Loncar Kazaliste u Hrvatskoj i Mladi

1

Kazalite u Hrvatskoj i mladi (1950-2007)

2

Uvod

Kazalite Mala scena je od rujna do prosinca 2006. organiziralo istraivanje trita u segmentu mladih, ujedno i prvo reprezentativno istraivanje trita u hrvatskom kazalitu uope. Rezultati istraivanja koje je obuhvatilo 1400 mladih od 14 do 18 godina, uenika zagrebakih srednjih kola, pokazali su ne samo odnos mladih prema kazalinoj umjetnosti, nego upuuju i na ire probleme odrastanja mladih u tranzicijskom drutvu.

Danas u Zagrebu 25% mladih smatra da je kazalite nedovoljno zanimljivo, i da ne pobuuje dublji interes. Isti postotak mladih ide u kazalite samo kada ih na to primora kola, a ak 7% ih uope ne ide u kazalite. Od svih ispitanika njih 50% u kazalitu eli gledati iskljuivo komedije. Zabrinjavajui su rezultati koji pokazuju da 40% zagrebakih srednjokolaca svoje slobodno vrijeme provodi u kafiu, 25% njih kod kue pred TV prijamnikom, a samo 1,3% se odluuje za izlazak u kazalite.

Cilj ovog istraivanja bio je ustanoviti vrijednosne stavove mlade populacije o kazalitu, njihove navike vezane za odlazak u kazalite te njihova oekivanja i potrebe za kazalitem.1

Istraivanje2 je provedeno u 27 zagrebakih srednjih kola na uzorku od 1400 uenika u dobi od 14-18 godina od ega 62% djevojaka i 38% mladia. U pitanju je bilo 12 gimnazija, 12 strukovnih kola, 1 obrtnika kola te 2 umjetnike kole.

Razvoj problema

Posljednja tri desetljea u drugoj Jugoslaviji bila su period vrlo povoljne situacije za kazalite i mladu publiku u Zagrebu. Ekonomsko buenje zemlje (SFRJ) krajem ezdesetih godina 20. stoljea, ali i sve drutvene promjene koje su se dogodile u to vrijeme u svijetu i kod nas pospjeili su razvoj kazalita. Kraj ezdesetih godina pa sve do Domovinskog rata moemo nazvati Zlatnim dobom kazalita za djecu i mlade emu je u najveoj mjeri doprinijelo:

1. besplatno kolovanje koje nije optereivalo obiteljski budet; 2. izuzetno povoljne cijene ulaznice za kazalite za djecu, mlade ali i odrasle

zbog visoke stope sufinanciranja gradova i drave u tom segmentu; 3. besplatan prijevoz djece i mladih na predstave (prosvjetno - pedagoka sluba

USIZ-a obrazovanja grada Zagreba brinula je o tom prijevozu i financirala ga); 4. Muzika omladina koja je bila izuzetno jaka organizacija, imala kazaline

pretplate i vlastite produkcije. Veina djece osnovnokolske i srednjokolske dobi bila je obuhvaena programima i kazalita i koncerata;

1 Da bismo dobili odgovore na postavljena pitanja, u upitnik smo ukljuili i pitanja koja se tiu stila ivota

dananje mladei, naina provoenja slobodnog vremena i njihovih interesa openito. Uoeni obrasci ponaanja mladih upuuju na potrebu za irom drutvenom analizom problema koji nadilazi podruje kazaline potronje 2 Vrsta istraivanja: kvantitativno, opisno istraivanje. Metoda istraivanja: ispitivanje pomnou anketnog

upitnka sa 23 pitanja. Metoda uzorka: kvotni uzorak -prema vrsti srednje kole, reprezentativan za Zagreb; sluajan odabir ispitanika unutar kvote. Period istraivanja rujan-prosinac 2006. a cijelo istraivanje napravljeno je vlastitim sredstvima i resursima kazalita Mala scena.

3

5. tehnologija kao konkurencija kazalitu bila je vrlo slabo razvijena: tek pokoje domainstvo imalo je gramofon ili magnetofon;

6. film se ravnopravno konzumirao kao i kazalite i bio jednako tretiran; 7. tisak je bio potpuno drugaijeg profila; od tiska postojao je onaj dnevni

(Veernji list i Vjesnik), pokoji tjednik (VUS, Start Studio,Vikend), uglavnom zabavnih sadraja; za djecu je postojalo nekoliko asopisa tipa Politikin zabavnik, Plavi vjesnik te razliiti stripovi, tek poetkom sedamdesetih godina poela je izlaziti Tina, asopis za mlade; a

8. televizija kao medij jo bila je u povojima i nije bila niti u svakom domainstvu; postojao je samo jedan TV program; radio je bio jedini masovni medij.

Kino i kazalite bili su, zapravo, bez prave konkurencije unutar korpusa medijskog i kulturolokog podruja.

Stanje do devedesetih

Budui da je u socijalizmu postojala svekolika politika kontrola, tako je i kultura, bila kontrolirana. Odlazak u kazalite na nain da se na blagajni kupuju ulaznice bio je gotovo nepoznata praksa. U svakoj radnoj organizaciji postojao je povjerenik za kulturu, tzv. animator kulture, nerijetko zaposlen u dotinoj radnoj organizaciji samo na tom radnom mjestu, koji je za svoju bazu odabirao predstave ili koncerte koje e baza gledati ili sluati. Ta osoba bila je kljuni subjekt na relaciji kazalite-publika, jer je organiziranjem zajednikih posjeta kazalitima, uz znaajne sindikalne popuste, bilo omogueno punjenje kazalinih dvorana publikom. Biti u dobrim odnosima s animatorima kulture bila je osnova kazaline propagande i marketinga. U svrhu njegovanja to boljih odnosa s povjerenicima za kulturu u poduzeima, kazalita su osnivala i kazaline komune, a predstavnici animatora esto su bili lanovi irija kazalinih festivala (Gavelline veeri npr.). Publika je organizirano (autobusima) dovoena na predstave u Zagreb i posljedino tome dolo je do minoriziranja kazaline blagajne kao jednog od vanih elemenata kazaline postprodukcije te krajnje pojeftinjenje ionako jeftinih kazalinih ulaznica.

Djeca i mladi bili su ulanjeni u Muziku omladinu3, organizaciju koja je bila dio globalne mree organizacija Jeunesses Musicales International ija je osnovna djelatnost bila je promocija glazbe meu mladima. Uz to, Muzika omladina organizirala je acima posjet kazalitima ne samo na operne i openito glazbene priredbe, nego i na dramske predstave. HNK Zagreb npr. imao je ake pretplate to je mladima omoguavalo upoznavanje s hrvatskom kulturnom batinom, a istovremeno i posjet hramu umjetnosti, dok je kazalitu njihov posjet osiguravao punu dvoranu. Ovdje valja napomenuti da djeje pretplate uglavnom nisu kolidirale s veernjim programom za odrasle, jer su djeca i mladi ili u HNK na matineje i na posebne programe pripremljene i namijenjene samo njima. Poetkom kolske godine povjerenici za muziku omladinu posjeivali su zagrebake kole te organizirali upis djece i mladih za razliite programe izmeu kojih su se mogli odluiti za koncerte, dramske predstave, opere, balete, mjuzikle i razliite posebne programe sveukupno od 4-6 programa godinje koji su bili ukljueni u te pretplate. Cijene su bile

3 Dananji sljednik je Hrvatska glazbena mlade

4

simboline, jer je drava subvencionirala razliku do trine cijene koja kao pojam nije ni postojala, o kojoj se nije govorilo niti se ikada izraunavala kao financijska injenica jer u socijalizmu nije postojao pojam kulturnog trita. Ovakav nain organiziranog voenja djece i mladih na programe kulture bio je kroz generacije vrlo dobro organiziran

Organizirani posjet kazalitu primjenjuje se vrlo uspjeno i danas u kazalitu za djecu i mlade. Svako lutkarsko kazalite ili kazalite za mladu publiku ima vrste kontakte sa kolama i svoje predstave prodaje na tom, danas jedinom organiziranom tritu kulture u Hrvatskoj. Kazalite za djecu i mlade smatra se nadopunom u nastavi, dio je kolskog curriculuma i moe se rei da je organizirani posjet kazalitu prirodan i nuan. Na alost, organizirani posjet kazalitu ne omoguava stjecanje navike individualnog odlaska u kazalite i kupnje ulaznice na blagajni kazalita. Za djecu je odlazak u kazalite dio izleta autobusom ili, to je ei sluaj, mogunost izostanka s nastave, a manje kao jedinstvenu i samostojnu kulturnu aktivnost.

Muzika omladina je osim organiziranja kulturnog ivota djece i mladih zapoela sedamdesetih godina 20. stoljea s produciranjem vlastitih manjih glazbenih programa koje je organizirala u vrtiima, osnovnim i srednjim kolama, radi upoznavanja djece s osnovama glazbe. Zahvaljujui prije svega gospoi Flori Devi4, uz glazbene zapoela je i proizvodnja malih dramskih formi. Moe se zakljuiti da je Muzika omladina bila prvi izvankazalini producent predstava za djecu na ovim podrujima te su se iz te njezine aktivnosti razvile i mnoge kazaline druine, meu kojima i Mala scena.

Govorei o organizaciji kazalita u drugoj Jugoslaviji, treba naglasiti da je u to vrijeme jedini mogui model organizacije kazalita bio onaj institucionalni iako su privatnom inicijativom osnovani 1974. Teatar u gostima 5 i 1975. GD Histrioni6, KPGT i jo nekoliko drugih. Tih par sluajeva su iznimke i ne moemo govoriti o postojanju drugog modela - institucija u tom razdoblju niim nije bila ugroena i sve to se u kazalitu imalo dogoditi, repertoarno i organizacijski, dogaalo se na nivou institucije.

Odlasci u kino su takoer bili organizirani od strane kole i uz minimalnu cijenu ili gratis ulaznicu. Budui da je kola trajala od ponedjeljka do subote, a ne kao danas do petka, subote su bile rezervirane za odlazak u kina, muzeje i za vee sportske aktivnosti. Prikazivani filmovi bili su veinom domai, esto ratni ali bilo je i internacionalnih hitova te dokumentarnih i obrazovnih filmova.

Za razliku od kazaline, odrasla kino publika redovito je kupovala ulaznice na blagajnama kina te se moe rei da je u tom segmentu kino u tranziciji bilo u prednosti pred kazalitem.

Prijevoz djeje publike u kazalita bio je odlino organiziran od strane Prosvjetno pedagoke slube i bio je besplatan. Nije zanemariva injenica da je danas prijevoz autobusom po djetetu ili mladom ovjeku gotovo 50% cijene ulaznice.

4 Flora Devi Tolentina (22.11.1922-20.1.1993.)

5 Igor Mrdulja Deset godina druenja,izdava Teatar u gostima, Zagreb 1984.

6 Nikola Batui, Povijest Hrvatskog kazalita, Zagreb, kolska knjiga, 1978

5

Ovakav tip kulturne politike imao je intenciju kontrole programa koji su bili prezentirani publici ali kao popratnu pojavu imao je relativno visoku stabilnost institucija i profesija. Kulturne i umjetnike institucije su imale vrlo rijetko iskustvo trine orijentacije i nije im bila potrebna nikakva strategija razvoja.7

Na temelju navedenog moe se rei da je kulturni ivot stanovnitva bio zadovoljavajui, bio je dostupan svakome i nije zahtijevao znatnije trokove.

Programi kazalita u periodu od 1950.-1990.

Da bi smo ukazali na negativne tranzicijske trendove u repertoarima zagrebakih kazalita, a koji utjeu na dananje porazne stavove mladih o kazalitu, potrebno je ukazati na repertoarne politike i programske odrednice glavnih kazalita u Zagrebu u periodu od 1950. do Domovinskog rata.

Do 1960. period je izrazite demokratizacije kulture to se vidi u porastu javnih subvencija kulturnim djelatnostima. To potie veliki porast u javnom sektoru s obzirom na broj ljudi koji u njemu rade, njegovoj publici, vrstama izraavanja i formama, gospodarskoj vanosti i panji javnosti.8 Kazalita imaju u razdoblju 1950. god. sredinje mjesto meu predstavljakim umjetnostima puna su i trai se karta vie.9 Od poetka pedesetih pratilo se u zagrebakim kazalitima nove trendove u europskoj i svjetskoj dramatici. Ve krajem pedesetih i poetkom ezdesetih godina prolog stoljea u tadanjem Dramskom kazalitu (dananjem GDK Gavella) odigravao se jedan buran, moderan ivot. Grupa mladih glumaca i redatelja, na ijem je elu, kao "primus inter pares", bio doktor Branko Gavella, 29. svibnja 1953. godine, preuzela je zgradu Malog kazalita u Frankopanskoj 10 i osnovala je Zagrebako dramsko kazalite10. Izvodili su se recentni naslovi koji su se igrali i u zapadnom svijetu (Vjetice iz Salema, Osvrni se gnjevno, I ledar doe, Spaeni), a kroz te nove naslove i autore predstavila se i nova generacija redatelja Dino Radojevi, Kosta Spai, Mladen kiljan, Georgij Paro i Tomislav Durbei.

Izmeu 1980. i 1990. u Gavelli nastaju neke velike predstave kao ovagoviev Sokol ga nije volio, u reiji Boidara Violia ili Ludi dani Paola Magellija nastalih po Beaumarchaisovoj Figarovoj enidbi i von Horvathovom Figaro se rastavlja. U osamdesetima, Gavella ne zaboravlja ni na suvremene domae pisce, pa se izvode Prica, Brean, najder i Jelai Buimski, ali su tu i Radovan Ivi, Ivan Bakmaz, mladi Miro Gavran i Lada Katelan.11

Za Teatar ITD moemo rei da su to Zlatne godine. Kazalite je bilo puno, a na repertoaru su bile predstave od kojih neke, poput Stilskih vjebi, jo i danas igraju.

7 Ekonomski pregled, How to establish a new theatre management in Central and Eastern European Countries,

Sanjin Dragojevi, 1993. 8 Akt o usklaivanju: 21 strateka dilema u kulturnoj politici, Francoise Matarasso&Charles Landry, Vijee

Europe, 2000. 9 Nikola Batui, Povijest hrvatskog kazalita, kolska knjiga 1978.

10 Izvor web stranice DK Gavella, www.gavella.hr, datum zadnje posjete 19. lipnja 2007.

11 isto

6

Otvorenost &TD-a bila je otvorenost vremena koje se jo nije bilo definiralo, Teatar &TD nije pripadao gotovo ni po emu zagrebakom kazalinom ivotu, s njim je nastajala naa kultura." (VjeranZuppa)12

Postoje razliite interpretacije poetka rada &TD-a. Povijesti hrvatskog kazalita navode godinu 1966, dok se sami sudionici odluuju za 1964. i predstavu Budilnik Vladimira Bulatovia Viba, igranu u razdoblju kada je kazalite jo nosilo naziv Komorna pozornica. Repertoar novog kazalita pod jakim je utjecajem anglo-saksonske i amerike knjievnosti, kao i egzistencijalizma. Teatar &TD nastaje u atmosferi proboja avangarde na socijalistiku scenu, kao nuna reakcija na akademizam. &TD promovira novu generaciju dramatiara predvoenu Antunom oljanom, Ivom Breanom i Slobodanom Novakom. Nastaju hit predstave poput oljanovih drama Brdo, 1967, Galilejevo uzaae, 1967, Dioklecijanove palae, 1969., Breanove Predstave Hamleta u selu Mrdua Donja opine Blatua, 1971; Novakova Mirisa,zlato,tamjana 1974.

Obiljeje alternativnog i eksperimentalnog teatra &TD-u daje Studentsko eksperimentalno kazalite (SEK). SEK se javlja kao pobuna protiv "literarnog teatra" ili "teatra rijei", inspirirano djelima Antonina Artauda, epskog teatra, amerikog happeninga i Living Theater-a.

U kazalitu Komedija poeo se otkrivati musical. Ve ezdesetih igrao se Kiss me Kate, igrala se Ionesova elava pjevaica u reiji Vlade Habuneka13, a poetkom sedamdesetih zabljesnuo je i domai mjuzikl (Jalta, Jalta, O'Kaj, Kaj2O, Dundo Maroje 72, ivot je dlakav, Ivan od Leptira-mjuzikl za djecu) U isto vrijeme na pozornici Komedije mogli su se vidjeti i svjetski mjuzikli kao to je Gusla na krovu, Obeanja, Obeanja, ovjek od Manche.

U ZKM-u sedamdesete i osamdesete godine (pod ravnanjem Nikole Vonine)14 igrao se suvremeni hrvatski repertoar: Bakmaz, Jelai Buimski, Ivan Kuan, Bakari, Senker-Mujii-krabe, bile su to uglavnom praizvedbe, komadi su se pisali za pojedina kazalita. U kazalitu za djecu vladao je GRIPPS, suvremeni njemaki tekstovi prebaeni na nau tadanju sadanjost (svi u reiji Dine Radojevia i prijevodu Trude i Ante Stama) koji su igrali pred oduevljenom zagrebakom mladom publikom po nekoliko stotina izvedbi. Takoer su se igrali i domai komadi za djecu i sa djecom Norme erment, Duko Radovi, Tahir Mujii, Vesna Parun, Branko opi, a reirali su Joko Juvani, Miro Meimorec, Slobodan Praljak, elimir Mesari, Petar Selem i mnogi drugi.

S druge strane, u Zagrebu je cvjetalo djeje stvaralatvo, a najznaajnije mjesto je bio tzv. PIK (Pionirsko kazalite), to jest Dramski i plesni studio Zagrebakog kazalita mladih. Generacije mladih ljudi prolo je kroz taj studio kojeg su vodile Zvjezdana Ladika i Slavenka euk. Studio je bio osnovan odmah nakon Drugog svjetskog rata i bio je dio Pionirskog kazalita pod vodstvom Boene Begovi i ure Devi-egina15.

12 Web stranica Studentskog centra u Zagrebu, www.sczg.hr, 19. lipnja 2007.

13 Vlado Habunek: Vlado Habunek, Straa i Straa

14 50 godina Zagrebakog kazalita mladih, Antonija Bogner aban, ZeKaeM, 1998.

15 isto

7

Predstave Pionirskog kazalita bile su pravi hitovi (1. predstava Pioniri na ljetovanju) govorei dananjim rjenikom.16

U HNK nakon povratka u obnovljenu zgradu (1969.)17, to se drame tie, moemo takoer rei da je repertoar bio redateljski i glumaki provokativan.18 Igrao se Krlea (cijela Glembajevska trilogija), Marinkoviev Kiklop, ali igrali su se i klasici, Habunekova kola za ene, Hamlet, Violiev Rikard Trei, Hasanaginica sa Ivkom Dabeti19, teta to je kurva i, kako to Boris Senker pie u monografiji Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu 1860.-1985., ... Te su predstave glumcima, redateljima i ustanovi donijele niz pohvala u novinskim prikazima, festivalske nagrade i, to je za ivot Drame neprijeporno najvanije, vrstim ali spontanim, nenametnutim sponama vezale publiku za teatar ...20 (Krajem sedamdesetih Drama HNK imala je preko 162 dramski izvedbi na velikoj pozornici tijekom sezone, a u godini 2005. imala ih je 5221.)

Moemo li danas rei da su kazalita vrstim, ali spontanim, nenametnutim sponama vezale publiku za teatar kako to kae Boris Senker ?

Nakon ovog iscrpnog istraivanja moe se rei da ta reenica danas, barem veinu mladih ljudi, ne vrijedi.

Uzroci niske zainteresiranosti za kazalite mlade populacije prema rezultatima ankete

Uzroci koji su doveli do stanja pokazanog u anketi su mnogobrojni, a svakako najvei je Domovinski rat 1991.-1995. Prestala je postojati jedna drava (druga Jugoslavija) i nastala je nova (Republika Hrvatska). Zavrio je socijalistiki sistem i poeo kapitalistiki. Mnoge institucije sistema koje su bile bitan faktor u kulturnom ivot su prestale postojati ili su promijenile svoje ciljeve, a pojavile su se neke nove.

Cijeli se dobro organizirani sustav uruio, a novi se nije uspostavio te je kazalite nastavilo koristiti modele i obrasce funkcioniranja koji vie nisu odgovarali novonastaloj zbilji. Najbolji primjer je injenica da se i dalje koristio model organizirane prodaje, a organizirano trite vie nije postojalo. Bitna razlika izmeu kazalita prije 1991. i kazalita danas oituje se u slijedeem: predstave za odrasle su organizirano gledali odrasli, mladi su organizirano gledali programe za mlade, a one za djecu su organizirano gledala djeca dok su danas djeca i mladi veinska publika za sve predstave bez obzira na to jesu li one namijenjene njima ili nisu i bez obzira na to htjeli oni to ili ne to kod njih stvara konstantan otpor prema kazalitu.

Valjalo bi navesti najvanije odrednice stanje koje se oitovalo u rezultatima istraivanja:

16 Zagrebako kazalite mladih, urednica Antonija Bogner aban

17 Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu, Vesna Kurelec, kolska knjiga, 1985.

18 Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu, Boris Senker, drama, kolska knjiga, 1985

19 isto

20 isto

21 Grad Zagreb: Programski pokazatelji kazalinih institucija

8

1. Rat i nepovoljna materijalna situacija u zemlji

S poetkom Domovinskog rata, kazalite je, kao i kultura openito prvo izgubilo svoje pozicije. U periodu od 1991.-1994. godine situacija u svim segmentima kazalita bila je izrazito nepovoljna. Zbog novonastale ratne situacije prioriteti stanovnitva postala su iskljuivo ratna zbivanja i njihov odjek u elektronskim i tiskanim medijima22 i sve izvan toga postalo je nepotrebno. Redovitih predstava za djecu i mlade gotovo da nije ni bilo osim po izbjeglikim kampovima i domovima, odnosno tamo gdje su boravila djeca i mladi koji su bili prognani. U Zagrebu, kazalini ivot za djecu i mlade u potpunosti je zamro osim rijetkih kazalinih neformalnih grupa, koje su se u to vrijeme poele pojavljivati kao ad hoc grupe sastavljene od ljudi koji su nekada radili za Muziku omladinu. Starija populacija koja je imala izraenu naviku odlaska u kazalite, bitno je osiromaila, a srednja klasa je gotovo nestala. Intelektualne i kulturne elite postale su onaj siromaniji dio drutva, a novim, naglo obogaenim elitama, kultura nije bila predmetom interesa.

2. Uspostavljanje trine ekonomije i prepozicioniranje Muzike omladine i ostalih institucija kulture

U brzoj tranziciji izmeu socijalizma u kapitalizama i trinu ekonomiju kazalite kao institucija je meu prvima izgubilo svoje dotadanje pozicije. Nije prelo na trini model funkcioniranja, nego je i dalje pokuavalo zadrati naslijeeni socijalistiki koncept, a to je kao posljedicu imalo da su se svi pozitivni efekti socijalistikih institucija kao to su Muzika omladina, animatori kulture, ili Koncertna direkcija, pretvorili u svoju vlastitu negaciju.

Djelatnost Muzike omladine, u osnovnoj postavci i namjeri prosvjetiteljska i vrlo pozitivna, gubitkom socijalistikih pretpostavki pretvorila se u svoju suprotnost i postala je glavnim uzrokom petrificiranja kazalinog sustava. Nakon nestanka institucije animatora kulture i organiziranog posjeta kulturnim programima, kazalita nisu prihvatila nove naine poslovanja, promidbe i prodaje, nego su se nastavile oslanjati na organiziranu prodaju u kolama, ovog puta ne vie u posebne termine matineja, nego u veernje termine i na regularni repertoar to je imalo devastacijski uinak kako na publiku tako i na repertoare kazalita. Pukokolska publika je dovoena i jo uvijek se dovodi na naslove neprimjerene njihovom uzrastu, a posljedice su suprotne od primarne namjere Muzike omladine da djecu i mlade senzibilizira na kazalite i na umjetnost uope od najranije dobi. Takva praksa nepovratno odbija mlade ljude od kazalita te oni postaju dio statistika o posjeenosti i popunjenosti publikom i svjedoe o dvojbenoj uspjenosti poglavito nacionalnih kua i dramskih kazalita. S druge strane, elei udovoljiti kolskim programima i na svaki nain osigurati kolsku tj. organiziranu publiku, kazalita su sve vie vodila rauna o zahtjevima lektire nego to su pratila suvremena kazalina zbivanja i suvremenu svjetsku dramatiku. Moe se rei da je kazalite ostalo u prolom vremenu postavi na taj nain servis za osmokolsku i srednjokolsku nastavu, a nije se okrenulo borbi za svoju publiku na principima trine utakmice i konkurencije u kojoj opstaju samo oni koji nude najbolje.

22 Najgledanija emisija HRT-a bila je TV Dnevnik

9

Razliku u cijeni od nominalne do trine cijene ulaznice nitko nije plaao i koliko je god ulaznica u odnosu na ostale Europske zemlje bila niska, ipak je bila skupa za neke slojeve stanovnitva (nezaposleni, ljudi na na ekanju, dragovoljci etc.) Vladalo je miljenje da bi kazalite i dalje trebalo biti najniih cijena, ako ne i besplatno. Ta navika koja se gradila gotovo 40 godina bila je izrazito jaka.

3. Podjela Ministarstava

1994. godine Ministarstvo prosvjete i kulture razdvojilo se na dva ministarstva pri emu je kazalite za djecu i mlade ostalo izvan polja interesa i jednog i drugog ministarstva. Ministarstvo kulture smatralo je da je kazalite za djecu i mlade u djelokrugu Ministarstva prosvjete, a Ministarstvo prosvjete smatralo je da je svako kazalite, pa tako i ono za djecu i mlade, u resoru kulture. Uz to, Ministarstvo prosvjete donijelo je odluku da e kolovanje postati besplatno, a to je znailo da su sve one aktivnosti, za koje se trebalo dodatno izdvajati, izbaene iz nastavnog programa. Pri tom nije donesena odluka da e drava ili grad na sebe preuzeti subvencioniranje ulaznica kazalita za djecu i mlade. Kazalite za djecu i mlade postalo kolateralna rtva odluke o besplatnom kolovanju. U tom periodu bez regulative najbre su se snali razni maioniari, pjevai lakih nota i slini umjetnici koji su nabavljali potvrde od razliitih ministarstva ne bi li uspjeli doi u kole i do djece i mladih.

4. zakon o poticanju kulturno umjetnikog stvaralatva

Sredinom 1996. Ministarstvo kulture donijelo je Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva23. Tim Zakonom omogueno je osnivanje umjetnikih organizacija ime je otvorena i zakonska mogunost osnivanja privatnih kazalita. Institucije javnog sektora do danas nisu uzele u obzir da se pojavila jedna drugaija mogunost organizacije kazalita, nisu shvatile da moraju poeti voditi rauna o novonastaloj situaciji. Za razliku od drugih segmenata drutva u koje je uao privatni sektor te je pri tom javni sektor morao promijeniti svoje pozicije, kazalite je (uz muzeje) postalo jedini segment drutva gdje se to nije dogodilo. Dolaskom nezavisnih TV postaja u Hrvatsku ak se i nacionalna televizija morala izmjestiti u te nove okvire, no hrvatsko institucionalno kazalite je ostalo autistino spram novonastale situacije. Ponovno je propustilo mogunost da se reorganizira. Na alost, izostala je i politika odluka da se pone sa reorganizacijom hrvatskog institucionalnog kazalita, a tako je ostalo i do danas

5. kompjuterizacija

Paralelno s navedenim okolnostima, tehnoloki napredak okupirao je vrijeme i svijest mladih ljudi: Dolo je digitalno vrijeme. Sve vie razliitih tehnikih i elektronskih naprava su dostupne i polako se percepcija mladog ovjeka okretala sa sluanja (to je bila karakteristika do devedesetih godina) na gledanje. For your eyes only kako je

23 Narodne novine 1996/43

10

govorio Vlado Habunek24, jer u kazalitu je ba iva rije ono to ga razlikuje od ostalih medija. injenica je da veina ljudi radije gleda televiziju nego da proita knjigu, ode u kazalite ili doivi umjetnost na neki drugi nain, da uope ne spominjemo vlastitu kreativnost. Najnovija tehnoloka dostignua izazivaju drastine promjene u ovjekovu spoznajnom procesu. Medijski i potroaki svijet vlada svakodnevicom. Je li uope potrebno prihvaati izazov koji nam postavlja umjetnost? Koliko je umjetnosti ovjeku potrebno? Koliko knjievnosti je potrebno djetetu? Koliko kazalita treba mladima? Pita se Wolfgang Schneider, profesor kulturne politike i dekan Univerziteta u Hildersheimu, Njemaka, predsjednik svjetskog centra ASSITEJ25

Usporedimo, nakratko, kazalite i kinematografiju. Kazalite i kinematografija bili su u slinoj situaciji zbog nagle ekspanzije i fenomenalne recepcije videa: Kino dvorane zatvarane su jedna za drugom jer se shvatilo da od drave nema pomoi i da se neto mora uiniti za opstanak. Tako su se, zahvaljujui privatno sektoru u vrlo kratkom vremenu poele otvarati multipleks dvorane. Kinematografija je otkrila svoj novi nain opstanka, prepozicionirala se i moe se rei, na dobrom je putu da opstane i da se dalje razvija.

Kazalite je nastavilo djelovati na jednak nain, uvjereno u vlastitu snagu i vrijednosti koje nita ne moe ugroziti udaljavajui se sve vie od onih za koje, zapravo, postoji.

Paradoks je u tome da iza kinematografije drava i grad nisu stali i ono se oporavilo, kazalita se materijalno iz godine u godinu podupire sve vie, a sve dublje tone u umjetniku i organizacijsku krizu.

U tome je velika razlika izmeu kazalita u Hrvatskoj i ostalim tranzicijskim zemljama. Primjerice u Poljskoj su se kazalita u devedesetima prestala financirati te su bili prisiljeni snai se u drugaijim okolnostima. U Hrvatskoj kulturna politika onemoguila je kazalitu da napravi korak ka zdravom funkcioniranju i prepustila ga naslijeenim modelima.

U devedesetima, kazalite je i dalje ignoriralo stvarnosti u kojoj je djelovalo. U zemlji je bio rat, a repertoari kazalita niim nisu odavali da su prisutni u toj zemlji. U Nacionalnoj kui igrao se Osman i Dubravka Ivana Gundulia, Kletva Augusta enoe, Kraa Marijinog kipa Kristijana Hrvoslava Bana, Ognjite Pere Budaka, DemetrovaTeute, Cesarev Sin Domovine, Propast Magnuma Ivana Aralice, Kulundiev korpion.26

Na te predstave, vie muzejskog nego kazalinog karaktera, dovodili su djecu i mlade. Djecu iz osnovne kole, trei razred, dovodili su na Osmana, na primjer. Danas se djeca od 9, 10 godina autobusima vode na Hasanaginicu.

Ako se eli djeci pokazati nacionalna kua, to se moe napraviti i bez toga da djeca moraju gledati sadraje koji ni na koji nain ne korespondiraju s njima i koja ih samo

24 Vlado Habunek, V&V Straa editions, 1994.

25 Kazalite za djecu, Biblioteka Mala scena, Wolfgang Schneider, 2002.

26 Nova hrvatska drama, Jasen Boko, Znanje 2002.

11

moe uvrstiti u uvjerenju da je kazalite neto to ne razumiju, to je dosadno i gdje nikako ponovno ne bi eljeli ii.

Zagrebako kazalite mladih prestalo je raditi predstave za djecu i mlade i okrenulo se drugaijem repertoaru. Sad se postupno vraa repertoar koji bi trebao biti sredinji s predstavama Mala sirena, udesna kapljica i dr. U tom vremenu pojavila se Mala scena kao kazalite koje je imalo viziju i ponudilo jedan novi koncept funkcioniranja. U toj odluci i lei tajna kasnijeg velikog uspjeha tog kazalita u, jer je ono u tom trenutku (1991.-1995.) bila jedina prepozicionirana kazalina alternativa za djecu i mlade u Hrvatskoj.

To je bilo vrijeme kad su se rodili sudionici nae ankete. Mladi od 14-18 godina, dakle, godite od 1989. - 1993. Ovi stariji kao djeca nisu ili u kazalite jer, kad je dolo vrijeme da krenu, sa 3 godine, bio je rat i ono to se zove slobodna prodaja za djecu praktiki nije postojalo. Vrtii i kole nisu vodili djecu u kazalite.

PPS poeo je ponovno besplatno voziti djecu, ali iskljuivo na sportske sadraje unato prosvjeda kulturnih institucija. Gradski ured za obrazovanje ostao je pri svome da se za kulturu mora plaati prijevoz. Dan danas prijevoz na sportske aktivnosti je potpuno besplatan, a prijevoz za kulturne aktivnosti plaa se u cijelosti.

Presudnu ulogu odigralo je i to to su mladi ljudi, roditelji naih sudionika ankete, u tom periodu do 1995. godine i sami prestali ii u kazalite.

Obitelj je, u krajnjoj liniji, uvijek mjesto odakle kreu dobre ili loe navike.

Novi kapitalizam poeo se itekako osjeati u Hrvatskoj i kazalite i kultura openito, nije bilo na ljestvici prioriteta tim novim ljudima, a kazalite je i dalje ostalo nezainteresirano da ponudi neto to bi privuklo tu novu publiku na predstave.

Kazalite funkcionira u trokutu: umjetnici - predstava - publika. Hrvatsko kazalite 21. stoljea nije se uspjelo pokrenuti i povezati ta tri segmenta. Moemo rei da je ostalo na prvoj instanci - umjetnici su dovoljni sebi samima, ve je predstava manje bitna, a publika ... Ona, barem ona mlada, pokazala je to misli o ovakvom kazalitu kroz ovo istraivanje.

Novi Zakon o kazalitima stupio je na snagu 1.1.2007. godine. On pokazuje da se hrvatsko kazalite odluilo restrukturirati iznutra. Ono to nas eka jest da se pone mijenjati i prema van, tj. da promijeni svoj repertoar i prilagodi ga novom vremenu, a da pri tom zadri svoju primarnu funkciju, estetsku funkciju ili kako to Peter Shaffer kae u svojoj drami Letice i Ljublist: kazalite mora podii, prosvijetliti i pouiti.

Fenomeni

Dola su neka nova djeca, ak su dobila i slubeno ime: homo zappiens, djeca koja su se rodila s mobitelom, daljinskim upravljaem i webom.

12

Od poetka devedesetih u kazalitu za djecu i mlade pojavilo nekoliko fenomena kojima bi kazalite trebalo posebno posvetiti panju ne bi li se prema njima moglo postaviti na pravi nain. 27

1. Fenomen crtanog filma - generacija o kojoj govorimo u ovom seminarskom radu vie nije generacija kojoj su se priale prie. To je generacija koja se uspavljivala s audio kasetama, a budila se s crtanim filmom. Od poetka devedesetih i nastanka neovisne televizije u Zagrebu (Z3) crtani filmovi postaju dio djeje svakodnevice. Prosjeno trajanje crtanog filma Tom i Jerry, na primjer, je izmeu 6 i 7 minuta. Budui da za djecu i mlade radim od 1974. u devedesetima sam primijetila da se koncentracija djece na jednu temu skrauje. Potvrda tom opaanju dogodila se igrajui Danila Harmsa Bajka 1997. u kazalitu Mala scena. Svaka slika u predstavi trajala je oko 6-7 minuta i primijetili smo da je to maksimalna koncentracija koju djeca imaju na dogaanje na pozornici i da se nakon tog vremena jednostavno mora neto drastino promijeniti da bi oni zadrali panju. U posljednjih deset godina intenzivno pratim taj fenomen s pozicije glumice ali i producenta i mogu rei da se ve u tih 10 godina ta koncentracija jo vie smanjila i to na vrijeme TV spota ili ak - reklame.

2. Fenomen glasne didaskalije - pod utjecajem televizije, videa, djeca i mladi su u zadnjih petnaestak godina navikli glasno komentirati ono to gledaju. Naprosto, kao da zaboravljaju da je kazalite ivi susret ivih ljudi. Taj osjeaj da je pred njima ivi ovjek toliko je umrtvljen svim moguim tehnologijama kojima su okrueni da se i u kazalitu ponaaju kao da su pred jo jednim elektronskim medijem. Mladi, uglavnom, ne razgovaraju o neemu izvan onoga to gledaju, no, postala je svakodnevna praksa da glasno komentiraju dogaaje na sceni. Pratei te komentare sa strane moe se dobiti neto kao didaskalije i moe se rei da se zaista radi o fenomenu koji jo sedamdesetih godina prolog stoljea bio nezamisliv.

3. Fenomen okretanja sa slunog na vizualno - kao to sam ve prije napomenula u posljednje vrijeme izrazito je vidljiv utjecaj vizualnih medija na mladog ovjeka. Sluanje je postalo osjet koji se sve manje upotrebljava. Sve je postalo vizualno. Bombardirani smo sa svih strana vizualnim senzacijama, a mladi ovjek, koji jo nema dovoljno izraenu kritinost, izloen je tom pogubnom utjecaju jo i vie. Statistike pokazuje da prosjeni Hrvat gleda TV 260 minuta dnevno. Ta ima pogubne posljedice po kazalite. Prenosi se isti nain gledanja s npr. tv reklama na kazalite. Kazalite je kompletna umjetnost koja mora pobuditi sve nae osjete. No, ako je osjet sluha na najboljem putu da zakrlja, moemo rei jedan od vanijih elemenata kazalita - rije, ostane nedosegnut. Rije ne uspijeva doi do mladog ovjeka, jer vie nije navikao sluati.

4. Fenomen poremeenog praga ujnosti - jo prije dvadesetak godina u kazalitu za djecu i mlade igralo se bez ikakvi dodatnih tehnolokih pomagala u smislu mikrofona. U bilo kojem prostoru se, za 100 ili za 500 djece, situacija je bila ista - igralo se bez problema. No, budui da djeca i mladi u sve veoj mjeri od poetka devedesetih nose slualice u uima, glazbu sluaju sve glasnije i glasnije, dogodilo se da i u malom kazalitu, kakvo je Mala scena,

27 fenomenima imena dala Vitomira Lonar

13

nije mogue izvoditi predstavu bez bubica. Nije problem u tome to glumci danas imaju slabije glasove nego su ih imali nekada. Publika, ova nova publika, odrasla u drugaijem okruenju, naprosto vie ne uje normalan ljudski glas. U kombinaciji sa Fenomenima broj 2 i 3 kazalite za djecu i mlade da bi uope dolo do svoje publike mora potraiti pomagala u tehnologiji.

5. Fenomen konzumiranja jela i pia u kazalitu - u materijalistikom svijetu u kojem ivimo, a u koji su sve vie uvuena djeca dogaa se da mladi u kazalinu dvoranu ulaze oboruani svim moguim prehrambenim artiklima od ipsa, tapia, okolada do kokica. Moemo rei da je to utjecaj ne samo materijalistikog drutva nego i utjecaj multipleksa u kojima je jesti kokice i piti coca-colu dio rituala odlaska u multipleks. Budui da se dananjoj djeci, kao to sam ve rekla, mijea osjeaj stvarnosti i iluzije, ivog ovjeka i snimke, tako ne vide nikakvog problema da glasno grickaju, otvaraju vreice, jedu, piju (to se takoer moe staviti u fenomen glasnih didaskalija!)

6. Fenomen izlaska iz kazalita prije kraja predstave i ne pljeskanja kao posljedica: izbacivanja kazalita i dramske umjetnosti iz nastavnog programa sve do 7 razreda (to se dogodilo, kako sam ve rekla, 1994.), ne odlaska u kazalite kad su bili mali i prekomjernog gledanja elektronikih medija, djeca vie ne znaju osnovna pravila ponaanja u kazalitu. U pravilu ustaju i odijevaju se prije nego je predstava zavrila, a pljeskati naprosto - ne znaju. U koli ih se to nije uilo, pretpostavljam da se to podrazumijevalo samo od sebe, kod kue im nitko o tome nije govorio i jedini nain je prije predstave obavezno govorenje o tome kako se u kazalitu ponaa i kako se na kraju pljee, jae ili slabije, ovisi o tome kakva je bila predstava.

7. Fenomen ne prihvaanja i ne pokazivanja emocija - budui da se od djece i mladih ljudi danas ne oekuje ba nita kad gledaju televiziju, video i ostale elektronske medije, oni nisu vie navikli niti pokazivati svoje emocije, ali nisu ih u stanju niti primati sa pozornice.To je posljedica kazalinih repertoara koji djeci i mladima nude samo sadraje koji nisu zahtjevni u emotivnom smislu. Sve vie lake zabave u kazalitima ve sada pokazuje svoje loe posljedice na generaciju o kojoj govorimo.

I na kraju, treba rei da je kulturna politika Republike Hrvatske dala svoj veliki doprinos sadanjem stanju kazalita u Hrvatskoj. Ostala je tradicionalna sa nekim elementima ad hoc kulturne politike. U jednom kraem vremenskom periodu (2000.-2003.) izgledalo je da se konano prelazni na strateko planiranje u kulturnoj politici, izraena je Strategija kulturnog razvoja Hrvatska u 21. stoljeu, ak je izglasana u Saboru u sijenju 2003., no, sadanja vlast odustala je od te Strategije, proglasila ju nevaeom i trenutano ne postoji konkretna strategija kulturnog razvoja zemlje. Na alost, nikad nisu doneseni mehanizmi provedbe Strategije 21 i ona nije zaivjela u stvarnosti niti prije nego je bila (na neobjanjivi nain) ukinuta. Dokument koji stoji na stranicama Ministarstva kulture28 i koji bi trebao biti zamjena za Strategiju 21. nedovoljan je i za poetak neke ozbiljnije rasprave, a kamo li da bi neka suvisla strategija kulture. Nije nevano rei da se u tom dokumentu kazalite niti ne spominje. Bez planiranja i sistema odluivanja nema napretka i sve dok kulturne elite ne naprave pritisak i same ne pokrenu inicijativu za promjenu tradicionalnog naina

28 www.min-kulture.hr, 5.12.2006.

14

planiranja u strateko planiranje, hrvatsko kazalite ostat e na mjestu, izgubljeno u vremenu i prostoru. A djeca i mladi ve sada su pokazali to misle o takvom kazalitu.

Zakljuak

to bismo mogli uiniti da mladima kazalite prestane biti dosadno?

Moemo odijeliti odgovore na ovo pitanje u dvije kategorije

1. globalno, na nivou dravne politike 2. lokalno, na nivou pojedinca

Da bi se jedna odreena kulturna politika mogla provesti u djelo i reformirati hrvatsko kazalite potrebna je politika volja. Kao i za sve, uostalom. Moemo taj problem pokuati rijeiti s dvije strane:

1. da se pojavi jaka linost s vizijom i stavom koja je spremna okupiti svoj tim i provesti ve unaprijed pripremljenu strategiju u djelo. Takvo to je malo vjerojatno u naem sistemu

2. Pokuati sustavno raditi na graanskoj svijesti i iriti krug ljudi koji su spremni ne gledati iskljuivo svoje male interese nego uloiti svoje vrijeme i znanje u drutveno koristan rad, reformu sustava.

Lokalno, moemo raditi na svijesti pojedinaca, obitelji, pedagoga, profesora, ljudi koji rade s mladima i za mlade i dugorono oekivati promjene.

Buenje graanske svijesti, buenje neprofitnog i privatnog sektora, to je najbolji nain za pokretanje promjena. A prije svega znanje. Edukacija svih segmenata koji mogu doprinijeti promjenama.

15

Najvaniji pokazateljiKako najee provodi slobodno vrijeme?

1,284,29 4,61 6,08

9,59 9,98

24,95

39,22ka

zal

ite

spo

rt

s cu

rom

, deko

m, dr

ut

vom

kino

osta

lo: za

raunalo

m, ita

nje,

slu

anje

glazbe

, pr

iroda

...

vani:

u pa

rki

u, kv

artu

, na

ulic

i

dom

a, TV

kafi

%

Iz ovog grafa moe se vidjeti da zapravo vie od 65% mladih ljudi provodi svoje vrijeme na neprihvatljiv nain. Kazalite kao izbor provoenja slobodnog vremena na posljednjem mjestu je sa samo 1,28% ispitanika.

Koju vrstu umjetnosti najvie prati?

2,96 4,04 5,31

39,5448,14

ostalo:likovna,Internet,

fotografija,...

kazalite knjievnost film glazba

%

Ovo je izrazito zanimljiv graf. Naime, u prethodnom je vidljivo da je kino kao izbor provoenja slobodnog vremena na predzadnjem mjestu sa svega 6% ispitanika. Ovdje je interes za film izrazito velik to pokazuje da su videoteke i televizija preuzeli veliki broj publike od kina, meutim, budui da je kino industrija na vrijeme shvatila da je na

16

trite stigla konkurencija i potraila izlaze na drugi nain (poslije u se na ovo vratiti) broj posjetitelja kina svakodnevno raste. Valja napomenuti da segment glazbe nije specificiran i tu je zajedno i klasina glazba narodna glazba, pop, rock, sve vrste glazbe. Vidi se da je vie mladih zainteresirano za kazalite kao umjetnost nego za odlazak u kazalite to je vrlo teko protumaiti. Najbolje se vidi to mladi zapravo misle o kazalitu iz ovog grafa: glupo, dosadno, nije cool, za trebere, radije potroe novac na neto drugo. Preko 60% mladih se zapravo kroz ovo pitanje negativno izraava o kazalitu. Mislim da je ovo dovoljan razlog za poticaj na sustavno razmiljanje o tome da se neto mora poduzeti.

U kazalite ide:

6,77

43,6

17,0424,85

7,73

jednommjeseno

nekoliko putagodinje

jednomgodinje

samo kadmoram sa

kolom

nikada

%

Mogli bismo rei da je ovaj graf pozitivan jer preko 60% mladih zapravo redovito idu u kazalite. No, taj graf treba pogledati povezano sa slijedeim:

17

U kazalite ide:

2 4,5811,46

32,68

49,26

sam s curom,dekom

ne idem s prijateljima s razredom

%

U skladu s odgovorima iz prolog pitanja, najvei broj ih ide s razredom (organizirani kolski posjeti)- 50%, a 32% ih ide s prijateljima, to se jednim dijelom preklapa s kategorijom s razredom, a 11% ih je reklo da ne ide u kazalite

U kazalite ne ide jer:

2 2,08 3,07 3,275,38 6,18 6,37

9,07

24,78

37,8

rae

potro

im na

dr

. st

var

i (kin

o,ka

fi)

skup

o je

ne

sjetim

se

, ne

mam

na

vik

u ni

potre

bune

mam

dr

ut

vo

jer ni

je co

ol, za

tre

bere

je

ne

da m

i se

osta

lo

nem

am vre

men

a

jer je

kazal

ite

dosa

dno,

glu

po i

ne zan

ima

me

tko

kae

da

ne

idem

?

%

ostalo: premalo se reklama, daleko mi je, nisam informiran, nije zabavno...

Od uenika koji su se negativno izjasnili spram odlazaka u kazalita, najei razlozi su da je kazalite je mladima dosadno, glupo i ne zanima ih (25%) Ostali odgovori ne da im se, kazalite nije cool, nemaju s kim, ne sjete se, skupo je, slabo se oglaava, nisu informirani...

18

Na izlazak u kazalite zadnji put te motivirao:51,84

18,1913,7 12,81

3,46

profesor ne treba menagovarati,

volim ii

frend dobra reklama nita me nemoe

nagovoriti

%

Oiti je presudan utjecaj pedagoga, profesora, ljudi koji rade s mladima. Ovaj graf pokazuje kako su ba ti profesori i pedagozi onaj segment za koje bi moda trebalo organizirati seminare, pitat ih za miljenje, s njima razgovarati ali svakako im omoguiti dodatnu edukaciju. Ono to su na okruglom stolu organiziranom u kazalitu Mala scena 22.02.2007. na temu Mladi i kazalite komentirali ba srednjokolski profesori jest da ni sa im nisu stimulirani da vode djecu i mlade u kazalite i da je to preputeno njihovoj slobodnoj volji. Kriteriji po kojima vode mlade u kazalite nisu jasni.

U kazalitu oekuje:50,25

19,9613,21 10,2 6,39

zab

avu

pred

stav

u o

kojoj

u du

gora

zm

ilja

ti

zgo

dne

glum

ce

vi

u oc

jenu

osta

lo:

dobr

upr

edst

avu i

glum

u, do

sadn

upr

edst

avu,

poru

ku/p

ouku

...

%

19

Ovaj graf pokazuje da je zabava ono to se najvie trai. ivimo u svijetu gdje se sve oko nas radi ne bi li nas zabavili i tu vidim veliku odgovornost kazalita da udovolji potrebama publike ali da se ne pretvori u jeftinu zabavu.

Koju vrstu predstava najvie voli?36,69

22,35 20,41

8,14 6,74 5,67

komedije ljubavnedrame

mjuzikle grketragedije

drugo:dobru

predstavuopenito,

mitoloke,psiholoke

teme, o

balet ioperu

%

Komedije i mjuzikli su mladima najzanimljiviji i vie od 50% mladih ih najvie voli gledati, ljubavne drame su na visokom drugom mjestu, a balet i opera je neto to mlade, moemo rei, uope ne zanima.

Zagrebaka kazalita imaju dobre predstave za mlade

7,34

34,87

46,22

8,253,3

u potpunostise slaem

slaem se niti slaemniti ne slaem

ne slaem se uope se neslaem

%

Moram priznati da je ovo jedan od grafova koji me najvie zabrinjava. Naime, pokazuje da je gotovo 50% mladih u velikom postotku indiferentno prema onome to

20

gledaju ili se moda ne smatraju kompetentnima suditi o zagrebakim kazalitima kao cjelini. Zapravo ovo zahtjeva dodatnu analizu.

Slae se s tvrdnjom:

6,53 9,1214,09

21,51

48,73

kazalite jeiva dosada

kazalite jecool

volimkazalite, ali

u malimkoliinama

cijeli je ivotpozornica

drae mi jekino

%

Samo desetak posto mladih misli da je kazalite cool, a gotovo 50% njih radije izabire kino. Iako je izgledalo da e kino preoteti publiku kazalitu jo davno u prolom stoljeu, izgleda da je tek sada situacija zabrinjavajua po kazalite. I to, po mom miljenju, vlastitom krivicom.

Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu izdao je knjigu Mladi uoi treeg milenija urednika Vlaste Iliin i Furia Radina iz kojeg izdvajam zanimljive rezultate istraivanja koji nam mogu pomoi da bolje sagledamo dananju situaciju mladih ljudi u usporedbi sa 1986. i 1999. godinom.

Mladi u tranziciji drutva Kako su promjene hrvatskog drutva utjecale na

promjene uz vrijednosnim sustavima i oblicima ponaanja mladih?

Studije Instituta za drutvena istraivanja, korisne za komparaciju i za raspravu: 1986. i 1999., na uzorku 1700 mladih (15-30 god.) u RH

U iskustvo dananje mladei inkorporirano je odrastanje u ratnom okruenju.

Mladi su izrazito senzibiliziran segment populacije na kojem se najranije mogu detektirati promjene koje se zbivaju u drutvu!

21

Vrijednosti sustav mladihUsporedba rangova vrijednosti 1986. i 1999. (% )

13

8,8

15,3

10,6

12,1

16,2

38,9

37,5

35

50,5

36

4,6

19,7

22,4

28,6

30,6

33

49,1

50,1

52,2

53,5

59,1

0 10 20 30 40 50 60 70

Politiko potvrivanjeNacionalnost

Medijski uspjehVlast

VjeraDrutveni poloaj

DokoliarenjeProfesionalni uspjeh

SamosvojnostPrivatnost

Materijalni poloaj

1999.1986.

Vidljivo je da je 1999. i odnosu na 1986. s etvrtog na uvjerljivo prvo mjesto doao - materijalni poloaj. Veliko poveanje ima i profesionalni uspjeh ali i dokoliarenje. Ove rezultate itekako treba imati u vidu pri analizi nae ankete.

Komparativni prikaz aktivnosti u slobodnom vremenu,nikada (%)

0

1020

304050

6070

8090

100

Dru

en

je s

pr

ijate

ljima

ili

de

kom

/cu

rom

Gle

dan

je TV

-a

i v

ide

a

Slu

aje

radi

jaIz

las

ci u

ka

fie

Slu

an

je ro

ck

gla

zbe

Sudje

lov

an

je u

ku

nim

po

slo

vim

a

ita

nje

no

vin

a

Izla

sc

i u di

sc

o kl

ubo

ve

Odla

sc

i na

tu

lum

e

Spa

va

nje

ili iz

lea

va

nje

ita

nje

knjig

a

Odla

sc

i na

iz

lete

i

etn

jeOd

las

ci u

ki

no

Odla

sc

i u c

rkv

u

Odla

sc

i na

ko

nc

ert

e

Odla

sc

i na

s

port

ske

pr

iredb

e

Igra

nje

PC i v

ide

o ig

ara

Akt

ivn

o ba

vlje

nje

spo

rto

m

Slu

an

je n

aro

dne

hl

azb

e

slu

an

je kl

as

in

e gl

azb

e

Odla

sc

i u ka

zali

te

Igra

nje

iga

ra n

a s

re

u

Pos

jeiv

an

je iz

lob

i

Pos

jeiv

an

je jav

nih

tr

ibin

a

Ba

vlje

nje

hum

an

itarn

im ra

dom

Ba

vlje

nje

polit

iki

m ra

dom

Nik

ada

(%

)

1986.1999.

Iz ovog grafa vidljivo je da je odlazak u kazalite na listi aktivnosti u slobodnom vremenu nikada, porastao od 1986. do 1999. sa 30 na preko 45%. Zabrinjavajui je podatak da je i itanje knjiga ak 20% na listi nikada. Posjeivanje izlobi u rubrici nikada skoio je na skoro 60%.

22

Da bismo mogli bolje razumjeti navike mladi vrlo je vano ispitati kakav je njihov odnos prema medijima i na koji nain koriste medije. S toga smo se odluili i na nekoliko pitanja s tog podruja.

Mladi i mediji

Najvie se informira putem:27,44 27,17

21,2 19,96

4,23

tisak TV Internet od prijatelja radio

%

Iz istraivanja Male scene

Iako smo imali predrasudu da mladi puno sluaju radio, nae istraivanje nas je u tome potpuno demantiralo. Radio je daleko na najnioj toki ponuenih odgovora. To da je tisak na prvom mjestu takoer nas je iznenadilo. Takoer smatram da je visoki postotak dobio Internet kao izvor informacija i izgledno je da e u vrlo skoroj budunosti Internet zasjesti na prvo mjesto. Mislim da je vrlo bitno za kazalita da vode rauna o ovim rezultatima, jer je u dananje vrijeme informacija klju uspjeha i kazalita tu injenicu ne bi smjela zanemariti.

Reklame/oglase najvie primjeuje na:

58,72

28,33

7,623,31 2,01

TV na ulici Internet radio drugdje

%

23

Oito je da su reklame izuzetno zanimljive mladim ljudima i tu televizija ima daleko najvei utjecaj. Kazalite se ne moe boriti s televizijom, ali sasvim sigurno moe nai naine da iskoristi tu istu televiziju u svoju korist.

I na kraju, predstava koja je dobila najbolje ocjene kod mladih su dobili Briljantin kazalita Komedija (4,69), mjuzikl i Magic act show kazalita Kerempuh (4,54). Ta bi se predstava mogla svrstati u kategoriju enetertaimenta.

Ovi stavovi mladih jasno pokazuju kako je kazalina umjetnost izvan njihovog interesa. Kada je o kazalitu rije, ono bi moralo postati iskljuivo laka zabava (show, entertainment) da bi moglo privui njihovu panju. Posljedica je to toga to kazalite u Hrvatskoj nije pratilo promjene koje su se dogaale i globalno i lokalno u posljednjih dvadesetak godina i nije se prepozicioniralo u odnosu na novu realnost. To je dovelo do toga da mladi vie nisu zainteresirani za kazalite pa je, premda statistiki podaci pokazuju drugaije, ono ostalo bez svoje publike.

Na mladima je budunost, a kakva je budunost kazalita i moe li ono raunati na mladu publiku?

Zato je, dakle, mladima kazalite dosadno? Zakljuak ankete29: najvei je razlog negativan stav o kazalitu, kao neto to

nije atraktivno i zanimljivo mladima Problem nije samo u mladima (ili nije uope u mladima!) nego u kazalitima

koja stvaraju programe koji nisu atraktivni ovom segmentu potroaa. Problem nepostojanje navike samostalnog odlaska u kazalite. Kako stvarati

naviku mladih prema kulturi i kazalitima?

Vitomira Lonar, direktorica kazalita Mala scena docentica na Akademiji dramske umjetnosti, odsjek Produkcije, vanjska suradnica

Literatura:

1. Nikola Batui, Povijest hrvatskoga kazalita, kolska knjiga Zagreb,1978. 2. Nikola Batui (ur.) Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu 1860-1985, kolska

knjiga, 1985. 3. Antonija Bogner aban (ur.) 50 godina Zagrebakog kazalite mladih, ZKM,

Zagreb, 2000. 4. Igor Mrdulja, Deset godina druenja,Teatar u gostima, Zagreb,1984., 5. Vlasta Iliin i Furio Radin (ur.) Mladi uoi treeg milenija, Institut za drutvena

istraivanja, Zagrebu, urednici 6. web stranice kazalita GDK Gavella, www.gavella.hr 7. web stranice Teatra ITD, www.sczg.hr 8. Sanjin Dragojevi, Ekonomski pregled, How to establish a new theatre

management in Central and Eastern European Countries, Zagreb,1993. 9. Wolfgang Schneider, Kazalite za djecu, , Biblioteka Mala scena, 2000,

urednik Ivica imi

29 Anketiranje provele Daniela Kos i Vitomira Lonar od rujna do prosinca 2006.

24

10. Jasen Boko, Nova hrvatska drama, Zagreb, Znanje 2002. 11. Vlado Habunek, V&V Straa editions, Zagreb, 1994. 12. Francoise Matarasso&Charles Landry,.Akt o usklaivanju: 21 strateka dilema

u kulturnoj politici, Vijee Europe, 2000