.
U naseqima }e se izgraditi novi kapaciteti distributiv-nih trafostanica 20/0,4 kV, a postoje}e trafostanice 10/0,4kV bi}e rekonstruisane za 20 kV napon. Niskonaponsku mre-`u u svim naseqima potrebno je rekonstruisati. U narednomperiodu potrebno je izgraditi dalekovod 20 kV na relacijiGrabovci-Ogar, radi stvarawa mogu}nosti za rezervno napaja-we Grabovaca.
U svim naseqima, turisti~kim i drugim lokalitetima po-trebno je izgraditi kvalitetnu javnu rasvetu.
6.7.5. Telekomunikaciona i RTV infrastruktura
Za kvalitetno odvijawe telekomunikacionog saobra}ajana podru~ju Obedske Bare, potrebno je izgraditi kvalitetnespojne puteve opti~kim kablovskim vezama, uz sve glavne i lo-kalne putne pravce.
Sistem prenosa odvija}e se preko digitalnih automat-skih telefonskih centrala, koje treba postaviti u svim nase-qima. Za svako doma}instvo obezbedi}e se po jedan direktantelefonski prikqu~ak, kao i dovoqan broj prikqu~aka za sveprivredne korisnike, {to }e ukupno iznositi oko 2600 pri-kqu~aka.
U svim naseqima i na turisti~kim i drugim lokaliteti-ma, potrebno je izgraditi primarnu i sekundarnu kablovskumre`u.
Izgradwom antenskih sistema i baznih stanica mobilnetelefonije, omogu}iti rad ovog sistema telekomunikacija nacelom planskom podru~ju.
U svim naseqima za kvalitetan prijem i distribuciju ra-dio i TV signala, izgraditi kablovski distributivni sistem(KDS).
Na podru~ju Obedske Bare, u zoni od interesa za izraduProstornog plana, na osnovu dugoro~nog plana razvoja predu-ze}a Telekom Srbija i Idejnog projekta za izgradwu digital-ne komutacione i transportne mre`e na podru~ju regional-nog ~vora Sremska Mitrovica, predvi|ena je izgradwa opti~-kih spojnih kablova me|umesne mre`e, umesto postoje}ih ba-karnih spojnih puteva na relacijama :
Bazne radio stanice mobilnih telekomunikacija plani-rane su u naseqima: A{awa, Grabovci, Kupinovo, Obre`,Ogar, kao i van rezervata u skladu sa Zavodom za za{titu pri-rode u skladu sa uslovima nadle`nih preduze}a za mobilne te-lekomunikacije.
6.8. ZA[TITA @IVOTNE SREDINE
Strate{ko opredeqewe razvoja podru~ja obuhva}enog iz-radom Prostornog plana usmereno je na realizaciju posebnihre`ima za{tite prostornih celina sa zna~ajnim prirodnimvrednostima i sanaciju, za{titu i unapre|ewe prirodnih iradom stvorenih vrednosti, uz o~uvawe izvornosti ovog pod-ru~ja.
U ciqu za{tite prirodnih resursa, spre~i}e se wihovadaqa degradacija unapre|ewem komunalne infrastrukture
naseqa, uvo|ewem gasifikacione mre`e, adekvatnim gazdova-wem {umama i dr.
Za{tita vazduha
Za{tita vazduha }e se obezbediti slede}im merama:- gasifikacijom naseqa;- rekonstrukcijom i modernizacijom saobra}ajne mre`e;- eksploatacijom mineralnih sirovina, uz obezbe|ewe me-
ra za{tite vazduha u skladu sa Zakonom o rudarstvu;- adekvatnim ulagawem komunalnog otpada u skladu sa va-
`e}im Pravilnikom i Nacionalnom strategijom upravqawaotpadom (Vlada Republike Srbije), koja za region, na koji suusmerene op{tine Pe}inci i Ruma (koje delom pripadajupredmetnom podru~ju), podrazumevaju izgradwu regionalnedeponije u Sr. Mitrovici sa centrom za recikla`u, centromza kompostirawe i formirawe transfer stanica u Pe}inci-ma i mre`e sabirnih centara po naseqima;
- odlagawe sto~nih le{eva u skladu sa Pravilnikom i Na-cionalnom strategijom upravqawa otpadom;
- sanacija postoje}ih deponija sa rekultivacijom;- formirawe svih kategorija naseqskog zelenila i za-
{titnog zelenila du` saobra}ajnica, oko komunalnih objeka-ta, radnih zona, ekonomija i na degradiranim povr{inama.
Za{tita voda
U kontekstu za{tite voda kao prirodnog resursa, predvi-|ene su slede}e mere:
- za naseqa }e se obezbediti voda najvi{eg kvaliteta izlokalnih izvori{ta;
- u naseqima }e se izgraditi separacioni kanalizacionisistemi, posebno za fekalne otpadne vode, a posebno za atmos-ferske vode, istovremeno sa razvojem sistema vodosnabdeva-wa;
- pre upu{tawa u recipijent, otpadne vode }e se pre~i-{}avati na ure|ajima za pre~i{}avawe;
- na turisti~kim lokalitetima problem odvo|ewa otpad-nih voda }e se re{avati putem kompletnih mini - ure|aja zapre~i{}avawe otpadnih voda;
- vr{i}e se za{tita od poplava adekvatnim odr`avawemobjekata i sistema, koji su izgra|eni u tom kontekstu;
- izgradi}e se projektovani nasip od Progara ka Kupino-vu na levoj obali Save;
- vr{i}e se odr`avawe sistema za odvodwavawe (~i{}ewekanala od muqa i rastiwa) uz eventualnu rekonstrukciju;
- u ciqu osve`avawa prostora Obedske bare vodom iz Sa-ve osposobi}e se kanal Vok za dvojnu, kontrolisanu funkciju- puwewe i pra`wewe i produbi}e se zapadni luk Revenica,{to }e omogu}iti dotok vode u baru;
- izvr{i}e se sanacija samog korita bare;- oko postoje}ih i planiranih izvori{ta podzemnih voda
definisa}e se zone i pojasevi sanitarne za{tite, u skladu saZakonom o vodama.
Za{tita zemqi{ta
U ciqu za{tite zemqi{ta, sprovodi}e se slede}e mere:- kori{}ewe poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta u
skladu sa Uredbom;- adekvatno odvo|ewe otpadnih voda;- kontrolisana primena hemijskih sredstava u poqopri-
vrednoj proizvodwi i agrotehni~kih mera;- na mestima eksploatacije mineralnih sirovina sprovo-
di}e se stroge mere za{tite, u skladu sa Zakonom o rudarstvu;- vr{i}e se adekvatno odlagawe komunalnog otpada i
sto~nih le{eva u skladu sa va`e}im Pravilnicima i Nacio-nalnom strategijom upravqawa otpadom;
- formirawe za{titnog zelenila, posebno na pravcimadominantnih vetrova i degradiranim povr{inama.
6.9. ZA[TITA PRIRODNIH DOBARA
Specijalni rezervat prirode "Obedska bara" je progla-{en 1994.god. ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj
SLU@BENI LIST APVStrana 374 - Broj 8 31. maj 2006.
56/94) i podeqen je u tri stepena za{tite i za{titnu zonu ko-ja se poklapa sa obuhvatom Prostornog plana. Iste godine jedone{ena Uredba o za{titi rezervata ("Slu`beni glasnikRepublike Srbije", broj 56/94), koja je definisala usloveupravqawa i kori{}ewa prirodnih resursa na ovom prosto-ru.
Zbog svojih temeqnih odlika, koji joj daje izuzetnu pri-rodnu vrednost, Obedska bara je dobila me|unarodni statusjer je ukqu~ena u konvenciju o svetski zna~ajnim mo~varnimstani{tima (Ramsar, 1977.), kao i u spisak podru~ja od izuzet-
nog zana~aja za ptice Evrope (IBA, IBA-No 041-1989.i 2000.).Obedska bara je tako|e predlo`ena i za nominaciju kao Re-zervat Biosfere (UNESCO-MaB program) i u toku je pripre-ma za upis u Botani~ki zna~ajna podru~ja (IPA).
Mnogi predstavnici flore i faune su stavqeni pod za-{titu kao prirodne retkosti Uredbom o za{titi prirodnihretkosti ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 50/93),{to podrazumeva najstro`iji re`im za{tite wihovih stani-{ta. Pojedine biqne i `ivotiwske vrste su u fazi nestajawa,pa se kao ugro`ene vrste nalaze na listi Crvene kwige flo-re Srbije.
Na prostoru Specijalnog rezervata prirode "Obedska ba-ra", u ciqu integralne za{tite i o~uvawa ekosistemskih ve-za i svih temeqnih prirodnih vrednosti uz ograni~ewe i kon-trolisane vodove kori{}ewa, sprovodi}e se trostepeni re-`im za{tite,, vezan za odre|ene povr{ine i lokalitete u Re-zervatu, za celokupno podru~je Specijalnog rezervata priro-de "Obedska bara". Prema Uredbi o za{titi ("Slu`beni gla-snik Republike Srbije", broj 56/94) va`e slede}i re`imi:
Podru~je re`ima za{tite prvog stepena
Re`im za{tite prvog stepena se nalazi u Kupinskim gre-dama, (lokalitet Debela gora). To je centar biolo{ke razno-vrsnosti `ivog sveta u SRP "Obedska bara". Osnovne karak-teristike podru~ja su sastojine hrasta lu`waka starosti pre-ko 180 godina koji podse}a na "pra{umski" oblik {uma, a ja-vqa se i splet mo~varnih i {umskih zajednica koje obezbe|u-ju izuzetnu brojnost i raznovrsnost `ivog sveta.
Za ovo podru~je, re`ima prvog stepena za{tite, podrazu-mevaju se mere utvr|ene Zakonom o za{titi `ivotne sredinei iskqu~uju svi vidovi kori{}ewa bogatstva.
Podru~je re`ima za{tite drugog stepena
U re`imu za{tite drugog stepena koji je ustanovqen naodre|enim povr{inama, liberalniji je vid kori{}ewa pri-rodnih resursa i to u gazdinskim jedinicama: "Grabova~ko-Vitojeva~ko ostrvo", "Obre{ke {irine" i "Kupinske grede".To su delovi Rezervata isprepletani barama, depresijama igredama, gde su o~uvani fragmentirano izvorni oblici eko-sistema i o~uvanog prirodnog predela sa prisutno{}u zna~aj-nih autohtonih poplavnih {umskih zajednica. Navedeni re-`im za{tite propisuje ograni~eno i strogo kontrolisano ko-ri{}ewe, unapre|ewe i prezentaciju prirodnih vrednosti naovim povr{inama, kroz dozvoqene i zabrawene aktivnosti.
Podru~je re`ima za{tite tre}eg stepena
Re`im za{tite tre}eg stepena propisan je za ostale povr-{ine Specijalnog rezervata prirode "Obedska bara" koji ob-uhvata slede}e gazdinske jedinice: "Kupinske grede", "Kupin-ski put", "Grabova~ko-Vitojeva~ko ostrvo" i "^ewin-Obre-{ke {irine".
To su povr{ine sa me{ovitim autohtonim sastojinamahrasta lu`waka, jasena i graba, ~iste sastojine hrasta, jasenai kultura EA topola (kod kojih je dosta izmewena izvornaflora i fauna). Pored {uma, u podru~ju tre}eg stepena nala-ze se i zna~ajna stani{ta bara, vla`nih livada i pa{wakaO-ve povr{ine zaokru`uju i doprinose ukupnom o~uvawu ekosi-
stema, ugro`enih stani{ta i pojedina~nih specifi~nih i je-dinstvenih prirodnih retkosti.
Op{te mere za{tite iz re`ima za{tite propisanihUredbom o za{titi Specijalnog rezervata prirode "Obedskabara" ugradi}e se u sva normativna i planska akta i sprovodi-}e se kontinuirano. Dozvoqene i obavezne radwe iz navede-nih re`ima za{tite ugra|ene su u tekst Prostornog plana.
Za{titna zona
Uredbom o za{titi Specijalnog rezervata prirode"Obedska bara", ustanovqena je i za{titna zona, a navedenomUredbom propisan je slede}i re`im u za{titnoj zoni:
Dozvoqeno je:- svi vidovi kori{}ewa {uma, lov i ribolov;- turisti~ko-rekreativne aktivnosti;- kori{}ewe obale za utovar drveta, uz obavezu da se po-
sle toga sidri{ta vrate u prvobitno stawe;- svi radovi prema Pravilniku o analizi uticaja objeka-
ta, odnosno radova na `ivotnu sredinu ("Slu`beni glasnikRepublike Srbije", broj 61/92 i 47/01)
Zabraweno je :- upu{tawe otpadnih voda;- neplanska se~a {uma;- ekontrolisana upotreba ve{ta~kih |ubriva;- neplanska izgradwa objekata.
6.10. ZA[TITA KULTURNIH DOBARA
Struktura nepokretnih kulturnih dobara
Postupkom valorizacije izvr{ena je identifikacija ste-~enih vrednosti, a u skladu sa vrstama i kategorijama nepo-kretnog nasle|a. Strate{ke odrednice definisane su naosnovu vrednovawa celokupnog podru~ja i u`eg i {ireg okru-`ewa.
Prostornim povezivawem nepokretnosti identifikova-ne su prostorne celine -zone za{tite nepokretnog nasle|aizvan konteksta formalnih kategorija i vrsta.
Zone za{tite u okviru posmatranog podru~ja su:
A. Zona primarne za{tite - deo naseqa KupinovoB. Zona sekundarne za{tite - za{ti}ena okolina ostalih
nepokretnih kulturnih dobara.
Za{ti}enu okolinu zone primarne za{tite ~ine spoqneivice K.P. 285 do 271, spoqne ivice K.P. 269, odnosno za utvr-|ewe spoqne ivice K.P. 3335, 3336, 3337/1, 3337/2 i 3337/3 KOKupinovo.
Za{ti}enu okolinu nepokretnosti u zoni sekundarne za-{tite ~ine spoqne ivice susednih parcela, kao i pripadaju}aparcela na kojoj se nepokretnosti nalaze. Izuzetak predsta-vqaju arheolo{ki lokaliteti za koje za{ti}ena okolina ni-je prostorno odre|ena.
Uslovi za{tite nepokretnih kulturnih dobara i eviden-tiranih nepokretnosti koje u`ivaju prethodnu za{titu i wi-hove za{ti}ene okoline
Uslovi za{tite nepokretnog kulturnog nasle|a odnose sena op{te odrednice (odnose se na evidentirane karakteristi-ke-specifi~nosti naseqa) i posebne uslove o~uvawa, odr`a-vawa i kori{}ewa {to podrazumeva o~uvawe svih karakteri-stika na osnovu kojih je utvr|eno spomeni~ko svojstvo. Uslo-vi za{tite odnose se na sve kategorije dobara.
Op{ti uslovi za{tite
Op{ti uslovi se odnose na nepokretna dobra po svim vr-stama i kategorijama:
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 375
- o~uvawe evidentiranih vizura i nepokretnih dobara kaorepernih objekata;
- svu plansku, urbanisti~ku i tehni~ku dokumentaciju zaove celine raditi u skladu sa uslovima i merama za{tite ne-pokretnog kulturnog dobra, utvr|enim od strane nadle`neslu`be za za{titu kulturnih dobara;
- potrebno je o~uvati stare urbane matrice naseqa, sa ka-rakteristi~nim urbanim elementima i regulacijama;
- zabrawuje se izvo|ewe radova koji mogu ugroziti stati~-ku stabilnost objekta.
Posebni uslovi za{tite odre|uju elemente o~uvawa, odr-`avawa i kori{}ewa, kao i potrebne postupke i ograni~ewa,za svaku od identifikovanih zona spomeni~kog nasle|a. Uko-liko se vr{e klasifikacije po navedenim kriterijumima po-sebni uslovi defini{u pregled dobara.
1. Zona primarne za{tite - Kupinovo
Pored navedenih op{tih uslova za{tite posebni uslovisadr`e:
- o~uvawe ambijentalnih vrednosti i prostorne organiza-cije;
- o~uvawe karakteristi~nih elemenata arhitekture, gaba-rita, konstruktivnih i dekorativnih elemenata eksterijerai enterijera, karakteristi~ne materijalizacije i mobilijarana za{ti}enim objektima;
- zabrana radova koji mogu ugroziti stati~ku stabilnost ispomeni~ka svojstva objekta;
- dozvoqena obnova nepokretnosti pod za{titom po poje-dina~nim uslovima;
- dozvoqena zamena, uklawawe ili izgradwa novih objeka-ta koji nisu obuhva}eni re`imom za{tite, u okviru za{ti}e-nih parcela i za{ti}ene okoline po posebnim uslovima za-{tite, a u skladu sa op{tim i posebnim uslovima.
2. Zona sekundarne za{tite
Pored navedenih op{tih uslova za{tite posebni uslovisu definisani u skladu sa vrstama nepokretnih dobara, a pri-mewuju se na sve kategorije dobara:
a) Sakralni objekti- o~uvawe karakteristi~nih elemenata arhitekture, gaba-
rita, konstruktivnih i dekorativnih elemenata eksterijerai enterijera, karakteristi~ne materijalizacije i mobilija-ra;
- zabrana radova koji mogu ugroziti stati~ku stabilnostobjekta.
b) Objekti gra|anske arhitekture- o~uvawe karakteristi~nih elemenata arhitekture, gaba-
rita, konstruktivnih i dekorativnih elemenata eksterijerai enterijera, karakteristi~ne materijalizacije i mobilija-ra;
- zabrana radova koji mogu ugroziti stati~ku stabilnostobjekta.
v) Objekti narodnog graditeqstva- ~uvawe izgleda, konstruktivnih i dekorativnih eleme-
nata, materijalizacije, kao i funkcionalnih karakteristika;- zabrana izvo|ewa gra|evinskih radova koji mogu ugrozi-
ti stati~ku stabilnost i spomeni~ka svojstva spomenika kul-ture;
- dozvoqava se obnova i promena namene nepokretnostikoja ne}e ugroziti spomeni~ka svojstva, a po pojedina~nimuslovima slu`be za{tite.
d) Memorijalni kompleksi, spomenici i spomen obele`jaIdentifikovane su tri kategorije memorijalnih celina,
spomenika i spomen obele`ja, odnosno odre|eni su objekti sao~uvawem:
- obele`ja i lokacije gde nije mogu}a zamena ili disloka-cija;
- obele`ja gde je mogu}a dislokacija;- lokacije gde je mogu}a zamena obele`ja.
|) Arheolo{ki lokaliteti- koji su progla{eni za nepokretna kulturna dobra dozvo-
qena je izgradwa infrastrukture i izvo|ewe gra|evinskihradova uz prethodno pribavqawe pojedina~nih mera za{titei obezbe|ivawe za{titnih arheolo{kih iskopavawa, pra}e-we radova i adekvatnu prezentaciju nalaza;
- u zoni onih koji su evidentirani kao nepokretnosti ko-je u`ivaju prethodnu za{titu zabrawuje se izgradwa i prome-na namene objekta.
3. Uslovi za{tite nepokretnog nasle|a u zoni za{ti}eneokoline
Za{tita nepokretnog nasle|a u zoni za{ti}ene okoline,zasniva se na odre|ivawu potrebnih aktivnosti i zabrani ra-dova koje mogu ugroziti spomeni~ko svojstvo svojom neposred-nom blizinom.
Mere za{tite za{ti}ene okoline nepokretnih dobara ievidentiranih dobara pod prethodnom za{titom su:
- dozvoqeno urbanisti~ko, komunalno i hortikulturnoopremawe, ure|ewe i odr`avawe;
- o~uvawe postoje}e uli~ne matrice i karakteristikaprostorne organizacije;
- zabrana radova koji mogu ugroziti stati~ku stabilnostobjekta;
zabrana podizawa objekata koji arhitekturom, gabaritomili namenom mogu ugroziti spomenik kulture;
- zabrana skladi{tewa otpadnih i {tetnih materija;- u slu~aju zemqanih radova obavezno je arheolo{ko pra-
}ewe radova;- u za{ti}enoj okolini progla{enih arheolo{kih loka-
liteta dozvoqena je izgradwa infrastrukture i izvo|ewegra|evinskih radova uz prethodno pribavqawe pojedina~nihmera za{tite i obezbe|ivawe za{titnih arheolo{kih isko-pavawa, pra}ewa radova i adekvatna prezentacija nalaza.
6.11. KORI[]EWE I URE\EWE PROSTORA OD IN-TERESA ZA ZA[TITU OD ELEMENTARNIH NEPOGO-DA I AKCIDENTNIH SITUACIJA
Mere za{tite od elementarnih nepogoda
1. Zemqotres
Mere za{tite koje su ugra|ene u prostorna re{ewa u ovomProstornom planu ~ine faktore koji su od uticaja na smawe-we povredqivosti prostora, a ujedno i na transformaciju kaboqem ure|ewu i organizaciji u okviru postoje}ih granica.Ovaj Plan daje samo okvirne uslove za izgradwu i organizaci-ju naseqskih povr{ina jer }e se detaqnije razraditi na nivouurbanisti~kih planova samih naseqa. Okvirni uslovi pred-vi|eni Planom su: zadr`avawe stepena izgra|enosti zemqi-{ta uz maksimalni uslov do 30%, ograni~ewe gustine naseqe-nosti, spratnost objekta, planirawe slobodnih povr{ina zapotrebe eventualnog izme{tawa i zbriwavawa stanovni-{tva, poboq{awe kvaliteta stambenog i gra|evinskog fondau naseqima uz ve}i stepen opremqenosti odgovaraju}om in-frastrukturom.
Gra|evinsko-tehni~ke mere: pravilan izbor lokacije zaobjekte; zabrana gradwe u za{ti}enim delovima prirode, nanepodesnim terenima, kao i strogo po{tovawe i primena va-`e}ih zakonskih propisa za gradwu na seizmi~kim podru~ji-ma.
2. Poplave
Zavr{etak izgradwe preostalog dela projektovanog nasi-pa od Progara ka Kupinovu trajno }e re{iti za{titu prosto-
SLU@BENI LIST APVStrana 376 - Broj 8 31. maj 2006.
ra Jasenska gde se reka Sava do tada redovno izlivala. Na za-vr{nom delu nasipa obezbe|ena je za{titna visina od oko 1metar iznad nivoa stogodi{we vode. Prostorno polagawetrase nasipa za odbranu od spoqnih voda po visokim kotamaterena na delu od Kupinova do Obre`a omogu}i}e da velikevode reke Save nesmetano proti~u kroz niske terene ispred,iza i kroz samu Obedsku baru. Puwewe i pra`wewe vodomprostora Obedske bare omogu}i }e se osposobqavawem kanalaVok za ovu strogo kontrolisanu funkciju.
3. Olujni vetar
Dendrolo{ke mere se smatraju najbitnijim merama za{ti-te od olujnih vetrova koje se primewuju u organizaciji i ure-|ewu {irih prostora, za{titi naseqa i pojedinih naseqskihdelova, kao i kod ure|ewa neposredne okoline svakog objekta.Ove mere podrazumevaju formirawe odgovaraju}ih za{titnih{umskih pojaseva dovoqne {irine, plansko zasa|ivawe grupavisokog drve}a i {ibqa u odre|enom rasporedu. Pored svihputeva na ovom podru~ju planirano je formirawe za{titnogzelenila u vidu grupa autohtonih li{}ara i {ibqa. U gra|e-vinskom rejonu naseqa planirano je pove}awe zelenih povr-{ina svih kategorija, naro~ito zelenih povr{ina javnog ko-ri{}ewa i za{titnog zelenila. Formirawe mawih povr{inapod za{titnim zelenilom planirano je i oko deponija komu-nalnog otpada, radnih kompleksa u ataru naseqa, poqopri-vrednih kompleksa i dr.
Obzirom da se termoelektrane nalaze na pravcu duvawavetrova i predstavqju potencijalnu opasnost za floru i fau-nu za{ti}enog dela prirode, Planom je predvi|eno da se u na-rednom periodu prate uticaji ovih lokaliteta kako bi se uslu~aju potrebe preduzele odgovaraju}e mere za{tite.
4. Po`ari
U ciqu za{tite {uma i {umskog zemqi{ta na podru~juSpecijalnog rezervata prirode u okviru radova na za{titi{uma neophodno je sprovoditi mere za spre~avawe pojave po-`ara:
- napraviti kartu {uma po stepenu ugro`enosti od po`a-ra;
- planirati mere za borbu protiv potencijalnih izaziva-~a po`ara;
- planirati mere biolo{ko-tehni~ke za{tite {uma;- prognozirati opasnost od {umskog po`ara;- otkrivati po`are osmatrawem u {umi;- izgraditi i odr`avati po`arne puteve;- obezbediti snabdevawe vodom za ga{ewe po`ara;- planirati opremu i sredstva za ga{ewe po`ara i- organizovati qudstvo za rukovo|ewe ga{ewa po`ara.
Tako|e, Prostornim planom je ograni~eno nekontrolisa-no {irewe vikend zona i turisti~kih lokaliteta radi za{ti-te postoje}ih {uma naro~ito od se~e ili eventualnih po`ara.
Radi za{tite od po`ara u naseqima je pored urbanisti~-kih mera potrebno da se primewuju i gra|evinsko-tehni~kemere za{tite od po`ara u skladu sa propisima o izgradwiobjekata, kao i propisi i mere za{tite od po`ara kod elek-troenergetskih i gasnih postrojewa, prilago|avawe prirod-nih vodotokova i ure|ewe stalnih crpili{ta vode za potrebekori{}ewa ga{ewa po`ara.
5. Sne`ni nanosi i poledice
Planirani za{titni zeleni pojasevi uz puteve u vidu gru-pa autohtonih li{}ara i {ibqa omogu}i}e za{titu od nano-sa snega, bezbedniji tok saobra}aja u zimskom periodu i kori-{}ewe ekolo{kog i turisti~kog potencijala Obedske bare utom periodu. Projektnom dokumentacijom }e se odrediti {i-rina za{titnih pojaseva, me|usobna rastojawa i konkretanizbor vrsta zelenila.
6. Grad i su{a
Ukoliko do|e do nastajawa gradobitnih oblaka, ne posto-je uslovi da se nepogoda spre~i a ni znatnije ubla`i, jer nijeizgra|en sistem protivgradne za{tite.
Objekti i instalacije protivgradne za{tite planiraju sei grade na osnovu urbanisti~kih planova ni`eg reda.
Preventivne mere u slu~aju su{e su agrotehni~ke merekao i planirawe izgradwe sistema za navodwavawe na {to ve-}im povr{inama.
6.12. USLOVI ZA IZGRADWU OBJEKATA, URE\EWEI KORI[]EWE PROSTORA
SRP Obedska bara
Podru~je SRP Obedska bara stavqeno je pod najstro`ire`im za{tite (I kategorija prirodno dobro od izuzetnogzna~aja) i kao takvo zahteva i stroge uslove za izgradwu obje-kata i ure|ewe zemqi{ta.
U odnosu na utvr|ene re`ime za{tite I, II i III stepena,ovim Planom se propisuju uslovi za izgradwu, ure|ewe i ko-ri{}ewe prostora po zonama za{tite.
Na prostorima koji se nalaze u zoni Specijalnog rezerv-ata prirode Obedska bara nije dozvoqena izgradwa objekata iinfrastrukture, osim one koja je utvr|ena ovim Planom.
Organizacija prostora podrazumeva opremawe prostorasamo onim sadr`ajima u okviru turisti~kih zona koji }e omo-gu}iti obilazak i kra}i odmor. To su nadstre{nice, stolovi,klupe za odmor, vidikovci (na odgovaraju}em lokalitetu sakog se vide ve}e {umske povr{ine i prostori), brvnare, puto-kazi i drugo.
Tako|e, dozvoqeno je u ovom prostoru izgraditi staze zabicikle, staze za jahawe, pe{a~ke staze i sli~ne sadr`aje ko-ji mogu obogatiti ponudu ekolo{kog i rekreativnog turizma.
Uslovi za izgradwu objekata u turisti~kim zonama i lo-kalitetima
Izgradwa i opremawe objekata namewenih rekreaciji, na-uti~kom turizmu (pristani{ta, marine), sportskom ribolovui sli~no, mora biti u skladu sa urbanisti~kim planovima od-govaraju}e regulacione razrade i projektno-tehni~kom doku-mentacijom uz po{tovawe minimalnih uslova u pogledu wiho-vog ure|ewa i opremawa (sa neophodnim prate}im sadr`ajimai sanitarno-tehni~kim ure|ajima). Arhitektonska obradaovih objekata mo`e se tretirati slobodno, sa ciqem, da seuklope u pejza`.
Na prostorima koji su predvi|eni za podizawe ovakvihobjekata, slobodan teren se mora koristiti zajedni~ki, bezikakvog ogra|ivawa. Na ovim terenima vegetacija je autohto-na i taj pejza` treba i daqe zadr`ati u wegovom izvornom ob-liku, ne unose}i nikakve nove vrste.
Podru~je za{titne zone SRP Obedska bara
Na podru~ju za{titne zone, izvan granice SRP Obedskabara, utvr|uju se slede}i uslovi za izgradwu, ure|ewe i opre-mawe prostora:
Uslovi za izgradwu na gra|evinskom zemqi{tu
Izgradwa na gra|evinskom zemqi{tu u gra|evinskom re-jonu naseqa odvija}e se prema uslovima utvr|enim odgovara-ju}im urbanisti~kim planom.
U naseqima za koja nisu doneti urbanisti~ki planovi iz-gradwa }e se odvijati u okviru postoje}ih gra|evinskih rejo-na u skladu sa odgovaraju}im prostornim planom (ukoliko su
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 377
tim planom dati uslovi) i uva`avawem uslova utvr|enihovim Planom.
Izgradwa na gra|evinskom zemqi{tu izvan gra|evinskogrejona naseqa vr{i}e se prema uslovima utvr|enim prostor-nim planom op{tine ili drugim odgovaraju}im planovima.
Uslovi za izgradwu objekata privrede
Izvan gra|evinskih rejona naseqa, mogu se graditi: objekti nameweni primarnoj poqoprivrednoj proizvod-
wi (u skladu sa Zakonom o poqoprivrednom zemqi{tu), objekti nameweni preradi i finalnoj obradi proizvo-
da poqoprivrede (pod kojima se podrazumevaju objekti u koji-ma se prera|uju poqoprivredni proizvodi-povrtarska proiz-vodwa, lekovito biqe, {umski plodovi i dr.),
objekti lokaciono vezani za sirovinsku osnovu (odnosise na mineralne sirovine, mogu}nost eksploatacije geoterm-alne vode i dr.),
objekti za uzgoj divqa~i,objekti u funkciji turizma, sporta, rekreacije i trgo-
vine (ukoliko nisu u suprotnosti sa re`imima za{tite iosnovnom namenom povr{ina),
drugi objekti za koje se Studijom o proceni uticaja po-ka`e da nemaju negativnog uticaja na `ivotnu sredinu.
Lokacije za izgradwu navedenih objekata utvrdi}e se pu-tem daqe razrade ovog Plana, kroz izradu zakonom predvi|e-ne planske i urbanisti~ke dokumentacije (urbanisti~ki pla-novi odgovaraju}e regulacione razrade).
Izgradwa objekata privrede u gra|evinskim rejonima na-seqa vr{i}e se u skladu sa uslovima utvr|enim odgovaraju-}im urbanisti~kim planovima naseqa.
Osnovna pravila izgradwe privrednih objekata u naseqi-ma su:
- izgradwu vr{iti u okviru radnih zona ili pojedina~nihprostornih jedinica unutar naseqskog tkiva;
- u radne zone usmeravati kapacitete sa ve}im prostornimzahtevima, kapacitete sa istim ili sli~nim zahtevima u po-gledu infrastrukturne opremqenosti i kapacitete sa speci-fi~nim lokacijskim zahtevima (potencijalni zaga|iva~i);
- unutar naseqskog tkiva, na pojedina~nim lokacijama,mogu se graditi kapaciteti ~ija tehnologija rada i obim tran-sporta ne uti~u negativno na ostale naseqske funkcije (buka,zaga|ewe vode, vazduha, tla);
- na rubovima naseqa se, pored objekata male privrede,mogu graditi i industrijski objekti mawih kapaciteta ~ijatehnologija rada i obim transporta ne uti~u negativno na `i-votnu sredinu. Ove objekte bi trebalo locirati u postoje}imradnim zonama ili formirawem novih radnih zona koje }e bi-ti definisane daqom razradom ovog Plana, kroz izradu zako-nom predvi|ene planske i urbanisti~ke dokumentacije (pro-storni planovi op{tina i odgovaraju}a urbanisti~ka doku-mentacija). Za sve objekte koji mogu imati negativnog uticajana `ivotnu sredinu potrebno je izraditi Studiju o proceniuticaja na `ivotnu sredinu, u skladu sa zkonskim propisimakoji reguli{u ovu oblast.
7. PROCENA EKONOMSKE OPRAVDANOSTI I SO-CIJALNE PRIHVATQIVOSTI PLANIRANIH AK-TIVNOSTI OBJEKATA I FUNKCIJA POSEBNE NA-MENE
Posledwih godina je zapa`eno poja~ano interesovawe zavla`na stani{ta i wihove osetqive ekosisteme (kakav je iObedska bara), {to je jedan od razloga za wihovo pravovreme-no adekvatno o~uvawe, shodno ekolo{kom, privrednom, nau~-nom i kulturnom zna~aju.
Osnovni zadatak izrade Prostornog plana je utvr|ivaweciqeva i koncepcije organizacije, ure|ewa, kori{}ewa i za-{tite planskog podru~ja na principima odr`ivog razvoja,
kao i utvr|ivawe odgovaraju}ih mera i instrumenata za rea-lizaciju planskih re{ewa, koja moraju biti realno ostvarqi-va sa aspekta procewenih razvojnih potencijala podru~ja.Privredni i ekonomski zna~aj specijalnog rezervata prirodebazira se na izvornim prirodnim resusrima.Planska re{ewasu zasnovana na po{tovawu osnovnih principa odr`ivog raz-voja u vla`nim podru~jima.
Uticaj planiranih aktivnosti na za{ti}eno prirodno do-bro realizuje se kroz razvijawe {umarstva, lova, sto~arstva(pa{arewa), kao i kroz neke delatnosti koje imaju posebnutradiciju, a po svom karakteru mogu biti izrazito zna~ajne zarealizaciju ideje o odr`ivom kori{}ewu resusra. To su ri-barstvo, prerada trske, kontrolisano pa{arewe i kori{}e-we treseta. U praksi sve vi{e dolazi do negovawa tradicio-nalnih privrednih delatnosti, ~iji se proizvodi u savreme-nom dru{tvu visoko cene zbog zdrave i ekolo{ke komponente.
U posebnu grupu delatnosti koje bi kvalitetnim planira-wem mogle inicirati za{titu resursa SRP spada turizam.Odr`ivi i ekolo{ki turizam je jedna od velikih razvojnih{ansi vla`nih stani{ta ~ije mogu}nosti treba koristiti,kako zbog nov~anih sredstava kojima bi se mogla finansiratiza{tita, tako i zbog ekolo{ke edukacije.
Zna~ajan ~inilac u odr`ivom razvoju predstavqa lokalnostanovni{tvo. Sagledavawe povezanosti prirodnih resursa istanovni{tva tokom pro{losti, zna~ajno je za prou~avawe ve-ze izme|u ~oveka ovog podnebqa i `ivotne sredine kojoj pri-pada, kao i za planski period u kome mo`e biti pokreta~kaspona ekolo{ki zasnovanog privrednog razvoja. Demografskitrendovi u obuhvatu Prostornog plana (kao i u ~itavoj Vojvo-dini) ne idu u prilog odr`ivom razvoju ruralnih podru~ja.Ispravqawe takvog stawa mora se re{avati prevashodno nanacionalnom nivou. Posmatrano lokalno, koncept odr`ivograzvoja mo`e se unaprediti kroz ja~awe svesti o neophodno-sti za{tite prirode i wenog racionalnog kori{}ewa putemboqe edukacije stanovni{tva, razvijawa svesti o pripadno-sti za{ti}enom prirodnom dobru, sprovo|ewa ekonomske po-litike koja }e da pru`i potporu onima koji svoju {ansu videu bavqewu jednom od privrednih aktivnosti na bazi kori{}e-wa resursa SRP i za{titne zone. Dobro informisano stanov-ni{tvo je jedan od va`nih faktora kvalitetne za{tite i odr-`ivog razvoja planskog podru~ja.
Uticaj planskih re{ewa i propozicija u navedenom smi-slu po pojedinim oblastima je slede}i:
stanovni{tvo: zadr`avawe stanovni{tva u postoje}imnaseqima zahvaquju}i razvoju privrede i podizawu komunal-nog i dru{tvenog standarda na vi{i nivo ~ime bi se ovom sta-novni{tvu kompenzirale prednosti `ivqewa u gradu;
privreda: podizawe ukupne privredne razvijenosti pod-ru~ja, pove}awe stepena zaposlenosti i prihoda lokalnog sta-novni{tva podsticawem razvoja poqoprivrede, turizma, {u-marstva, lova i ribolova, male privrede, zanatstva i ugosti-teqstva kao oblasti sa izuzetno vrednim prirodnim predu-slovima koji se mogu brzo aktivirati;
poqoprivreda: stvarawe uslova za intenzivirawe po-qoprivredne proizvodwe u svim wenim segmentima, za u`uspecijalizaciju ka nekom od planiranih vidova proizvodwe,za mogu}nost povezivawa poqoprivredne ponude sa turisti~-kim aktivnostima, za povezivawe sa drugim granama privrede(prera|iva~kim kapacitetima, saobra}aj, gra|evinarstvo, tu-rizam);
turizam: aktivirawe postoje}ih prirodnih i stvorenihpreduslova za razvoj turizma u skladu sa realnim kapacite-tom prostora;
infrastruktura: obezbe|ewe prostornih uslova za rea-lizaciju planiranog razvoja mre`e i objekata infrastruk-turnih sistema;
naseqa: podizawe komunalnog standarda u celini, raz-voj javnih slu`bi u skladu sa planiranim nivoom naseqa umre`i naseqa podru~ja, razvoj privrednih kapaciteta;
SRP Obedska bara: obezbe|ewe potrebnih uslova za za-
SLU@BENI LIST APVStrana 378 - Broj 8 31. maj 2006.
{titu, ure|ewe i unapre|ewe podru~ja na principima odr`i-vog razvoja, uz po{tovawe me|unarodnih i nacionalnih oba-veza koje reguli{u ovu oblast.
8. IMPLEMENTACIJA PROSTORNOG PLANA POD-RU^JA POSEBNE NAMENE OBEDSKA BARA DO 2022.GODINE
8.1. LISTA PRIORITETNIH AKTIVNOSTI ZA IM-PLEMENTACIJU PROSTORNOG PLANA
Lista prioritetnih aktivnosti utvr|uje se za planski ho-rizont, a i za prvu fazu realizacije Prostornog plana do2009. godine po sektorima aktivnosti ili oblastima privre-|ivawa.
8.1.1. Za{tita `ivotne sredine
U kontekstu za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine pred-metnog podru~ja, u planskom periodu planira se realizacijaslede}ih aktivnosti:
- obezbedi}e se snabdevawe naseqa vodom najvi{eg kvali-teta;
- izgradi}e se kanalizacioni sistemi i ure|aj za pre~i-{}avawe otpadnih voda naseqa;
- izgradi}e se projektovani nasip na deonici Save, odProgara ka Kupinovu;
- izvr{i}e se gasifikacija naseqa;- vr{i}e se eksploatacija mineralnih sirovina. Treset
}e se eksploatisati iz korita Obedske bare. Geotermalne vo-de }e se eksploatisati sa le`i{ta Kupinovo, van granicaSRP Obedske bare, u za{titnoj zoni, sa obezbe|ewem svih me-ra za{tite `ivotne sredine, u skladu sa Zakonom o rudarstvu;
- stimulisa}e se razvoj i kori{}ewe alternativnih obli-ka energije, sa prioritetima: biomasa, biogas, geotermalnaenergija, sun~eva energija, i energija vetra;
- odlagawe komunalnog otpada }e se vr{iti u skladu saNacionalnom strategijom upravqawa otpadom, koja je donetaod strane Vlade Republike Srbije, a podrazumeva izgradwuregionalne deponije u Sremskoj Mitrovici sa centrom za re-cikla`u, centrom za kompostirawe i formirawe transferstanice u Pe}incima i mre`e sabirnih centara po naseqima;
- odlagawe sto~nih le{eva }e se vr{iti u skladu sa Naci-onalnom strategijom i Pravilnikom;
- sanacija postoje}ih deponija sa rekultivacijom;- unapredi}e se i pove}a}e se zeleni fond svih kategori-
ja naseqskog zelenila i za{titnog zelenila du` saobra}ajni-ca, oko komunalnih objekata, radnih zona, ekonomija i na de-gradiranim povr{inama;
- vr{i}e se kori{}ewe poqoprivrednog i {umskog ze-mqi{ta u skladu sa Uredbom.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005-2009.godine:
- obezbedi}e se snabdevawe naseqa vodom najvi{eg kvali-teta;
- odlagawe komunalnog otpada }e se vr{iti u skladu saNacionalnom strategijom upravqawa otpadom, koja je donetaod strane Vlade Republike Srbije, a podrazumeva izgradwuregionalne deponije u Sremskoj Mitrovici sa centrom za re-cikla`u, centrom za kompostirawe i formirawe transferstanice u Pe}incima i mre`e sabirnih centara po naseqima;
- sanacija postoje}ih deponija sa rekultivacijom.
8.1.2. Za{tita prirodnih dobara
U oblasti za{tite i unapre|ewa prirodnih dobara, uplanskom periodu planira se pokretawe projekta "Sanacija irevitalizacija prirodnih vrednosti SRP "Obedska bara",koji treba da pru`i smernice za uspostavqawe niza projekt-nih zadataka, ~ijom }e se realizacijom spre~iti realizacijaneodr`ivih vidova kori{}ewa prostora i omogu}iti re{a-
vawe niza aktuelnih problema:
Vodni re`im:
- obezbediti odgovaraju}i re`im voda kroz izradu i rea-lizaciju odgovaraju}eg projekta sanacije vodnog re`ima, pu-tem uspostavqawa boqeg kontakta izme|u reke Save i Rezerv-ata (Vok i Revenica) i omogu}avawa prirodnih protoka vodeposebno kori{}ewem prirodnog pada terena dolinom depre-sije Revenice, uz izmuqivawe dna Potkovice (eksploatacijomtreseta) i povezivawe okana u Potkovici sistemom vodenihkoridora (kanala),
- izgraditi namenske brane (ustave) na izdvojenim kanali-ma, uz sezonsko nivelisawe re`ima voda u Rezervatu, posebnonivoa i brzine protoka, du`ine trajawa poplave i zona pla-vqenosti,
- onemogu}iti realizaciju ideja koje bi dodatno naru{ilevodni re`im u Rezervatu, kao {to su promena toka reke Save(presecawe meandra Kupinski kut), izgradwa brane na reci,nasipa u plavnoj zoni, kao i na daqoj izgradwi reni bunara,itd.
Ekosistemski diverzitet:
- uspostaviti optimalni odnos izme|u procentualnog u~e-{}a i prostornog rasporeda barske, {umske i livadske vege-tacije i wihovih zajednica, redukcijom povr{ina pod planta-`ama topola i vrba, {ikarama od bagremca, gloga i jasena, po-sebno na povr{inama koje su zarasle tokom posledwih dece-nija 20. veka usled izostanka adekvatnog upravqawa prosto-rom i poreme}nog vodnog re`ima. Redovno (uz odr`ivo i usa-gla{eno kori{}ewe) kositi i pa{ariti vla`ne i druge liva-de radi spre~avawa wihovog zarastawa bagremcom i jasenom;
- smawiti pojaseve vodene, mo~varne i `bunaste vegetaci-je uz pove}avawe otvorenih vodenih povr{ina, redukcijom po-vr{ina pod trskom i ivama, ali sa zadr`avawem pojasa trskekao fitofiltera (u prvoj fazi posebno za zonu Obre{kog ok-na);
- omogu}iti kontrolisano obnavqawe me{ovitih {uma sahrastom lu`wakom i spre~iti daqe uniformisawe {umskihpovr{ina po sastavu, strukturi, starosti i obrastu;
- spre~iti daqe podizawe i {irewe planta`a klonskihtopola i drugih alohtonih vrsta drve}a, uz borbu za redukci-ju postoje}ih zasada i favorizovawe prirodnih {uma.
Specijski diverzitet:
- obezbediti dodatne izvore hrane za predstavnike `ivo-tiwskog sveta, gradwom namenskih ribwaka i drugih vodnihstani{ta u {iroj zoni oko Rezervata (projektovani ribwak uJasenskoj i mali, ranije postoje}i ribwak kod Obre`a).
Prioriteti za{tite prirode u periodu 2005. do 2009. go-dine:
Izmena Uredbe o za{titi Specijalnog rezervata pri-rode "Obedska bara" saglasno odredbama datim u Prostornomplanu Obedske bare (poglavqe 1.1. Opis granica Prostornogplana).
Izrada odgovaraju}eg Sredwero~nog programa za{titei razvoja, koji }e omogu}iti adekvatno provo|ewe propisanihre`ima za{tite i na najboqi mogu}i na~in izbalansiratipotrebe za{tite prirode, privrede ({umarstvo, poqoprivre-da, vodoprivreda) i lokalne zajednice (stanovni{tvo) i takotrasirati primenu aktivnog koncepta za{tite i upravqawauz smawivawe antagonizma i protivre~nosti izme|u wih, uzpunu implementaciju odrednica iz Prostornog plana.
Pospe{iti razvoj odr`ivog ekolo{kog turizma i dovr-{iti gradwu informativnih centara na Obedskoj bari (u Ku-pinovu i Obre`u) i stavqawe u funkciju (restauracija i odr-`avawe) kulturno-istorijskih spomenika velike va`nostikoji su deo nasle|a Rezervata (Crkva Majke Angeline-Mana-stir Obed, tvr|ava Kupinik, Crkva Svetog Luke, etno-kom-pleks u Kupinovu). Sanirati objekat hotela "Obedska bara" i
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 379
pretvoriti ga u ekolo{ki centar me|unarodnog karaktera.Zna~ajno unaprediti promociju Rezervata u javnosti.
Intenzivirawe kontakata i saradwe sa me|unarodnimorganizacijama, posebno biroom Ramsarske konvencije, uz im-plementaciju te i drugih zna~ajnih konvencija u planskim do-kumentima i praksi, uz pripremu i realizaciju niza projeka-ta na prirodnom dobru podr`anih od me|unarodnih institu-cija i fondacija.
Ja~awe stru~nih i materijalnih kapaciteta Staraocaza upravqawa prirodnim dobrom, uz formirawe posebne or-ganizacione jedinice za implementaciju odrednica iz Pro-stornog plana i Programa za{tite i razvoja.
Potpuno dislocirati planta`ne zasade konskih topolaiz Kupinskih greda i ^ewina, kao i iz sredi{weg dela Ku-pinskog kuta i [irina, uz wihovu zamenu prirodnim sastoji-nama sa hrastom-jasenom-grabom i livadama, sa~uvati me{o-vitu {umu Debela gora sa jedinstvenim biodiverzitetom.
8.1.3. Za{tita kulturnih dobara
U oblasti za{tite nepokretnih kulturnih dobara u plan-skom periodu planira se realizacija slede}ih aktivnosti:
izrada dokumentacije za sve kategorije evidentiranihnepokretnih kulturnih dobara radi sagledavawa postoje}egstawa i planirawa wihove daqe za{tite;
istra`ivawe arheolo{kih lokaliteta i starih naseo-bina po obodu Obedske bare radi evidentirawa, stvarawa do-kumentacije i prezentacije kao kulturolo{ko i istorijskonasle|e;
istra`ivawe sela koja gravitiraju Obedskoj bari radiizrade projekta etno-istorijskog i arheolo{kog parka, wego-ve za{tite i daqe prezentacije.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005-2009.godine:
istra`ivawe sela koja gravitiraju Obedskoj bari radiizrade projekta etno-istorijskog i arheolo{kog parka, wego-ve za{tite i daqe prezentacije.
stavqawe u funkciju (uz restauraciju i odr`avawe)kulturno-istorijskih spomenika velike va`nosti koji se deonasle|a Rezervata (Crkva Majke Angeline-Manastir Obed,tvr|ava Kupinik, Crkva Svetog Luke, etno-kompleks u Kupi-novu)
8.1.4. Za{tita {uma, {umskog zemqi{ta i lovnih podru~ja
U oblasti {umarstva }e se sprovoditi: radovi na gajewu ikori{}ewu {uma, radovi u okviru lovnog i ribolovnog gazdo-vawa, radovi na za{titi {uma (od entomolo{kih i fitopato-lo{kih oboqewa, od divqa~i, stoke i po`ara), kori{}ewedrugih {umskih proizvoda, izgradwa, odr`avawe i eksploata-cija drugih objekata u {umi, nau~no istra`iva~ki rad i ure-|ivawa {uma.
U za{titnoj zoni rezervata prioritetni radovi su form-irawe van{umskog zelenila u vidu za{titnih pojaseva.
U okviru SRP "Obedska bara" u oblasti {umarstva }e sesprovoditi radovi na gajewu i kori{}ewu {uma u skladu saAktom o za{titi rezervata, Uredbom o za{titi prirodnihretkosti Republike Srbije, Ramsarskom konvencijom, Op-{tom i posebnim {umskim osnovama.
U okviru ure|ivawa {uma neophodno je pristupiti izra-di Op{te osnove gazdovawa za sremsko {umsko podru~je s ob-zirom da je istekla va`nost Osnove koja je doneta za period01.01.1996. - 31.12.2004. Potrebno je uporedo pristupiti izra-di i posebnih osnova za gazdinske jedinice koje su obuhva}eneovim Prostornim planom.
Prioritetni radovi u periodu 2005-2009. su:
1. u okviru Rezervata neophodni su: o~uvawe i za{tita{uma u re`imu I stepena za{tite, melioracija {uma, obna-vqawe me{ovitih {uma hrastom lu`wakom, smawewe povr-
{ina pod EA topolom i o~uvawe sada{weg odnosa obraslo-neobraslo {umsko zemqi{te;
2. van podru~ja Rezervata formirawe vetroza{titnih po-jaseva na ugro`enim lokalitetima uz prethodnu izradu studi-je i projektne dokumentacije;
Prioritetne aktivnosti u oblasti saobra}aja u planskomperiodu:
Drumski saobra}aj
- rekonstrukcija regionalnog puta R-121, Pe}inci-Obre`-Kupinovo, na deonici istog kroz podru~je obuhvataProstornog plana, u du`ini od 18260 m;
- dogradwa i rekonstrukcija svih lokalnih puteva krozpodru~je obuhvata Prostornog plana u du`ini od 33414 m ( re-konstrukcija ) i 1280 m ( dogradwa ) ,
- izgradwa biciklisti~kih staza, u du`ini 27001 m;- izgradwa novih i teku}e odr`avawe postoje}ih atarskih
i {umskih puteva u du`ini od oko 70 km.
Vodni saobra}aj
- izrada urbanisti~ke dokumentacije za potrebe moderni-zacije postoje}ih i izgradwe novih kapaciteta vodnog saobra-}aja.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005-2009.godine:
- teku}e i investiciono odr`avawe regionalnog puta R-121;
- rekonstrukcija lokalnog puta od Kupinova do skele naSavi, u du`ini od 1,280 km;
- rekonstrukcija lokalnog puta Kupinovo-Progar u du`i-ni od 4 km;
- rekonstrukcija lokalnog puta [imanovci-Kupinovo(Krst u du`ini od oko 16 km);
- izgradwa pristana za putni~ke brodove na Savi, na loka-litetu u blizini skelskog prelaza.
Vodoprivredna infrastruktura
U oblasti vodne infrastrukture u planskom periodu pla-nira se realizacija slede}ih aktivnosti:
- Zavr{etak radova na sistemima vodosnabdevawa komple-tirawem svih objekata u sistemu.
- Zavr{etak izgradwe kanalizacionih sistema i ure|ajaza pre~i{}avawe otpadnih voda ve}ih naseqa.
- Zavr{etak izgradwe projektovanog nasipa na deoniciSave (lokalna staciona`a od km 3+100 do km 8+562).
- Osposobqavawe kanala Vok za dvojnu, kontrolisanufunkciju (puwewe i pra`wewe), radi osve`avawa prostoraObedske bare vodom iz Save i produbqewe zapadnog luka Re-venice, kako bi se omogu}io dotok vode u baru.
- Sanacija samog korita bare.
- Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005-2009.godine:
- Sanacioni radovi u koritu Obedske bare, kao i stvara-we uslova za osve`avawe vode u koritu bare.
- izgradwa kanalizacionih sistema i ure|aja za pre~i-{}avawe otpadnih voda ve}ih naseqa (Obre`, Kupinovo, Gra-bovci).
- opremawe turisti~kih lokaliteta (Kupinovo, Obre` iPlandi{te na Savi) instalacijama vodovoda i kanalizacije i
SLU@BENI LIST APVStrana 380 - Broj 8 31. maj 2006.
objektima i ure|ajima za pre~i{}avawe otpadnih voda.- inicijalna ulagawa u sisteme za navodwavawe (osposo-
bqavawe kanalske mre`e za odvodwavawe i za potrebe navod-wavawa i izgradwa detaqne kanalske mre`e).
Energetska infrastruktura
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu:
- gasifikacija naseqenih mesta u obuhvatu plana Ogar,Obre`, A{awa i Kupinovo, izgradwom razvodnih gasovoda imerno-regulacionih stanica za svako naseqeno mesto, kao iizgradwom distributivne gasovodne mre`e u naseqima;
- stimulacija razvoja i kori{}ewe alternativnih oblikaenergije (geotermalna energija, biomasa, biogas, sun~evaenergija i energija vetra), ~ime bi se znatno uticalo na po-boq{awe `ivotnog standarda i za{titu i o~uvawe prirodnei `ivotne sredine;
- eksploatacije postoje}ih hidro-geotermalnih bu{otinaKup-1/H, Kup-2/H i Kup-3/H;
- izgradwa niza istra`nih i konturno istra`nih bu{oti-na na definisanom istra`nom prostoru.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005. godinedo 2009. godine:
- izgradwom razvodnog gasovoda RG-05-10 i GMRS "Pe}in-ci", ~ija se realizacija o~ekuje u toku 2006-2007 godine, stvo-ri}e se uslovi za daqu izgradwu razvodnih gasovoda i merno-regulacionih stanica za naseqena mesta Ogar, Obre`, A{a-wa i Kupinovo ~ija se realizacija o~ekuje do 2009 godine;
- pored eskploatacije postoje}ih hidro-geotermalnih bu-{otina Kup-1/H, Kup-2/H i Kup-3/H, planira se izgradwa nizaistra`nih i konturno istra`nih bu{otina na definisanomistra`nom prostoru, ~ija dinamika razvoja do 2009. god. je ve-zana za razvojne planove NIS-NAFTAGASA.
Elektroenergetska i telekomunikaciona infrastruktu-ra
U oblasti elektroenergetske infrastrukture realizova-}e se:
radi stvarawa mogu}nosti za rezervno napajawe Grabovaca. - Rekonstrukcija niskonaponske mre`e u naseqima - Rekonstrukcija javne rasvete na turisti~kim lokalite-
tima i u svim naseqima.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005-2009.godine:
- Izgradwa dalekovoda 20 kV na relaciji Grabovci - Ogar,radi stvarawa mogu}nosti za rezervno napajawe Grabovaca.
- Rekonstrukcija niskonaponske mre`e u naseqima - Rekonstrukcija javne rasvete na turisti~kim lokalite-
tima i u svim naseqima
U oblasti telekomunikacione infrastrukture realizo-va}e se:
- rekonstrukcija i modernizacija postoje}e mre`e- razvijawe digitalnih mre`a sa integrisanim ISDN - izgradwa kablovskog distributivnog sistema u svim na-
seqima;- izgradwa antenskih sistema mobilnih komunikacija po
planovima razvoja nadle`nih preduze}a.- Izgradwa opti~kih spojnih puteva
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005-2009.godine:
- Izgradwa opti~kih spojnih puteva1. Plati~evo-Vitojevci-Grabovci2. Dowi Tovarnik-Ogar-Obre`3. Obre`-Kupinovo-A{awa- Ugradwa digitalnih centrala u naseqima Grabovci,
Obre`, Ogar, Kupinovo, A{awa
8.1.6. Privredne aktivnosti
Poqoprivreda
Prioritetne aktivnosti u planskom periodu su:
- izrada odgovaraju}ih planskih dokumenata o mogu}no-stima razvoja onih vidova poqoprivredne proizvodwe za kojepostoje pogodni prirodni uslovi posebno ;
- izrada projektne dokumentacije za zasnivawe ribwakana za to pogodnim terenima u ratarskoj proizvodwi ostvari-ti promenu strukture setve u korist ve}e zastupqenosti legu-minoza, krmnog biqa, povr}a, lekovitog, aromatskog biqa icve}a;
- ostvarivawe znatno ve}e povrtarske proizvodwe u sta-klenicima i plastenicima;
- redukcija i stroga kontrola upotrebe hemijskih sredsta-va za za{titu i ve{ta~kog |ubriva;
- intenzivirawe sto~arewa na bazi pa{wa~kog uzgoja i uzuvo|ewe gajewa autohtonih rasa stoke.
Lista prioritetnih aktivnosti za period od 2005-2009.godine:
- u ratarskoj proizvodwi ostvariti promenu strukture se-tve u korist ve}e zastupqenosti leguminoza, krmnog biqa,povr}a, lekovitog, aromatskog biqa i cve}a;
- ostvarivawe znatno ve}e povrtarske proizvodwe u sta-klenicima i plastenicima;
- redukcija i stroga kontrola upotrebe hemijskih sredsta-va za za{titu i ve{ta~kog |ubriva;
- intenzivirawe sto~arewa na bazi pa{wa~kog uzgoja i uzuvo|ewe gajewa autohtonih rasa stoke;
- razvoj ribarstva na pogodnim terenima u KO Kupinovo iKO Obre`.
Sve ove aktivnosti moraju biti propra}ene i pro{ire-wem prera|iva~kih kapaciteta, jer u neposrednom okru`ewunema zna~ajnijih mogu}nosti za preradu poqoprivrednih pro-izvoda.
Turizam
U oblasti turizma u planskom periodu planira se reali-zacija slede}ih aktivnosti:
- formirawe turisti~kih zona (Kupinske grede, ^ewin iGrabova~ko-Vitojeva~ko ostrvo) i turisti~kih lokaliteta(Obre`, Kupinovo i Plandi{te) sa prate}im sadr`ajima, uzo~uvawe pejza`no-ambijentalne i ekolo{ke vrednosti pod-ru~ja;
- izrada etno-ekolo{kog projekta za turisti~ku ponudusela po obodu SRP Obedska bara;
- marketin{ka prezentacija potencijala (prospekti, bro-{ure, CD prezentacije, nastupi na sajmovima);
- formirati odgovaraju}e preduze}e koje }e imati zadatakda objedini, standardizuje, kreira i u saradwi sa turisti~kimagencijama prezentuje turisti~ku ponudu podru~ja Obedskabara.
Implementacija Prostornog plana podru~ja posebne na-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 381
mene Obedska bara, u oblasti razvoja turizma, u periodu 2005-2009. godine realizova}e se izradom Sredwero~nog programarazvoja turizma na planskom podru~ju kojim }e biti obuhva}e-ne planirane aktivnosti:
marketin{ka prezentacija potencijala (prospekti,bro{ure, CD prezentacije, nastupi na sajmovima);
formirawe turisti~ko-informativnih centara uObre`u i Kupinovu, kao i odgovaraju}eg preduze}a koje }eimati zadatak da objedini, standardizuje, kreira i u saradwisa turisti~kim agencijama prezentuje turisti~ku ponudu pod-ru~ja Obedska bara;
planirawe vodi~ke i ~uvarske slu`be sa odgovaraju}impunktovima, prodavnice suvenira, prodavnice ekolo{kizdrave hrane.
8.1.7. Socijalne aktivnosti i javne slu`be
Osnovno obrazovawe: zastupqeno je u svim naseqima biloda postoji osnovna {kola, ili se u~enici upu}uju u susedno na-seqe, {to je uskla|eno sa veli~inom naseqa, odnosno brojemu~enika. Neophodno je poboq{ati uslove za obrazovawe pre-ma va`e}im propisima i standardima.
Zdravstvena za{tita: poboq{awe kadrovskih, organiza-cionih i prostornih uslova za pru`awe kvalitetnijih uslugaobavezne zdravstvene za{tite.
Socijalna za{tita: obezbe|ewe prostornih uslova za pot-puniji obuhvat dece u pred{kolskom uzrastu.
8.2. U^ESNICI U IMPLEMENTACIJI PROSTOR-NOG PLANA
Aktivnosti na implementaciji Prostornog plana vr{i}ese preko organa i tela koja }e formirati Izvr{no ve}e Au-tonomne Pokrajine Vojvodine.
Sredstva za finansirawe ovih aktivnosti obezbedi}e seiz sredstava Republike Srbije, AP Vojvodine, op{tina Pe-}inci i Ruma, posebnih fondova, mogu}ih koncesionara, ino-stranih donatora i sponzora, kao i sredstava gra|ana, kori-snika i investitora na podru~ju Prostornog plana.
Shodno tome u implementaciji Prostornog plana u~e-stvuju:
- Republi~ka agencija za prostorno planirawe;- Pokrajinski sekretarijat za arhitekturu, urbanizam i
graditeqstvo;- Pokrajinski sekretarijat za za{titu `ivotne sredine i
odr`ivi razvoj;- Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne si-
rovine;- Pokrajinski sekretarijat za privredu;- Pokrajinski sekretarijat za poqoprivredu, vodoprivre-
du i {umarstvo;- Pokrajinski sekretarijat za obrazovawe i kulturu;- Pokrajinski zavod za za{titu spomenika kulture;- Zavod za za{titu prirode Srbije - Radna jedinica u No-
vom Sadu;- JP "Vojvodina{ume" [G "Sremska Mitrovica";- JP "Vode Vojvodine" Novi Sad;- Skup{tine op{tina Pe}inci i Ruma.
8.3. MERE I INSTRUMENTI ZA REALIZACIJUPROSTORNOG PLANA
Va`e}i dokumenti
Osnovni planski dokument vi{eg reda na kom je zasnova-na izrada ovog Prostornog plana je Prostorni plan Republi-ke Srbije ~ije su odredbe u potpunosti ispo{tovane u smisluprostornih re{ewa za ovo podru~je, osnovnih smernica za ko-
ri{}ewe i ure|ewe {uma i {umskog zemqi{ta, osnovnih na-~ela i kriterijuma za za{titu prirodnih dobara i za{titu`ivotne sredine, koncepcije razvoja sela i unapre|ewa kva-liteta `ivqewa, te definisawa koridora osnovnih infra-strukturnih sistema. Ispo{tovana je i va`e}a prostorno-planska i urbanisti~ka dokumentacija za ovo podru~je (pro-storni planovi op{tina i urbanisti~ki planovi).
Zbog zna~aja u izradi ovog Prostornog plana potrebno jeizdvojiti Program za{tite SRP "Obedska bara" za period2002-2007. godine - JP "Vojvodina{ume" [G "Sremska Mitro-vica", Vodoprivrednu osnovu Republike Srbije, kao i {um-sko-privredne i lovne osnove za ovo podru~je.
Novi dokumenti
Daqa razrada Plana vr{i}e se izradom slede}e zakonompredvi|ene planske i urbanisti~ke dokumentacije:
1. prostorni planovi op{tina (uskla|ivawe postoje}ihili dono{ewe novih planova),
2. prostorno-planska i urbanisti~ka dokumentacija za po-sebno vredne delove prostora (prirodna i kulturna dobra),
3. prostorno-planska i urbanisti~ka dokumentacija zaprivredne i ostale aktivnosti u vangra|evinskim podru~jimanaseqa, (trase i objekti infrastrukture);
4. urbanisti~ki planovi naseqa,5. urbanisti~ki planovi za zone u kojima su planirani tu-
risti~ki lokaliteti, poqoprivredni kompleksi.
Pored navedene dokumentacije, ovaj Prostorni plan spro-vodi}e se obaveznim ugra|ivawem wegovih odredbi u:
- planove i programe javnih preduze}a u oblasti infra-strukture (saobra}aj, vodoprivreda, elektroprivreda, tele-komunikacije i dr.);
- planove i programe republi~kih direkcija (za razvoj, ge-olo{ka istra`ivawa, poqoprivredu i {umarstvo, puteve,ekologiju i dr.);
- planove i programe za razvoj podru~ja od posebnog inte-resa (zone za{ti}enih prirodnih i kulturnih dobara i dr.);
- posebne planove, programe, projekte i osnove za pojedi-ne oblasti (ure|ewe poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta,rekultivacija degradiranog zemqi{ta, za{tita `ivotne sre-dine i dr.).
Razrada ovog Prostornog plana vr{i}e se kroz:- vi{egodi{we i godi{we programe za{tite i razvoja
SRP Obedska bara;- posebne projekte i programe za pojedine oblasti (ure|e-
we zemqi{ta u naseqima, ure|ewe poqoprivrednog i {um-skog zemqi{ta, stambena izgradwa i dr.);
- osnove za{tite, kori{}ewa i ure|ewa poqoprivrednogzemqi{ta, kao dokumentu koji se donosi u ciqu racionalni-jeg iskori{}avawa poqoprivrednog zemqi{ta, unapre|ewa`ivotne sredine, proizvodwe zdrave hrane i rejonizacije po-qoprivredne proizvodwe
- prostorno-plansku i urbanisti~ku dokumentaciju.
Na osnovu ~lana 31. Zakona o planirawu i izgradwi("Slu`beni glasnik Republike Srbije, broj 47/2003) i ~lana ------ Odluke o dono{ewu Prostornog plana podru~ja posebnenamene SRP --------------- ("Slu`beni list APV", broj ----/2005), Republi~ka agencija za prostorno planirawe - organi-zaciona jedinica za teritoriju AP Vojvodine, Pokrajinskisekretarijat za arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo, Po-krajinski sekretarijat za za{titu `ivotne sredine i odr`i-vi razvoj, Pokrajinski sekretarijat za privredu, Pokrajinskisekretarijat za poqoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo,Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovi-ne, Pokrajinski sekretarijat za obrazovawe i kulturu, Zavodza za{titu prirode Srbije, Pokrajinski zavod za za{tituspomenika kulture, staralac SRP Obedska bara JP "Vojvodi-na {ume" [G "Sremska Mitrovica" i Skup{tine op{tinaPe}inci i Ruma zakqu~uju
UGOVOR
SLU@BENI LIST APVStrana 382 - Broj 8 31. maj 2006.
O IMPLEMENTACIJI PROSTORNOG PLANAPODRU^JA POSEBNE NAMENE SRP OBEDSKA BARA
^lan 1.
Ugovorne strane saglasno konstatuju:
1. da je Skup{tina AP Vojvodine donela Odluku o utvr|i-vawu Prostornog plana podru~ja posebne namene ("Slu`benilist AP Vojvodine", broj ----/2005), (u daqem tekstu: Odluka),na osnovu ~lana 19. stav 4. Zakona o planirawu i izgradwi("Slu`beni glasnik Republike Srbije", broj 47/2003), (u da-qem tekstu: Zakon);
2. da se na osnovu ~lana 31. Zakona i ~lana ---- Odluke, za-kqu~uje Ugovor o implementaciji Prostornog plana podru~-ja posebne namene (u daqem tekstu: Ugovor o implementaciji);
3. da je predmet Ugovora o implementaciji, ure|ivaweobaveza ugovornih strana u realizaciji planskih re{ewa zaprvu fazu sprovo|ewa Prostornog plana podru~ja posebne na-mene SRP Obedska bara za period do 2009. godine.
^lan 2.
Ugovorne strane preduzimaju obaveze iz Prostornog pla-na koje su utvr|ene za prvu fazu realizacije Prostornog pla-na za period do 2009. godine.
^lan 3.
Ostvarivawe osnovnog Ugovora o implementaciji obezbe-di}e se aneksima Ugovora ili posebnim ugovorima o primeniza utvr|ene prioritete Plana izme|u nadle`nih sekretarija-ta, op{tina, javnih preduze}a i drugih u~esnika u implemen-taciji Prostornog plana.
^lan 4.
Ugovorne strane su saglasne da se o izvr{ewu ovog ugovo-ra stara Republi~ka agencija za prostorno planirawe - orga-nizaciona jedinica za teritoriju AP Vojvodine.
^lan 5.
Ugovorne strane su saglasne da sem u slu~aju da do|e dorazli~itih stavova u vezi sa implementacijom Prostornogplana, Izvr{nom ve}u AP Vojvodine uputi o tome informa-cije i predlo`i dono{ewe odgovaraju}eg zakqu~ka, u skladusa zakonom.
Predlog Izvr{nom ve}u AP Vojvodine u smislu stava 1.ovog ~lana, mo`e da podnese svaka od ugovornih strana.
^lan 6.
Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivawa svih ugo-vornih strana.
^lan 7.
Ovaj ugovor je sa~iwen u --- primerka, od kojih se po 2(dva) primerka nalaze kod svake ugovorne strane.
Pokrajinski sekretarijat za arhitekturu, urbanizam igraditeqstvo
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 383
SLU@BENI LIST APVStrana 384 - Broj 8 31. maj 2006.
271.
Na osnovu ~lana 24. stav 4. Zakona o planirawu i izgrad-wi ("Slu`beni glasnik RS", br. 47/03 i 34/06) i ~lana 21. stav1. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu-`beni list APV", br. 17/91),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IZRADI PROSTORNOG PLANA PODRU^JA
POSEBNE NAMENE SPECIJALNOG REZERVATAPRIRODE "STARI BEGEJ - CARSKA BARA"
^lan 1.
Pristupa se izradi Prostornog plana podru~ja posebnenamene Specijalnog rezervata pirorde "Stari Begej - Carskabara" (u daqem tekstu: Prostorni plan).
^lan 2.
Ciq dono{ewa Prostornog plana je utvr|ivawe koncep-cije planskih re{ewa, re`ima i uslova kori{}ewa, organi-zacije, ure|ewa i za{tite Specijalnog rezervata prirode"Stari Begej - Carska bara", prirodnih i kulturno-istorij-skih vrednosti; o~uvawe autenti~nosti prirodnih vrednostipodru~ja; trajno odr`ivo upravqawe i kori{}ewe prirodnihresursa; usmeravawe dugoro~nog razvoja podru~ja, ribarstva,turizma, vodoprivrede, poqoprivrede i drugih aktivnostikomplementarnih funkcija prezentacije Specijalnog rezerv-ata prirode i izgradwe i ure|ewa naseqa, infrastrukturnihsistema i objekata; obezbe|ewe prostornih uslova za funkci-onalnu integraciju prostora sa okru`ewem.
^lan 3.
Podru~je Prostornog plana obuhvata deo teritorije op-{tine Zrewanin i to: KO Belo Blato, KO Kni}anin, KO Lu-kino Selo, KO Perlez i KO Staji}evo.
^lan 4.
Koncepcija Prostornog plana bi}e zasnovana na studijskoji planskoj dokumentaciji, rezultatima dosada{wih istra`i-vawa i postoje}oj urbanisti~koj i razvojnoj dokumentaciji.
^lan 5.
Naru~ilac Prostornog plana je Pokrajinski sekretari-jat za arhitekturu, urbanizam i graditeqstvo, nosilac aktiv-nosti je Republi~ka agencija za prostorno planirawe - Orga-nizaciona jedinica za teritoriju Autonomne Pokrajine Voj-vodine u Novom Sadu, a obra|iva~ Prostornog plana je Javnopreduze}e za prostorno i urbanisti~ko planirawe i projek-tovawe "Zavod za urbanizam Vojvodine" Novi Sad.
^lan 6.
Pokrajinski organi uprave, posebne organizacije, javnapreduze}a i ustanove nadle`ne za poslove za{tite `ivotnesredine, prirode i spomenika kulture, saobra}aja i telekomu-nikacija, poqoprivrede i vodoprivrede, energetike i dr. do-stavi}e u roku od 30 dana od dana stupawa na snagu Odluke oizradi prostornog plana podru~ja posebne namene Specijal-nog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara" (u daqemtekstu: Odluka) sve raspolo`ive podatke, uslove i dokumen-taciju iz delokruga svoga rada nosiocu izrade Prostornogplana, bez naknade.
^lan 7.
Rok za izradu prostornog plana je 14 meseci od dana stupa-wa na snagu ove Odluke.
^lan 8.
Sredstva za izradu Prostornog plana obezbe|ena su u bu-xetu Autonomne Pokrajine Vojvodine.
^lan 9.
Predlog Prostornog plana bi}e izlo`en na javni uvid utrajawu od 30 dana u zgradi Skup{tine op{tine Zrewanin.
^lan 10.
Sastavni deo ove Odluke su Program za izradu Prostor-nog plana podru~ja posebne namene Specijalnog rezervataprirode "Stari Begej - Carska bara"i Odluka o izradi stra-te{ke procene uticaja na `ivotnu sredinu Prostornog planapodru~ja posebne namene Specijalnog rezervata prirode"Stari Begej - Carska bara" koja je doneta od strane Repu-bli~ke agencije za prostorno planirawe - Organizacione je-dinice za teritoriju Autonomne Pokrajine Vojvodine u No-vom Sadu br. 350-81/2006-02 od 15. 05. 2006. godine.
^lan 11.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 35-3/2006Novi Sad, 24. maja 2006. godine
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine,
Bojan Kostre{, s.r.
Na osnovu ~lana 9. stav 1. Zakona o strate{koj proceniuticaja na `ivotnu sredinu ("Slu`beni glasnik RS", broj135/04), ~lana 6. stav 2. i ~lana 8. Zakona o planirawu i iz-gradwi ("Slu`beni glasnik RS", broj 47/03 i 34/06), ~lana 5. i~lana 13. Statuta Republi~ke agencije za prostorno planira-we ("Slu`beni glasnik RS", broj 96/03), Republi~ka agencijaza prostorno planirawe, Organizaciona jedinica za terito-riju Autonomne Pokrajine Vojvodine u Novom Sadu, donosi
ODLUKUO IZRADI STRATE[KE PROCENE UTICAJA
NA @IVOTNU SREDINU PROSTORNOG PLANAPODRU^JA POSEBNE NAMENE SPECIJALNOG
REZERVATA PRIRODE "STARI BEGEJ - CARSKA BARA"
^lan 1.
Ovom Odlukom se utvr|uju razlozi za vr{ewe strate{keprocene uticaja na `ivotnu sredinu podru~ja u obuhvatu Pro-stornog plana podru~ja posebne namene Specijalnog rezerva-ta prirode "Stari Begej-Carska bara" (u daqem tekstu: Pro-storni plan), odre|uju pitawa i problemi vezani za `ivotnusredinu, koji }e se razmatrati u strate{koj proceni, utvr|u-ju razlozi za izostavqawe pojedinih pitawa i problema veza-nih za `ivotnu sredinu u planu iz strate{ke procene, odre|u-ju elementi izve{taja o strate{koj proceni uticaja prostor-nog plana podru~ja posebne namene Specijalnog rezervataprirode "Stari Begej-Carska bara" na `ivotnu sredinu (u da-qem tekstu: Izve{taj o strate{koj proceni), odre|uje nosi-lac izrade Izve{taja o strate{koj proceni i utvr|uju wego-ve obaveze i odre|uje na~in u~e{}a zainteresovanih organa iorganizacija i javnosti u postupku izrade i razmatrawa Izve-{taja o strate{koj proceni.
^lan 2.
Razlozi za vr{ewe strate{ke procene uticaja na `ivotnusredinu Prostornog plana su sagledavawe, procena i utvr|i-vawe mogu}nosti zna~ajnih {tetnih uticaja na `ivotnusredi-nu na osnovu promena u prostorno-funkcionalnoj organizaci-ji podru~ja koje se planiraju Prostornim planom, a koje mogubiti od uticaja na stawe `ivotne sredine, sa procenom merakoje je potrebno preduzeti kako bi se eventualnim mogu}izna~ajni {tetni uticaji na `ivotnu sredinu spre~ili, otklo-nili ili smawili na minimum.
^lan 3.
U okviru strate{ke procene razmatra}e se slede}a pita-wa i problemi vezani za `ivotnu sredinu u Prostornom pla-nu:
- za{tita i pra}ewe stawa biqnih i `ivotiwskih vrsta iwihovih stani{ta;
- o~uvawe i unapre|ewe autohtonih {uma;
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 385
- o~uvawe prirodnih predela, ambijenata i pejza`a;- za{tita i obnavqawe biodiverziteta flore i faune
(ribqeg fonda i ptica);- kori{}ewe {uma u skladu sa re`imima za{tite;- usmeravawe antropogenih uticaja u ciqu za{tite priro-
de i `ivotne sredine i wenog podizawa na vi{i nivo u ciqurealizacije utvr|enih re`ima za{tite;
- unapre|ewe komunalne opremqenosti naseqa i turi-sti~kih lokaliteta,
- za{tita zemqi{ta od erozije;- organizovano i kontrolisano kori{}ewe poqoprivred-
nog zemqi{ta;- savremeno upravqawe komunalnim otpadom;- uspostavqawe novog sistema organizovawa aktivnosti u
kontroli zaga|iva~a i stawu zaga|enosti, preventivnom de-lovawu i sanaciji postroje}eg stawa u oblasti vodoprivrede;
- podre|ivawe sistema kategorisanih puteva za{titi io~uvawu Specijalnog rezervata prirode Specijalnog rezerv-ata prirode "Stari Begej-Carska bara" na `ivotnu sredinu;
- uskla|ivawe eksploatacije minerlanih sirovina sa re-`imima za{tite, uz primenu neophodnih mera za{tite `i-votne sredine;
- definisawe smernica za o~uvawe, odr`avawe i kori-{}ewe nepokretnih kulturnih dobara kao i utvr|ivawe no-vih.
^lan 4.
Razlozi za izostavqawe pojedinih pitawa i problema ve-zanih za `ivotnu sredinu u Prostornom planu iz strate{keprocene, bi}e sadr`ani u Izve{taju o strate{koj proceniuticaja Prostornog plana podru~ja posebne namene Specijal-nog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara" na `ivotnusredinu (u daqem tekstu: Izve{taj o strate{koj proceni).
^lan 5.
Za potrebe izrade Prostornog plana pristupa se izradiIzve{taja o strate{koj proceni.
Elementi Izve{taja o strate{koj proceni su:I Polazne osnove strate{ke proceneII Op{ti i posebni ciqevi strate{ke procene i izbori
indikatoraIII Procena mogu}ih uticaja sa opisom mera predvi|enih
za smawewe negativnih uticaja na `ivotnu sredinuIV Smernice za izradu strate{kih procena na ni`im hi-
jerahijskim nivoima i procene uticaja projekata na `ivotnusredinu
V Program pra}ewa stawa `ivotne sredine u toku sprovo-|ewa Prostornog plana (monitoring)
VI Prikaz kori{}ene metodologije i te{ko}e u izradistrate{ke procene
VII Prikaz na~ina odlu~ivawa, opis razloga odlu~uju}ihza izbor datog Prostornog plana sa aspekta razmatranih va-
rijantnih re{ewa i prikaz na~ina na koji su pitawa `ivotnesredine ukqu~ena u radnu verziju predloga prostornog plana
VIII Zakqu~ci do kojih se do{lo tokom izrade izve{tajao strate{koj proceni predstavqeni na na~in razumqiv javno-sti
IX Drugi podaci od zna~aja za strate{ku procenu.
^lan 6.
Za nosioca izrade Izve{taja o strate{koj proceni odre-|uje se Javno preduze}e za prostorno i urbanisti~ko planira-we i projektovawe "Zavod za urbanizam Vojvodine" Novi Sad,@elezni~ka br. 6/III (u daqem tekstu: Zavod).
Za izradu Izve{taja o strate{koj proceni Zavod }eformirati multidisciplinarni stru~ni tim u sastavu: di-plomirani in`ewer arhitekture, diplomirani in`ewer gra-|evine, diplomirani in`ewer agronomije, diplomirani in-`ewer pejza`ne arhitekture, diplomirani in`ewer ma{in-stva, diplomirani prostorni planer, diplomirani ekonomi-sta, diplomirani biolog, diplomirani pravnik i dr.
Zavod i stru~ni tim su u obavezi da utvrde metodologijuizrade Izve{taja o strate{koj proceni.
Rok za izradu Izve{taja o strate{koj proceni je 10 mese-ci od dana dono{ewa ove Odluke.
^lan 7.
U~e{}e zainteresovanih organa i organizacija i javnostiu postupku izrade i razmatrawa Izve{taja o strate{koj pro-ceni obezbe|uje Republi~ka agencija za prostorno planira-we, Organizaciona jedinica za teritoriju Autonomne Pokra-jine Vojvodine u Novom Sadu.
Ogla{avawe izlagawa na javni uvid Izve{taja o strate-{koj proceni sprovodi Republi~ka agencija za prostornoplanirawe, Organizaciona jedinica za teritoriju Autonom-ne Pokrajine Vojvodine u Novom Sadu, istovremeno sa ogla-{avawem izlagawa na javni uvid Predloga Prostornog plana,sa podacima o vremenu i mestu izlagawa na javni uvid, na~inuna koji zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu dostavitiprimedbe, vremenu i mestu odr`avawa javne rasprave, kao idruge informacije koje su od zna~aja za javni uvid.
^lan 8.
Sredstva za izradu Izve{taja o strate{koj proceni obez-be|ena su Odlukom o buxetu Autonomne Pokrajine Vojvodineza 2006. godinu ("Slu`beni list Autonomne Pokrajine Vojvo-dine", broj 19/05).
Broj: 350-81/2006-02Dana: 15. 05. 2006.
DirektorOrganizacione jedinice
Prof. dr Predrag [i|anin, dipl. in`. arh.
PROSTORNI PLAN PODRU^JA POSEBNE NAMENE SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODE"STARI BEGEJ - CARSKA BARA"
Naru~ilac aktivnosti: REPUBLIKA SRBIJAAUTONOMNA POKRAJINA VOJVODINAPOKRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA ARHITEKTURU,URBANIZAM I GRADITEQSTVO
8. PREGLED I OCENA POSTOJE]E DOKUMENTACIJE I PODLOGA OD ZNA^AJA ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA
396 9. SADR@AJ PROSTORNOG PLANA
PODRU^JA POSEBNE NAMENE
396 10. DINAMIKA REALIZACIJE
OSNOVNIH FAZA IZRADE PROSTORNOG PLANA
396 11. FINANSIJSKA SREDSTVA
POTREBNA ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA
396
SPISAK TABELA, GRAFIKONA I KARATA U TEKSTU:
Tab. 1: Broj naseqa, broj stanovnika 2002. godine i
povr{ine KO na podru~ju Prostornog plana
(str. 3)
Tab. 2: Broj stanovnika, prose~na stopa rasta i indeksi starewa na podru~ju Prostornog plana
(str. 23)
Tab. 3: Neophodne podloge za izradu Plana (str. 27)
Graf. 1:
Struktura kori{}ewa zemqi{ta prema katastarskim kulturama
(str. 7)
Graf. 2:
Re`im za{tite SRP "Stari Begej - Carska bara"
(str. 21)
Karta 1:
Hidrografska karta Vojvodine - Izvod, 1987.
(str. 17)
Foto-doku-
menta-cija:
JP Zavod za urbanizam Vojvodine Novi Sad
GRAFI^KI DEO:
1. Topografska karta sa granicom obuhvata
Plana
2. Obuhvat Prostornog plana podru~ja posebne namene SRP "Stari Begej - Carska bara) 1:50.000
3. Osnovne informacije o prostoru
PRILOG PROGRAMA:
Uredba o za{titi specijalnog rezervata prirode "Stari Begej - Carska bara", "Slu`beni glasnik Republike Srbije", br. 56/94)
SADR@AJ
UVODNE NAPOMENE
Program izrade Prostornog plana podru~ja posebne name-ne Specijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara"(u daqem tekstu: Program) ura|en je u skladu sa odredbama~lana 25. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnikRepublike Srbije ", broj 47/2003) i ~lana 29. Pravilnika o sa-dr`ini i izradi planskih dokumenata ("Slu`beni glasnikRepublike Srbije ", broj 60/2003).
Predmet Programa je izrada prostornog plana podru~japosebne namene Specijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara" (prema Uredbi o za{titi specijalnog rezerva-ta prirode "Stari Begej -Carska bara", " Slu`beni glasnikRepublike Srbije ", br. 56/94) koji zbog svojih op{te poznatihprirodnih vrednosti ima verifikovan me|unarodni status(ukqu~ewem u Konvenciju o svetski zna~ajnim mo~varnim sta-ni{tima - Ramsar 1996. godine, kao i u Spisak podru~ja od iz-uzetnog zna~aja za ptice Evrope - IBA od 1989. godine).
Program je sastavni deo Odluke o izradi Prostornog pla-na podru~ja posebne namene Specijalnog rezervata prirode"Stari Begej-Carska bara".
1. VRSTA PLANSKOG DOKUMENTA
^lanom 19. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beniglasnik Republike Srbije", broj 47/2003), propisano je da seprostorni plan podru~ja posebne namene donosi za podru~jekoje zbog svojih karakteristika ima posebnu namenu, koja zah-teva poseban re`im organizacije, ure|ewa, kori{}ewa i za-{tite prostora, kao i za podru~je ode|eno Strategijom.
^lanom 168. Zakona o planirawu i izgradwi, propisano jeda }e se do dono{ewa Strategije prostornog razvoja Republi-ke Srbije primewivati odredbe Prostornog plana RepublikeSrbije. Prostornim planom Republike Srbije u poglavqu VII"Primena i sprovo|ewe Prostornog plana Republike Srbi-je", ta~ka 5. "Dono{ewe prostornih planova za u`e prostor-ne celine" utvr|ena su podru~ja za koja }e se donositi pro-storni planovi podru~ja posebne namene do 2010. godine, u ko-je su svrstana i podru~ja prirodnih rezervata.
U skladu sa navedenim odredbama Zakona o planirawu iizgradwi i Prostornog plana Republike Srbije, za podru~jeSpecijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara"potrebno je uraditi prostorni plan podru~ja posebne namene,
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 387
sa slede}im nazivom: Prostorni plan podru~ja posebne name-ne Specijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carska ba-ra" (u daqem tekstu: Prostorni plan).
S obzirom na me|unarodni i nacionalni zna~aj ovog pod-ru~ja predla`e se izrada strate{ke procene uticaja Pro-stornog plana podru~ja posebne namene Specijalnog rezerva-ta prirode "Stari Begej-Carska bara" na `ivotnu sredinu, uskladu sa Zakonom o strate{koj proceni uticaja na `ivotnusredinu ("Slu`beni glasnik Republike Srbije", br. 135/2004).
2. RAZLOZI ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA
Osnovni razlog za izradu i dono{ewe Prostornog planaje stvarawe uslova za realizaciju nacionalnih interesa uoblasti za{tite i o~uvawa prirodnih vrednosti, kao i wiho-vog adekvatnog kulturolo{kog i turisti~kog kori{}ewa uokviru Specijalnog prirodnog rezervata.
Polazno na~elo koje defini{e ciq i predodre|uje meto-dologiju izrade Prostornog plana izra`eno je slede}om hije-rarhijom razvojnih interesa Republike Srbije, lokalne sre-dine i tr`i{ta, prema glavnim funkcijama i aktivnostimapodru~ja:
odr`ivo o~uvawe, unapre|ewe, za{tita i kulturolo{kokori{}ewe prirode, prirodnih i kulturnih vrednosti uokviru Specijalnog prirodnog rezervata. U planirawu za-{tite, razvoja i ure|ewa prete`no prirodnih prostora, utvr-|ivawe kapaciteta prostora predstavqa obavezno na~elo;
odr`ivi razvoj turizma zasnovan na prirodnim i stvore-nim potencijalima turisti~ke regije;
odr`ivi razvoj aktivnosti na na~in koji ne ugro`avavrednosti rezervata prirode ( ribarstvo, poqoprivreda, {u-marstvo, vodoprivreda zanatstvo i doma}a radinost, aktivno-sti dru{tvenog standarda naseqa);
ostale aktivnosti prilago|ene prethodnim kategorijamaaktivnosti.
Prostorni plan }e predstavqati prioritetan planskidokument za upravqawe za{titom i razvojem obuhva}enogpodru~ja.
Potrebno je definisati funkcije razli~itog nivoa zna-~aja (lokalni, regionalni, republi~ki) i wihov razvoj uskla-diti sa re`imima za{tite, unapre|ewa, ure|ewa i kori{}e-wa prirodne sredine. Imaju}i u vidu osnovni ciq izradeProstornog plana potrebno je u domenu razvoja privredeutvrditi hijerarhiju ciqeva i interesa, te na osnovu toga hi-jerarhiju funkcija i aktivnosti, kako u oblasti komplemen-tarnih, tako i u oblasti suprotstavqenih aktivnosti.
3. OBUHVAT PROSTORNOG PLANA
Obuhvat podru~ja Prostornog plana odre|en je povr{ina-ma teritorija celih katastarskih op{tina na ~ijem podru~juse nalazi Specijalni rezervat prirode "Stari Begej- Carskabara" i za{titna zona, brojem obuhva}enih naseqa i brojemwihovih stanovnika prema Popisu 2002. godine.
Tabela 1: Broj naseqa, broj stanovnika 2002. godine i povr{i-ne KO na podru~ju Prostornog plana
Ukupna povr{ina podru~ja obuhva}enog izradom Pro-
stornog plana iznosi 25.688 ha i obuhvata 5 naseqa op{tineZrewanin sa ukupno 9.926 stanovnika. Povr{ina Specijalnogrezervata prirode "Stari Begej - Carska bara" iznosi 1.676ha. Za{titna zona Specijalnog rezervata prirode "Stari Be-gej - Carska bara" obuhvata povr{inu od 7.532 ha.
Obuhvat i granica za{ti}enog podru~ja dat je na grafi~-
kom prikazu "Obuhvat Prostornog plana podru~ja posebne na-mene Specijalnog rezervata prirode Stari Begej-Carska ba-ra" u razmeri 1: 50 000.
4. PRAVNI OSNOV ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA
Pravni osnov za izradu Prostornog plana podru~ja poseb-ne namene SRP Stari Begej - Carska bara sadr`an je u odred-bama:
Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnikRepublike Srbije", br. 47/03),
Pravilnika o sadr`ini i izradi planskih dokumenata("Slu`beni glasnik Republike Srbije", br. 60/03),
Zakona o prostornom planu Republike Srbije ("Slu-`beni glasnik Republike Srbije", br. 13/96).
Prostorni plan tako|e mora biti usagla{en i sa odred-bama drugih zakona i podzakonskih akata kojima se na odre|e-ni na~in (posredno ili neposredno) reguli{u razli~ite ak-tivnosti u prostoru.
5. PREDMET, CIQEVI I ZADACI ZA IZRADUPROSTORNOG PLANA
5.1. Predmet Prostornog plana
Predmet Prostornog plana je za{tita, razvoj, organiza-cija i ure|ewe podru~ja Specijalnog rezervata prirode "Sta-ri Begej-Carska bara", kao prirodne, privredne, naseobinske,kulturolo{ke i turisti~ke celine.
Uredbom o za{titi Specijalnog rezervata prirode "Sta-ri Begej-Carska bara", (Slu`beni glasnik Republike Srbije,broj 56/94) podru~je Starog Begeja-Carske bare je stavqenopod za{titu radi o~uvawa mozaik-kompleksa barsko mo~var-nih, {umskih, livadskih, stepskih i slatinastih ekosistemasa raznovrsnim i bogatim `ivim svetom i stani{tem mnogihendema, subendema, relikata biqnih i `ivotiwskih vrsta pa-nonskog prostora".
Administrativna za{tita i me|unarodni zna~aj
Prva odluka o zvani~noj pravnoj za{titi doneta je 1955.godine, kada je Vojtina mlaka koja predstavqa deo poplavnogkompleksa oko reke Begej, progla{ena predelom izuzetnihprirodnih lepota. Nakon toga je 1986. godine progla{en Regi-onalni park "Stari Begej" u okviru koga je ustanovqen istrogi rezervat prirode "Carska bara".
Uredbom Vlade Republike Srbije od 1994. godine progla-{en je Specijalni rezervat prirode "Stari begej - Carska ba-ra", koji je svrstan u I kategoriju kao podru~je od izuzetnogzna~aja za Republiku, {to prema IUCN kriterijumima odgova-ra kategoriji IV - Habitat and Species Management Area.
Ovo podru~je je jo{ 1965. godine formalno steklo me|una-rodni zna~aj time {to je uvr{}eno na IUCN listu evropskihi severnoafri~kih vodenih stani{ta od me|unarodnog zna~a-ja kao lokalitet pod nazivom "Carska bara". Nakon toga je1989. godine ovaj kompleks uvr{}en u spisak najvrednijih sta-
ni{ta za ptice Evrope (IBA- N0 036). Kruna me|unarodnogpriznawa i podr{ke ovom za{ti}enom prirodnom dobru jewegovo zvani~no uvr{}ivawe 1996. godine na spisak mo~varaod najve}eg svetskog zna~aja, po Ramsarskoj konvenciji.
Internacionalna konvencija o mo~varama - Ramsarskakonvencija jedna je od najefikasnijih konvencija na global-nom nivou vezanih za za{titu biolo{ke raznovrsnosti. IBAprojekat je deo Bird Life International koji je jedan od ~etiriRamsar partnera. Jedan od ciqeva Ramsarske konvencije jeformulisawe i implementacija nacionalne strategije upra-vqawa mo~varnim podru~jima, kao i upravqawe i promovisa-we mudrog kori{}ewa u skladu sa principima odr`ivog raz-voja.
5.2. Ciqevi i zadaci izrade Prostornog plana
Osnovni ciq izrade Prostornog plana je stvarawe plan-skog osnova za organizovani prostorni razvoj, za{titu i ure-|ewe Specijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carska ba-
Naseqe-KO Br. stanovnika Povr{ina (ha)
Belo Blato 1477 3103
Kni}anin 2034 5024
Lukino Selo 598 5196
Perlez 3818 10308
Staji}evo 1999 2057
Ukupno 9926 25688
SLU@BENI LIST APVStrana 388 - Broj 8 31. maj 2006.
ra".Zadatak Prostornog plana jeste da se pomire interesi
za{tite prirodnog dobra, ribarstva, turizma, vodoprivrede,poqoprivrede i ostalih korisnika prostora.
Sa aspekta za{tite prirode i `ivotne sredine osnov-ni ciq izrade Prostornog plana je sprovo|ewe za{tite ovogprirodnog fenomena i weno postavqawe na vi{i nivo, u ci-qu realizacije utvr|enih re`ima za{tite, sa usmeravawemqudskih aktivnosti u navedenom kontekstu.
Zbog izuzetnih prirodnih vrednosti, koje ukazuju na je-dinstvenost podru~ja nacionalnih i evropskih razmera, pri-sutne qudske delatnosti i mogu}nosti za{tite i kori{}ewaovog prostora, osnovni ciqevi Prostornog plana treba da bu-du:
o~uvawe jedinstvenosti, izvornosti i autenti~nostiprirodnih vrednosti podru~ja,
trajno odr`ivo upravqawe i kori{}ewe prirodnih re-sursa uz po{tovawe Uredbe o za{titi SRP "Stari Begej-Carska bara" ("Slu`beni glasnik RS", br. 56/94),
uskla|ivawe {umskih osnova sa drugim zakonskim akti-ma i Uredbom o za{titi Rezervata,
uspostavqawe optimalnog odnosa izme|u {umske, bar-ske i livadske vegetacije i wihovih zajednica, redukcijompovr{ina pod invazivnim vrstama,
za{tita i obnavqawe diverziteta flore i faune (ri-bqeg fonda i ptica),
obezbe|ewe odgovaraju}eg re`ima voda radi unapre|e-wa stawa svih ekosistema.
U obuhvatu Prostornog plana ciqevi za{tite `ivotnesredine su:
re{avawe problema vodosnabdevawa stanovni{tva, kaoi odvo|ewe otpadnih voda naseqa,
selektivna i kontrolisana primena hemijskih sredsta-va za{tite i mineralnih |ubriva u poqoprivredi,
sanitarno odlagawe komunalnog otpada i otpada `ivo-tiwskog porekla,
rekultivacija svih degradiranih povr{ina (divqe de-ponije, ...).
Ciqevi u oblasti {umarstva, van{umskog zelenila i lov-ne faune u okviru Rezervata:
za{tita i obnova {uma, uz uspostavqawe monitoringa,uspostavqawe optimalnog odnosa izme|u {uma, barske
i livadske vegetacije, redukcijom povr{ina pod invazivnim{umskim vrstama,
poboq{awe stani{nih uslova {uma kroz poboq{awehidrolo{kih uslova,
za{tita, gajewe, lov i odr`avawe lovi{ta na principutrajnosti gazdovawa lovnim resursom i za{tita retkih iugro`enih vrsta,
uskla|ivawe dozvoqenih vidova kori{}ewa prirodnihresursa ({ume i lovna fauna) sa potrebama za{tite i o~uva-wa prirodnog dobra uz razvijawe principa odr`ivog razvoja.
Ciqevi u oblasti {umarstva i lovne faune van Rezerva-ta:
pove}awe povr{ine pod {umama,unapre|ewe postoje}ih {uma,pove}awe povr{ina pod van{umskim zelenilom iunapre|ewe uslova za razvoj lovne faune.
Osnovne ciqeve i smernice za budu}i razvoj i razme{tajnaseqa na podru~ju obuhvata Prostornog plana sa~iwavaju:
uravnote`en populacioni rast po pojedinim naseqima,te postizawe optimalne gustine naseqenosti u naseqima u za-visnosti od ukupnih prostornih potencijala;
podsticawe daqeg razvoja postoje}ih naseqa, uz usmera-
vawe promena u strukturi delatnosti (sa ciqem da se ostvare{to povoqniji odnosi izme|u privrednih i neprivrednih de-latnosti) i kvalitativno poboq{awe uslova `ivota;
podsticawe razvoja seoskog i eko turizma i razvoja ter-cijarnih delatnosti, posebno u oblasti snabdevawa i pru`a-wa usluga za zadovoqavawe raznovrsnih potreba stanovni-{tva i posetilaca (turista).
Osnovni ciqevi razvoja stanovni{tva su spre~avawedaqeg pogor{awa vitalnih karakteristika populacije pri-menom kombinovanih mera demografske politike i politikeregionalnog razvoja, kao i zaustavqawe depopulacije u nase-qima ovog podru~ja.
Radi stvarawa uslova za dinami~niji razvoj naseqa utvr-|uju se slede}i ciqevi:
obezbe|ewe prostornih uslova za otvarawe novih rad-nih mesta u naseqima u skladu sa ciqevima privrednog razvo-ja, ~ime bi se stvorili uslovi za zadr`avawe stanovni{tva unaseqima;
obezbe|ewe adekvatnih prostornih uslova za {kolova-we, zdravstvene usluge, socijalnu za{titu dece i odraslih, re-alizaciju kulturnih potreba stanovni{tva i podizawe nivoakomunalnog standarda, ~ime bi se ovom stanovni{tvu (naro-~ito mla|im kontingentima) kompenzovale prednosti `i-vqewa u gradu.
U oblasti privrede potrebno je:
razvojnu politiku definisati u skladu sa principimaracionalnog kori{}ewa i za{tite postoje}ih prirodnih re-sursa i dobara,
obezbediti uslove za realizaciju kvalitativnih prome-na u seoskim naseqima u smislu wihovog br`eg ekonomskog isocijalnog razvoja, integrisanog razvoja i ure|ewa sela i ata-ra, poboq{awa komunikacije sa centrima vi{eg reda, stimu-lisawa i aktivirawa razvojnih potencijala seoskih doma}in-stava,
formirawe stabilne i razvijene privredne strukturerevitalizacijom postoje}ih i razvojem novih kapaciteta za-snovanih pre svega na sirovinskoj osnovi ovog podru~ja (pre-rada trske) i na primeni ~istih i ekolo{ki odr`ivih tehno-logija.
Poqoprivreda predstavqa dominantnu privrednu granuna ovom prostoru, s toga je neophodno izna}i re{ewa za daqirazvoj poqoprivrede uz po{tovawe propisanih pravila za-{tite SRP Stari Begej-Carska bara. Stanovni{tvo u nase-qima u obuhvatu Prostornog plana bavi se prete`no poqo-privrednom proizvodwom, kao osnovnom ili dopunskom de-latno{}u.
U prilo`enoj strukturi kori{}ewa zemqi{ta prema ka-tastarskim kulturama prikazani podaci se odnose na:
i livade),neobradivo zemqi{te (ribwaci, mo~vare, trstici, mo-
~vare i pa{waci),neplodno zemqi{te (gra|evinski reoni, prirodno ne-
plodno zemqi{te).
Zadatak Prostornog plana u oblasti poqoprivrede morada bude iznala`ewe mogu}nosti za ostvarewe odr`ivog razvo-ja biqne i animalne proizvodwe u neposrednoj blizini jednogvrlo osetqivog ekosistema.
Posebna pa`wa mora se posvetiti o~uvawu postoje}eg po-qoprivrednog zemqi{ta uz poja~anu kontrolu kori{}ewa ze-mqi{ta, kao i uz kontrolu svih meliorativnih radova na po-smatranom podru~ju kako, zbog nepravilnog kori{}ewa ze-
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 389
mqi{ta ili nesavesnog gazdovawa vodoprivrednim objekti-ma, ne bi do{lo do naru{avawa agroekobiocenoze na ovimprostorima.
Analizom postoje}eg stawa uo~avaju se specifi~nosti upoqoprivrednoj proizvodwi na prostoru obuhva}enim Pro-stornim planom i to:
dominiraju orani~ne povr{ine van prostora za{titnezone SRP Stari Begej-Carska bara,
u za{titnoj zoni postoji intenzivan uzgoj ribe u ribwa-cima E~ka,
zna~ajne povr{ine zauzima proizvodwa u za{ti}enimuslovima (plastenici).
Projekcija razvoja turizma vr{i}e se na osnovu valori-zacije prirodnih i antropogenih vrednosti podru~ja. Osnov-ni ciq razvoja turizma je sprovo|ewe trajno uskla|enog turi-zma uz kontrolisawe obima kretawa posetilaca. Ovakav vidturizma }e zadovoqiti mere i re`ime za{tite, kao i ispla-tivost organizovawa turisti~kih aktivnosti, tj. "odr`ivirazvoj turizma", odnosno odgovoran turizam koji se prijateq-ski odnosi prema prirodnoj i kulturnoj ba{tini podru~ja.
Ciqevi izrade Prostornog plana u oblasti turizma su:
utvr|ivawe konkretnih pravaca razvoja onih oblika tu-rizma koje je mogu}e razvijati u skladu sa uslovima za{titeprirode, na osnovu razme{taja turisti~kih lokaliteta, obje-kata i pravaca kretawa turista i dosada{wih istra`ivawa,planova razvoja i iskustava;
utvr|ivawe grani~nog kapaciteta prostora Specijal-nog rezervata prirode Carska bara za prezentaciju javnosti.
U narednom periodu razvija}e se oni oblici i vrste turi-zma, koji za bazu imaju prirodne i kulturno-istorijske moti-ve ovog podru~ja. Objektivno, postoje uslovi za razvoj nau~no-istra`iva~kog, kulturno-obrazovnog, lovnog, ribolovnog, re-kreativnog i tranzitnog turizma, usmerenog ka turisti~kimatraktivnostima SRP Stari Begej-Carska bara. Materijalnabaza turizma mora biti bogatija i raznovrsnija kako bi pred-stavqala elemenat atraktivnosti ponude.
U ciqu po{tovawa ambijentalnih vrednosti predmetnogpodru~ja obezbedi}e se uslovi za formirawe celine Etno-ekokompleksa u za{titnoj zoni SRP, koji }e svojim mnogostra-nim funkcijama pokrenuti odr`ivi razvoj podru~ja.
Osnovni ciqevi u oblasti za{tite nepokretnih kul-turnih dobara odnose se na:
o~uvawe i za{titu utvr|enih i evidentiranih nepo-kretnih kulturnih dobara kao i utvr|ivawe novih;
istra`ivawe i za{titu arheolo{kih lokaliteta;valorizaciju i za{titu spomenika kulture, pre svega
narodnog graditeqstva i seoske arhitekture;definisawe smernica za o~uvawe, odr`avawe i kori-
{}ewe nepokretnih kulturnih dobara; adekvatnu prezentaciju i ukqu~ivawe nepokretnih kul-
turnih dobara u turisti~ku ponudu.
U oblasti saobra}ajne infrastrukture osnovni ciqevisu dati u okviru strate{kih opredeqewa PPR Srbije, a onise mogu iskazati kroz:
obezbe|ewe uslova za integralni pristup (drumom i vo-dom) do ovog prirodnog dobra sa obezbe|ewem komfora za sveoblike turisti~ke ponude;
ukqu~ivawe potencijala Dunava, Tise i Beograda u do-menu putni~kog prevoza zainteresovanih komitenata;
utvr|ivawe ruta nemotornih kretawa u okviru vodenogogledala SRP "Stari Begej-Carska bara", kako bi se obezbe-dio nivo vizuelnog efekta do`ivqavawa flore i faune;
stvarawe optimalne saobra}ajne mre`e kategorisanihi nekategorisanih puteva u okru`ewu SRP "Stari Begej-Car-ska bara" uz uva`avawe svih evropskih standarda i prostor-
no-funkcionalnih i ekolo{kih kriterijuma za odr`avaweekolo{kih parametara i karakteristika `ivotne sredine iodr`ivog razvoja ovog specifi~nog podru~ja;
uskla|ivawe razvoja saobra}ajne infrastrukture, kakobi se ostvarili optimalni uslovi za{tite `ivotne sredine,naro~ito u domenu protivpo`arne za{tite-spre~avawa na-stanka akcidentnih situacija;
u okviru ure|enih prostora afirmisati "zdravu" {et-wu posetilaca i hendikepiranih lica kroz prijatan ambijenti pejsa`e koji krase Specijalni rezervat prirode;
u okviru ure|enih lokaliteta omogu}iti dostupnost ko-munalnih i urgentnih vozila.
Prostor neposredno oko SRP "Stari Begej-Carska bara"treba urediti tako da se {to vi{e pribli`i populaciji pe-{aka i dece. U okviru ovog prostora postoje uslovi za form-irawe tzv. "oaze zdravqa", jer ambijent netaknute prirode umnogome pogoduje ostvarewu ovog ciqa.
Ciqevi dugoro~nog razvoja vodoprivrede su slede}i:
utvr|ivawe i odr`avawe optimalnog vodnog re`imavla`nih stani{ta;
izmuqavawe dela korita Starog Begeja;odr`avawe proto~nosti kanala koji povezuje Carsku
Baru sa Starim Begejom;racionalno kori{}ewe voda, a naro~ito voda za pi}e;prioritet u kori{}ewu voda ima planska racionaliza-
cija potro{we i vi{ekratno kori{}ewe voda u tehnolo{kimprocesima;
poboq{awe snabdevawa vodom svih korisnika;izgradwa sistema za odvo|ewe otpadnih voda;pre~i{}avawe otpadnih voda;osigurawe povoqnog re`ima kori{}ewa i za{tite pod-
zemnih voda;usagla{avawe razvoja sistema vodovoda i kanalizacije
sa potrebama;za{tita kvaliteta podzemnih i povr{inskih voda;za{tita naseqa, industrijskih kompleksa i poqopri-
vrednih povr{ina od spoqnih i unutra{wih voda;revitalizacija sistema za navodwavawe.
Dugoro~nom koncepcijom razvoja energetske infrastruk-ture, utvr|uju se smernice razvoja, sinhronizuje wen razvoj sasvim aktivnostima na ovom podru~ju i time obezbe|uju najpo-voqniji uslovi za razvoj, `ivot i rad qudi, za{titu `ivotnesredine i o~uvawe prirodnih vrednosti.
Osnovni ciq razvoja energetske infrastrukture je funk-cionalno kori{}ewe i {tedwa neobnovqivih resursa i{tedwa proizvedene energije, stimulisawe primene novihtehnologija proizvodwe energije, naro~ito onih koje dopri-nose racionalnom kori{}ewu i za{titi `ivotne sredine,kao i kori{}ewa obnovqivih izvora energije.
U oblasti energetike utvr|uju se slede}i pojedina~ni ci-qevi:
gasifikacija na bazi uskla|enih koncepcija gasifika-cije i toplifikacije, u svrhu zadovoqavawa potreba {irokepotro{we;
racionalno kori{}ewe i {tedwa neobnovqivih resur-sa i {tedwa proizvedene energije,
stimulisawe primene novih tehnologija proizvodweenergije,
smawewe konflikata izme|u kori{}ewa energetskihresursa i za{tite `ivotne sredine (naseqa, stanovni{tvo,zemqi{te itd.) i preduzimawe odgovaraju}ih mera za sanira-we negativnih posledica (programi rekultivacije/revitali-zacije, otklawawe {teta itd.).
U oblasti elektroenergetske infrastrukture posta-vqaju se slede}i ciqevi:
obezbediti kvalitetnu i sigurnu isporuku elektri~neenergije diktiranu potro{wom u narednom periodu za sve po-tro{a~e na obuhva}enom podru~ju;
SLU@BENI LIST APVStrana 390 - Broj 8 31. maj 2006.
u potpunosti revitalizovati prenosnu mre`u;obezbediti koridore za novu prenosnu mre`u;obezbediti dovoqno kapaciteta TS 110/20 kV;u naseqima, turisti~kim i rekreacionim punktovima
izgraditi kvalitetnu spoqnu rasvetu po zahtevima JSO; izgradwa elektroenergetske mre`e u zonama sa propisa-
nim re`imima za{tite mora biti prilago|ena i diktiranaistim.
U oblasti telekomunikacionog i RTV sistema ciqevi suslede}i:
obezbediti potreban broj telefonskih prikqu~aka zasve korisnike, doma}instva u naseqima i privredne subjekte;
izgraditi me|umesni telekomunikacioni sistem PTT,za osigurawe kvaliteta me|umesnih veza dovoqnog kapacite-ta;
polo`iti opti~ke kablove uz sve va`nije putne pravcei omogu}iti savremen sistem prenosa do svih korisnika;
zameniti dotrajalu opremu i modernizovati mre`u, dabi se obezbedilo pouzdanije i kvalitetnije funkcionisawetelekomunikacionog sistema PTT i uslovi za uvo|ewe savre-menih usluga;
uvesti nove telekomunikacione usluge uvo|ewem opti~-kih kablova u mesne mre`e;
uvesti mobilne usluge zasnovane na radio prenosu;izgraditi moderne pristupne kablovske mre`e, za obez-
be|ewe {irokopojasnih servisa;razvoj javnih, komercijalnih i lokalnih radio i TV
programa, uz konstantno pra}ewe i ukqu~ivawe novih tehno-logija u skladu sa svetskim trendovima;
osigurawe koridora za telekomunikacione kablove du`svih novih i postoje}ih puteva, a posebno du` magistralnemre`e;
osigurawe koridora za RR veze;izgradwa mikrotalasnih sistema za distribuciju radio
i televizijskih programa u seoskim i mawim gradskim sredi-nama izolovanim ostrvima KDS.
6. OSNOVNI PROBLEMI I OGRANI^EWA KARAK-TERISTI^NI ZA PLANSKO PODRU^JE
6.1. Za{tita prirode i `ivotne sredine
Podru~je obuhvata Prostornog plana nalazi se pod nepre-stalnim uticajem razli~itih faktora, koji dovode do degra-dacije prirodnih vrednosti i `ivotne sredine.
Osnovni problemi u oblasti za{tite prirode koji su ka-rakteristi~ni za podru~je Specijalnog rezervata prirode su:
za izmuqivawem vodotoka radi obezbe|ivawa stabilno-sti ekosistema,
neuskla|enost izme|u re`ima za{tite i kori{}ewaprostora Rezervata (nenamensko kori{}ewe prostora u okvi-ru Rezervata),
hroni~an nedostatak finansijskih sredstava za sprovo-|ewe programa za{tite i
razvoja.
U obuhvatu Prostornog plana, sa aspekta za{tite `ivot-ne sredine, prisutni su slede}i problemi:
snabdevawe stanovni{tva vodom za pi}e neodgovaraju-}eg kvaliteta,
neizga|ena fekalna kanalizacija u naseqima,ugro`enost vodotoka otpadnim vodama,neadekvatno odlagawe komunalnog otpada i otpada `i-
votiwskog porekla,nedostatak povr{ina pod van{umskim zelenilom.
6.2. [ume i {umsko zemqi{te
Osnovni problemi u oblasti {uma i {umskog zemqi{ta uokviru SRP su:
nepovoqan odnos izme|u povr{ina pod {umama, livada-ma i barama,
prisustvo invazivnih vrsta (ameri~ki jasen i pajasen idr. vrste) koje ugro`avaju autohtone vrste i autenti~nostprirodnih ekosistema,
naru{en vodni re`im koji izaziva nestabilnost ekosi-stema.
Osnovni problemi u oblasti {uma i {umskog zemqi{tavan SRP su:
mala {umovitost,neravnomerna rasprostrawenost {uma koje su skoncen-
trisane uz vodotoke (Begej, Tisu i Dunav),nerazvijene kategorije van{umskog zelenila (vetroza-
{titno i poqoza{titno zelenilo).
6.3. Mre`a naseqa
Postoje}i problemi i ograni~ewa za daqi razvoj podru~-ja obuhva}enog Prostornim planom u oblasti mre`e naseqaodnose se na:
nerazvijenost hijerarhije naseqa po kriterijumu aglo-meracije stanovni{tva zbog veoma male gustine naseqenosti
(38.64 st/km2 u odnosu na 94 st/km2 za podru~je AP Vojvodine);
niska gustina mre`e naseqa (1,9 naseqa/100 km2 u odno-
su na 2,2 naseqa/100 km2 na podru~ju AP Vojvodine) i neposto-jawe izrazite prostorne dominacije naseqa u obuhvatu Pro-stornog plana, zbog blizine Zrewanina kome gravitiraju svanaseqa;
nekontrolisano {irewe naseqa, prvenstveno vezano zatzv. vikend izgradwu.
6.4. Stanovni{tvo
Osnovni problemi i ograni~ewa u razvojnom smislu veza-ni za stanovni{tvo ovog podru~ja su:
ukupnom, pri ~emu ova kategorija ima lo{u starosnu i obra-zovnu strukturu.
6.5. Privreda
Osnovni problemi i ograni~ewa vezani za razvoj privre-de planskog podru~ja proisti~u iz:
dugoro~nog odsustva razvojne politike primerene we-govim potencijalima i potrebama te, shodno tome, i odsustvaadekvatnih upravqa~kih mera;
zna~ajnog korpusa problema vezanih za stanovni{tvokao neposredni razvojni faktor (vitalne karakteristike,starosna struktura, obrazovna struktura...);
dejstva specifi~nih faktora tokom 90-tih godina pro-{log veka (~ije posledice do danas nisu eliminisane), koji suuslovili pogor{awe poslovnih rezultata, smawewe finan-sijskog, kao i slabqewe razvojnog potencijala privrede pod-ru~ja.
Poqoprivredna proizvodwa na podru~ju obuhva}enom iz-radom Prostornog plana odvija se na tri razli~ite prostor-no-funkcionalne celine:
podru~je SRP;podru~je za{titne zone i ostale povr{ine u obuhvatu Plana.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 391
Poqoprivredna proizvodwa na podru~ju SRP Stari Begej- Carska bara je optere}ena problemima koje uslovqava spro-vo|ewe re`ima za{tite ekosistema Stari Begej-Carska bara.
Najve}i deo za{titne zone ~ine povr{ine ribwaka, od~ijeg funkcionisawa direktno zavisi ukupan ekolo{ki sta-tus Specijalnog rezervata prirode.
Na ostalim povr{inama u obuhvatu Plana problemi po-qoprivredne proizvodwe se odnose na:
zemqi{ta ni`eg boniteta od ostalih na podru~ju Voj-vodine (ritska, mo~varna i zaslawena zemqi{ta zauzimajuoko 50% povr{ina {to predstavqa dodatno ograni~ewe zapostizawe visokih prinosa u savremenoj poqoprivrednoj pro-izvodwi),
klimatska ograni~ewa sa nepravilnim rasporedom pa-davina tokom vegetacionog perioda, ~estom pojavom su{nihgodina, relativno visokim nivoom podzemnih voda, i pojavomgolomrazice u toku zime.
Potrebno je organizovawe proizvodwe koju je mogu}esprovoditi uz redukovanu primenu pesticida i mineralnih|ubriva kako bi se izbegli mogu}i negativni uticaji na samrezervat.
Mogu}nosti razvoja turizma mnogo su ve}e od ostvarenihrezultata o ~emu svedo~i i svega 2100 no}ewa u hotelu "Sibi-
la" u 2004. godini1
U dosada{wem razvoju turizma nisu dovoqno iskori{}e-ni: povoqan geosaobra}ajni polo`aj, upotreba lokalnih kul-turno-etnolo{kih motiva i istorijskog nasle|a kao turi-sti~kog resursa, kao ni mogu}nost sme{taja turista u kapaci-tetima doma}e radinosti.
6.6. Za{tita nepokretnih kulturnih dobara
Problemi i ograni~ewa u oblasti za{tite nepokretnihkulturnih dobara odnose se na:
nedostatak istra`ivawa i ugro`enost evidentiraniharheolo{kih lokaliteta;
usporenu dinamiku istra`ivawa i vr{ewa odgovaraju-}ih konzervatorskih radova;
nedovoqnu turisti~ku i medijsku prezentaciju nepo-kretnih kulturnih dobara.
6.7. Infrastruktura
U funkcionisawu saobra}ajne infrastrukture problempredstavqa nepostojawe tzv. saobra}ajne politike odnosnostrate{kih opredeqewa koji bi kumulisali sve pravce razvo-ja i afirmacije ovakvih lokaliteta u ostvarewu optimalnekoristi za celo dru{tvo, ali i o~uvawu svih prirodnih vred-nosti SRP "Stari Begej- Carska bara". Prostorno prisutnikapaciteti vodnog saobra}aja nisu dovoqno ukqu~eni u si-stem prilaza i boravka u okviru SRP. Ocewuje se da je saobra-}aj nedovoqno ukqu~en u ukupnu afirmaciju ovog prostora,jer je ovaj prostor nedovoqno zastupqen u okviru turisti~keponude.
Ocenom stvorenih uslova na podru~ju Carske bare konsta-tovano je da je dosada{wi razvoj stvorio slede}e probleme uoblasti vodoprivrede:
neodgovaraju}i vodni re`im pra}en lo{im kvalitetomvode sa velikom koli~inom rastvorenih organskih materija imuqa,
proces eutrofizacije, zarastawe vla`nih livada iotvorenih vodenih ogledala;
nedovoqna snabdevenost kvalitetnom vodom stanovni-{tva naseqa, proizvodnih, uslu`nih i poqoprivrednihstruktura,
neizgra|enost i nepostojawe sistema odvo|ewa otpad-nih voda kao i tretman otpadnih voda (PPOV),
nedovoqna izgra|enost mre`e uli~nih otvorenih kana-la za prihvat atmosferskih voda, i
neza{ti}enost vodnih resursa od zaga|ivawa.
Naseqska komunalna infrastruktura
Naseqe Belo Blato vodom se snabdeva sa naseqskog izvo-ri{ta koje se nalazi u severozapadnom delu naseqa. Kota te-rena izvori{ta je 74,50 mANV, a zahva}ene su vode vodono-snih sredina pliocena. Prose~na eksploatacija u proteklomperiodu iznosi 1,5 l/s, a kvalitet podzemnih voda ne odgovaranormativima za vodu za pi}e zbog znatno pove}anog ukupnogostatka isparavawa i sadr`aja gasova.
Vodosnabdevawe Kni}anina vr{i se iz izvori{ta koje senalazi na jugoisto~noj periferiji naseqa. Kota terena izvo-ri{ta je oko 76,00 mANV, a zahvataju se vode iz osnovnog vo-donosnog kompleksa. Prose~na eksploatacija je oko 3,0 l/s, akvalitet ne zadovoqava u potpunosti normative zbog pove}-nog sadr`aja gvo`|a. Nivo podzemnih voda je konstatovan naoko 5 metara od povr{ine terena.
Organizivano snabdevawe vodom naseqa Perlez odvija sepreko izvori{ta lociranom zapadno od sela na kojem su izbu-{ena tri bunara, a zahvataju se vode vodonosnih sredina pli-ocena. Kota terena izvori{ta je 73,50 mANV, a prose~na eks-ploatacija iznosi oko 6 l/s. Kvalitet podzemne vode ne zadovo-qava normative za vodu za pi}e zbog pove}anog ukupnog suvogostatka isparavawa, organskih materija, natrijum, hlorida,gvo`|a i drugih komponenata preko MDK.
Naseqe Staji}evo se snabdeva vodom za pi}e kaptirawempodzemnih voda osnovnog vodonosnog kompleksa sa dva bunarana izvori{tu u centralnom delu naseqa. Kota terena izvori-{ta je oko 79,00 mANV, a prose~na eksploatacija iznosi oko3 l/s. Kvalitet podzemnih voda ne zadovoqava normative za vo-du za pi}e, zbog pove}anog utro{ka KMnO4, natrijuma, a deli-
mi~no i gvo`|a iznad MDK. Nivo podzemnih voda u napu{te-nom bunaru u nasequ, iznosio je 5,5 metara od povr{ine tere-na.
Stanovni{tvo naseqa Lukino Selo se vodom snabdevapreko mikrovodovodnih zajednica za ~ija izvori{ta se ne ras-pola`e podacima.
Nijedno naseqe u obuhvatu Prostornog plana nema izgra-|en kanalizacioni sistem, ve} se otpadne vode iz doma}insta-va evakui{u putem nepropisno izvedenih septi~kih jamaograni~enog kapaciteta, ~ime se direktno ugro`ava `ivotnasredina.
Odvo|ewe suvi{nih atmosferskih voda je regulisanopreko otvorene kanalske mre`e polo`ene uz uli~ne saobra-}ajnice, a krajwi recipijent je kanalska mre`a sistema za od-vodwavawe. Kanalska mre`a je obrasla rastiwem i ne odr`a-va se.
U oblasti energetske infrastrukture na podru~ju obu-hvata Prostornog plana postoji izgra|ena gasovodna infra-struktura u nasequ Staji}evo, dok ostala naseqa jo{ uvek ni-su gasifikovana. Postoje}i kapaciteti i izgra|enost gaso-vodne mre`e na teritoriji op{tine Zrewanin, pru`aju mo-gu}nost wenog pro{irewa i daqe izgradwe u ciqu gasifika-cije svih naseqa na prostoru obuhvata plana Carske bare.
Snabdevawe elektri~nom energijom potro{a~a na pro-storu obuhva}enom Prostornim planom obezbe|eno je iz tra-fostanica TS 110/20 kV "Perlez". Izgra|en je 110 kV daleko-vod broj 1148 Perlez -Zrewanin 2.
Ve}i deo prenosne mre`e je odgovaraju}eg kvaliteta. Ce-lokupno podru~je se napaja sa 20 kV naponskog nivoa. Kapaci-teti izgra|enih trafostanica tako|e su nezadovoqavaju}i,tako da je potrebno u narednom periodu pove}ati instalisanusnagu trafoa i izgraditi nove kapacitete. Sekundarna (ni-skonaponska) mre`a neposredno napaja potro{a~e i mo`e sekonstatovati da pokriva sva naseqena mesta, kao i pojedina~-ne turisti~ke lokalitete.
Postoje}a niskonaponska mre`a je najve}im delom vazdu-{na, kablovski na~in napajawa uglavnom je zastupqen u ve}imgradskim naseqima. Rekonstrukcija niskonaponske mre`e unaseqima je delimi~no izvr{ena, te je potrebno u potpunostiistu izvr{iti.
Javna rasveta u naseqima , kao i na turisti~kim lokali-tetima nije potrebnog nivoa.
Telekomunikaciona infrastruktura na planskom pod-ru~ju, kojom su obuhva}eni telekomunikacioni objekti, tele-
SLU@BENI LIST APVStrana 392 - Broj 8 31. maj 2006.
fonske centrale, spojni putevi i primarna mre`a u naseqi-ma, ve}im delom, i po kvalitetu, i po kapacitetu je na zadovo-qavaju}em nivou. Sekundarna mre`a nije na zadovoqavaju}emnivou, veliki deo je izgra|en nadzemno i nedovoqnog je kapa-citeta.
U naseqima je izvr{ena automatizacija i digitalizacijatelekomunikacione opreme i sistema. Spojni putevi izme|utelefonskih centrala ostvareni su opti~kim kablovima uzglavne putne pravce, a mawim delom radio-relejnom vezom.
Mesna TT mre`a u ve}ini naseqa tako|e nije osavreme-wena, sekundarna mre`a je uglavnom jo{ uvek vazdu{na. Pre-ko prostora u obuhvatu Prostornog plana prelaze radio-re-lejni koridori:
telekomunikacionog sistema veza "Telekoma":- Zrewanin-Beograd;- Zrewanin-Perlez;- Zrewanin-Belo Blato;- Zrewanin-^enta;
kV mobilnih telekomunikacija "Mobtela":- Titel-E~ka;- Titel-Kova~ica;- Titel-^enta i
kV koridor RTS:- Iri{ki Venac-Orlovat.
7. POTENCIJALI PLANSKOG PODRU^JA I EVEN-TUALNI PRIORITETI RAZVOJA
7.1. Prirodni uslovi
Geografski polo`aj
Specijalni rezervat prirode "Stari Begej-Carska bara"nalazi se u sredwem Banatu u Vojvodini, na teritoriji op-{tine Zrewanin, u me|ure~ju Tise i Begeja. Nalazi se blizuglavnih urbanih centara Srbije (Beograd i Novi Sad), a sve-ga 10 km ju`no od Zrewanina. Specijalni rezervat prirode"Stari Begej-Carska bara" ima oblik latini~nog slova "S"blago povijenog u pravcu severoistok-jugozapad. Specijalnirezervat prirode "Stari Begej-Carska bara" obuhvata pod-ru~ja delove katastarskih op{tina Belo Blato, Kni}anin,Lukino Selo, Staji}evo, Perlez i Staji}evo.
Specijalni rezervat prirode, ~uven pre svega po pticama,predstavqa autenti~an i reprezentativan splet barsko-mo-~varnih stani{ta sa fragmentima stepskih i slatinskih bi-otopa, koji svi zajedno daju celovitu sliku o wegovim prirod-nim vrednostima. Najva`niji lokaliteti koji se nalaze unu-tar rezervata su Boto{ki rit, Carska bara, Farka`dinskirit, Tigawica, Ravenica i Perleska bara. Neposredno uz se-verne i zapadne granice rezervata, nalazi se kompleks ribwa-ka "E~ka", koji je po svojoj veli~ini jedan od najve}ih u Evro-pi.
Reqefne karakteristike
U geomorfolo{kom pogledu na podru~ju obuhva}enomProstornim planom izdvajaju se dve celine:
aluvijalna ravan ilesna terasa.
Aluvijalna ravan predstavqa najni`i teren u Vojvodinii prostire se izme|u reka Tise i Begeja i daqe ju`no uz rekuTisu. Na ovakvom zemqi{tu izgra|ena su naseqa Belo Blato,Lukino Selo i Kni}anin. Aluvijalne ravni su ni`e od lesneterase za 7 do 10 m, sa nadmorskom visinom od 70 do 77 m.
Lesna terasa se prostire na nadmorskoj visini od 78 do 83m i prostire se od aluvijalne ravni Tise prema istoku. Naovom zemqi{tu, a na podru~ju obuhvata Prostornog plana, na-laze se naseqa Perlez i Staji}evo.
Hidrolo{ke karakteristike
Povr{inske vode ovog podru~ja ~ine reke Dunav, Tisa,Stari Begej, Plovni Begej, jezera formirana kao ribwaci, ibare.
Dunav proti~e granicom atara Kni}anina na staciona`iod km 1206+040 do km 1215+000, a na staciona`i km 1214+500se uliva Tisa, koja predstavqa i zapadnu granicu op{tineZrewanin.
Begej je najzna~ajnija pritoka Tise u na{oj zemqi, a sasto-ji se od dva kraka: Starog Begeja i Plovnog Begeja, koji se kodKleka spajaju obrazuju}i Begej, koji se kod Kni}anina uliva uTisu.
Prostorni plan obuhvata deo toka Begeja od km 20, pa dou{}a u Tisu, zatim 8 sistema za odvodwavawe, koji se naslawa-ju na 4 katastarske op{tine, koji pripadaju detaqnoj kanal-skoj mre`i: "Mu`qa-Lukino Selo", "Belo Blato", "Kni}a-nin-^enta", "Petra Bara", "Staji}evo", "Ribwake", "CarskaBara", "Mu`qa" (sa postoje}im objektima) i korito starogBegeja.
Karta 1. Hidrografska karta Vojvodine- izvod, HS DTD,Novi Sad, 1987
Kanal Begej predstavqa rasteretni krak, u periodu odvod-wavawa, magistralnog kanala Novi Bezdan - Boto{, zavisnood vodostaja Tise u Titelu. Na ovom kanalu nalazi se ustavakod Staji}eva na staciona`i km 9+700, koja zajedno sa ustavomBoto{ i Orlovat, reguli{e minimalne plovne dubine u Bege-ju do Kleka i kanala Novi Be~ej - Boto{ u periodu malih vo-da, a u periodu odvodwavawa, zatvara ulaz visokih Tiskih vo-da u Begej. Unutra{we vode na ovom potezu procewuju se na 10
m3/s. Korito Plovnog Begeja naslawa se na korito Starog Be-geja u koga se ulivaju neki od sistema za odvodwavawe sa ovogpodru~ja.
Hidro~vor "Staji}evo" je re{en sa jednim otvorom od 24,5m, na tom mestu formira vodnu stepenicu sa dirigovanim vod-nim re`imom prema Zrewaninu. Nizvodno od hidro~vora"Staji}evo", pa do u{}a Begeja vlada prirodni-tiski re`im.
Maksimalna ra~unata propusnost hidro~vora je 310 m3/s vodeBegeja u Tisu.
Dowa voda (Tisa)- maksimalni 77,60 mANV- minimalni 68,94 mANV
Kanal Begej je plovan za dvotra~nu plovidbu plovila do1000 tona nosivosti. Maksimalna plovna visina iznosi 6,0 miznad maksimalnog vodostaja. Maksimalna plovna {irina je25 m, a dubina 2,1 m. Prevodnica "Staji}evo" mo`e da prevodiplovila maksimalne du`ine 85 m i {irine 11,6 m.
Vodoprivredni objekti na teritoriji koji obuhvata Pro-storni plan su:
1. Nasip- nasip uz desnu obalu Begeja do ustave Staji}evo D.20.1.- nasip uz levu obalu Begeja D.17.3.- nasip uz desnu obalu kanala nizvodno od ustave i uz Tisu
uzvodno od u{}a Begeja u Tisu D.17.2.
[irina krune nasipa na desnoj strani Begeja uzvodno odhidro~vora je 4 m, a nizvodno 5 m, kosina nasipa prema kanalu1:3 na oba dela, a kosina nasipa prema za{ti}enom terenu napomenutom delu je 1:7, po~ev{i od krune nasipa do terena. Le-va obala ima {irinu krune nasipa 10 m, sa nagibom prema Be-geju 1:3, a prema ritu 1:2.
2. Crpne stanice- Mu`qa-postoje dve stanice, kapaciteta 5,5 m3/s,- Telep - kapaciteta 3,0 m3/s,- E~ka - za snabdevawe ribwaka (nema podataka o kapaci-
tetu),
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 393
- Belo Blato - kapaciteta 4,5 m3/s,- Petra Bara - kapaciteta 0,5 m3/s.
3. Hidro~vor Staji}evo, opisan je u ranijem tekstu.
4. Pijezometri
Na teritoriji obuhvata Prostornog plana nalazi se 6 pi-jezometara, a od toga je samo jedan u funkciji, a nalazi se 1 km,isto~no od naseqa Perlez (br. 214).
Na podru~ju se nalazi i ve}i broj fluvijalnih jezera na-stalih radom re~ne erozije i akumulacije Tise, Begeja i Tami-{a tokom aluvijuma. Wihovi baseni su ustvari napu{tenare~na korita, rukavci i meandri. Melioracionim radovimatokom XVIII veka, ~itav prostor je ure|en i regulisan, takoda je na prostoru iznad severnih granica Rezervata formira-no ukupno 16 jezera radi uzgoja ribe. Najve}a po svojoj povr-{ini su Belo (540 ha), Ko~a (344 ha), Mika (340 ha), Brana(82,5 ha), Joca (535 ha) i [ovajka (162 ha).
Carska bara predstavqa mrtvaju Begeja, koju je reka izgra-dila tokom holocena. Pre regulisawa Begeja i izgradwe rib-waka, reka je za vreme poplavnih talasa plavila prostornirit. Ve}a koli~ina vode, koja je oticala ka Tisi, napadala jelevu, vi{u obalu lesne terase, usecaju}i dosta duboko korito.Nakon regulisawa, severno od wegovog najnovijeg korita, uob-li~ilo se u nekoliko bara (Carska bara sa Vajtinom mlakom,Tigawica, Male bare i Perleska bara).
Ukupna du`ina Carske Bare iznosi 1500 metara, {irina700 metara, a povr{ina 447 ha. Prose~na dubina vode u jezeruiznosi 0,9 metara u prole}e i po~etkom leta, do 0,4 metra to-kom leta. U pojedinim du`im su{nim periodima presu{uje itom prilikom se voda ve{ta~ki prebacuje u Carsku Baru.Ovakve hidrolo{ke odlike u kombinaciji sa klimom i drugimekolo{kim uslovima, rezultirali su prisustvom raznovrsnogbiqnog i `ivotiwskog sveta, zbog ~ega je Carska Bara za{ti-}ena re`imom I stepena za{tite.
Carska Bara vodu dobija povr{inskim priticawem iz Be-geja, odnosno iz ribwaka, izlu~ivawem padavina na akvatori-ju i podzemnim priticawem iz freatske izdani.
Vodu gubi povr{inskim oticawem, isparavawem, podzem-nim oticawem i izlivawem u ribwake. Zbog ovakvog na~inahrawewa, male nadmorske visine i dubine, kao i pod uticajemstepskokontinentalne klime, najve}i deo kompleksa bare jeobrastao trskom, {evarom i nizijskom {umom. Nagomilava-wem ostataka barskog biqa, obrazovani su u vodi slojevi tre-seta. Zbog velike koli~ine rastvorenih organskih materija,voda u bari je tamno mrke boje.
U severnom delu Rezervata, neposredno iznad Carske Ba-re, nalazi se mawi rukavac, poznat kao Stari Begej koji je u IIstepenu za{tite. Povr{inski je spojen sa Starim Begejom,odakle se uglavnom i snabdeva vodom.
Tigawica je bara u severnom delu Rezervata i te{ko jepristupa~na, obzirom da je ve}im delom obrasla trskom, a na-lazi se u re`imu za{tite I stepena. U ju`nim delovima Re-zervata, ukqe{tena izme|u Starog i Plovnog Begeja, nalazise Perleska Bara koja se tako|e nalazi u re`imu I stepena za-{tite.
Podzemne vode
Freatske vode sa~iwavaju vodu koja le`i u poroznom ze-mqi{tu do prvog vodonepropusnog sloja. Freatska izdan sehrani infiltracijom iz padavina, infiltracijom iz Tise,Begeja i Tami{a. Gorwi nivo ove izdani varira u zavisnostiod godi{weg doba, klimatskih i meteorolo{kih uslova, vodo-staja u Begeju, Tami{u i Dunavu. Posle dugotrajnih ki{a i to-pqewa snega, gorwa povr{ina izdani je blizu topografskepovr{ine, a u najni`im delovima aluvijalne ravni izbija ina samu povr{inu. U periodu od prole}a do leta, freatska iz-dan se na prostoru ju`no od Lukinog Sela do Tise i up{}a Be-geja nalazi na dubini od 1,0 metra, a severno i severoisto~nood Lukinog Sela se nalazi na dubini od 1,0 do 1,5 metra. Ve}udubinu freatske vode imaju u atarima Luki}eva i E~ke gde senalazi na dubini i preko 3,0 metra. Ove izdani su obi~no lo-
{eg kvaliteta, podlo`ne su zaga|ivawu i nepovoqne su saaspekta kori{}ewa u vodosnabdevawe.
Dubina podzemne freatske vode u pojasu oko SRP "CarskaBara" se kre}e od 1 do 2,5 metra. Mnogobrojne depresije na to-pografskoj povr{ini su ispuwene izdanskom vodom, {to jeuzrok postojawa mnogobrojnih bara. Izdan je najpli}a u maju,a najdubqa u oktobru i novembru. Re`im podzemnih voda je uzavisnosti od re~nog re`ima, prete`no tiskog re`ima, u ~i-joj se aluvijalnoj ravni Rezervat nalazi.
Arte{ke izdani karakteri{u se pojavom u vi{e vodono-snih horizonata. Na {irem podru~ju Zrewanina utvr|eno je 5vodonosnih horizonata. Prvi je na dubini od 35 do 60 metara,a nalazi se u diluvijalnim naslagama. Drugi se javqa na dubi-ni od 60 do 80 metara, a odvojen je od prethodnog glinovitimslojem debqine 6 do 20 metara. Ovaj horizont ima najve}u du-binu na podru~ju Zrewanina, prema severu blago tone, a pre-ma jugu se izdi`e, a voda sadr`i ve}u koli~inu gvo`|a i suviostatak. ^etvrti vodonosni horizont je na dubini od 135 do195 metara, a peti se nalazi na dubini od oko 250 metara.
Seizmika
Prema seizmi~kim uslovima i seizmolo{koj karti, kojaprikazuje o~ekivani maksimalni intenzitet zemqotresa zapovratni period od 100 i 200 godina, podru~je obuhva}eno
Prostornim planom nalazi se u zoni 70 MCS skale.
Klima
Klima na ovom podru~ju ima kontinentalno obele`je ko-je karakteri{u topla leta, hladne zime i mala koli~ina pada-vina.
Najni`a sredwa mese~na temperatura je u mesecu januarui iznosi - 1,6°C. Najvi{a sredwa mese~na temperatura je u me-secu julu i iznosi 22,6°C. Temperaturna amplituda ima vred-nost 24,2°C.
Analiza prose~nih godi{wih ~estina vetrova pokazuje daje na ovom podru~ju dominantan vetar iz jugoisto~nog pravca(ko{ava) koji ima najve}u u~estalost pojavqivawa u oktobru,novembru, februaru i martu. Ujedno, ovo je i vetar koji posti-`e najve}u brzinu koja iznosi 5,28 m/sec u prole}nim meseci-ma i 4,87 m/sec u zimskim mesecima. Severozapadni vetroviimaju mawu u~estalost u odnosu na ko{avu, prete`no duvajuleti i u prole}e i, u ve}ini slu~ajeva, donose vla`an vazduh,obla~nost i padavine. Sredwa godi{wa brzina ovih vetrovaiznosi 3,13 m/sec.
Pedologija
Pedolo{ki sastav zemqi{ta nastao je pod uticajem vi{epedogenetskih faktora: Geolo{kog sastava, reqefa, vode,klime, vegetacije i uticaja qudskih aktivnosti. Na podru~juobuhva}enom Prostornim planom uo~avaju se ~ak 22 tipa, va-rijeteta i forme zemqi{ta.
Osnovni predstavnici pedolo{kih tipova svrstavaju se u5 osnovnih kategorija:
~ernozem,aluvijalno-deluvijalna zemqi{ta,livadske crnice,ritska i mo~varna zemqi{ta,slatine.
7.2. Za{tita prirode i `ivotne sredine
Potencijal planskog podru~ja predstavqa SRP "StariBegej-Carska bara" koji ~ini autenti~an mozai~an splet je-zersko-ribwa~kih, re~nih, barskih, mo~varnih, livadskih,slatinskih, stepskih, {umskih i orani~nih ekosistema, sa iz-uzetno bogatim ekosiszemskim i specijskim biodiverzite-tom. Ekosistemski i specijski diverzitet SRP "Stari Begej-Carska bara" predstavqa jednu od wenih temeqnih vrednosti.U okviru rezervata je opisano oko 500 biqih vrsta panonskog,
SLU@BENI LIST APVStrana 394 - Broj 8 31. maj 2006.
pontskog, mediteranskog i kontinentalnog flornog elemen-ta, sa izra`enim endemizmom i reliktno{}u, od kojih je 9biqnih vrsta prirodnih retkosti. Pored biqnih vrsta ukup-no je dokazano bogatstvo ostalih grupa: faune ptica 250 vrsta,sisara 50, vodozemaca 11, gmizavaca 5, riba 24, veliki broj in-sekata i fitoplanktona 328.
Specijalni rezervat prirode "Stari Begej - Carska bara"je progla{en 1994. godine ("Slu`beni glasnik Republike Sr-bije", br. 56/94), i podeqen je u tri stepena za{tite (grafi-kon 2), na ukupnoj povr{ini od 1.676 ha, sa jasno definisanimdozvoqenim i nedozvoqenim radwama kojima se {tite ekolo-{ke vrednosti prostora, wegova biolo{ka raznovrsnost iomogu}ava mudro kori{}ewe prirodnih resursa. Ustanovqe-na je i za{titna zona koja obuhvata 7.532 ha. Za zvani~nog sta-raoca rezervata imenovano je AD Ribarsko gazdinstvo "E~ka"iz Lukinog sela.
Prioriteti razvoja u oblasti za{tite prirodnih dobara su:
priprema i realizacija adekvatnih programa za{tite irazvoja od strane staraoca uz uva`avawe interesa lokalne za-jednice,
kori{}ewe prostora za razvoj eko turizma, rekreaciju,edukaciju, stru~no usavr{avawe i realizaciju istra`iva~kihprograma,
mogu}nost proizvodwe ekolo{ki zdrave hrane i odr`a-vawe tradicionalnih na~ina privre|ivawa i kori{}ewaprostora.
izgradwa atmosferske i fekalne kanalizacije,podizawe van{umskih i poqoza{titnih pojaseva u ciqu
za{tite poqoprivrednog zemqi{ta,uspostavqawe povoqnog vodnog re`ima radi stabilno-
sti ekosistema,ukqu~ivawe naseqa u sistem regionalnog odlagawa ot-
pada.
7.3. [ume, {umsko zemqi{te, van{umsko zelenilo i lov-na podru~ja
Potencijali planskog podru~ja su {ume, {umsko zemqi-{te i lovna fauna Rezervata kao i {ume, {umsko zemqi{te ilovna fauna na prostoru koji je u direktnom kontaktu sa Re-zervatom, a nalazi se u obuhvatu Plana. Ukupne povr{ine pod{umama prema katastarskim podacima iz 1992. godine iznosi972,15 ha {to ~ini 3,58% {umovitosti ukupnog podru~ja.
[ume, {umsko zemqi{te i lovna fauna Rezervata
Na podru~ju SRP "Stari Begej - Carska Bara", nosiociupravqawa i kori{}ewa {uma i {umskog zemqi{ta u ukupnojpovr{ini od 388,29 ha su JP "Vojvodina{ume" [G "Banat" -[G Zrewanin i VDP "Sredwi Banat". Ukupno obrasla povr-{ina {umom od 257,56 ha ~ini {umovitost Rezervata od15,36%.
Na prostoru Rezervata zastupqena je vegetacija ritskih{uma. Na ni`im terenima zastupqene su {umske zajednicevrba, a na vi{im terenima topola, autohtonog i antropogenogporekla. U podrastu se javqaju ameri~ki jasen, bagrem, kupi-na i trska.
Rezervat se nalazi u okviru lovi{ta "Begej" koje pripadalova~kom udru`ewu iz Zrewanina. U lovi{tu su zastupqenebrojne vrste sisara i ptica, kao i retke i ugro`ene vrste (vi-
dra, divqa ma~ka, tekunica i dr.) koje su na popisu Crvenekwige.
Prioriteti u oblasti razvoja {umarstva i lovstva napodru~ju Rezervata:
- realizacija op{tih ciqeva za{tite i razvoja podru~jakojima bi se obezbedila trajna za{tita {umskih ekosistemabiqnih i `ivotiwskih retkosti i autenti~nosti pejza`a.
- racionalno i vi{enamensko kori{}ewe {uma, lov i ri-bolov u skladu sa Uredbom o za{titi specijalnog rezervataprirode "Stari Begej-Carska bara", " Slu`beni glasnik Re-publike Srbije ", br. 56/94).
[ume, {umsko zemqi{te, van{umsko zelenilo i lovnafauna van Rezervata
Na prostoru van Rezervata, u okviru wegove za{titne zo-ne i ostatka prostora u obuhvatu Plana, povr{ine pod {uma-ma se najve}im delom nalaze uz vodotoke Tise i Dunava. Ovim{umama gazduje VDP "Sredwi Banat" iz Zrewanina. Povr{i-ne pod {umama i {umskim zemqi{tem ~ine 583,86 ha a {umo-vitost je 2,27%. [ume okru`ewa sem neravnomernog raspore-da karakteri{e i slaba povezanost sa {umama Rezervata.
Na prostoru obuhvata Plana je lovi{te "Begej" lova~kogudru`ewa iz Zrewanina.
Prioriteti razvoja {uma, van{umskog zelenila i lovnogpodru~ja van Rezervata su:
- podizawe novih {umskih povr{ina i unapre|ewe op{te-korisnih funkcija postoje}ih {uma,
podizawe van{umskog zelenila, posebno uz kanalsku iputnu mre`u i za{titnog zelenila na svim degradiranim po-vr{inama,
stvarawe vegetacijskih koridora kojima bi se povezale{umske povr{ine u ataru sa {umama Rezervata i omogu}ioprotok biqnih i `ivotiwskih vrsta i pove}awe brojnosti istrukture divqa~i uz o~uvawe retkih i ugro`enih vrsta.
7.4. Mre`a i funkcije naseqa
Potencijali razvoja {ireg podru~ja u oblasti mre`e na-seqa odnose se na:
definisawe smernica za razvoj istih tipova naseqa uhijerarhiji, koje se odnose prvenstveno na razvoj privrednihaktivnosti, organizaciju javnih slu`bi, veze sa susednim na-seqima;
kori{}ewe prirodnih potencijala kojima raspola`unaseqa (ribwaci, plodno zemqi{te, blizina Carske bare, or-ganizovani lov i ribolov, ukqu~ivawe u turisti~ku ponudu-seoski turizam i sl.);
mogu}nost komplementarnog razvoja naseqa i Specijal-nog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara", uz usagla-{enost sa uslovima za{tite i kori{}ewa ovog prirodnog do-bra.
7.5. Stanovni{tvo
Karakteristike stanovni{tva kao neposrednog razvojnogfaktora predstavqaju u izvesnom smislu ograni~avaju}iuslov, ~iji se uticaj, uz odgovaraju}e mere demografske poli-tike, kao i supstituciju drugim razvojnim faktorima, mo`eeliminisati.
Za ~itav period 1948-2002. godina, za sva obuhva}ena nase-qa, evidentirano je opadawe ukupnog broja stanovnika kao izna~ajno pove}ane indeksa starewa.
Tabela 2: Broj stanovnika, prose~na stopa rasta i indeks starewa na podru~ju Prostornog plana
Broj stanovnika Prose~na stopa rasta Indeks starewa
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 395
Bez obzira na ovakve tendencije mogu}e je odgovaraju}immerama, uticati na poboq{awe kvaliteta stanovni{tva kaoosnovnog razvojnog faktora (poboq{awe starosne i obrazov-ne struksture), {to uz odgovaraju}e strukturne promene, presvega u poqoprivredi, mo`e da elimini{e ili ubla`i neade-kvatnu strukturu i pripremqenost postoje}e populacije daodgovori standardima savremenog razvoja u oblasti poqopri-vrede i turizma.
7.6. Privreda
Najva`niji privredni potencijali ovog podru~ja su poqo-privreda, ribarstvo i za{ti}ene prirodne vrednosti valori-zovane kroz turizam i uslu`ne delatnosti.
U tom smislu turizam se javqa kao prioritetna oblastkroz ~iji razvoj na adekvatan i kompleksan na~in mogu da sevalorizuju proizvodi poqoprivrede, ribarstva i {umarstva,kao i proizvodi i usluge niza prate}ih delatnosti - ugosti-teqstva, zanatstva, male privrede i doma}e radinosti.
Potencijali poqoprivredne proizvodwe u obuhvatu Pro-stornog plana su:
relativno povoqan zemqi{ni fondu van granice SRP,tradicija u proizvodwi ratarskih i povrtarskih kultu-
ra,tradicija u ribarstvu i mogu}nosti unapre|ewa ove gra-
ne poqoprivrede,mogu}nosti za razvoj nekonvencionalnih vidova biqne
i animalne proizvodwe,pove}awe sto~nog fonda i daqi razvoj sto~arstva,blizina prera|iva~kih kapaciteta (klanice, mlinovi,
{e}erane itd.).
U navedenom periodu neopodno je ustanoviti prioriteteu razvoju poqoprivrede u obuhvatu Prostornog plana koji seodnose na:
definisawe proizvodnih programa u zonama za{tite ivan wih,
unapre|ivawe ribarstva,stvarawe prostornih uslova za podizawe nivoa poqo-
privredne proizvodwe,promena strukture setve, specijalizacija po pojedinim granama proizvodwe,podizawe novih trajnih zasada na posmatranom podru~-
Najve}a postoje}a i potencijalna turisti~ka vrednostpodru~ja je raritetnost, autohtonost i relativna o~uvanostprirodnih karakteristika Specijalnog prirodnog rezervataStari Begej-Carska bara.
Vrste turizma i obim kretawa posetilaca bi}e definisa-ne tako da zadovoqe uslove i re`ime za{tite, istovremenopo{tuju}i Ramsarsku Konvenciju, Konvenciju o biodiverzi-tetu (me|unarodne smernice o biodiverzitetu i razvoju tu-rizma ), kao i Evropsku povequ o turizmu.
Prioriteti razvoja turizma na prostoru SRP Stari Be-gej-Carska bara su razvoj:
rekreativnog turizma,edukativno-ekolo{kog turizma,nau~no-istra`iva~kog i foto-safari turizma (bird-
watching),sportsko-ribolovnog i lovnog turizmakulturno-obrazovnog turizma.
Razvoj Etno-eko kompleksa sa svojim podcelinama: Infocentar sa objektima seoskog turizma, Vizitorski centar, Tu-risti~ko-rekreativni centar i Ekolo{ko-edukativni centar
ima}e veliki zna~aj za razvoj odr`ivog turizma na podru~juobuhvata Prostornog plana. Pojedine celine Etno-eko kom-pleksa odra`avaju kulturno nasle|e i treba da doprinesu raz-voju privrede i turizma, pre svega na lokalnom, ali i na regi-onalnom nivou. Inicijator ovih aktivnosti su MZ Belo Bla-to i Dru{tvo za negovawe kulturne i prirodne ba{tine"Carska bara-Belo Blato" u saradwi sa organima i slu`bamajedinica lokalne samouprave i teritorijalne autonomije. Urealizaciji }e u~estvovati sredstva iz nacionalnih izvora,kao i me|unarodni fondovi, a realizova}e se u sklopu regio-nalnog ure|ewa prostora izme|u Dunava i Tise u periodu2007-2013.godine.
7.7. Za{tita nepokretnih kulturnih dobara
Potencijale nepokretnih kulturnih dobara na ovom pro-storu ~ine arheolo{ka nalazi{ta i pojedina~ni objekti kul-ture koji su stavqeni pod prethodnu za{titu. Prioritetirazvoja }e se odnositi na prezentaciju ve} istra`enih nepo-kretnih kulturnih dobara u turisti~ke svrhe.
7.8. Infrastruktura
Potencijal prostora SRP "Stari Begej- Carska bara" upogledu saobra}ajne infrastrukture ogleda se u mogu}nostiure|ewa pojedinih sadr`aja u okviru rubnog predela krozafirmaciju nemotornih oblika kretawa.
Osnovni potencijali planskog podru~ja SRP "Stari Be-gej- Carska bara" je netaknuta prirodna sredina i ambijentvodene povr{ine sa puno pejsa`nih i ambijentalnih vredno-sti, sa stani{tima retkih ptica {to se retko mo`e sresti naovim na{im prostorima, ali i okolni prostor koji valorizu-je prirodni i ambijent sa svim vrednostima neprocewive pri-rodne ba{tine.
Ovakav kvalitet `ivotne sredine treba afirmativnopribli`iti {to ve}em broju qubiteqa prirode a naro~itodeci kako bi im usadili qubav prema prirodnim vrednostimai biodiverzitetu.
Potencijal prostora SRP "Stari Begej- Carska bara" seogleda u mogu}nosti ure|ewa pojedinih sadr`aja u okvirurubnog predela kroz afirmaciju nemotornih oblika kretawa.
Postoje}i saobra}ajni potencijal mre`e se lako mo`emodifikovati izgradwom i dogradwom pojedinih segmenata,kako bi smawewe du`ine ruta pristupa moglo da ima uticaj napove}awe broja posetilaca iz okolnih gradskih aglomeraci-ja.
Prioriteti u oblasti vodoprivredne infrastrukturena ovom podru~ju su aktivnosti koje }e unaprediti stawe `i-votne sredine na podru~ju Rezervata i stvoriti uslove za raz-voj i o~uvawe biqnog i `ivotiwskog sveta. To su propisiva-we i odr`avawe optimalnog vodnog re`ima vla`nih stani-{ta, izmuqavawe dela korita Starog Begeja i odr`avaweproto~nosti kanala koji povezuje Carsku Baru sa Starim Be-gejom.
Kao prioriteti u oblasti snabdevawa vodom i odvo|ewavoda, izdvaja se organizovano i kontrolisano snabdevawe kva-litetnom vodom stanovni{tva naseqa u obuhvatu Plana, kao iizgradwa kanalizacionih sistema i odgovaraju}ih postrojewaza pre~i{}avawe otpadnih voda.
U oblasti energetske infrastrukture prioritet razvo-ja gasovodne infrastrukture je gasifikacija svih naseqa naplanskom podru~ju, prikqu~ewem ovog podru~ja na gasovodnisistem Republike, izgradwom dovodno-razvodnog gasovoda.Prirodi gas za planirane potro{a~e }e se obezbediti pro-{irewem postoje}e i izgradwom gasovodne mre`e na terito-riji op{tine Zrewanin.
Prioritet razvoja energetske infrastrukture predsta-vqa kori{}ewe alternativnih oblika energije. Neophodno jestimulisawe razvoja i kori{}ewa alternativnih oblikaenergije (geotermalna energija, biomasa, energija vetra, sun-~eva energija, biogas).
U oblasti elektroenergetske infrastrukture potreb-no je obezbediti dvostrano napajawe, u ciqu kvalitetnog i si-gurnog snabdevawa elektri~nom energijom potro{a~a .
SLU@BENI LIST APVStrana 396 - Broj 8 31. maj 2006.
Potrebno je obebediti dovoqno kapaciteta u postoje}imTS 110/20 kV i izgraditi nove kapacitete.
Niskonaponsku mre`u u svim naseqima, kao i onu za po-trebe turisti~kih i drugih lokaliteta, na podru~ju Prostor-nog plana, potrebno je u potpunosti rekonstruisati.
Za kvalitetno odvijawe telekomunikacionog saobra}ajana podru~ju Prostornog plana, potrebno je izgraditi kvali-tetne spojne puteve opti~kim kablovskim vezama, uz sve glav-ne i lokalne putne pravce.
Sistem prenosa treba da se odvija preko digitalnih auto-matskih telefonskih centrala dovoqnog kapaciteta, kojetreba postaviti u svim naseqima. Za svako doma}instvo obez-bediti po jedan direktan telefonski prikqu~ak, kao i dovo-qan broj prikqu~aka za sve privredne korisnike.
U svim naseqima i na turisti~kim i drugim lokaliteti-ma, potrebno je izgraditi primarnu i sekundarnu kablovskumre`u.
U svim naseqima za kvalitetan prijem i distribuciju ra-dio i TV signala, izgraditi kablovski distributivni sistem(KDS).
Izgraditi antenske sisteme baznih radio - stanica poplanovima razvoja nadle`nih preduze}a u KO Perlez, KOKni}anin, KO Staji}evo, KO Belo Blato i KO Lukino Selo,kako bi se omogu}io rad ovog sistema telekomunikacija na ce-lom planskom podru~ju.
8. PREGLED I OCENA POSTOJE]E DOKUMENTA-CIJE I PODLOGA OD ZNA^AJA ZA IZRADU PRO-STORNOG PLANA
Za izradu Prostornog plana relevantni su slede}i pro-storni planovi:
Prostorni plan Republike Srbije, 1996.Prostorni plan op{tine Zrewanin, Zavod za urbani-
zam, prostorno planirawe i izgradwu Zrewanin-Zrewanin,1986. godine;
Urbanisti~ki plan mesne zajednice Belo Blato, Zavodza urbanizam, prostorno planirawe i izgradwu Zrewanin-Zrewanin, 1983. godine;
Urbanisti~ki plan mesne zajednice Lukino Selo, Zavodza urbanizam, prostorno planirawe i izgradwu Zrewanin-Zrewanin, 1983. godine;
Urbanisti~ki plan mesne zajednice Staji}evo, Zavod zaurbanizam, prostorno planirawe i izgradwu Zrewanin-Zre-wanin, 1983. godine;
Urbanisti~ki plan mesne zajednice Perlez, Zavod zaurbanizam, prostorno planirawe i izgradwu Zrewanin-Zre-wanin, 1983. godine;
Urbanisti~ki plan mesne zajednice Kni}anin, Zavod zaurbanizam, prostorno planirawe i izgradwu Zrewanin-Zre-wanin, 1983. godine.
Za izradu Prostornog plana na raspolagawu je obimna bi-bliografija stru~nih radova o prostoru Specijalnog rezerv-ata prirode Stari Begej-Carska bara od kojih isti~emo:
Predlog za za{titu prirodnog dobra "Stari Begej-Car-ska bara", kao specijalnog rezervata prirode, Novi Sad, Za-vod za za{titu prirode Srbije, 1993. godine,
Grupa autora: "Ribwak E~ka", PMF-Institut za geo-grafiju, Novi Sad, 1992. godine,
prof. dr P. Tomi}, prof. dr J. Romeli}: "Neki aspektinepovoqnog uticaja Begeja na strogi prirodni rezervat Car-ska bara", PMF-Institut za geografiju, Novi Sad,
mr Vladimir Stojanovi}: "Primena koncepta odr`ivograzvoja u specijalnim prirodnim rezervatima Vojvodine",doktorska disertacija, PMF-Departman za geografiju, turi-zam i hotelijerstvo, Novi Sad, 2004. god.
Nakon izrade studije "Predlog za za{titu prirodnogdobra "Stari Begej-Carska bara", kao specijalnog rezervataprirode", ra|ene u Zavodu za za{titu prirode Srbije 1993. go-dine, doneta je Uredba o za{titi specijalnog rezervata pri-rode"Stari Begej-Carska bara". S obzirom da je od 1993. do da-
nas do{lo do promena ekosistemskih uslova koji uti~u na bi-odiverzitet (poja~ana eutrofizacija posledwih godina, poja-~ani antropogeni uticaji), predla`e se izrada Studije za-{tite i unapre|ewa specijalnog rezervata prirode "StariBegej-Carska bara" radi analize i valorizacije postoje}egstawa na osnovu koje }e se formirati strategija za{tite iunapre|ewa SRP.
Za potrebe izrade Programa pribavqene su topografskekarte razmere 1:25000, 1:50000 i pregledni katastarski pla-novi razmere 1:10000, koji }e biti kori{}eni i za izraduProstornog plana. Za izradu Prostornog plana neophodno jepribaviti i statisti~ki pregled kori{}ewa zemqi{ta pokulturama i klasama od nadle`ne slu`be RGZ.
Tabela 3: Neophodne podloge za izradu Prostornog plana
9. SADR@AJ PROSTORNOG PLANA PODRU^JA PO-SEBNE NAMENE
Prostorni plan podru~ja posebne namene Specijalnog re-zervata prirode "Stari Begej-Carska bara" , u skladu sa ~l.16, 21 i 22 Zakona o planirawu i izgradwi (Slu`beni glasnikRepublike Srbije /03) sadr`i:
TEKSTUALNI DEO
I Polazne osnove1. Opis granice podru~ja Prostornog plana;2. Obaveze, uslove i smernice iz planskih dokumenata vi-
{eg reda i susednih podru~ja;3. Skra}eni prikaz postoje}eg stawa (prirodni resursi,
stanovni{tvo, mre`a i funkcije naseqa, ruralna podru~ja,privredne delatnosti, uslu`ne delatnosti i javne slu`be, sa-obra}aj i infrastrukturni sistemi, `ivotna sredina, pri-rodna i kulturna dobra i dr.);
4. Ograni~ewa i potencijali podru~ja Prostornog plana.
II Ciqevi prostornog razvoja1. Op{ti i posebni ciqevi;2. Ciqevi razvoja po pojedinim oblastima.
III Granice celina i podcelina posebne namene i zona za-{tite
IV Polo`aj i regionalni aspekti razvoja podru~ja poseb-ne
namene
V Namena povr{ina posebne namene sa bilansima plani-ranih
namena i sadr`aja
VI Pravila kori{}ewa, ure|ewa i za{tite planskog pod-ru~ja
1. Ure|ewe i kori{}ewe podru~ja prema utvr|enom re`i-mu za{tite;
2. Kori{}ewe i za{tita prirodnih resursa;3. Razvoj i ure|ewe mre`e naseqa;4. Prostorni razvoj i ure|ewe ruralnih podru~ja;5. Prostorni razvoj i razme{taj privrednih delatnosti;6. Prostorni razvoj i razme{taj uslu`nih delatnosti i
javnih slu`bi;
Op{tina Katastarska op{tina
Topografske karte
Pregledni plan
1:5 000 1:25 000 1:50 000
1:10 000
Zrewanin Belo Blato 3
Kni}anin " 1
Lukino Selo " 4
Perlez " 3
Staji}evo " 2
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 397
7. Prostorni razvoj, razme{taj i kori{}ewe infrastruk-turnih sistema;
8. Za{tita `ivotne sredine;9. Za{tita prirodnih i kulturnih dobara;10. Kori{}ewe i ure|ewe prostora od interesa za odbra-
nu zemqe i za{titu od elementarnih nepogoda.
VII Procena ekonomske opravdanosti i socijalne prihva-tqivosti planiranih aktivnosti, objekata i funkcija poseb-ne namene
VIII Implementacija prostornog plana
1. Lista prioritetnih aktivnosti za implementacijuProstornog plana;
2. U~esnici u implementaciji Prostornog plana;3. Mere i instrumenti za implementaciju Prostornog
plana;4. Ugovor o implementaciji Prostornog plana.
GRAFI^KI DEO
Grafi~ki deo Prostornog plana sadr`a}e referalnekarte u razmeri 1: 50 000, i to:
1. Posebna namena prostora; 2. Mre`a naseqa, funkcija, javnih slu`bi i infrastruk-
turnih sistema; 3. Prirodni resursi, za{tita `ivotne sredine i prirod-
nih i kulturnih dobara.
10. DINAMIKA REALIZACIJE OSNOVNIH FAZAIZRADE PROSTORNOG PLANA
Faze izrade Prostornog plana podru~ja posebne nameneSpecijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara" je-su:
I Strategija razvoja planskog podru~ja i II Predlog Prostornog plana
Izrada i dono{ewe Prostornog plana podru~ja posebnenamene Specijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carskabara" odvija}e se po slede}oj dinamici:
I STRATEGIJA RAZVOJA PLANSKOG PODRU^JA1. Izrada radne verzije Strategije razvoja planskog pod-
cije za plansko podru~je i rezultata ura|enih ekspertiza porazli~itim oblastima; opis stawa, potencijala i ograni~ewana planskom podru~ju; predlog osnovnih i posebnih ciqeva;predlog osnovnih pravila kori{}ewa, ure|ewa, za{tite irazvoja planskog podru~ja; evidencija i mogu}nost re{avawakonflikata u prostoru na principima odr`ivog razvoja; vari-jante razvoja; smernice za izbor prioriteta i prioriteti raz-voja; drugi elementi od zna~aja za izradu prostornog plana)
Rok: 4 meseca
2. Stru~na kontrola Strategije razvoja planskog podru~-ja i usagla{avawe stavova nadle`nih ministarstava, poseb-nih republi~kih organizacija, organa teritorijalnih jedini-ca, lokalne samouprave i korisnika prostora
Rok: 1,5 mesec
3. Izrada finalne verzije Strategije razvoja planskogpodru~ja
Rok: 0,5 meseci
II PREDLOG PROSTORNOG PLANA4. Izrada radne verzije Predloga Prostornog planaRok: 2,5 meseca
5. Stru~na kontrola radne verzije Predloga Prostornogplana
Rok: 1,0 mesec
6. Izrada finalne verzije Predloga Prostornog planaRok: 0,5 meseci
7. Obavqawe javnog uvidaRok: 1 mesec
8. Izrada Prostornog planaRok: 0,5 meseci
9. Postupak pribavqawa saglasnosti na Predlog Pro-stornog plana u skladu sa Zakonom
Rok za izradu Prostornog plana je 14 meseci od dana stu-pawa na snagu Odluke o izradi Prostornog plana.
11. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA IZ-RADU PROSTORNOG PLANA
Izrada Prostornog plana podru~ja posebne namene Spe-cijalnog rezervata prirode "Stari Begej-Carska bara" vr{ise po slede}im fazama za koje potrebna sredstva iznose:
1. Program za izradu Prostornog plana SRP Stari Begej-Carska bara
2. Strategija razvoja planskog podru~ja
UKUPNO (1+2) 3 400 000,00 din
3. Predlog Prostornog plana SRP Stari Begej-Carskabara
UKUPNO (3) 2 000 000,00 din.
Ukupno potrebna sredstva za izradu Prostornog plana(1+2+3) iznose 5 400 000,00 din.
SLU@BENI LIST APVStrana 398 - Broj 8 31. maj 2006.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 399
272.
Na osnovu ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. Statuta AutonomnePokrajine Vojvodine ("Sl. list APV", br. 17/91), i ~lana 7. i185., a u vezi sa ~lanom 452. stav 2. Zakona o privrednim dru-{tvima ("Slu`beni glasnik RS", br. 125/04),
Skup{tina AP Vojvodine na sednici odr`anoj 24. maja2006. godine, donela je
ODLUKUO "DNEVNIK" HOLDING AKCIONARSKOM
DRU[TVU ZA NOVINSKO-IZDAVA^KU DELATNOST
^lan 1.
"Dnevnik" Holding akcionarsko dru{tvo za novinsko-iz-dava~ku delatnost koje je osnovano Odlukom o osnivawu No-vinsko-izdava~kog {tamparskog javnog preduze}a "Dnevnik"("Sl. list APV", br. 18/91), Odlukom o davawu saglasnosti naorganizovawe NI[JP "Dnevnik" u Holding korporaciju -javno preduze}e "Dnevnik" ("Sl. list APV", br. 1/94), Odlu-kom o "Dnevnik" Holding javnom preduze}u za novinsko-izda-va~ku delatnost ("Slu`beni list APV", br. 3/99, 8/2001,7/2002, 18/2002, 5/2004, 10/2004) uskla|uje svoju delatnost sa Za-konom o privrednim dru{tvima i nastavqa sa radom kao"Dnevnik" Holding akcionarsko dru{tvo za novinsko-izda-va~ku delatnost, u skladu sa zakonom i ovom odlukom.
Ova odluka sadr`i odredbe o:1) osniva~u,2) poslovnom imenu i sedi{tu,3) delatnostima;4) ozna~ewe da li je dru{tvo otvoreno ili zatvoreno;5) iznosu osnovnog kapitala, upisanog i upla}enog, i na-
~inu wegovog uno{ewa, odnosno obliku u kome se unosi ulog;6) broju akcija i wihovoj nominalnoj vrednosti,7) broju akcija svake vrste i klase koje su upisane i izda-
te;8) organima, zastupawu i odlu~ivawu,9) op{tim aktima10) za{titi `ivotne sredine,11) drugim pitawima koja su od zna~aja za nesmetano oba-
vqawe delatnosti za koju je "Dnevnik" Holding osnovan.
^lan 2.
Autonomna Pokrajina Vojvodina osniva~ je "Dnevnik"Holding akcionarskog dru{tva za novinsko-izdava~ku delat-nost (u daqem tekstu: "Dnevnik" Holding).
^lan 3.
Poslovno ime "Dnevnik" Holdinga je: "Dnevnik" Holdingakcionarsko dru{tvo za novinsko-izdava~ku delatnost, NoviSad.
Skra}eno poslovno ime je: "Dnevnik" Holding a.d, NoviSad.
Sedi{te je u Novom Sadu, Bulevar oslobo|ewa 81.
^lan 4.
"Dnevnik" Holding je osniva~ AD "Dnevnik-Poqopri-vrednik" i AD "Dnevnik-Redakcija Dnevnik" kao i dru{tavasa ograni~enom odgovorno{}u: DOO "Dnevnik - [tamparija"- DOO "Dnevnik - Promet" i - DOO "Dnevnik - Novine i ~a-sopisi" i saosniva~ "Dnevnik - Vojvodina press" d.o.o. i"Dnevnik - Prodaja" d.o.o.
^lan 5.
"Dnevnik" Holding akcionarsko dru{tvo za novinsko-iz-dava~ku delatnost posluje kao zatvoreno akcionarsko dru-{tvo, kada se za to steknu uslovi.
^lan 6.
Delatnost "Dnevnik" Holdinga je 74150 - holding poslo-vi. "Dnevnik" Holding obavqa i poslove za povezana dru{tvakoja obavqaju neke od navedenih delatnosti:
- 22110 izdavawe kwiga, bro{ura, muzi~kih kwiga i dru-gih publikacija.
- 22120 izdavawe novina- 22130 izdavawe ~asopisa i sli~nih periodi~nih izdawa- 22150 ostala izdava~ka delatnost- 22210 {tampawe novina- 22230 kwigoveza~ki i zavr{ni radovi- 22240 reprodukcija i slagawe- 22250 ostale aktivnosti u vezi sa {tampawem- 52470 trgovina na malo kwigama, novinama i pisanim ma-
terijalom,- 72200 pru`awe saveta i izrada kompjuterskih programa- 72300 obrada podataka- 72400 izgradwa baza podataka- 72600 ostale aktivnosti u vezi sa kompjuterima.U obavqawu holding poslova dru{tvo obavqa i: ra~uno-
vodstvene i kwigovodstvene poslove i poslove i poslove kon-trole, savetodavne poslove u vezi sa porezom, op{te pravne ikadrovske poslove, konsaltig i menaxment poslove i druge po-slove po zahtevu povezana dru{tava.
"Dnevnik" Holding mo`e da obavqa i druge delatnosti,utvr|ene Statutom, a u skladu sa zakonom.
^lan 7.
"Dnevnik" Holding ima osnovni kapital u iznosu od650.990.000,00 dinara, koji je u celosti upisan, unet i upla}en.
Na osnovu kapitala imaju u~e{}e:1) Autonomna Pokrajina Vojvodina u iznosu od
346.300.000,00 dinara, {to ~ini 53,20% u~e{}a u osnovnom ka-pitalu i
2) Republika Srbija u iznosu od 304.690.000,00 dinara {to~ini 46,80% u~e{}a u osnovnom kapitalu.
"Dnevnik" Holdinga je izdao 65.099 obi~nih akcija naime, nominalne vrednosti, na dan izdavawa, od 10.000,00 dina-ra i to:
1) Autonomnoj Pokrajini Vojvodini 34.630 akcija2) Republici Srbiji 30.469 akcija.Upisana, upla}ena i uneta sredstva ~ine imovinu "Dnev-
nik" Holdinga.
^lan 8.
Za svoje obaveze u pravnom prometu "Dnevnik" Holding,odgovara celokupnom svojom imovinom.
"Dnevnik" Holding ne odgovara za obaveze povezanih dru-{tava, a povezana dru{tva ne odgovaraju za obaveze "Dnevnik"Holdinga.
^lan 9.
Organi "Dnevnik" Holdinga su: Skup{tina, Upravni od-bor, Izvr{ni odbor i Nadzorni odbor.
Na~in izbora kao i na~in rada organa "Dnevnik" Holdin-ga bli`e se ure|uje Statutom "Dnevnik" Holdinga i Poslov-nikom o radu svakog organa.
^lan 10.
Skup{tinu akcionara "Dnevnik" Holdinga ~ine ovla-{}eni predstavnici Akcionara, Autonomne Pokrajine Voj-vodine i Republike Srbije.
Skup{tina "Dnevnik" Holdinga ima 19 ~lanova.^lanovi Skuip{tine biraju nadle`ni organi akcionara
u broju koji je srazmeran wihovom u~e{}u u osnovnom kapita-lu.
Skup{tina akcionara ima predsednika.
^lan 11.
Skup{tina "Dnevnik" Holdinga:1) donosi statut "Dnevnik" Holdinga;2) donosi akta poslovne politike;
SLU@BENI LIST APVStrana 400 - Broj 8 31. maj 2006.
3) donosi akta kojima }e se bli`e urediti uslovi i na~inobavqawa delatnosti "Dnevnik" Holdinga;
5) odlu~uje o upotrebi i raspore|ivawu ostvarene dobiti,odnosno pokri}u gubitaka;
6) odlu~uje o pove}awu kapitala "Dnevnik" Holdinga ivisini ulagawa u osnovna sredstva "Dnevnik" Holdinga;
7) odlu~uje o iznosu i strukturi rezervi sigurnosti;8) bira i razre{ava ~lanove Upravnog odbora;9) odlu~uje o statusnim promenama i promenama pravne
forme "Dnevnik" Holdinga;10) bira i razre{ava revizora;11) donosi plan razvoja i program rada "Dnevnik" Hol-
dinga;12) donosi poslovnik o svom radu;13) obavqa i druge poslove utvr|ene ovom odlukom, zako-
nom kojim se ure|uje pravni polo`aj privrednih dru{tava iStatutom "Dnevnik" Holdinga.
Po dono{ewu odluka iz nadle`nosti Skup{tine "Dnev-nik" Holdinga, sastavqa se i potpisuje zapisnik, a donete od-luke upisuju se u kwigu odluka.
^lan 12.
Upravni odbor ima predsednika i deset ~lanova.^lanovi Uprajvnog odbora bira i razre{ava Skup{tina
"Dnevnik" Holdinga.^etiri ~lana Upravnog odbora biraju se iz reda zaposle-
nih u "Dnevnik" Holdingu, na na~in utvr|en Statutom. ^lanovi Upravnog odbora "Dnevnik" Holdinga bira Sku-
po{tina "Dnevnik" Holdinga na svakoj godi{woj Skup{ti-ni, a mogu biti birani i na bilo kojoj vanrednoj Skup{tinikoja je sazvana radi tog izbora.
^lan 13.
Upravni odbor "Dnevnik" Holdinga nadle`an je naro~i-to za odlu~ivawe o pitawima koje se odnose na:
1) kontrolu ta~nosti finansijskih izve{taja i informa-cija;
2) upravqawe razvojem dru{tva i strategijom i nadzira-wem izvr{nih direktora i administracije dru{tva;
3) utvr|ivawe ili odobravawe poslovnog plana dru{tva;4) sazivawe sednice Skup{tine akcionara i utvr|ivawe
predloga dnevnog reda;5) daje i opoziva prokuru;6) utvr|ivawe predloga odluka Skup{tine akcionara i
kontrola wihovog sprovo|ewa;7) utvr|ivawe vrednosti akcija i druge imovine u skladu
sa ovim zakonom;8) izbor i razre{ewe izvr{nih direktora, odobravawe
uslova ugovora koje dru{tvo zakqu~uje sa wima i utvr|ivawewihove naknade;
9) utvr|ivawe iznosa i dana dividende, dana pla}awa i po-stupka pla}awa dividendi,
10) dono{ewe odluka o drugim pitawima u skladu sa ovimzakonom, osniva~kim aktom ili Statutom.
O pitawima iz svog delokruga Upravni odbor odlu~uje ve-}inom glasova prisutnih ~lanova.
U slu~aju jednake podele glasova, odlu~uju}i je glas pred-sednika Upravnog odbora.
^lan 14.
^lanove Izvr{nog odbora bira Upravni odbor "Dnev-nik" Holdinga.
^lanovi Izvr{nog odbora su izvr{ni direktori.Delokrug Izvr{nog odbora ukqu~uje sprovo|ewe odluka
Upravnog odbora "Dnevnik" Holdinga i sva pitawa povezanasa vo|ewem poslova i teku}im poslovima "Dnevnik" Holdin-ga, osim pitawa koja su u nadle`nosti Upravnog odbora iSkup{tine "Dnevnik" Holdinga.
Delokrug rada i broj ~lanova Izvr{nog odbora bli`e seodre|uje Statutom "Dnevnik" Holdinga.
^lan 15.
Generalni direktor "Dnevnik" Holdinga je predsednikIzvr{nog odbora. Generalnog direktora "Dnevnik" Holdin-ga bira i razre{ava Skuip{tina AP Vojvodine.
^lan 16.
Nadzorni odbor "Dnevnik" Holdinga ima 7 (sedam) ~lano-va. ^lanove Nadzornog odbora bira i razre{ava Skup{tina"Dnevnik" Holdinga. Tri ~lana Nadzornog odbora biraju seizreda zaposlenih u "Dnevnik" Holdingu, na na~in utvr|enStatutom.
Nadzorni odbor "Dnevnik" Holdinga izve{tava Skup-{tinu "Dnevnik" Holdinga o slede}em:
1) ra~unovodstvenoj praksi, izve{tajima i praksi finan-sijskog izve{tavawa "Dnevnik" Holdinga i wegovih poveza-nih dru{tava;
2) uskla|enosti poslovawa "Dnevnik" Holdinga sa zakon-skim i drugim zahtevima regulatornih tela;
3) kvalifikovanosti, nezavisnosti i sposobnosti nezavi-snog revizora dru{tva;
4) ugovorima sklopqenim izme|u "Dnevnik" Holdinga i~lanova Upravnog odbora "Dnevnik" Holdinga, kao i sa pove-zanim licima u smislu ovog zakona.
Nadzorni odbor kontroli{e i raspravqa sa Upravnim od-borom "Dnevnik" Holdinga, kada to smatraju potrebnim i o:
1) izboru i naknadi za rad revizora;2) verodostojnosti i potpunosti finansijskih izve{taja
dru{tva i predloga za raspodelu dobiti i druga pla}awa ak-cionarima;
3) verodostojnosti i potpunosti izve{tavawa akcionaradru{tva o finansijskim i drugim ~iwenicama;
4) uskla|enosti organizacije i delovawa dru{tva sa ko-deksom pona{awa;
5) celishodnosti poslovne politike dru{tva i weneuskla|enosti sa zakonom;
6) postupawu po prigovorima akcionara, organa dru{tvaili drugih lica.
Nadzorni odbor podnosi izve{taj Skup{tini akcionarana svakoj godi{woj skup{tini akcionara, a na vanrednojSkup{tini ako to Skup{tina od wih zatra`i.
^lan 17.
Op{ti akti "Dnevnik" Holdinga su Statut i drugi op{tiakti kojima se na op{ti na~in ure|uju pitawa bitna za rad"Dnevnik" Holdinga.
Statut je osnovni op{ti akt "Dnevnik" Holdinga koji sa-dr`i osnovne odredbe o poslovawu i upravqawu "Dnevnik"Holdinga i odredbe o drugim pitawima od zna~aja za rad i po-slovawe "Dnevnik" Holdinga, u skladu sa zakonom.
Drugi op{ti akti "Dnevnik" Holdinga moraju biti u sa-glasnosti sa Statutom.
^lan 18.
Ako "Dnevnik" Holding zavr{i poslovnu godinu sa gubit-kom, gubitak se pokriva iz sredstava "Dnevnik" Holdinga.
Gubitak "Dnevnik" Holdinga koji se ne mo`e pokriti nana~in iz stava 1. ovog ~lana pokriva se smawewem osnovnogkapitala "Dnevnik" Holdinga, u skladu sa zakonom.
^lan 19.
"Dnevnik" Holding mo`e da obavqa delatnost koja obu-hvata preradu i uskladi{tewe materija opasnih i {tetnih pozdravqe i `ivotnu sredinu, a koje nastaju u postupku obavqa-wa redovne delatnosti, kad nadle`ni organ utvrdi da "Dnev-nik" Holding ispuwava uslove u pogledu tehni~ke opremqe-nosti, za{tite na radu i unapre|ewa `ivotne sredine, kao idruge propisane uslove.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 401
^lan 20.
"Dnevnik" Holding je du`an da svoju organizaciju, Statuti op{te akte uskladi sa ovom odlukom, u roku od 60 dana od da-na stupawa na snagu ove odluke.
Lica koja je Skup{tina AP Vojvodine u skladu sa Odlu-kom o "Dnevnik" Holding akcionarskom dru{tvu za novin-sko-izdava~ku delatnost ("Slu`beni list APV", br. 3/99,8/2001, 7/2002, 18/2002, 5/2004, 10/2004) imenovala za ~lanoveSkup{tine "Dnevnik" Holdinga kao i generalni direktor"Dnevnik" Holdinga, nastavqaju sa radom do isteka mandata.
^lan 21.
Danom stupawa na snagu ove odluke prestaju da va`e: od-redbe Odluke o "Dnevnik" Holding akcionarskom dru{tvu zanovinsko-izdava~ku delatnost ("Slu`beni list APV", br.3/99, 8/2001, 7/2002, 18/2002, 5/2004, 10/2004) i Odluka o imeno-vawu predsednika i ~lanova Nadzornog odbora "Dnevnik"Holding akcionarskog dru{tva za novinsko-izdava~ku delat-nost ("Slu`beni list APV", br. 5/05 i 2/06).
^lan 22.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawau "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 023-21/2006.Novi Sad, 24. maja 2006. godine
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine,
Bojan Kostre{, s. r.
273.
Na osnovu ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. Statuta AutonomnePokrajine Vojvodine ("Slu`beni list APV", br. 17/91), a uvezi sa ~lanom 14. i ~lanom 101. Zakona o javnom informisa-wu ("Slu`beni glasnik RS", broj: 43/03 i 61/05),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO PRENO[EWU OSNIVA^KIH PRAVA
NAD NOVINAMA "POQOPRIVREDNIK"
^lan 1.
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine prenosiosniva~ka prava nad novinama "Poqoprivrednik" na "Dnev-nik-Poqoprivrednik" a.d., Novi Sad, Bulevar oslobo|ewa 81.
Novine "Poqoprivrednik" su dvonedeqne novine za po-qoprivredu i selo.
^lan 2.
Danom stupawa na snagu ove Odluke "Dnevnik-Poqopri-vrednik" a.d., Novi Sad preuzima osniva~ka prava nad novina-ma "Poqoprivrednik".
^lan 3.
"Dnevnik-Poqoprivrednik" a.d. }e, u roku 30 dana od danastupawa na snagu ove Odluke uskladiti op{ta akta sa odred-bama ove Odluke i izabrati odgovornog urednika novina "Po-qoprivrednik".
Odgovorni urednik novina "Poqoprivrednik" }e oba-vqati poslove odgovornog urednika do izbora odgovornogurednika novina "Poqoprivrednik", u skladu sa op{tim ak-tima "Dnevnik-Poqoprivrednik" a.d.
Danom izbora odgovornog urednika iz stava 2. ovog ~lana,
prestaje da va`i Odluka o izboru odgovornog urednika novi-na "Poqoprivrednik" ("Slu`beni list AP Vojvodine broj:4/02).
^lan 4.
Nadzor nad sprovo|ewem ove odluke vr{i}e pokrajinskiorgan uprave nadle`an za informisawe.
^lan 5.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawau "Slu`benom listu AP Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 023-20/2006.Novi Sad, 24. maj 2006. godine
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine,
Bojan Kostre{, s. r.
274.
Na osnovu ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. i ta~ka 7. Statuta Au-tonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj17/91), Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedni-ci odr`anoj 24. maja 2006. godine donela je
ODLUKU O OSNIVAWU KANCELARIJEZA INKLUZIJU ROMA
^lan 1.
U ciqu unapre|ewa polo`aja Roma u oblasti obrazovawa,zapo{qavawa, zdravstva, stanovawa, qudskih i drugih prava,kao i stvarawa uslova za ukqu~ivawe Roma u sve sfere dru-{tvenog, javnog i politi~kog `ivota u Atonomnoj PokrajiniVojvodini (u daqem tekstu: Pokrajina), osniva se Kancelari-ja za inkluziju Roma (u daqem tekstu: Kancelarija).
Osniva~ Kancelarije je Autonomna Pokrajina Vojvodina.Sredstva za osnivawe kancelarije obezbe|uju se u buxetu
Pokrajine.
^lan 2.
Kancelarija ima svojstvo pravnog lica, sa pravima, obave-zama i odgovornostima utvr|enim zakonom, ovom odlukom istatutom.
Kancelarija posluje kao ustanova, u skladu sa Zakonom ojavnim slu`bama.
^lan 3.
Kancelarija posluje pod nazivom: "Kancelarija za inklu-ziju Roma", Novi Sad.
Sedi{te Kancelarije je u Novom Sadu, Bulevar MihajlaPupina 25.
^lan 4.
Kancelarija za svoje obaveze odgovara celokupnom svojomimovinom (potpuna odgovornost).
^lan 5.
Sredstva za rad Kancelarije obezbe|uju se iz:1) buxeta Autonomne Pokrajine Vojvodine;2) naknada (sredstava) od korisnika usluga i drugih pri-
hoda koje ostvari obavqawem poslova iz svoje delatnosti;3) donacija, priloga i sponzorstva doma}ih i stranih
pravnih i fizi~kih lica;4) drugih izvora, u skladu sa zakonom.
SLU@BENI LIST APVStrana 402 - Broj 8 31. maj 2006.
U slu~aju prestanka rada Kancelarije, preostala sredstvapripadaju osniva~u.
^lan 6.
Delatnost Kancelarije obuhvata:- bavqewe implementacijom, nadzirawem i primenom
Strategije za integraciju Roma i realizacijom akcionih pla-nova na teritoriji Pokrajine;
- koordinaciju razli~itih projekata za integraciju Romau kojima bi u~estvovali pojedini resorni Pokrajinski sekre-tarijati;
- ostvarivawe koordinacije sa Nacionalnim savetom rom-ske nacionalne mawine, Savetom za integraciju Roma u Po-krajini i sa odgovaraju}im organizacijama i organima na me-|unarodnom nivou;
- podsticawe i unapre|ewe `enskih i qudskih prava Romai Romkiwa na teritoriji Pokrajine;
- pra}ewe ostvarivawa procesa integracije Roma u Po-krajini;
- obavqawe stru~nih i administrativno-tehni~kih poslo-va vezanih za realizaciju odre|enih projekata i pra}ewe wi-hove implementacije;
- pripremawe analiti~ke dokumentacije za planirawe iprogramirawe aktivnosti u vezi sa integracijom Roma u Po-krajini;
- ostvarivawe saradwe i konsultacija sa vladinim i ne-vladinim organizacijama i organima u oblasti integracijeRoma i unapre|ewa wihovog polo`aja;
- realizaciju projekata koji su zasnovani na ciqevima de-finisanim u Strategiji za integraciju Roma i akcionim pla-novima;
- koordinirawe primene i ostvarivawa doma}ih i me|una-rodnih programa za integraciju i unapre|ewe polo`aja Roma;
- organizovawe seminara, savetovawa, okruglih stolova opitawima vezanim za aktivnosti integracije Roma;
- informaciono-dokumentacionu delatnost i vo|ewe evi-dencija u pogledu integracije Roma na teritoriji Pokrajine;
- pra}ewe i prikupqawe informacija u vezi sa merama ko-je se u SCG i drugim zemqama preduzimaju u ciqu unapre|ewastru~nog rada u pogledu integracije Roma;
- osposobqavawe i usavr{avawe stru~waka u oblasti in-tegracije Roma.
22100 - izdavawe kwiga, bro{ura i drugih publikacija22130 - izdavawe ~asopisa i sli~nih periodi~nih izdawa22150 - ostala izdava~ka delatnost72200 - pru`awe saveta i izrada kompjuterskih programa72300 - obrada podataka72400 - izgradwa baza podataka74140 - konsalting i menaxment poslovi74402 - ostale usluge reklame i propagande74840 - ostale poslovne aktivnosti na drugom mestu nepo-
menuteKancelarija mo`e u skladu sa statutom obavqati i druge
delatnosti uz saglasnost Izvr{nog ve}a Autonomne Pokraji-ne Vojvodine.
^lan 7.
Kancelarija je du`na da aktivno u~estvuje u sprovo|ewupolitike nadle`nih organa Pokrajine.
Pokrajina preko svojih organa vr{i nadzor i ostvarujeprava u pogledu obavqawa delatnosti zbog kojih je Kancela-rija osnovana u skladu sa zakonom, aktima Pokrajine i statu-tom Kancelarije.
^lan 8.
Organi Kancelarije su: direktor, upravni odbor i nad-zorni odbor.
Direktora, predsednika i ~lanove upravnog, predsednikai ~lanove nadzornog odbora, imenuje i razre{ava Izvr{nove}e Autonomne Pokrajine Vojvodine.
Mandat direktora, predsednika i ~lanova upravnog odbo-
ra, predsednika i ~lanova nadzornog odbora, traje ~etiri go-dine sa mogu}no{}u ponovnog izbora.
^lan 9.
Do imenovawa direktora Kancelarije, poslove i ovla-{}ewa direktora obavqa}e vr{ilac du`nosti direktora Ta-tjana Peri}.
^lan 10.
Za direktora Kancelarije mo`e biti imenovano lice ko-je ima najmawe visoko obrazovawe i najmawe tri godine rad-nog iskustva u oblasti qudskih i mawinskih prava.
^lan 11.
Direktor:1) predstavqa i zastupa Kancelariju;2) organizuje i rukovodi radom Kancelarije;3) izvr{ava odluke Upravnog odbora i preduzima mere za
wihovo sprovo|ewe;4) stara se o zakonitosti rada Kancelarije;5) predla`e program rada;6) predla`e akte koje donosi upravni odbor;7) donosi akt o unutra{woj organizaciji i sistematizaci-
ji radnih mesta, na koji daje saglasnost Izvr{no ve}e Auto-nomne Pokrajine Vojvodine;
8) vr{i i druge poslove utvr|ene zakonom i statutom.
^lan 12.
Bli`i uslovi za imenovawe i razre{ewe direktora, ~la-nova upravnog i nadzornog odbora bi}e ure|eni statutom Kan-celarije.
^lan 13.
Upravni odbor Kancelarije ima predsednika i 6 ~lanova,od kojih Izvr{no ve}e Autonomno Pokrajine Vojvodine dva~lana imenuje iz reda zaposlenih u Kancelariji, a ostalih petiz reda stru~waka iz oblasti zapo{qavawa, zdravstva, obra-zovawa, qudskih i mawinskih prava i rodne ravnopravnosti.
^lan 14.
Upravni odbor:1) donosi statut Kancelarije;2) donosi godi{wi program rada;3) usvaja finansijski plan;4) usvaja finansijski izve{taj o poslovawu;5) usvaja zavr{ni ra~un;6) donosi op{te akte;7) donosi poslovnik o radu;8) obavqa i druge poslove utvr|ene zakonom, aktima Au-
tonomne Pokrajine Vojvodine i statutom.Odluke iz stava 1 ta~. 1), 2), 3) i 5) ovog ~lana donose se uz
saglasnost Izvr{nog ve}a Autonomne Pokrajine Vojvodine.
^lan 15.
Nadzorni odbor Kancelarije ima predsednika i dva ~la-na, od kojih Izvr{no ve}e Autonomne Pokrajine Vojvodinejednog ~lana imenuje iz reda zaposlenih u Kancelariji, a osta-la dva iz reda istaknutih stru~waka u oblasti mawinskih iqudskih prava.
^lan 16.
Nadzorni odbor:1) pregleda zavr{ni ra~un i izve{taje o poslovawu i
utvr|uje da li su sa~iweni u skladu sa propisima;2) donosi poslovnik o radu;3) obavqa i druge poslove utvr|ene zakonom i statutom.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 403
O rezultatima izvr{enog nadzora, nadzorni odbor obave-{tava Skup{tinu Autonomne Pokrajine Vojvodine i Izvr-{no ve}e Autonomne Pokrajine Vojvodine.
^lan 17.
Kancelarija podnosi izve{taj o poslovawu Skup{tiniAutonomne Pokrajine Vojvodine i Izvr{nom ve}u Autonom-ne Pokrajine Vojvodine najmawe jedanput godi{we.
^lan 18.
Za obavqawe pojedinih stru~nih poslova iz svoje nadle-`nosti Kancelarija mo`e anga`ovati druga pravna ili fi-zi~ka lica.
^lan 19.
Prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih radnika u Kan-celariji ostvaruju se u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovo-rom i op{tim aktima.
^lan 20.
Izvr{no ve}e Autonomne Pokrajine Vojvodine imenova-}e predsednika i ~lanove upravnog, predsednika i ~lanovenadzornog odbora i direktora Kancelarije u roku od 30 danaod dana stupawa na snagu ove odluke.
Upravni odbor Kancelarije du`an je da u roku od 30 danaod dana imenovawa donese statut i druga akta neophodna zaupis Kancelarije u nadle`ni registar.
^lan 21.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawau "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 021-2/06Novi Sad, 24. maj 2006. godine
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine,
Bojan Kostre{, s. r.
275.
Na osnovu ~lana 21. ta~ka 2, a u vezi sa ~lanom 10. ta~ka13. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`benilist Autonomne Pokrajine Vojvodine", broj: 17/91),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine donela je
ODLUKUO KRITERIJUMIMA ZA UTVR\IVAWE STATUSA
NERAZVIJENIH I NEDOVOQNO RAZVIJENIHOP[TINA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI
I UVODNE ODREDBE
Sadr`ina odluke
^lan 1.
Ovom odlukom odre|uju se kriterijumi za utvr|ivawe sta-tusa nerazvijenih i nedovoqno razvijenih op{tina u Autono-mnoj Pokrajini Vojvodini (u daqem tekstu: Pokrajina).
Razlozi za utvr|ivawe statusa
^lan 2.
U ciqu ravnomernog razvoja podru~ja Pokrajine prili-kom dodele buxetskih sredstava, pored razvijenosti, vodi sera~una i o strategiji i perspektivama razvoja Pokrajine, me-|uop{tinskoj i me|uregionalnoj komunikaciji i saradwi,stawu komunalne i privredne infrastrukture, razvojnim idrugim kvalitativnim elementima koji uti~u na status razvi-
jenosti op{tine.
II KRITERIJUMI RAZVIJENOSTI
^lan 3.
Status nerazvijene i nedovoqno razvijene op{tine utvr-|uje se po svakom od slede}ih kriterijuma: kriterijum eko-nomske razvijenosti, demografski kriterijum i kriterijumzaposlenosti.
Postupak ocewivawa razvijenosti i utvr|ivawe statusaop{tine vr{i se posebno za svaki kriterijum iz stava 1. ovog~lana na osnovu pokazateqa i grani~nih vrednosti za te poka-zateqe na na~in utvr|en ovom odlukom.
III KRITERIJUM EKONOMSKE RAZVIJENOSTI
Pokazateqi
^lan 4.
Kriterijum ekonomske razvijenosti meri se slede}im po-kazateqima: korigovani narodni dohodak po stanovniku, te-ku}i prihodi buxeta op{tine po stanovniku, promet u trgovi-ni na malo po stanovniku i u~e{}e dru{tvenog proizvoda odpoqoprivrede, lova, {umarstva i vodoprivrede u ukupnomdru{tvenom proizvodu.
Grani~ne vrednosti i uslovi za utvr|ivawe statusaekonomski nerazvijene op{tine
^lan 5.
Grani~ne vrednosti za utvr|ivawe statusa nerazvijeneop{tine po pokazateqima kriterijuma ekonomske razvijeno-sti su slede}e:
Op{tina sti~e status ekonomski nerazvijene op{tine
ako po najmawe tri pokazateqa kriterijuma ekonomske razvi-jenosti spada u nerazvijene.
Grani~ne vrednosti i uslovi za utvr|ivawe statusa ekonom-ski nedovoqno razvijene op{tine
^lan 6.
Grani~ne vrednosti za utvr|ivawe statusa nedovoqnorazvijene op{tine po pokazateqima kriterijuma ekonomskerazvijenosti su slede}e:
POKAZATEQ GRANI^NA VREDNOST Korigovani narodni dohodak po stanovniku
vrednost mawa od 50% proseka Pokrajine
Teku}i prihodi buxeta op{tine po stanovniku
vrednost mawa od 50% proseka Pokrajine
Promet u trgovini na malo po stanovniku
vrednost mawa od 50% proseka Pokrajine
U~e{}e dru{tvenog proizvoda od poqoprivrede, lova, {umarstva i vodoprivrede u ukupnom dru{tvenom proizvodu
vrednost ve}a od 150%
proseka Pokrajine
POKAZATEQ GRANI^NA VREDNOST Korigovani narodni dohodak po stanovniku
vrednost izme|u 50% i 60% proseka Pokrajine
Teku}i prihodi buxeta op{tine po stanovniku
vrednost izme|u 50% i 60% proseka Pokrajine
Promet u trgovini na malo po stanovniku
vrednost izme|u 50% i 60% proseka Pokrajine
U~e{}e dru{tvenog proizvoda od poqoprivrede, lova, {umarstva i vodoprivrede u ukupnom dru{tvenom proizvodu
vrednost izme|u 140% i 150% proseka Pokrajine
SLU@BENI LIST APVStrana 404 - Broj 8 31. maj 2006.
Op{tina sti~e status ekonomski nedovoqno razvijene op-{tine ako po najmawe tri pokazateqa kriterijuma ekonomskerazvijenosti spada u nedovoqno razvijene ili ako po dva po-kazateqa ovog kriterijuma spada u nerazvijene.
IV DEMOGRAFSKI KRITERIJUM
Pokazateqi
^lan 7.
Demografski kriterijum se meri slede}im pokazateqi-ma: gustina naseqenosti, stopa negativnog prirodnog prira-{taja i obuhvat dece de~ijim dodatkom.
Grani~ne vrednosti i uslovi za utvr|ivawe statusademografski nerazvijene op{tine
^lan 8.
Grani~ne vrednosti za utvr|ivawe statusa nerazvijeneop{tine po pokazateqima demografskog kriterijuma su sle-de}e:
Op{tina sti~e status demografski nerazvijene op{tineako po najmawe dva pokazateqa demografskog kriterijumaspada u nerazvijene.
Grani~ne vrednosti i uslovi za utvr|ivawe statusa demo-grafski nedovoqno razvijene op{tine
^lan 9.
Grani~ne vrednosti za utvr|ivawe statusa nedovoqnorazvijene op{tine po pokazateqima demografskog kriteriju-ma su slede}e:
Op{tina sti~e status demografski nedovoqno razvijeneop{tine ako po najmawe dva pokazateqa demografskog krite-rijuma spada u nedovoqno razvijene ili ako po jednom pokaza-tequ ovog kriteirjuma spada u nerazvijene.
V KRITERIJUM ZAPOSLENOSTI
Pokazateqi
^lan 10.
Kriterijum zaposlenosti se meri slede}im pokazateqi-ma: stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti i stopa aktivi-teta radne snage.
Grani~ne vrednosti i uslovi za utvr|ivawe statusa nerazvi-jene op{tine prema kriterijumu zaposlenosti
^lan 11.
Grani~ne vrednosti za utvr|ivawe statusa nerazvijeneop{tine po pokazateqima kriterijuma zaposlenosti su sle-de}e:
Op{tina sti~e status nerazvijene op{tine prema krite-rijumu zaposlenosti ako po najmawe dva pokazateqa ovog kri-terijuma spada u nerazvijene.
Grani~ne vrednosti i uslovi za utvr|ivawe statusanedovoqno razvijene op{tine prema kriterijumu
zaposlenosti
^lan 12.
Grani~ne vrednosti za utvr|ivawe statusa nedovoqnorazvijene op{tine po pokazateqima kriterijuma zaposleno-sti su slede}e:
Op{tina sti~e status nedovoqno razvijene op{tine pre-ma kriterijumu zaposlenosti ako po najmawe dva pokazateqaovog kriterijuma spada u nedovoqno razvijene ili ako po jed-nom pokazatequ spada u nerazvijene.
VI POSTUPAK DONO[EWA ODLUKE
^lan 13.
Najkasnije do 1. marta teku}e godine pokrajinski sekreta-rijat nadle`an za poslove demografije dostavqa pokrajin-skom sekretarijatu nadle`nom za poslove finansija posled-we zvani~ne podatke za pokazateqe demografskog kriteriju-ma, a pokrajinski sekretarijat nadle`an za poslove rada i za-po{qavawa podatke za pokazateqe kriterijuma zaposleno-sti.
Pokrajinski sekretarijat nadle`an za poslove finansijanajkasnije do 1. aprila teku}e godine, na osnovu posledwihzvani~nih podataka, ocewuje razvijenost op{tina po krite-rijumima utvr|enim ovom odlukom i dostavqa Izvr{nom ve-}u Autonomne Pokrajine Vojvodine izve{taj o rezultatimaocewivawa sa predlogom op{tina koje u narednoj godini sti-~u status nerazvijenih, odnosno nedovoqno razvijenih op{ti-na.
Izvr{no ve}e Autonomne Pokrajine Vojvodine donosiodluku o utvr|ivawu statusa nerazvijenih i nedovoqno razvi-jenih op{tina u Pokrajini najkasnije do 30. aprila teku}e go-dine za narednu godinu.
VII ZAVR[NA ODREDBA
^lan 14.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawau "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 40-37/06Novi Sad, 24. maj 2006. godine
PotpredsednikSkup{tine AP Vojvodine,
Borislav Novakovi}, s.r.
POKAZATEQ GRANI^NA VREDNOST Gustina naseqenosti vrednost mawa od 50%
proseka Pokrajine Stopa negativnog prirodnog prira{taja
vrednost ve}a od 150% proseka Pokrajine
Obuhvat dece de~ijim dodatkom
vrednost ve}a od 150% proseka Pokrajine
POKAZATEQ GRANI^NA VREDNOST Gustina naseqenosti vrednost izme|u 50% i 60%
proseka Pokrajine Stopa negativnog prirodnog prira{taja
vrednost izme|u 140% i 150% proseka Pokrajine
Obuhvat dece de~ijim dodatkom
vrednost izme|u 140% i 150% proseka Pokrajine
POKAZATEQ GRANI^NA VREDNOST Stopa zaposlenosti vrednost mawa od 50%
proseka Pokrajine Stopa aktiviteta radne snage
vrednost mawa od 60% proseka Pokrajine
Stopa nezaposlenosti vrednost ve}a od 150% proseka Pokrajine
POKAZATEQ GRANI^NA VREDNOST Stopa zaposlenosti vrednost izme|u 50% i 60% proseka
Pokrajine Stopa aktiviteta rad-ne snage
vrednost izme|u 60% i 70% proseka Pokrajine
Stopa nezaposlenosti vrednost izme|u 140% i 150% proseka Pokrajine
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 405
276.
Na osnovu ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. a u vezi sa ~lanom 10.stav 1. ta~ka 3. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine("Slu`beni list APV", broj 17/91),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO NA^INU UTVR\IVAWA SVOJSTVA LICA KOJA
SAMOSTALNO OBAVQAJU UMETNI^KU ILI DRUGUDELATNOST U OBLASTI KULTURE NA TERITORIJI
AUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE
^lan 1.
Ovom odlukom ure|uje se na~in utvr|ivawa svojstva licakoja samostalno obavqaju umetni~ku ili drugu delatnost, usmislu zakona, u oblasti kulture, na teritoriji AutonomnePokrajine Vojvodine.
^lan 2.
Izvr{no ve}e AP Vojvodine na osnovu kriterijuma utvr-|enih posebnim aktom utvr|uje koja udru`ewa i savezi (u da-qem tekstu: udru`ewa) osnovani na teritoriji AutonomnePokrajine Vojvodine predla`u svojstva lica koja samostalnoobavqaju umetni~ku ili drugu delatnost u oblasti kulture uskladu sa Zakonom.
^lan 3.
Udru`ewa na osnovu svojih merila utvr|uju predlog svoj-stva lica koje samostalno obavqa umetni~ku ili drugu delat-nost iz oblasti kulture.
Pokrajinski organ uprave nadle`an za oblast kulture,donosi odluku o utvr|ivawu svojstava lica koje samostalnoobavqa umetni~ku ili drugu delatnost iz oblasti kulture uroku od 60 dana od dana podno{ewa predloga.
^lan 4.
Udru`ewa vode evidenciju lica za koje je na osnovu wego-vog predloga pokrajinski organ uprave nadle`an za oblastkulture utvrdio da ima status lica koje samostalno obavqaumetni~ku ili drugu delatnost u oblasti kulture.
U evidenciju iz stava 1. ovog ~lana upisuje se datum kadaje lice po~elo samostalno da se bavi odre|enom delatno{}u,vrsta delatnosti, kao i datum prestanka vr{ewa delatnosti.
Udru`ewe izdaje uverewe o ~iwenicama upisanim u evi-denciju.
^lan 5.
Izvr{no ve}e AP Vojvodine odredi}e udru`ewa iz ~lana2. ove Odluke u roku od 30 dana od stupawa na snagu ove Odluke.
^lan 6.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 022-9/06Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP VojvodineBorislav Novakovi}, s. r.
277.
Na osnovu ~lana 94. stav 6., a u skladu sa ~lanom 92. Zako-na o radiodifuziji ("Slu`beni glasnik RS", br. 42/02, 97/04 i76/05),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IMENOVAWU PROGRAMSKOG ODBORA
RADIODIFUZNE USTANOVE VOJVODINE
I
Za ~lanove Programskog odbora Radiodifuzne ustanoveVojvodine imenuju se
1. NEMAWA ALEKSI], advokat, na predlog Saveta Re-publi~ke radiodifuzne ustanove,
2. MIRA BAWAC, dramska umetnica, na predlog SavetaRepubli~ke radiodifuzne ustanove,
3. ARPAD VICKO, prevodilac, na predlog Saveta Repu-bli~ke radiodifuzne ustanove,
4. VLADIMIR GVOZDEN, kwi`evni kriti~ar, na pred-log Saveta Republi~ke radiodifuzne ustanove,
5. NENAD GRUJI^I], kwi`evnik, na predlog SavetaRepubli~ke radiodifuzne ustanove,
6. JOVAN ZIVLAK, kwi`evnik, na predlog Saveta Repu-bli~ke radiodifuzne ustanove,
7. SVETISLAV JOVANOV, dramaturg, na predlog Save-ta Republi~ke radiodifuzne ustanove,
8. RITA KINKA, muzi~ki umetnik, na predlog SavetaRepubli~ke radiodifuzne ustanove,
9. RADE MIQOJKOVI], kwi`evnik, na predlog SavetaRepubli~ke radiodifuzne ustanove,
10. dr DRAGO WEGOVAN, kustos muzeja, na predlog Save-ta Republi~ke radiodifuzne ustanove,
11. prof. dr MIROSLAV PLAN^AK, na predlog SavetaRepubli~ke radiodifuzne ustanove,
12. VLADIMIR CRWANSKI, novinar, na predlog Save-ta Republi~ke radiodifuzne ustanove,
13. dr \URA MU^ENSKI, specijalista interne medici-ne, poslanik u Skup{tini AP Vojvodine
14. MILAN MICI], profesor istorije, poslanik uSkup{tini AP Vojvodine
15. SINI[A KOJI], novinar, poslanik u Skup{tiniAP Vojvodine
16. MAJA SEDLAREVI], profesor srpskog jezika ikwi`evnosti, poslanik u Skup{tini AP Vojvodine
17. dr TOT TIVADAR, oftamolog, poslanik u Skup{ti-ni AP Vojvodine
18. BU[ OTO, novinar, poslanik u Skup{tini AP Vojvo-dine
II
Ovu Odluku objaviti u "Slu`benom listu Autonomne Po-krajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine01 Broj: 020-19/06.Novi Sad, 24. maj 2006. god.
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine
Bojan Kostre{, s. r.
278.Na osnovu ~lana 2. a u vezi sa ~lanom 65. stav 1. Zakona o
utvr|ivawu odre|enih nadle`nosti Autonomne Pokrajine("Slu`beni glasnik RS", broj 6/02) i ~lana 21. stav 1. ta~ka 2.Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`beni listAPV", broj 17/91),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IZMENI ODLUKE O NA^INU RADA
STUDENTSKIH CENTARA SASEDI[TEM NA TERITORIJI AUTONOMNE
POKRAJINE VOJVODINE
^lan 1.
U Odluci o na~inu rada studentskih centara sa sedi{temna teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`benilist APV", broj 18/02), u ~lanu 6. stav 4. se bri{e.
SLU@BENI LIST APVStrana 406 - Broj 8 31. maj 2006.
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 022-10/2002.Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP VojvodineBorislav Novakovi}, s. r.
279.
Na osnovu ~lana 2. a u vezi sa ~lanom 65. stav 1. Zakona outvr|ivawu odre|enih nadle`nosti Autonomne Pokrajine("Slu`beni glasnik RS", broj 6/02) i ~lana 21. stav 1. ta~ka 2.Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`beni listAPV", broj 17/91),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IZMENI ODLUKE O NA^INU RADA DOMOVA
U^ENIKA I SREDWIH[KOLA SA DOMOM U^ENIKA SA
SEDI[TEM NA TERITORIJI AUTONOMNEPOKRAJINE VOJVODINE
^lan 1.
U Odluci o na~inu rada domova u~enika i sredwih {kolasa domom u~enika sa sedi{tem na teritoriji Autonomne Po-krajine Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj 10/03), u ~la-nu 4. stav 4. se bri{e.
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 6-6/2003.Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP VojvodineBorislav Novakovi}, s. r.
280.
Na osnovu ~lana 21. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokraji-ne Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj 17/91), i ~lana 32.stav 1. i 5. i ~lana 149. stav 1. Zakona o osnovama sistemaobrazovawa i vaspitawa ("Slu`beni glasnik RS", broj62/2003, 64/03, 58/04, 62/04 i 101/05),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IZMENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O BROJU,
STRUKTURI I PROSTORNOMRASPOREDU SREDWIH [KOLA ^IJI JE OSNIVA^
AUTONOMNA POKRAJINA VOJVODINA
^lan 1.
U Odluci o broju, strukturi i prostornom rasporedusredwih {kola ~iji je osniva~ Autonomna Pokrajina Vojvo-dina ("Slu`beni list APV", broj 7/2005), u ~lanu 3. u odeqkuSevernobanatski okrug, kod op{tine Kikinda, ta~ka 3. mewa
se i glasi: "Sredwa stru~na {kola "Milo{ Crwanski"; uodeqku Ju`nobanatski okrug, kod op{tine Kovin, ta~ka 1. me-wa se i glasi: "Gimnazija i ekonomska {kola "Branko Radi~e-vi}"; u odeqku Ju`nobanatski okrug, kod op{tine Pan~evo,ta~ka 7. mewa se i glasi: "Tehni~ka {kola "23. maj"; u odeqkuSevernoba~ki okrug, kod op{tine Ba~ka Topola, ta~ka 1. me-wa se i glasi: "Gimnazija i ekonomska {kola "Dositej Obra-dovi}"; u odeqku Zapadnoba~ki okrug, kod op{tine Oxaci,ta~ka 1. mewa se i glasi: "Gimnazija i ekonomska {kola "Jo-van Jovanovi} Zmaj"; u odeqku Sremski okrug, kod op{tineStara Pazova u ta~ki 4. alineja 1. se bri{e, i kod op{tine[id, u ta~ki 2. dodaje se nova alineja 4. koja glasi "elektro-tehnika".
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 022-21/2006.Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP VojvodineBorislav Novakovi}, s. r.
281.
Na osnovu ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. a u vezi sa ~lanom 12.Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`beni listAPV", broj 17/91) i ~lana 4. i 13. Zakona o Javnim slu`bama("Slu`beni list APV", broj 42/91, 71/94 i 79/2005),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IZMENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O OSNIVAWU
ZAVODA ZA KULTURU VOJVODINE
^lan 1.
U Odluci o osnivawu Zavoda za kulturu Vojvodine ("Slu-`beni list APV", broj 10/03) u ~lanu 13. stav 1. ta~ka 1. re~i:"na koji saglasnost daje Skup{tina Vojvodine AP Vojvodi-ne", bri{u se.
U istom ~lanu stav 2. bri{e se.
^lan 2.
Posle ~lana 13. dodaje se nov ~lan 13a. koji glasi:
"^lan 13a.
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine daje sagla-snost na Statut Zavoda.
Izvr{no ve}e Autonomne Pokrajine Vojvodine daje sa-glasnost na Finansijski plan, Zavr{ni ra~un i Pravilnik ounutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta uZavodu".
^lan 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqiva-wa u "Slu`benom listu Autonomne Pokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 022-23/2003.Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP VojvodineBorislav Novakovi}, s. r.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 407
282.
Na osnovu ~lana 21. ta~ka 10. Statuta Autonomne Pokra-jine Vojvodine,
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO DOPUNI ODLUKE O IZBORU PREDSEDNIKA
I ^LANOVA ODBORA SKUP[TINE AUTONOMNEPOKRAJINE VOJVODINE
I
U Odluci o izboru predsednika i ~lanova Odbora Skup-{tine Autonomne Pokrajine Vojvodine ("Sl. list APV",broj: 27/04, 9/05, 19/05 i 3/06) i delu I, vr{e se slede}e dopune:
1. U ta~ki 7. - Odbor za buxet i finansije bira se- Milan Aleksi}, za ~lana Odbora,2. U ta~ki 15. - Odbor za administrativna i mandatno-imu-
nitetska pitawa bira se- Oto Bu{, za ~lana Odbora.
II
Ovu Odluku objaviti u "Slu`benom listu Autonomne Po-krajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 020-19/2004.Novi Sad, 24. maj 2006. god.
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine
Bojan Kostre{, s. r.
283.
Na osnovu ~lana 21. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokraji-ne Vojvodine, ("Slu`beni list APV", broj 17/91) i ~lana 217.Poslovnika Skup{tine Autonomne Pokrajine Vojvodine,
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IZMENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O
POSLANICIMA NA STALNOM RADU U SKUP[TINIAUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE
I
U Odluci o poslanicima na stalnom radu u Skup{tineAutonomne Pokrajine Vojvodine ("Sl. list APV", broj: 30/04,32/04, 4/05, 9/05, 10/05 i 17/05) u ta~ki I, prestaje da va`i ali-neja:
" - Savo Dobrani}, predsednik Odbora za propise",dok se u ta~ki II dodaje nova alineja, koja glasi:" - Aleksandra Suji}, Pokret snaga Srbije".
II
Ovu Odluku objaviti u "Slu`benom listu Autonomne Po-krajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 020-50/04.Novi Sad, 24. maj 2006. god.
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine
Bojan Kostre{, s. r.
284.
Na osnovu ~lana 21. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokraji-ne Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj 17/91) i ~lana 8.
Odluke o obrazovawu Pokrajinskog saveta za bezbednost("Slu`beni list APV", broj 4/05, i 14/05),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO IZMENI I DOPUNI ODLUKE O IMENOVAWU
^LANOVA POKRAJINSKOG SAVETAZA BEZBEDNOST
I
Major Milorad Kne`evi} i pukovnik Milovan Kova~e-vi}, razre{avaju se du`nosti ~lana Pokrajinskog saveta zabezbednost, imenovani Odlukom o izmeni i dopuni o imenova-wu ~lanova Pokrajinskog saveta za bezbednost ("Slu`benilist APV", broj 4/05, i 14/05), sa danom dono{ewa ove odluke
II
Za ~lana Pokrajinskog saveta za bezbednost imenuju se:- general major Mladen Kuribak, na~elnik Uprave poli-
cije Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srbije i- pukovnik Dragomir Obradovi}, savetnik Ministarstva
unutra{wih poslova Republike Srbije.
III
Ovu Odluku objaviti u "Slu`benom listu Autonomne Po-krajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 020-17/05Novi Sad, 24. maj 2006. god.
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine
Bojan Kostre{, s. r.
285.
Na osnovu ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. Statuta AutonomnePokrajine Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj 17/91) i~lana 4. stav 4. Odluke o na~inu rada domova u~enika i sred-wih {kola sa domom u~enika sa sedi{tem na teritoriji Au-tonomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj10/03),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO DAVAWU SAGLASNOSTI NA GODI[WI PROGRAM
RADA GIMNAZIJE SA DOMOM U^ENIKAZA TALENTOVANE U^ENIKE "BOQAI" U SENTI
ZA [KOLSKU 2005/2006. GODINU
^lan 1.
Daje se saglasnost na Godi{wi program rada Gimnazije saDomom u~enika za talentovane u~enike "Boqai" u Senti za{kolsku 2005/2006. godinu, koji je doneo [kolski odbor Gim-nazije sa Domom u~enika za talentovane u~enike "Boqai" uSenti, na sednici odr`anoj 1. septembra 2005. godine.
^lan 2.
Ovu Odluku objaviti u "Slu`benom listu Autonomne Po-krajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 022-8/2006.Novi Sad, 24. maja 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP VojvodineBorislav Novakovi}, s. r.
SLU@BENI LIST APVStrana 408 - Broj 8 31. maj 2006.
286.
Na osnovu ~lana 21. ta~ka 2. Statuta Autonomne Pokraji-ne Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj 17/91) i ~lana 7.stav 2. Odluke o osnivawu Fonda za razvoj Autonomne Pokra-jine Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj 4/02, 7/02, 15/02 i3/06),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO DAVAWU SAGLASNOSTI NA ODLUKU
O IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTA FONDAZA RAZVOJ AUTONOMNE POKRAJINE VOJVODINE
^lan 1.
Sku{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine daje sagla-snost na Odluku o izmenama i dopunama Statuta Fonda za raz-voj Autonomne Pokrajine Vojvodine, koju je doneo Upravniodbor Fonda za razvoj Autonomne Pokrajine Vojvodine, nasednici odr`anoj 23. marta 2006. godine.
^lan 2.
Ova Odluka objavi}e se u "Slu`benom listu AutonomnePokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 016-1/2002.Novi Sad, 24. maj 2006. god.
PotpredsednikSkup{tine AP VojvodineBorislav Novakovi}, s. r.
287.
Na osnovu ~lana 21. stav 1. ta~ka 2. Statuta AutonomnePokrajine Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj 17/91) i~lana 10. stav 2. Odluke o osnivawu Garancijskog fonda Auto-nomne Pokrajine Vojvodine ("Slu`beni list APV", broj:17/03 i 3/06),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO DAVAWU SAGLASNOSTI NA ODLUKUO IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTAGARANCIJSKOG FONDA AUTONOMNE
POKRAJINE VOJVODINE
^lan 1.
Daje se saglasnost na Odluku o izmenama i dopunama Sta-tuta Garancijskog fonda Autonomne Pokrajine Vojvodine,
koju je doneo Upravni odbor Garancijskog fonda AutonomnePokrajine Vojvodine, na sednici odr`anoj 13. aprila 2006. go-dine.
^lan 2.
Ova Odluka objavi}e se u "Slu`benom listu AutonomnePokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 02-5/04.Novi Sad, 24. maj 2006. god.
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine
Bojan Kostre{, s. r.
288.
Na osnovu ~lana 21. Statuta Autonomne Pokrajine Vojvo-dine ("Slu`beni list APV", broj 17/91) i ~lana 8. Odluke oJavnom preduze}u "Forum - Izdava~ka delatnost" za izdavawekwiga i ~asopisa ("Slu`beni list APV", broj: 12/2001 i3/2006),
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine, na sedniciodr`anoj 24. maja 2006. godine, donela je
ODLUKUO DAVAWU SAGLASNOSTI NA IZVE[TAJO FINANSIJSKOM POSLOVAWU JAVNOG
PREDUZE]A "FORUM - IZDAVA^KA DELATNOST"ZA IZDAVAWE KWIGA I ^ASOPISA NOVI SAD
ZA 2005. GODINU
^lan 1.
Daje se saglasnost na izve{taj o finansijskom poslovawuJavnog preduze}a "Forum - Izdava~ka delatnost" za izdavawekwiga i ~asopisa Novi Sad za 2005. godinu, koji je doneoUpravni odbor Javnog preduze}a "Forum - Izdava~ka delat-nost", na sednici odr`anoj 22. februara 2006. godine.
^lan 2.
Ova Odluka objavi}e se u "Slu`benom listu AutonomnePokrajine Vojvodine".
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
01 Broj: 023-17/06.Novi Sad, 24. maj 2006. god.
PredsednikSkup{tine AP Vojvodine
Bojan Kostre{, s. r.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 409
SLU@BENI LIST APVStrana 410 - Broj 8 31. maj 2006.
SLU@BENI LIST APV31. maj 2006. Broj 8 - Strana 411
SLU@BENI LIST APVStrana 412 - Broj 8 31. maj 2006.
219. Re{ewe o davawu saglasnosti na Odluku o pro{irewu delatnosti Ustanove socijalne za{tite za sme{taj korisnika Dom za decu i omladinu bez roditeqskog starawa "Spo-menak" Pan~evo
110 220. Re{ewe o davawu saglasnosti na Finansij-
ske izve{taje Garancijskog fonda Auto-nomne Pokrajine Vojvodine za 2005. godinu
110
221. Re{ewe o razre{ewu pomo}nika pokrajin-skog sekretara za energetiku i mineralne sirovine
110
222. Re{ewe o postavqewu pomo}nika pokra-jinskog sekretara za energetiku i mineral-ne sirovine
110
223. Re{ewe o razre{ewu direktora Fonda za razvoj neprofitnog sektora Autonomne Pokrajine Vojvodine
110
224. Re{ewe o imenovawu vr{ioca du`nosti direktora Fonda za razvoj neprofitnog sektora Autonomne Pokrajine Vojvodine
111
225. Re{ewe o razre{ewu ~lana Upravnog od-bora Zdravstvenog centra Subotica u Su-botici
111
226. Re{ewe o imenovawu ~lana Upravnog odbo-ra Zdravstvenog centra Subotica u Subo-tici
111
227. Re{ewe o razre{ewu ~lana Upravnog od-bora Ustanove socijalne za{tite za sme-{taj korisnika Gerontolo{ki centar sa Odeqewem za du{evno obolela lica u No-vom Be~eju
111 228. Re{ewe o imenovawu ~lana Upravnog odbo-
ra Ustanove socijalne za{tite za sme{taj korisnika Gerontolo{ki centar sa Odeqe-wem za du{evno obolela lica u Novom Be-~eju
112
Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo i socijalnu politiku
229. Re{ewe o davawu saglasnosti za imenova-
we vr{ioca du`nosti direktora Centra za socijalni rad Op{tine Ba~ki Petrovac
112
230. Re{ewe o davawu saglasnosti za imenova-we direktora Centra za socijalni rad za Op{tine Ruma i Irig
112
Pokrajinski sekretarijat za poqoprivredu,
vodoprivredu i {umarstvo
231. Konkurs za davawe lovi{ta na gazdovawe 112 Oglasi 113
Izdava~: Pokrajinski sekretarijat za propise, upravu i nacionalne mawine. Odgovorni urednik: Ksenija Jovanovi},telefon: 487-0000. [tampa DOO "Dnevnik-[tamparija", Redakcija: "Dnevnik-Novine i ~asopisi" DO - "Slu`beni
list APV" Novi Sad, Bulevar oslobo|ewa 81. Telefon: 525-875, telefaks: 621-747, Slu`ba pretplate - telefon: 624-754.@iro ra~un "Dnevnik-Novine i ~asopisi"DO broj 355-1002794-07 sa naznakom za "Slu`beni list APV".
Uplata na `iro ra~un broj 355-1002794-07 "Dnevnik - NOVINE I ^ASOPISI" DO Novi Sad. Tekst oglasa sa potvrdomo uplati (primerak ili fotokopija uplatnice) slati na adresu: "Dnevnik - Novine i ~asopisi" DO, Novi Sad,
Bulevar oslobo|ewa 81.
Red. Predmet Stranabroj
Red. Predmet Stranabroj
Skup{tina Autonomne Pokrajine Vojvodine
269. Odluka o dono{ewu Prostornog plana pod-ru~ja posebne namene specijalnog rezerva-ta prirode Deliblatska pe{~ara
285
270. Odluka o dono{ewu Prostornog plana pod-ru~ja posebne namene specijalnog rezerva-ta prirode Obedska bara
342
271. Odluka o izradi Prostornog plana podru~-ja posebne namene specijalnog rezervata prirode "Stari Begej - Carska bara"
384
272. Odluka o"Dnevnik" Holding akcionarskom dru{tvu za Novinsko-izdava~ku delatnost
399
273. Odluka o preno{ewu osniva~kih prava nad novinama "Poqoprivrednik"
401
274. Odluka o osnivawu Kancelarije za inklu-ziju Roma
401
275. Odluka o kriterijumima za utvr|ivawe statusa nerazvijenih i nedovoqno razvije-nih op{tina u Autonomnoj Pokrajini Voj-vodini
403
276. Odluka o na~inu utvr|ivawa svojstva lica koja samostalno obavqaju umetni~ku ili drugu delatnost u oblasti kulture na teri-toriji Autonomne Pokrajine Vojvodine
405
277. Odluka o imenovawu Programskog odbora Radiodifuzne ustanove Vojvodine
405
278. Odluka o izmeni Odluke o na~inu rada stu-dentskih centara sa sedi{tem na teritori-ji Autonomne Pokrajine Vojvodine
405
279. Odluka o izmeni Odluke o na~inu rada do-mova u~enika i sredwih {kola sa domom
u~enika sa sedi{tem na teritoriji Auto-nomne Pokrajine Vojvodine
406
280. Odluka o izmenama i dopunama Odluke o broju, strukturi i prostornom rasporedu sredwih {kola ~iji je osniva~ Autonomna Pokrajina Vojvodina
406
281. Odluka o izmenama i dopunama Odluke o osnivawu Zavoda za kulturu Vojvodine
406
282. Odluka o dopuni Odluke o izboru predsed-nika i ~lanova Odbora Skup{tine Auto-nomne Pokrajine Vojvodine
407
283. Odluka o izmenama i dopunama Odluke o poslanicima na stalnom radu u Skup{tini Autonomne Pokrajine Vojvodine
407
284. Odluka o izmeni i dopuni Odluke o imeno-vawu ~lanova Pokrajinskog saveta za bez-bednost
407
285. Odluka o davawu saglasnosti na Godi{wi program rada Gimnazije sa Domom u~enika za talentovane u~enike "Boqai" u Senti za {kolsku 2005/2006. godinu
407 286. Odluka o davawu saglasnosti na Odluku o
izmenama i dopunama Statuta Fonda za razvoj Autonomne Pokrajine Vojvodine
408
287. Odluka o davawu saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Statuta Garancijskog fonda Autonomne Pokrajine Vojvodine
408
288. Odluka o davawu saglasnosti na Izve{taj o finansijskom poslovawu Javnog preduze-}a "Forum - Izdava~ka delatnost" za izda-vawe kwiga i ~asopisa Novi Sad za 2005. godinu