-
PREDLOG
Z A K O NO LOKALNIM IZBORIMA
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuju se izbor i prestanak mandata odbornika
skuptina jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: odbornici) i
gradonaelnika.
lan 2.
Graani biraju odbornike i gradonaelnika na osnovu slobodnog,
opteg i jednakog izbornog prava. Izborno pravo graani ostvaruju
neposredno, tajnim glasanjem.
Niko nema pravo da, po bilo kom osnovu, spreava ili primorava
graanina da glasa, da ga poziva na odgovornost zbog glasanja ili da
od njega trai da se izjasni za koga je glasao ili zato nije
glasao.
lan 3.
Odbornici se biraju na osnovu lista politikih stranaka i drugih
politikih organizacija, njihovih koalicija i lista koje predloe
grupe graana (u daljem tekstu: izborna lista).
lan 4.
Graani imaju pravo da preko sredstava javnog informisanja budu
ravnopravno, blagovremeno, istinito, nepristrasno i potpuno
obaveteni o izbornoj kampanji podnosilaca izbornih lista i
kandidatima s izbornih lista, kao i o drugim dogaajima znaajnim za
izbore.
Sredstava javnog informisanja duna su da u izbornoj kampanji
obezbede ravnopravnost, blagovremenost, istinitost, nepristrasnost
i potpunost u obavetavanju o svim podnosiocima izbornih lista i
kandidatima s tih lista, kao i o drugim dogaajima znaajnim za
izbore.
Izborna kampanja, u smislu ovog zakona, predstavlja sve javne,
politike, promotivne i druge aktivnosti podnosilaca izbornih lista
i kandidata s tih lista.
lan 5.
Odbornici i predsednik optine, odnosno gradonaelnik, biraju se
na period od etiri godine. Izbori za odbornike i gradonaelnika,
moraju se sprovesti najkasnije 30 dana pre kraja njihovog
mandata.
lan 6.
Odbornik ne moe biti zaposlen u optinskoj upravi i lice koje
imenuje, odnosno postavlja skuptina jedinice lokalne
samouprave.
Danom potvrivanja odbornikog mandata zaposlenom u upravi
jedinice lokalne samouprave poinje da miruje radni odnos.
Danom potvrivanja odbornikog mandata licima koje je imenovala,
odnosno postavila skuptina jedinice lokalne samouprave, prestaje
funkcija na koju su imenovani, odnosno postavljeni.Gradonaelnik, ne
moe biti odbornik skuptine
-
- 2 -
optine odnosno grada, vriti dunost u organima javnih slubi ili
preduzea koje osniva optina odnosno grad, niti dunost u dravnim
organima i organimateritorijalne autonomije.
lan 7.
Pravo da bira odbornika i gradonaelnika, ima graanin Republike
Srbije koji je srpski dravljanin, koji je navrio 18 godina ivota,
poslovno je sposoban i ima prebivalite na teritoriji jedinice
lokalne samouprave u kojoj ostvaruje izborno pravo.
Za odbornika i gradonaelnika, moe biti izabran graanin Republike
Srbije, koji je navrio 18 godina ivota, poslovno je sposoban i ima
prebivalite na teritoriji jedinice lokalne samouprave na kojoj je
predloen za odbornika ili za gradonaelnika.
lan 8.
Izbore za odbornike i gradonaelnike, raspisuje predsednik
Narodne skuptine.
Od dana raspisivanja izbora do dana odravanja izbora ne moe
protei manje od 30, ni vie od 60 dana.
Odlukom o raspisivanju izbora odreuje se dan odravanja izbora,
kao i dan od kada poinju tei rokovi za vrenje izbornih radnji.
Odluka o raspisivanju izbora objavljuje se u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
lan 9.
Izbore za odbornike i gradonaelnike, sprovode izborne komisije
jedinica lokalne samouprave i biraki odbori u skladu sa
zakonom.
II. IZBOR ODBORNIKA SKUPTINE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
1. Osnovne odredbe
lan 10.
Odbornici se biraju na etiri godine.
Danom potvrivanja mandata odbornika novog saziva prestaje mandat
odbornika prethodnog saziva.
lan 11.
Odbornicima iz prethodnog saziva prestaje mandat i u sluaju kada
se na konstitutivnoj sednici ne potvrde mandati svih odbornika
novog saziva, ako je mandat potvren najmanje onolikom broju
odbornika koji omoguava odluivanje skuptine na nain predvien
zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave.
lan 12.
U jedinicama lokalne samouprave u kojima ivi stanovnitvo
meovitog nacionalnog sastava omoguuje se srazmerna zastupljenost
pripadnika nacionalnih manjina u skuptini jedinice lokalne
samouprave, u skladu s Ustavom i ovim zakonom.
-
- 3 -
lan 13.
Izborne jedinice utvruje skuptina jedinice lokalne samouprave
svojom odlukom.
Odluku iz stava 2. ovog lana skuptina donosi veinom glasova od
ukupnog broja odbornika.
U jedinici lokalne samouprave se utvruje onoliko izbornih
jedinica koliko se odbornika bira u skuptinu jedinice lokalne
samouprave.
U sluaju izmene broja odbornika koji ine skuptinu jedinice
lokalne samouprave, odluku iz stava 2. ovog lana skuptina e doneti
na istoj sednici na kojoj je odluila o izmenama odredaba statuta o
broju odbornika.
Izmene broja odbornika i izbornih jedinica ne mogu se vriti u
periodu od raspisivanja izbora za odbornike do konstituisanja
novoizabranih skuptina jedinica lokalne samouprave.
Izborne jedinice se odreuju tako da u svakoj izbornoj jedinici
bude priblino jednak broj biraa.
Izuzetno od stava 7. ovog lana mogu se odrediti izborne jedinice
na brdsko-planinskom podruju u kojima se odbornik bira od strane
manjeg broja biraa u odnosu na druge izborne jedinice.
Protiv odluke skuptine jedinice lokalne samouprave iz stav 2.
ovog lana svaki odbornik moe izjaviti albu Upravnom sudu.
alba se podnosi u roku od osam dana od dana donoenja odluke.
U postupku po podnetoj albi sud shodno primenjuje odredbe zakona
kojim se ureuje postupak u upravnim sporovima.
2. Organi za sprovoenje izbora
lan 14.
Organi za sprovoenje izbora su izborna komisija jedinice lokalne
samouprave i biraki odbori.
Organi za sprovoenje izbora su samostalni i nezavisni u radu i
rade na osnovu zakona i propisa donetih na osnovu zakona.
Za svoj rad organi za sprovoenje izbora odgovaraju organu koji
ih je imenovao.
Svi organi i organizacije duni su da pruaju pomo organima za
sprovoenje izbora i da im dostavljaju podatke koji su im potrebni
za rad.
lan 15.
lanovi organa za sprovoenje izbora i njihovi zamenici mogu biti
samo graani koji imaju izborno pravo, kao i prebivalite na
teritoriji jedinice lokalne samouprave.
lanovima organa za sprovoenje izbora i njihovim zamenicima
prestaje funkcija u ovim organima kad prihvate kandidaturu za
odbornika.
lan 16.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave radi u stalnom
sastavu (imenovani lanovi )i proirenom sastavu (opunomoeni
lanovi).
-
- 4 -
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave radi u proirenom
sastavu od dana utvrivanja tog sastava do zavretka izbora.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave odluuje veinom
glasova lanova u stalnom, odnosno proirenom sastavu.
U sluaju da izborna komisija jedinice lokalne samouprave ima
paran broj lanova, odluka je doneta i ako za nju glasa najmanje
polovina lanova, pod uslovom da je za nju glasao predsednik
komisije.
Izborna komisija u svom radu shodno primenjuje zakon kojim je
ureen opti upravni postupak.
lan 17.
Izbornu komisiju jedinice lokalne samouprave u stalnom sastavu
ine predsednik i najmanje etiri lana koje imenuje skuptina jedinice
lokalne samouprave, na predlog odbornikih grupa u skuptini jedinice
lokalne samouprave srazmerno broju odbornika, a u proirenom sastavu
i po jedan predstavnik predlagaa kandidata, koji je predloio
kandidate za odbornike u najmanje dve treine izbornih jedinica u
jedinici lokalne samouprave.
Politike stranke i koalicije politikih stranaka nacionalnih
manjina koje predloe najmanje jednu treinu kandidata za odbornike
od ukupnog broja odbornika koji se bira imaju pravo na svog
predstavnika u proirenom sastavu optinske izborne kimisije.
Nijedna politika stranka ili stranaka koalicija ne moe imati vie
od polovine lanova u stalnom sastavu izborne komisije jedinice
lokalne samouprave.
U reenju o imenovanju predsednika i lanova izborne komisije
jedinice lokalne samouprave, pored linog imena predsednika, odnosno
lana, mora biti navedena njegova politika pripadnost ili naziv
stranke, odnosno stranake koalicije na iji je predlog imenovan.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave ima sekretara koga
imenuje skuptina optine. Sekretar uestvuje u radu komisije bez
prava odluivanja.
Predsednik, drugi lanovi izborne komisije jedinice lokalne
samouprave i njen sekretar imaju zamenike.
Za predsednika, zamenika predsednika, sekretara i zamenika
sekretara izborne komisije jedinice lokalne samouprave imenuje se
lice koje je diplomirani pravnik.
Predsednik, lanovi izborne komisije u stalnom sastavu, sekretar
izborne komisije i njihovi zamenici duni su da se struno usavravaju
u skladu sa programom edukacije koji utvrdi Republika izborna
komisija.
lan 18.
Izborna komisija danom proglaenja izborne liste istovremeno
reenjem utvruje koji podnosilac izborne liste ispunjava uslove za
odreivanje svojih predstavnika u proireni sastav ovog organa.
Reenje o ispunjenju ili neispunjenju uslova za odreivanje
opunomoenog predstavnika podnosilaca izborne liste u proireni
sastav izborna komisija dostavlja podnosiocu izborne liste u roku
od 24 asa od dana donoenja tog reenja.
Protiv reenja iz stava 2. ovog lana obezbeena je zatita po
postupku za zatitu izbornog prava koji utvren ovim zakonom.
-
- 5 -
Podnosilac izborne liste odreuje svog opunomoenog predstavnika u
izbornoj komisiji i o tome obavetava izbornu komisiju.
Izborna komisija utvruje proireni sastav u roku od 24 asa od
prijema obavetenja o licima koja ulaze o proireni sastav.
Podnosilac izborne liste koji ne odredi opunomoenog predstavnika
u izbornoj komisiji najkasnije pet dana pre dana odreenog za
odravanje izbora, gubi ovo pravo, a izborna komisija nastavlja da
radi i da punovano odluuje bez predstavnika ovog podnosioca izborne
liste.
lan 19.
Protiv reenja skuptine jedinice lokalne samouprave o imenovanju
predsednika i lanova izborne komisije u stalnom sastavu doputena je
alba Upravnom sudu u roku od 24 asa od donoenja reenja.
Pravo na albu iz stava 1. ovog lana ima svaki odbornik.
lan 20.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave:
1) stara se o zakonitosti sprovoenja izbora odbornika;
2) odreuje biraka mesta, pri emu naroito vodi rauna o
ravnomernoj rasporeenosti biraa na birakim mestima i o dostupnosti
birakog mesta biraima;
3) odreuje birake odbore i imenuje njihove lanove;
4) daje uputstva birakim odborima u pogledu sprovoenja postupka
izbora odbornika;
5) propisuje obrasce u skladu sa uputstvima Republike izborne
komisije i organizuje tehnike pripreme za sprovoenje izbora za
odbornike;
6) utvruje da li su izborne liste sainjene i podnete u skladu sa
propisima o izboru odbornika;
7) proglaava izborne liste ;
8) utvruje broj glasakih listia za biraka mesta i zapisniki ih
predaje birakim odborima;
9) utvruje rezultate glasanja u izbornoj jedinici i broj glasova
za svakog kandidata;
10) utvruje i objavljuje ukupne rezultate izbora odbornika;
11) podnosi izvetaj skuptini jedinici lokalne samouprave o
sprovedenim izborima za odbornike;
12) dostavlja podatke o sprovoenju i rezultatima izbora za
odbornike ministarstvu nadlenom za poslove lokalne samouprave,
republikom organu nadlenom za poslove statistike i Republikoj
izbornoj komisiji, u roku od 15 dana po zavretku izbora.
13) obavlja i druge poslove odreene ovim zakonom i propisima o
izboru odbornika.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave donosi poslovnik o
svom radu.
-
- 6 -
lan 21.
U svom radu izborna komisija jedinice lokalne samouprave shodno
primenjuje uputstva i druge akte Republike izborne komisije koji se
odnose na sprovoenje izbora za narodne poslanike.
Na traenje izborne komisije jedinice lokalne samouprave,
Republika izborna komisija duna je da daje objanjenja o primeni
odredaba zakona i drugih optih akata kojima je regulisan izbor
odbornika skuptine jedinice lokalne samouprave, u roku od osam
dana.
Objanjenja iz stava 2. ovog lana nisu obavezujua.
U sluaju kada izborna komisija jedinice lokalne samouprave ne
izvri poslove iz svoje nadlenosti u zakonskom roku, Republika
izborna komisija je ovlaena da ove poslove preuzme i obavi ih u
skladu sa odredbama ovog zakona.
Protiv reenja koja Republika izborne komisije donese u vrenju
ovlaenja iz stava 2. ovog lana doputena je alba Upravnom sudu.
lan 22.
Biraki odbor radi u stalnom i proirenom sastavu.
Biraki odbor u stalnom sastavu ine predsednik i najmanje etiri
lana.
U pogledu utvrivanja sastava birakog odbora u proirenom sastavu,
primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na izbornu
komisiju jedinice lokalne samouprave u proirenom sastavu.
Predsednik i lanovi birakog odbora imaju zamenike.
Biraki odbor imenuje se najkasnije deset dana pre dana odreenog
za odravanje izbora.
Reenje o imenovanju birakih odbora dostavlja se svim
podnosiocima potvrenih izbornih lista, u roku od 48 asova od
donoenja reenja.
lan 23.
Biraki odbor neposredno sprovodi glasanje, obezbeuje pravilnost
i tajnost glasanja, utvruje rezultate glasanja na birakom mestu i
obavlja druge poslove odreene zakonom.
Biraki odbor se stara o odravanju reda na birakom mestu za vreme
glasanja.
Blia pravila o radu birakog odbora odreuje izborna komisija
jedinice lokalne samouprave, u skladu sa uputstvima Republike
izborne komisije.
3. Kandidovanje i izborne liste
lan 24.
Kandidate za odbornike mogu predlagati registrovane politike
stranke, koalicije politikih stranaka i grupe graana, koje svojim
potpisima podri najmanje 30 biraa u izbornoj jedinici. Podnosilac
izborne liste mora imati kandidate u najmanje jednoj treini od
ukupnog broja izbornih jedinica u jedinici lokalne samouprave.
U optinama koje imaju manje od 20.000 biraa, izborne liste iz
stava 1. ovog lana, utvrene su kada predloene kandidate podri
najmanje 10 biraa u izbornoj
-
- 7 -
jedinici, odnosno najmanje 20 biraa u izbornoj jedinici u
optinama koje imaju od 20.000 do 30.000 biraa.
Podnosilac izborne liste odreuje imena kandidata po utvrenim
izbornim jedinicama.
Bira moe potpisati predlog samo za jednog kandidata u izbornoj
jedinici.
Ako je bira potpisao predlog za vie predloenih kandidata, kao
vaei smatrae se potpis na predlogu koji je ranije podnet izbornoj
komisiji jedinice lokalne samouprave.
Jedno lice moe biti kandidat samo na jednoj izbornoj listi i
samo u jednoj izbornoj jedinici.
lan 25.
U ime politike stranke ili grupe graana, predlog iz lana 19.
ovog zakona moe podneti samo lice koje je politika stranka ili
grupa graana ovlastila.
U ime koalicije stranaka, predlog iz stava 1. ovog lana podnose
najvie dva ovlaena lica.
Koaliciju politikih stranaka, u smislu ovog zakona, ine
registrovane politike stranke koje su se udruile radi zajednikog
uea na izborima.
Politike stranke koje ine koaliciju, svoje meusobne odnose
ureuju koalicionim ugovorom overenim u skladu sa zakonom kojim se
ureuje overa potpisa.
Grupu graana moe osnovati najmanje deset biraa zakljuenjem
pismeneg sporazuma koji mora biti overen u skladu sa zakonom kojim
se ureuje overa potpisa.
Visinu naknade za overu potpisa iz st. 4. i 5. ovog lana utvrdie
posebnim aktom ministarstvo nadleno za poslove pravde.
lan 26.
Politike stranke nacionalnih manjina i koalicije politikih
stranaka nacionalnih manjina mogu predlagati kandidate koje svojim
potpisima podri najmanje 10 biraa u izbornoj jedinici. Podnosilac
izborne liste mora imati kandidate u najmanje jednoj desetini od
ukupnog broja izbornih jedinica u jedinici lokalne samouprave.
Poloaj politike stranke nacionalne manjine dokazuje se uverenjem
koje izdaje organ nadlean za voenje registra politikih stranaka, u
skladu sa zakonom.
Podnosilac izborne liste uverenje iz stava 2. ovog lana
dostavlja izbornoj komisiji kada predaje izbornu listu.
Koaliciju politikih stranaka nacionalnih manjina u smislu stava
1. ovog lana mogu initi samo organizacije koje su kao politike
stranke nacionalnih manjina upisane u registar politikih
stranaka.
lan 27.
Na izbornoj listi se nalaze svi kandidati podnosioca liste po
utvrenim izbornim jedinicama.
Na izbornoj listi mora biti najmanje 30% kandidata manje
zastupljenog pola na listi.
-
- 8 -
Ukoliko izborna lista ne ispunjava uslove iz stava 2. ovog lana
smatrae se da sadri nedostatke za proglaenje izborne liste, a
predlaga liste bie pozvan u skladu sa ovim zakonom, da otkloni
nedostatke liste.
Ukoliko predlaga liste ne otkloni nedostatke iz stava 3. ovog
lana, izborna komisija odbie proglaenje izborne liste, u skladu sa
ovim zakonom.
lan 28.
Naziv izborne liste odreuje se prema nazivu politike stranke,
odnosno koalicije politikih stranaka koja podnosi listu, a u naziv
se moe ukljuiti ime i prezime lica koje politika stranka, odnosno
stranaka koalicija odredi kao nosioca izborne liste.
Lice odreeno kao nosilac izborne liste moe biti kandidat za
odbornika.
Uz naziv izborne liste grupe graana podnosilac odreuje bliu
oznaku te liste, a u naziv se moe ukljuiti ime i prezime kandidata
za odbornika koga grupa graana odredi za nosioca izborne liste.
lan 29.
Izborna lista se dostavlja izbornoj komisiji jedinice lokalne
samouprave najkasnije 15 dana pre dana odreenog za odravanje
izbora.
Izborna lista se dostavlja izbornoj komisiji jedinice lokalne
samouprave na posebnom obrascu, koji sadri:
1) naziv podnosioca izborne liste ;
2) oznaku izborne jedinice za koju se kandidat predlae;
3) prezime i ime kandidata.
Uz izbornu listu se izbornoj komisiji jedinici lokalne
samouprave dostavlja dokumentacija, i to:
1) potvrda o izbornom pravu za svakog kandidata, u kojoj je
naznaeno ime i prezime, datum roenja, zanimanje i lini broj
kandidata;
2) pismena izjava kandidata da prihvata kandidaturu;
3) potvrda o prebivalitu kandidata;
4) potvrda o dravljanstvu kandidata;
5) potpisi potrebnog broja biraa, koji je ovim zakonom utvren
kao uslov za predlaganje kandidata, na obrascu iji sadraj propisuje
izborna komisija jedinice lokalne samouprave;
6) potvrda o upisu u registar politikih stranaka ako je
podnosilac izborne liste politika stranaka ili koalicija politikih
stranaka;
7) koalicioni ugovor, odnosno sporazum o osnivanju grupe graana,
ako je podnosilac izborne liste koalicija politikih stranaka,
odnosno grupa graana;
8) uverenje o poloaju politike stranke nacionalne manjine ako je
podnosilac izborne liste politika stranka nacionalne manjine,
odnosno koalicija politikih stranaka nacionalnih manjina.
Na dokumentaciju iz stava 2. ta. 1) 3) 4) 6) i 8) ovog lana ne
plaa se taksa.
-
- 9 -
lan 30.
Izborna komisija propisuje oblik i sadraj obrasca za potpis
biraa koji podravaju kandidate za odbornike i stavlja ga na
raspolaganje uesnicima u izborima najkasnije u roku od tri dana od
dana raspisivanja izbora.
Potpis kojim bira podrava kandidata za odbornika mora biti
overen u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa.
Visinu naknade za overu potpisa utvrdie posebnim aktom
ministarstvo nadleno za poslove pravde.
lan 31.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave utvruje odmah, a
najkasnije u roku od 24 asa po prijemu izborne liste, da li je
izborna lista sa potrebnom dokumentacijom, podneta u odreenom roku
i sainjena u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ako nae nedostatke, izborna komisija jedinice lokalne samouprave
e, odmah, a najkasnije u roku od 24 asa, doneti zakljuak kojim
podnosiocu izborne liste nalae da, najkasnije u roku od 48 asova od
dostavljanja zakljuka, otkloni nedostatke na koje se u zakljuku
ukazuje.
Ako podnosilac izborne liste ne postupi po odredbama stava 2.
ovog lana ili ako je izborna lista podneta neblagovremeno, izborna
komisija jedinice lokalne samouprave e je u roku od 24 asa, reenjem
odbaciti.
lan 32.
Kad izborna komisija jedinice lokalne samouprave utvrdi da je
izborna lista podneta blagovremeno i da je pravilno sainjena,
odnosno da su u predvienom roku otklonjeni nedostaci, potvrdie je
svojim reenjem najkasnije u roku od 24 asa od njenog prijema,
odnosno od otklanjanja nedostataka.
U reenju o proglaenju izborne liste izborna komisija jedinice
lokalne samouprave navodi naziv izborne liste, naziv podnosioca
izborne liste i imena i prezimena svih kandidata sa liste ija je
kandidatura potvrena sa oznakom izborne jedinice u kojoj su
kandidati predloeni.
Reenje o proglaenju izborne liste izborna komisija jedinice
lokalne samouprave bez odlaganja dostavlja podnosiocu izborne
liste.
lan 33.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave e, najkasnije pet
dana po isteku roka za podnoenje izbornih lista, za svaku izbornu
jedinicu sastaviti liste kandidata, na koju e uvrstiti sve
kandidate koji su predloeni u skladu s odredbama ovog zakona.
Redosled kandidata na listi kandidata izborne jedinice utvruje
se po azbunom redu prezimena.
Na listi kandidata izborne jedinice, uz lino ime kandidata,
obavezno se navodi naziv izborne liste.
lan 34.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave javno oglaava liste
kandidata najkasnije narednog dana od dana njihovog utvrivanja.
-
- 10 -
Svaki predlaga kandidata ima pravo da u roku od 48 asova od dana
javnog oglaavanja liste kandidata izvri uvid u sve podnete predloge
i dokumentaciju podnetu uz njih.
lan 35.
Ako kandidat po donoenju reenja o proglaenju izborne liste bude
pravnosnanom sudskom presudom lien poslovne sposobnosti, izgubi
dravljanstvo Republike Srbije, promeni prebivalite, odustane od
kandidature ili ako nastupi njegova smrt, podnosilac gubi pravo da
predloi novog kandidata.
Podnosilac izborne liste moe povui predlog kandidata najkasnije
15 dana pre dana izbora.
4. Sprovoenje izbora
lan 36.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave duna je da za svaki
biraki odbor blagovremeno pripremi materijal za glasanje, a naroito
potreban broj glasakih listia, izvod iz birakog spiska, potvrde o
izbornom pravu, posebne slubene koverte za glasanje, kao i obrazac
zapisnika o radu birakog odbora.
Glasake listie priprema i overava izborna komisija.
Izborna komisija utvruje ukupan broj glasakih listia, koji mora
biti jednak broju biraa upisanih u biraki spsisak u jedinici
lokalne samouprave.
Izborna komisija kontrolie pripremu i overu glasakih listia i
odreuje broj rezervnih glasakih listia, koji ne moe biti vei od
0,3% od ukupnog broja glasakih listia.
Glasaki listii se tampaju na jednom mestu.
Podnosilac izborne liste dostavlja izbornoj komisiji imena lica
koja imaju pravo da prisustvuju tampanju, brojanju i pakovanju
glasakih listia i njihovom dostavljanju organima nedlenim za
sprovoenje izbora.
U optinama gde su u slubenoj upotrebi jezici nacionalnih manjina
glasaki listii se tampaju i na tim jezicima.
Izborna komisija blie utvruju sadrinu, oblik i izgled glasakih
listia, odreuje tampara, nain i kontrolu njihovog tampanja i
dostavljanje i rukovanje glasakim listiima.
lan 37.
Primopredaja izbornog materijala vri se najkasnije 24 asa pre
dana odravanja izbora.
Optinska uprava stara se o ureivanju birakih mesta i priprema za
svaki biraki odbor potreban broj glasakih kutija sa priborom za
njihovo peaenje, paravane za glasanje i pribor za pisanje.
Na dan izbora, pre poetka glasanja, biraki odbor utvruje da li
je pripremljeni izborni materijal za to birako mesto potpun i
ispravan, da li je birako mesto ureeno na nain kojim se obezbeuje
tajnost glasanja i da li glasanje moe poeti, to unosi u zapisnik o
svom radu.
lan 38.
Glasaki listi sadri:
-
- 11 -
1) oznaku da se glasa za izbor odbornika;
2) naziv jedinice lokalne samouprave i oznaku izborne
jedinice;
3) redni broj koji se stavlja ispred imena kandidata;
4) ime i prezime kandidata, prema redosledu utvrenom na listi
kandidata, sa naznakom predlagaa. Pored imena i prezimena mogu se
staviti i druge oznake kandidata, o emu odluuje optinska izborna
komisija;
5) napomenu da se glasa samo za jednog kandidata, zaokruivanjem
rednog broja ispred imena kandidata.
lan 39.
Bira glasa na birakom mestu na kome je upisan u biraki
spisak.
Bira moe da glasa i van birakog mesta na kome je upisan u izvod
iz birakog spsiska, pod uslovima i na nain utvren zakonom.
Nain glasanja van birakog mesta, kao i broj biraa koji su
glasali na taj nain unosi se u zapsinik o radu birakog odbora.
lan 40.
Bira glasa lino.
Bira glasa samo za jednog kandidata.
Glasa se zaokruivanjem rednog broja ispred imena kandidata za
koga se glasa, zaokruivanjem imena i prezimena kandidata, odnosno
tako da se nedvosmisleno moe utvrditi za kog kandidata je bira
glasao.
Bira sam presavija glasaki listi tako da se ne vidi za koga je
glasao i ubacuje listi u glasaku kutiju i odmah naputa birako
mesto.
5. Utvrivanje i objavljivanje rezultata izbora
lan 41.
Po zavrenom glasanju biraki odbor pristupa utvrivanju rezultata
glasanja na birakom mestu.
Biraki odbor utvruje broj neupotrebljenih glasakih listia i
stavlja ih u poseban omot koji peati, s naznakom na omotu da se
radi o neupotrebljenim glasakim listiima.
Na osnovu izvoda iz birakog spiska, biraki odbor utvruje ukupni
broj biraa koji su glasali.
Kad se glasaka kutija otvori, posle provere kontrolnog listia,
vaei glasaki listii odvajaju se od nevaeih.
Biraki odbor konstatuje broj nevaeih glasakih listia, unosi ga u
zapisnik i nevaee glasake listie peati u poseban omot, s naznakom
da se radi o nevaeim glasakim listiima, a potom utvruje broj vaeih
listia i broj glasova koji je dobio svaki kandidat pojedinano, to
takoe unosi u zapisnik.
Vaei glasaki listii stavljaju se u poseban omot sa naznakom da
se radi o vaeim glasakim listiima.
Nevaei glasaki listi jeste nepopunjeni glasaki listi, listi koji
je popunjen tako da se ne moe utvrditi za kog kandidata se glasalo
i listi na kome je zaokrueno vie od jednog kandidata.
-
- 12 -
Kad se utvrdi da je broj glasakih listia u glasakoj kutiji vei
od broja biraa koji su glasali ili u glasakoj kutiji nije naen
kontrolni listi, biraki odbor se rasputa i imenuje novi, a glasanje
na tom mestu ponavlja se.
lan 42.
Biraki odbor, po utvrivanju rezultata glasanja, u zapisnik o
svom radu unosi: broj primljenih glasakih listia, broj
neupotrebljenih glasakih listia, broj nevaeih glasakih listia, broj
vaeih glasakih listia, broj glasova datih svakom kandidatu
pojedinano, broj biraa prema izvodu iz birakog spiska i broj biraa
koji su glasali.
U zapisnik o radu birakog odbora unose se i primedbe i miljenja
lanova birakog odbora, kao i sve druge injenice od znaaja za
glasanje.
Zapisnik o radu birakog odbora potpisuju svi lanovi birakog
odbora.
Ako zapisnik ne potpiu svi lanovi birakog odbora, u zapisnik e
se uneti konstatacija i eventualni razlozi za nepotpisivanje
zapisnika.
lan 43.
Zapisnik o radu birakog odbora izrauje se na posebnom obrascu
koji se tampa u est primeraka.
U optinama gde su u slubenoj upotrebi jezici nacionalnih manjina
zapisnik o radu birakog odbora tampa se i na tim jezicima.
Prvi primerak zapisnika s utvrenim izbornim materijalom
dostavlja se izbornoj komisiji.
Drugi primerak zapisnika istie se na birakom mestu na javni
uvid.
Preostala etiri primerka zapisnika uruuju se predstavnicima
predlagaa kandidata koji su osvojili najvei broj glasova na tom
birakom mestu i to odmah ukoliko predlaga ima predstavnika u
birakom odboru, a ukoliko ga nema predstavnik predlagaa moe
preuzeti primerak zapisnika od izborne komisije u roku od 24
asa.
Ostali predlagai imaju pravo da, u roku od 24 asa od dana
dostavljanja materijala s birakog mesta izbornoj komisiji, od
izborne komisije dobiju overenu fotokopiju zapisnika s birakog
mesta.
lan 44.
Kad utvrdi rezultate glasanja, biraki odbor e bez odlaganja, a
najkasnije u roku od osam asova od zatvaranja birakih mesta,
dostaviti izbornoj komisiji jedinice lokalne samouprave zapisnik o
utvrivanju rezultata glasanja na birakom mestu, izvod iz birakog
spiska, vaee glasake listie u zapeaenom posebnom omotu,
neupotrebljene glasake listie u zapeaenom posebnom omotu, nevaee
glasake listie u zapeaenom omotu, kao i preostalu izbornu
dokumentaciju.
lan 45.
U roku od 24 asa od zatvaranja birakih mesta, izborna komisija
jedinice lokalne samouprave utvruje rezultate izbora za odbornike i
tome sainjava poseban zapisnik.
Po prijemu izbornog materijala sa birakih mesta izborna komisija
jedinice lokalne samouprave utvruje:
1) broj biraa upisanih u biraki spisak;
2) broj biraa koji su glasali na birakim mestima;
-
- 13 -
3) broj biraa koji su glasali van birakog mesta;
4) broj glasakih listia primljenih na birakim mestima;
5) ukupan broj neupotrebljenih glasakih listia;
6) ukupan broj nevaeih glasakih listia;
7) ukupan broj vaeih listia;
8) ukupan broj glasova koji je dobio svaki kandidat;
9) procenat glasova koji je osvojio svaki kandidat u odnosu na
ukupan broj biraa upisanih u izbornoj jedinici u kojoj je
kandidovan;
10) ukupan broj glasova koji je dobila svaka izborna lista ;
11) procenat glasova koji je osvojila izborna lista u jedinici
lokalne samouprave;
12) ukupan broj mandata koje su dobile pojedine izborne
liste;
13) imena kandidata pojedinih lista kojima je prema odredbama
ovog zakona dodeljen mandat odbornika.
Ukupan broj glasova koje je dobila izborna lista dobija se
sabiranjem glasova koje su dobili kandidati te izborne liste.
lan 46.
Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata koji je srazmeran
ukupnom broju dobijenih glasova .
U raspodeli mandata uestvuju izborne liste politikih stranaka
ili grupa graana koje su dobile najmanje 5% glasova od ukupnog
broja glasova biraa koji su glasali u jedinici lokalne samouprave,
izborne liste dvolanih koalicija politikih stranaka ili grupa
graana koje su dobile najmanje 7% glaosva od ukupnog broja glasova
biraa koji su glasali u jedinici lokalne samouprave, izborne liste
trolanih koalicija politikih stranaka ili grupa graana koje su
dobile najmanje 9% glasova biraa koji su glasali u jedinici lokalne
samouprave, izborne liste etvorolanih koalicija politikih stranaka
ili grupa graana koje su dobile najmanje 12% glasova biraa koji su
glasali u jedinici lokalne samouprave i izborne liste koalicija
politikih stranaka ili grupa graana koje ine vie od etiri lanice
koje su osvojile najmanje 15% glasova biraa koji su glasali u
jedinici lokalne samouprave.
Liste nacionalnih manjina uestvuju u raspodeli mandata i kada su
dobile manje od 5% glasova od ukupnog broja glasova biraa koji su
glasali u jedinici lokalne samouprave.
lan 47.
Izborna komisija raspodeljuje mandate primenom sistema najveeg
kolinika.
Mandati se raspodeljuju tako to se ukupan broj glasova koji je
dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojem od jedan zakljuno
sa brojem koji odgovara broju odbornika koji se biraju u skuptini
jedinice lokalne samouprave. Tako dobijeni kolinici razvrstavaju se
po veliini, a u obzir se uzima onoliko najveih kolinika koliko se
odbornika bira u skuptinu jedinicu lokalne samouporave. Svaka
izborna lista dobija onoliko mandata koliko tih kolinika na nju
otpada.
Ako dve ili vie izbornih lista dobiju iste kolinike na osnovu
kojih se dodeljuje jedan mandat, a nema vie neraspodeljenih
mandata, mandat e se dodeliti listi koja je dobila vei ukupan broj
glasova.
-
- 14 -
lan 48.
Mandati koji pripadaju odreenoj izbornoj listi dodeljuju se
kandidatima sa te liste prema procentu glasova koji su kandidati
osvojili u odnosu na ukupan broj upisanih biraa u izbornim
jedinicama u kojima su kandidovani.
Prvi mandat u okviru broja koji je pripao odreenoj izbornoj
listi izborna komisija e reenjem dodeliti kandidatu sa te liste
koji je osvojio najvei procenat glasova u nekoj od izbornih
jedinica. Postupak dodele mandata se ponavlja dok se ne raspodele
svi mandati koji pripali odreenoj izbornoj listi.
Ako dva ili vie kandidata sa jedne izborne liste osvoje isti
procenat glasova u svojim izbornim jedinicama, a za raspodelu je
preostao samo jedan mandat, on e se dodeliti kandidatu sa veim
brojem dobijenih glasova.
lan 49.
Rezultati izbora su konani kad je iscrpljen postupak za zatitu
izbornog prava utvren ovim zakonom.
Izborna komisija u roku od 24 asa od utvrivanja konanih
rezultata objavljuje rezultate izbora i izdaje odbornicima uverenje
da su izabrani.
Rezultati izbora objavljuju se u slubenom glasilu jedinice
lokalne samouprave.
Ako izborna komisija jedinice lokalne samouprave u propisanom
roku ne objavi rezultate izbora ili ne izda uverenja, ove poslove e
izvriti Republika izborna komisija u roku od narednih 48 asova.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave obavezna je da bez
odlaganja stavi na raspolaganje Republikoj izbornoj komisiji sve
izborne materijale potrebne za objavljivanje rezultate izbora i
izdavanje uverenja.
6. Ponovni izbori i prestanak mandata odbornika
lan 50.
Ponovni izbori sprovode se ako izborna komisija jedinice lokalne
samouprave ili nadleni vii sud ponite izbore zbog nepravilnosti u
sprovoenju izbora.
Ako se izbori ponite na pojedinom birakom mestu, glasanje se
ponavlja samo na tom birakom mestu.
Izborna komisija donosi reenje o ponavljanju glasanja.
Rezultati izbora utvruju se po zavretku ponovljenog
glasanja.
Ponovni izbori sprovode se najkasnije 15 dana od dana ponitenja
izbora u izbornoj jedinici, odnosno sedam dana od dana ponitenja
izbora na birakom mestu, na nain i po postupku utvrenim za
sprovoenje izbora.
Ponovne izbore raspisuje izborna komisija jedinice lokalne
samouprave.
Ponovni izbori se sprovode po listi kandidata koja je utvrena za
izbore koji su poniteni, osim kad su izbori poniteni zbog
nepravilnosti u postupku predlaganja kandidata.
lan 51.
Odborniku prestaje mandat pre isteka vremena na koje je
izabran:
1) podnoenjem ostavke;
2) donoenjem odluke o rasputanju skuptine jedinice lokalne
samouprave;
-
- 15 -
3) ako je pravnosnanom sudskom odlukom osuen na bezuslovnu kaznu
zatvora u trajanju od najmanje est meseci;
4) ako je pravnosnanom odlukom lien poslovne sposobnosti;
5) preuzimanjem posla, odnosno funkcije koje su, u skladu sa
zakonom , nespojive sa funkcijom odbornika;
6) ako mu prestane prebivalite na teritoriji jedinice lokalne
samouprave;
7) gubljenjem dravljanstva;
8) ako nastupi smrt odbornika;
lan 52.
Odbornik kojem je prestao mandat zbog izbora na funkciju
predsednika optine, odnosno zamenika predsednika optine, ostaje na
izbornoj listi i moe ponovo stei mandat odbornika u skladu sa ovim
zakonom, ako mu zbog razreenja prestane funkcija predsednika,
odnosno zamenika predsednika optine i ako postoji upranjeno
odborniko mesto koje pripada izbornoj listi sa koje je izabran.
Skuptina jedinice lokalne samouprave donosi odluku kojom utvruje
da je odborniku prestao mandat danom nastupanja sluaja iz stava 1.
ovog lana, osim u u sluaju podnoenja ostavke.
Mandat odbornika u sluaju podnoenja ostavke prestaje danom
donoenja odluke skuptine.
Odbornik moe podneti ostavku usmeno na sednici skuptine jedinice
lokalne samouprave, a izmeu dve sednice podnosi je u formi overene
pisane izjave.
Posle podnoenja usmene ostavke odbornika, skuptina bez
odlaganja, na istoj sednici utvruje da je odborniku prestao
mandat.
O ostavci koju je odbornik podneo izmeu dve sednice, skuptina je
duna da odlui na prvoj narednoj sednici.
Odbornik moe opozvati podnetu ostavku sve dok skuptina ne utvrdi
prestanak njegovog mandata.
U sluaju kada skuptina obavetenje o nastupanju sluaja iz stava
1. taka 2) do 8) ovog lana dobije na sednici skuptine, duna je da
bez odlaganja, na istoj sednici utvrdi da je odborniku prestao
mandat, a ako ovo obavetenje dobije u periodu izmeu dve sednice,
skuptina na prvoj narednoj sednici utvruje prestanak mandata
odbornika.
lan 53.
Kada odborniku prestane mandat pre isteka vremena na koje
izabran, mandat pripada izbornoj listi sa koje je izabran. Izborna
komisija reenjem dodeljuje mandat sledeem kandidatu na izbornoj
listi tog podnosioca, koji je od preostalih kandidata dobio najvei
procenat glasova.
Kada odborniku prestane mandat pre isteka vremena na koje
izabran, a na izbornoj listi sa koje je odbornik bio izabran nema
kandidata za koje podnosilac liste nije dobio mandat, izborna
komisija reenjem mandat dodeljuje odgovarajuem kandidatu sa izborne
liste koja koja ima sledei najvei kolinik.
Ako dve ili vie izbornih lista imaju isti sledei najvei kolinik,
mandat pripada izbornoj listi koja je dobila vei broj mandata.
Mandat novog odbornika traje do isteka mandata odbornika kome je
prestaomandat.
-
- 16 -
Od kandidata se pre dodele mandata pribavlja pismena saglasnost
da prihvata mandat.
Kandidatu za odbornika kojem se u skladu sa odredbama ovog lana
dodeljuje mandat, izborna komisija jedinice lokalne samouprave, u
roku od 24 asa od prijema pravnosnane odluke skuptine jedinice
lokalne samouprave o prestanku mandata odbornika, izdaje uverenje
da je izabran.
Odluka skuptine jedinice lokalne samouprave postaje pravnosnana,
u smislu odredbe stava 6. ovog lana, protekom albenog roka ako
protiv nje nije izjavljena alba, odnosno donoenjem sudske odluke
kojom se izjavljena alba odbacije kao neblagovremena ili nedoputena
ili odbija kao neosnovana.
lan 54.
Dnevni red sednice skuptine jedinice lokalne samouprave, na
kojoj se donosi odluka u vezi sa mandatima odbornika, skuptina
utvruje tako da se o mandatima odbornika odluuje pre ostalih taaka
dnevnog reda.
Ukoliko nadleno radno telo skuptine jedinice lokalne samouprave
ne dostavi blagovremeno izvetaj o razmatranju razloga za prestanak,
odnosno potvrivanje mandata odbornika, skuptina jedinice lokalne
samouprave moe doneti odluku u vezi sa mandatom odbornika i bez tog
izvetaja ako utvreno injenino stanje prua pouzdan osnov za
odluivanje.
Na odluke skuptine jedinice lokalne samouprave u vezi sa
prestankom, odnosno potvrivanjem mandata odbornika, doputena je
alba Upravnom sudu.
alba je doputena i u sluaju kada skuptina propusti da donese
odluke iz stava 3. ovog lana.
U sluaju osnovanosti albe iz stava 4. ovog lana, sud donosi
odluku kojom utvruje prestanak mandata, odnosno potvruje mandat
odbornika.
Pravo na albu iz st. 3. i 4. ovog lana imaju odbornici,
podnosioci izborne liste koja je uestvovala u raspodeli mandata,
kao i kandidati sa izborne liste koja je uestvovala u raspodeli
mandata.
alba iz stava 3. ovog lana podnosi se u roku od 24 asa od dana
kada je doneta odluka skuptine jedinice lokalne samouprave, a alba
iz stava 4. u roku od 24 asa od dana kada je zapoeta sednica na
kojoj skuptina propustila da doneseodluku o mandatima odbornika,
odnosno u roku od 24 asa od dana koji je odreen za odravanje
sednice ako sednica skuptine nije odrana.
Odluka po albi donee se najkasnije u roku od 48 asova od dana
prijema albe sa spisima.
7. Zatita izbornog prava
lan 55.
Svaki bira, kandidat za odbornika i podnosilac izborne liste ima
pravo na zatitu izbornog prava, po postupku utvrenom ovim
zakonom.
lan 56.
Bira, kandidat za odbornika i podnosilac izborne liste ima pravo
da podnese prigovor izbornoj komisiji jedinice lokalne samouprave
zbog nepravilnosti u postupku kandidovanja, sprovoenja, utvrivanja
i objavljivanja rezultata izbora.
Prigovor se podnosi u roku od 24 asa od dana kada je doneta
odluka, odnosno izvrena radnja ili uinjen propust.
-
- 17 -
lan 57.
Izborna komisija donee reenje u roku od 48 asova od prijema
prigovora i dostaviti ga podnosiocu prigovora.
Ako izborna komisija jedinice lokalne samouprave usvoji podneti
prigovor, ponitie odluku ili radnju.
lan 58.
Protiv reenja izborne komisije jedinice lokalne samouprave, moe
se izjaviti alba Upravnom sudu.
alba se podnosi preko izborne komisije jedinice lokalne
samouprave u roku od 24 od dostavljanja reenja.
alba odlae izvrenje osporenog reenja.
Izborna komisija jedinice lokalne samouprave duna je da odmah, a
najkasnije u roku od 12 asova, dostavi sudu primljenu albu, kao i
sve potrebne podatke i spise za odluivanje.
U postupku zatite izbornog prava sud shodno primenjuje odredbe
zakona kojim se ureuje postupak u upravnim sporovima.
Odluku po albi sud e doneti najkasnije u roku od 48 asova od
dana prijema albe sa spisima.
Odluka doneta u postupku po albi je pravnosnana i protiv nje se
ne mogu podneti zahtev za vanredno preispitivanje sudske odluke,
niti zahtev za ponavljanje postupka, predvieni Zakonom o upravnim
sporovima.
lan 59.
Ako sud usvoji albu, ponitie odluku ili radnju u postupku
predlaganja kandidata, odnosno u postupku izbora odbornika ili e
ponititi izbor odbornika.
Kada nae da osporenu odluku treba ponitititi, ako priroda stvari
to dozvoljava i ako utvreno injenino stanje prua pouzdan osnov za
to, sud moe svojom odlukom meritorno reiti izborni spor. Odluka
suda u svemu zamenjuje poniteni akt.
Ako je po prigovoru, odnosno po albi, ponitena radnja u postupku
izbora ili izbor odbornika, optinska izborna komisija jedinice
lokalne samouprave je duna da odgovarajuu izbornu radnju, odnosno
izbore, ponovi u roku predvienom ovim zakonom za ponovne izbore.
Rok se rauna od dana donoenja odluke o ponitavanju.
lan 60.
Mandat odbornika poinje da tee danom potvrivanja mandata.
O potvrivanju mandata odbornika odluuje skuptina na
konstitutivnoj sednici.
Konstitutivnu sednicu skuptine je duan da zakae predsednik
skuptine iz prethodnog saziva, u roku od sedam dana od dana
objavljivanja rezultata izbora, tako da dan odravanja sednice bude
najkasnije u roku od 30 dana od dana objavljivanja rezultata
izbora.
Ako predsednik skuptine iz prethodnog saziva ne zakae
konstitutivnu sednicu u roku iz stava 3. ovog lana, konstitutivnu
sednicu moe zakazati jedna treina odbornika iz novog saziva.
-
- 18 -
Konstitutivnom sednicom predsedava najstariji prisutni
odbornik.
Ako odbornik iz stava 5. ovog lana odbije da predsedava
konstitutivnom sednicom, pravo da predsedava ima najstariji
prisutni odbornik koji to prihvati.
O potvrivanju mandata odbornika, na osnovu izvetaja
verifikacionog odbora, skuptina odluuje javnim glasanjem. Prilikom
utvrivanja kvoruma, kao i u radu i glasanju na konstitutivnoj
sednici, mogu uestvovati kandidati za odbornike kojima su mandati
dodeljeni u skladu sa lanom 44. ovog zakona i koji imaju uverenje
da su izabrani.
Kada skuptina posle konstituisanja odluuje o potvrivanju mandata
novih odbornika, na sednici prilikom utvrivanja kvoruma, kao i u
radu i glasanju, pored odbornika, mogu uestvovati i kandidati
kojima su mandati dodeljeni u skladu sa lanom 48. ovog zakona i
koji imaju uverenje da su izabrani.
Protiv odluke donete u vezi sa potvrivanjem mandata odbornika
moe se izjaviti alba Upravnom sudu u roku od 24 asa od dana
donoenja odluke skuptine jedinice lokalne samouprave.
Pravo na albu iz stava 9. ovog lana imaju podnosioci izbornih
lista koji su uestvovali u raspodeli mandata, kandidati za
odbornike na ovim izbornim listama, kao i odbornici kojima je
potvren mandat ako im je odlukom o potvrivanju mandata povreeno
neko pravo ili na zakonu zasnovan interes.
Odluku po albi sud e doneti najkasnije u roku od 48 asova od
dana prijema albe sa spisima.
8. Trokovi sprovoenja izbora
lan 61.
Sredstva za sprovoenje izbora i finansiranje izborne aktivnosti
za izbor odbornika skuptine optine obezbeuju se u budetu jedinice
lokalne samouprave .
Na podneske i radnje u izbornom postupku ne plaa se taksa
9. Primena propisa o izboru narodnih poslanika
lan 62.
Odredbe Zakona o izboru narodnih poslanika (,,Slubeni glasnik RS
br. 35/00, 69/02 - dr. propis, 57/03 - US, 72/03 - dr. zakon,
18/04, 85/05 - dr. zakon, 101/05 - dr. zakon, 104/09 - dr. zakon,
28/11 US i 36/11), o izbornom materijalu, imenovanju u izborne
komisije i birake odbore, birakim mestima, o obavetavanju graana o
predloenim kanadidatima, o zabrani trajanja izborne propagande i
objavljivanju prethodnih rezultata ili procene rezultata izbora,
glasanju, utvrivanju i objavljivanju rezultata izbora, neplaanju
poreza i doprinosa za sredstva koja se isplauju kao naknada za rad
lica u organima za sprovoenje izbora i kaznama, shodno se
primenjuju na izbor odbornika, ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.
III. IZBOR GRADONAELNIKA
lan 63.
Kandidata za gradonaelnika mogu predloiti, posebno ili zajedno
politike stranke, koje svojim potpisima podri najmanje 3% biraa u
optini.
Kandidata za gradonaelnika moe predloiti i grupa graana koju
svojim potpisima podri najmanje 3% biraa u optini.
-
- 19 -
lan 64.
Gradska izborna komisija e, najkasnije pet dana po isteku roka
za predlaganje kandidata, utvrditi listu kandidata za gradonaelnika
po azbunom redu prezimena kandidata.
Na listi kandidata, uz lino ime kandidata, obavezno se navodi
naziv predlagaa
Zatita izbornog prava na izborima za gradonaelnika se sprovodi u
skladu sa odredbama za izbor odbornika
Odredbe o trokovima sprovoenja izbora za odbornike se shodno
primenjuju na izbor gradonaelnika.
lan 65.
Podnosilac predloga kandidata za gradonaelnika moe povui predlog
najkasnije do dana utvrivanja liste kandidata za gradonaelnika.
Svaki kandidat moe odustati od kandidature do dana utvrivanja
liste kandidata za gradonaelnika.
Predlog se povlai, odnosno odustanak se izjavljuje u pismenom
obliku.
lan 66.
Glasanje za gradonaelnika obavlja se glasakim listiem koga
priprema i overava optinska izborna komisija.
Glasaki listi sadri:
1) naziv grada;
2) oznaku da se glasa za izbor gradonaelnika;
3) redni broj koji se stavlja ispred imena kandidata;
4) ime i prezime kandidata, prema redosledu utvrenom na listi
kandidata, sa naznakom predlagaa.
lan 67.
Za gradonaelnika izabran je kandidat koji je dobio veinu glasova
biraa koji su glasali.
Ako ni jedan kandidat u prvom krugu glasanja ne dobije veinu
glasova biraa koji su glasali, u drugom krugu uestvuje dva ili vie
kandidata koji su dobili jednak i istovremeno najvei broj
glasova.
Glasanje u drugom krugu obavie se u roku od 15 dana, a izabran
je kandidat koji je dobio najvei broj glasova.
Ako i u drugom krugu glasanja vie kandidata dobije jednak i
istovremeno najvei broj glasova, glasanje se ponavlja u roku od
osam dana od dana utvrivanja rezultata, sve dok jedan kandidat ne
dobije najvei broj glasova.
lan 68.
Gradonaelniku prestaje mandat pre isteka vremena na koje je
izabran:
1) podnoenjem ostavke;
2) ako je osuen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje est
meseci;
3) ako je pravosnanom sudskom odlukom lien poslovne
sposobnosti;
-
- 20 -
4) ako mu prestane prebivalite na teritoriji optine;
5) gubljenjem dravljanstva;
6) ako vri poslove koji su zakonom odreeni kao nespojivi sa
funkcijom gradonaelnika;
7) u sluaju smrti;
8) opozivom;
9) u drugim sluajevima predvienim zakonom.
Predsednik Narodne skuptine raspisuje u roku od 15 dana od
prestanka mandata gradonaelnika izbore za gradonaelnika, ako do
isteka mandata gradonaelnika nije ostalo manje od est meseci.
lan 69.
Predlog za opoziv gradonaelnika mogu podneti, posebno ili
zajedno politike stranke, odnosno grupa graana, koje svojim
overenim potpisom podri najmanje 10% biraa u optini pod uslovom da
su potpisi skupljeni u roku od 15 dana.
Predlog za opoziv gradonaelnika moe podneti i skuptina grada
dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja odbornika na osnovu
odluke Ustavnog suda o povredi Ustava ili statuta grada od strane
gradonaelnika.
Vlada Republike Srbije moe podneti inicijativu za opoziv
gradonaelnika skuptini grada, ako oceni da se povereni poslovi ne
obavljaju u skladu sa zakonom.
Ukoliko inicijativu za opoziv gradonaelnika od strane Vlade
Republike Srbije podri skuptina grada dvotreinskom veinom ona se
smatra predlogom za opoziv gradonaelnikaO predlogu za opoziv
izjanjavaju se birai neposredno, tajnim glasanjem.
lan 70.
Gradonaelnik je opozvan ako je za njegov opoziv glasala veina
biraa koja je glasala.
IV. KAZNENE ODREDBE
lan 71.
Novanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za
prekraj politika stranka, koalicija odnosno druga politika
organizacija ili drugo pravno lice koje prikuplja potpise suprotno
odredbi lana 23. stav 4. ovog zakona.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u
politikoj organizaciji ili drugom pravnom licu novanom kaznom od
50.000 do 100.000 dinara.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i lice koje prikuplja
potpise novanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara.
V. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 72.
Odredbe ovog zakona o izboru odbornika skuptina jedinica lokalne
samouprave i izboru gradonaelnika primenjivae se od sprovoenja
prvih narednih izbora za odbornike skuptina jedinica lokalne
samouprave u pojedinim ili svim jedinicama lokalne samouprave i
izbora za gradonaelnika.
-
- 21 -
lan 73.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o
lokalnim izborima (,,Slubeni glasnik RS broj 129/07, 34/10 - US,
54/11), osim odredaba l.11. 15., 45. - 49. i 51. - 56. stav 7. koje
e se primenjivati do sprovoenja izbora za odbornike skuptina
jedinica lokalne samouprave po odredbama ovog zakona u pojedinim
ili svim jedinicama lokalne samouprave.
lan 74.
Na izbor odbornika i gradonaelnika shodno se primenjuju odredbe
Zakona o jedinstvenom birakom spisku (Slubeni glasnik RS, br.
104/09, 99/11).
lan 75.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
Slubenom glasniku Republike Srbije.
-
- 22 -
O B R A Z L O E NJ E
I . USTAVNI OSNOV
Ustavni osnov za donoenje predloenog zakona sadran je u odredbi
lana 97. taka 3. Ustava Republike Srbije kojom je, izmeu ostalog,
utvreno da Republika Srbija ureuje i obezbeuje sistem lokalne
samouprave; u odredbi lana 180. stav 3. Ustava kojom je utvreno da
se odbornici biraju na period od etiri godine na neposrednim
izborima tajnim glasanjem, u skladu sa zakonom; u odredbama lana
191. st. 4. i 5. Ustava kojim se propisuje da skuptina optine
odluuje o izboru izvrnih organa optine i da se izbor izvrnih organa
ureuje zakonom.
II. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA
Ustav Republike Srbije utvruje pravo graana na lokalnu
samoupravu, koje ostvaruju neposredno ili preko svojih slobodno
izabranih predstavnika (lan 180. st.1i 2. Ustava). Odbornici se
biraju na period od etiri godine na neposrednim izborima tajnim
glasanjem, u skladu sa zakonom (lan 180. stav 3. Ustava).
Iz izloenog proizlazi da je Ustav zakonodavcu prepustio da uredi
izborni istem koji e u najveoj moguoj meri omoguiti graanima da u
skuptinama u svojim jedinicama lokalne samouprave budu
reprezentovani na onaj nain koji e doprineti ostvarivanju njihovih
potreba i interesa i boljem i kvalitetnijem ivotu u lokalnoj
zajednici.
Vaei Zakon o lokalnim izborima donet 2007. godine, u sutini,
zadrao je proporcionalni izborni sistem na kojem je bio zasnovan i
Zakon o lokalnim izborima iz 2002. godine. Osnovne karakteristike
ovog sistema, koji je primenjen u poslednja dva izborna ciklusa,
jeste postojanje jedne izborne jedinice, glasanje za izborne liste
i izborni prag od 3% (Zakon iz 2002.) odnosno 5% (Zakon iz 2007.
godine).
Primena odreenih reenja iz ovih zakona u praksi je pokazala
velike nedostatke. Pre svega, graani nisu mogli da sutinski utiu na
izbor svojih predstavnika u skuptini, budui da je nakon zavretka
izbora, odbornike odreivao podnosilac liste, potpuno slobodno i bez
konsultacije birakog tela. Karakteristika ovog sistema je, dakle,
da u njemu graani mogu slobodno da glasaju, ali ne mogu i da
biraju. Time se, u velikoj meri, ugroava ustavni princip
neposrednosti izbora. Takoe, praksa je pokazala da podnosioci
izborne liste prilikom dodeljivanja mandata nisu vodili rauna o
ravnomernoj zastupljenosti kandidata iz razliitikih sredina sa
teritorije jedinice lokalne samouprave. Zbog toga, veliki broj
naseljenih mesta nije imao odbornike koji su mogli i eleli da
valjano zastupaju interese graana koji su nastanjeni na tim
podruijima. Veliki nedostatak postojeeg izbornog sistema jeste i da
on ne omoguuje vrednovanje izbornih rezultata kandidata koji su se
nalazili na izbornim listama, niti odraava odnos biraa prema
pojedinim kandidatima. To je dalje omoguavalo da se u skuptini nau
i odbornici koji, realno, nisu imali znaajniju podrku birakog
tela.
Zbog svega navedenog, sada se predlae reenje koje predstavlja
kombinaciju proporcionalnog izbornog sistema (primenjuje se
prilikom pretvaranja ukupnog broja dobijenih glasova jedne izborne
liste u broj mandata koje lista po tom osnovu dobija) i veinskog
sistema (primenjuje se prilikom dodeljivanja mandata kandidatima sa
te izborne liste). Na taj nain, u mnogo veoj meri se potuje volja
biraa i istovremeno jaa reprezentativnost skuptine jedinice lokalne
samouprave.
-
- 23 -
Zakon o lokalnim izborima iz 2007. godine je uneo veoma bitnu
novinu, time to je predvideo nadlenost okrunih, sada viih sudova u
reavanju izbornih sporova i omoguio sudsku zatitu odbornikih
mandata i u postizbornom periodu. Dosadanja sudska praksa u primeni
ovog zakona je pokazala da je uvoenje nadlenosti vieg suda
doprinelo veem kvalitetu sudskih odluka. Jo je bitnije da je ranije
postojea pravna praznina u oblasti prava na zatitu mandata konano
popunjena i da je stvoren pravni mehanizam za reevanje i ove vrste
sporova. Meutim, injenica je da jo uvek, iako u znatno manjoj meri,
postoji neujednaena pravna praksa u ovoj oblasti te, samim tim, i
odreeni stepen pravne nesigurnosti. U pojedinim sluajevima, neki
okruni sudovi su zauzimali pravne stavove koji su odudarali od
vladajue sudske prakse. Zbog toga, predlae se da nakon poetka rada
Upravnog suda svi izborni sporovi budu u njegovoj nadlenosti. Ovo
reenje je i pravno logino budui da se u izbornim sporovima shodno
primenjuju odredbe zakona kojim se ureuje postupak u upravnim
sporovima.
Predlae se uvoenje neposrednog izbora gradonaelnika u svim
gradovima Srbije. Ustavom Srbije je izriito predviena iskljuivo
biranje predsednika optina od strane optinskih odbornika ime se
ostavlja mogunost da graani sami u svojim gradovima biraju
gradonaelnike. Oni se biraju apsolutnom veinom izalih biraa, tj
relativnom u drugom krugu izbora. U poslednjih nekoliko decenija u
Evropi je sve vei broj drava koje se opredeljuju za neposredan
izbor gradonaelnika. Ovakvo reenje, pored toga to je omogueno
Ustavom Republike Srbije, daje veu legitimnost izvrne vlasti
izabrane od strane graana, a ne od uske grupe odbornika. Neposredni
izbori pruaju vie mogunosti nezavisnim kandidatima da uestvuju u
izbornoj trci sa strankama. Takoe, jasnijom podelom nadlenosti
izmeu izvrne vlasti i lokalne legislative jaa kontrolna uloga
skuptine. Neposredni izbori daju vei stepen svesti graanima o
ponuenim konceptima ime se jaa veza izmeu graana i suda
javnosti.
Dosadanja iskustva neposrednih izbora gradonaelnika (i
predsednika optina) se baziraju na iskustvima Zakona o lokalnim
izborima iz 2002. godine. Taj zakon je predviao veoma laku
proceduru opoziva gradonaelnika ime se sistem lokalne vlasti esto
dovodio u blokadu. Ovim zakonom predvia se model opoziva koji mora
biti utemeljen kako na irokom konsenzusu u lokalnom predstavnikom
telu tako i neposredno odobren od strane graana, tj od onih koji su
i birali gradonaelnika. Predvia se i politika odgovornost skuptine
grada ukoliko graani ne podre opoziv izabranog gradonaelnika. Time
e se stvoriti legitiman, funkcionalan i odriv model lokalne
samouprave blizak graanima.
III. OBJANJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINANIH
REENJA
U glavi I. Predloga zakona (l. 1. - 9.) u osnovnim odredbama se
odreuje predmet zakona, utvruje period na koji se odbornici i
gradonaelnik biraju, odreuje dan prestanka mandata odbornika
prethodnog saziva, definie aktivno i pasivno birako pravo, utvruje
procedura odreivanja izbornih jedinica u jedinicama lokalne
samouprave (u jedinici lokalne samouprave se utvruje onoliko
izbornih jedinica koliko se odbornika bira u skuptinu jedinice
lokalne samouprave), odreuje nadleni organ i procedura raspisivanja
izbora za odbornike i gradonaelnike i utvruje da se u jedinicama
lokalne samouprave u kojima ivi stanovnitvo meovitog nacionalnog
sastava, omoguuje srazmerna zastupljenost pripadnika nacionalnih
manjina u skuptinama.
U glavi II. Predloga zakona (l. 10. - 62.) u odnosu na organe za
sprovoenje izbora, u osnovi su zadrana dosadanja reenja, s tim da
su poslovi izborne komisije prilagoeni specifinostima predloenog
kombinovanog izbornog sistema. U sporu o zakonitosti reenja o
imenovanju stalnog sastava izborne komisije, kao i u
-
- 24 -
ostalim izbornim sporovima, utvreena je nadlenost Upravnog suda.
Bitnu novinu predstavlja i odnos koji se uspostavlja izmeu izborne
komisije jedinice lokalne samouprave i Republike izborne komisije.
Tako je, po predloenom reenju, Republika izborna komisija duna da
na traenje lokalne izborne komisije daje objanjenja o primeni
izbornih propisa, a ovlaena je i da preuzme i izvri poslove iz
nadlenosti lokalne izborne komisije ako ih ova ne izvri u zakonskom
roku. Time se otklanja mogunost vrenja opstrukcije i blokade
izbornog postupka, s tim da je u tom sluaju obezbeena i adekvatna
sudska kontrola rada Republike izborne komisije.
Jedna od najbitnijih novina u predloenom zakonu tie se postupka
kandidovanja. Naime, registrovane politike stranke, koalicije
politikih stranaka i grupe graana, kao podnosioci izbornih lista,
predlau svoje kandidate za odbornike po izbornim jedinicama.
Kandidata mora svojim overenim potpisom podrati najmanje 30 biraa
koji imaju prebivalite u datoj izbornoj jedinici, s tim da izborna
lista treba da sadri kandidate u najmanje jednoj treini izbornih
jedinica optine, odnosno grada. Izbornu listu podnosioca ine svi
njegovi kandidati po utvrenim izbornim jedinicama. U optinama koje
imaju manji broj biraa srazmerno je manji i broj potrebnih potpisa
podrke. Predloenim reenjem se definie koalicija politikih stranaka,
kao ovlaeni podnosilac izborne liste, utvruje se ko je ini, kao i
kako se ureuju meusobni odnosi njenih lanica. Takoe, predvien je i
nain osnivanja grupe graana kao uesnika izbora za odbornike. Inae,
obaveze stranaka nacionalnih manjina i koalicija politikih stranaka
nacionalnih manjina, bitno su umanjene, kako u pogledu broja
prikupljenih potpisa podrke po jednom kandidatu, tako i u broju
predloenih kandidata u odosu na ukupan broj izbornih jedinica.
Ureen je nain na koji se utvruje poloaj stranke nacionalnih manjina
i ko moe initi njihovu koaliciju.
Izbori se sprovode tako to bira glasa za samo jednog kandidata
od onih koji su predloeni u toj izbornoj jedinici. Ukupan broj
glasova koje je dobila izborna lista dobija se sabiranjem glasova
koji su dobili kandidati te izborne liste u svim izbornim
jedinicama. Kao i u vaeem zakonu, svakoj izbornoj listi pripada
broj mandata srazmeran ukupnom broju glasova, a izborna komisija ih
raspodeljuje primenom sistema najveeg kolinika. U raspodeli mandata
uestvuju izborne liste koje su dobile najmanje 5% glasova od
ukupnog broja glasova biraa koji su glasali u jedinici lokalne
samouprave. Ovaj izborni prag ne vai za liste nacionalnih
manjina.
Jedna od najbitnih novina u Predlogu zakona jeste da nakon
zavretka izbora, o dodeli mandata vie ne odluuju podnosioci
izbornih lista, ve mandati pripadaju kandidatima sa najveim
procentom osvojih glasova. Naime, mandati koji pripadaju odreenoj
izbornoj listi dodeljuju se kandidatima sa te liste prema procentu
glasova koji su kandidati osvojili u odnosu na ukupan broj upisanih
biraa u izbornim jedinicama u kojima su kandidovani. Prvi mandat u
okviru broja koji je pripao odreenoj izbornoj listi izborna
komisija reenjem dodeljuje kandidatu sa te liste koji je osvojio
najvei procenat glasova u nekoj od izbornih jedinica. Postupak
dodele mandata se ponavlja dok se ne raspodele svi mandati koji su
pripali odreenoj izbornoj listi.
Osim novih reenja koja se tiu izborne procedure, Predlog zakona
sadri i jedan broj odredaba koje imaju za cilj da otklone neke
dileme u dosadanjoj primeni vaeeg zakona. Stoga su detaljnije
regulisani rokovi i procedura po kojoj skuptina i sudovi postupaju
prilikom odluivanja o potvrivanju i prestanku mandata odbornika.
Iako odreena zakonska reenja, koja se odnose na postupak
zakazivanja sednica skuptine, utvrivanje dnevnog reda i odluivanje
o mandatima odbornika, po svojoj pravnoj prirodi pre spadaju u
poslovniku materiju, iskustva u primeni vaeeg zakona pokazala su da
je neophodno da se ova procedura detaljno razradi i obezbedi
postupkom sudske kontrole. Ovo zbog toga, to je parlamentarna
praksa
-
- 25 -
na lokalnom nivou obilovala primerima nepotovanja uobiajenih
demokratskih pravila ponaanja u funkcionisanju skuptine, kao i
najrazliitijim oblicima opstrukcije koja je imala za cilj blokadu
rada lokalnih organa vlasti i izigravanje izborne volje biraa.
Donoenje Zakona o izboru odbornika predstavlja sastavni deo
reforme izbornog zakonodavstva i za njegovu punu primenu neophodno
je da otpone i primena drugih zakona iz te oblasti, kao i iz
oblasti ureenja sudova. Zbog toga je prelaznim i zavrnim odredbama
Predloga zakona predviena odloena primena odredaba koje se odnose
na Dravnu izbornu komisiju i Upravni sud i to do poetka njihovog
rada. Do tada, njihove zakonom predviene poslove, obavljae
Republika izborna komisija, odnosno mesno nadleni okruni sudovi.
Takoe, predvieno je da se do poetka primene zakona kojim se ureuje
jedinstveni biraki spisak, na izbor odbornika shodno primenjuju
odredbe Zakona o izboru narodnih poslanika koje se odnose birake
spiskove.
U glavi III. Predloga zakona (l. 63. - 70.) gradonaelnik se bira
na neposrednim, tajnim izborima od strane svih punoletnih graana
koji imaju prebivalite na jedinici lokalne samouprave, tj. grada.
Da bi kandidat za gradonaelnika bio izabran, potrebno je da dobije
veinu od ukupnog broja izalih biraa. Ukoliko nijedan kandidat ne
uspe u tome, organizuje se drugi krug izbora gde se graani
opredeljuju za jednog od dva najbolja rangirana kandidata iz prvog
kruga. Kandidat koji dobije vie glasova biva izabran za
gradonaelnika.
Usled veeg legitimiteta gradonaelnika, ovim zakonom se proiruju
njegove nadlenosti u odnosu na izbor lanova optinskog vea koje on
sam postavlja i u odnosu na otean postupak opoziva. Razlog za to je
omoguavanje veeg stepena funkcionalnosti i efikasnosti izvrne
vlasti.
Kontrolna funkcija skuptine grada se sastoji od toga to i dalje
nijedna odluka ili bilo koji drugi gradski propis ne moe biti donet
bez njene saglasnosti ime je sutinska funkcija predstavnikog tela
ouvana.
U glavi IV. Predloga zakona (lan 71.) utvruje novane kazne za
prekraje.
U glavi V. Predloga zakona (l. 72. - 75.) ureene su prelazne i
zavrne odredbe, tako da e se odredbe ovog zakona o izboru odbornika
i gradonaelnika primenjivati od sprovoenja prvih narednih izbora za
odbornike i gradonaelnike. Zatim utvruje se prestanak vaeeg zakona
o lokalnim izborima osim odredaba koje su navedene. Odreuje se
primena odredaba zakona o jedinstvenom birakom spisku i da zakon
stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
RS.
IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOENJE ZAKONA
Za sprovoenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna
sredstva u budetu Republike Srbije.
V. RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donoenje ovog zakona po hitnom postupku se predlae iz razloga
kako bi se doprinelo to boljem ostvarivanju potreba i interesa
graana i njihovom kvalitetnijem ivotu u lokalnoj zajednici.