8/3/2019 Logistika [broj 1, septembar 2009.] http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-1-septembar-2009 1/52 Septembar 2009 LOGISITKA 1 VRATIMO DOSTOJANSTVO PREVOZNIKU I KORISTIMO NA[E RESURSE KRIZA ILI NESPOSOBNOST VLASTI DA UVEDE RED EDUKACIJA MENADŽERA DIGITALNI TAHOGRAF LOGISITI^KI CENTRI ISSN 1840-4928
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Redakcija: Prof. dr Faruk Jašarević, Marijan Banelli, prof. dr Nada Barac,prof. dr Pavle Gladović, prof. dr Ivan Dadić, Fuda Klisura, mr Žarko Šantić,prof. dr Života Radosavljević, prof. dr Ivan Bošnjak, Željko Matoc, mr NihadHalilović, mr Nebojša Zdravković
Tehnička obrada i dizajn: Srđan Ivanković
[tampa: GRAFID d.o.o. Banja Luka
Cijenjeni čitaoci...
Logistika je most koji povezuje proizvodne sisteme, trgovačke sisteme i razneklijente na tržištu sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda. Logističkisistem čine podsistemi, transport, skladištenje, zalihe, pakovanje, poručivanje,marketing i distribucija. Ako jedan od podsistema ne funkcioniše, Vi nećeteimati potpunu uslugu, nema proizvodnje i sl. Svjetske kompanije u oblasti industrije, trgovine, transporta i uslužnih djela-tnosti su nezamislive bez stručnjaka za logistiku i to na najvišem nivouupravljanja kompanijama. Bez logistike ne može ni vojska, ni medicina, a nemogu ni olimpijske igre, a posebno pokretanje novog ambijenta privlačenja
investicija i novog imidža zemalja u tranziciji kao što je i prostor Balkana, atime Bosne i Hercegovine. Svaka djelatnost zahtjeva vrhunski kvalitet podrške u snabdijevanju materijal-nim i informacionim tokovima. Časopis “Logistika” je prostor koji kreira novezahtjeve kako prema ambijentalnim uslovima poslovanja na širem prostoruBosne i Hercegovine, tako i cjelokupne jugositočne Evrope. Namjera je, daizgradimo, sa Vama, imidž regije za privlačenje stranih investicija, pokretanjai prestrukturiranja privrednog i cjelokupnog tranzicionog toka. Činjenicada bez aktivne mreže i svojevrsne virtuelne berze, te agresivnog medijskogmarketingškog nastupa, nema nametanja prostora regije kao regije prospe-ritetnog i protabilnog prostora u BiH, svjesni smo da samo animiranjemlogističkih potencijala možemo drugima kazati: Mi, mi postojima i bavimo selogistikom.
Pred Vama je prvi broj edukativno-marketinškog časopisa “Logistika”, okos-nicu predstavljaju karike logističkih lanaca od teoretsko-edukativnih članaka,marketinga, predstavljanja, do savjeta, preporuka i zaključaka.U ovom prvencu predstvaljamo novosti iz svijeta logistike sa centralnimtemama vezanim uz međunarodni drumski transport tereta i opasnih materi- ja. Za Vas kazuju predsjednik Uprave NO hrvatskih cestovnih prijevoznika,predsjednik uprave Udruženja međuarodni transport Banja Luka, predstavni-ci nauke, menadžeri, predstavljamo Vam dostignuća kompanija Volvo, Renaulti DAF, Schmitz Corgobull, Euroherc, Unicredit bank Banja Luka, Euroshell,predstavljamo Vam “ko je ko” u BiH sa aspekta logistike. I to nije sve…
“Mi, mi to tako radimo!” Neka nam je sretno
R I J
E Č
U R E D N I K A
Autorski tekstovi štampani su na jezicima država iz kojih potiču autori
Udruženje MEĐUNARODNI TRANSPORT, je dobrovoljno, neproftno, apolitičko, nevladino i samostalno udruženje pre-voznika u drumskom saobraćaju koji prihvataju njegov Statut. Osnovano je 11. aprila 2009. godine u Banjojluci na inicijativu102 transportna preduzeća.
VIZIJA Naša vizija je da imamo vodeću ulogu u unapređenju djelatnosti logistike i prevoza u drumskom saobraćaju u Bosni I Her-cegovini.
MISIJA Da zaštitimo i unaprijedimo poslovanje naših članica kroz raznolikost usluga koje pružamo, zastupanje, inormisanje i inovi-ranje znanja.
VRIJEDNOSTI Liderstvo, Proesionalizam, Odgovornost, Pravičnost, Timski rad, Inormisanost, Pouzdanost, Raznovrsnost.
Unaprijeđenje poslovanjaPoboljšanje usluga koje podržavaju napore članica da razviju i unaprijede svoje poslovanje.
Posredovanje i zastupanje Podržavanje i unaprijeđenje djelatnosti prevoza u drumskom saobraćaju kroz direktan ili indirektan uticaj na one koji imajuvažnu ulogu u donošenju odluka u vezi sa djelatnošću naših članica, u zemlji i inostranstvu.
Imidž Poboljšanje imidža članica i Udruženja.
Ljudi i organizacija
Uspostavljanje i promovisanje usluga koje će povećati efkasnost rada zaposlenih u preduzeću kroz unapriheđenje orga-nizacije preduzeća, i koje će podržati ljude koji već rade i koji će raditi u ovoj djelatnosti.
Bezbjednost i sigurnost Pružanje usluge, uvođenje standarda, i prezentovanje najbolje prakse, a sve u svrhu obezbjeđivanja bezbjednog i sigurnogokruženja za korisnike usluga naših članica, same članice i njihove zaposlene, kao i društvo u cjelini.
Razvoj Udruženja Ojačati Udruženje kako bi bolje služilo svojim članicama.
Članstvo Članstvo u Udruženju je dobrovoljno.Postoje tri oblika članstva u Udruženju:
• Redovno članstvo
- Redovan član je preduzeće ili preduzetnik čija je djelatnost drumski prevoz robe ili putnika
• Pridruženo članstvo
- Pridruženi član je preduzeće, preduzetnik ili fzičko lice koji vide interes u članstvu u Udruženju
• Počasno članstvo
- Počasni član je preduzeće, preduzetnik ili fzičko lice koje ima posebne zasluge u radu i razvoju Udruženja.
► Prevoznici u Bosni i Hercegoviniimaju jedinstven stav o dva osnovnapitanja. Mi, mi nemamo rezerveprema dva osnovna pitanja: Kakovratiti dostojanstvo prevoznicima?Gdje su naši resursi?
Naime, opšte poznata situacijasa aspekta globalne ekonomskekrize je ušla u naše svakodnevnoprivređivanje, prevoznici su prviosjetili udar olujnih vjetrova krize,prvi su krenuli u restruktuiranjetransportne industrije. Intimne pričeizmeđu menadžera transportnihkompanija i ideje kojom se vodio pri-likom pokretanja svog, u najvećembroju slučajeva, porodičnog biznisa,stavila su pred nas više dilemma
koje vode ka koracima uspješnogdomaćina, privrednika, lidermenadžera.
Zajednička ideja je pokre-nuti raspoložive resurse u ciljupoboljšanja ambijenta privređivanja.Naprosto, transporteri Bosne iHercegovine su uložili ogromannovac ili jednostavno za svako radnomjesto vozača su izdvojili 200.000KM, sa pravom očekujući da seuoči ovakav način investiranja kod
domaće administracije. Promišljanjeprevoznika u Bosni i Hercegovinisu iznjedrili dva osnovna stuba ilipostulate zajedničkog rada na svimnivoima: vratiti dostojanstvo pre-voznika i koristiti resurse.
Kad govorimo o vraćanju dostojan-stva prevozniku, mi stvari nazivamopravim imenom, prevoznici u BiHsu izvozna grana privrede, 95%našeg prometa, obrtnih sredstava
dolaze od ino kupca. Izvozna granaprivrede koja nema nikakve ben-ecije, povlastice, nema svoj dig-nitet, uništeni smo dugogodišnjim
nemarom za transportnu industriju,uopšte. Kako se ne bi zaboraviliu nabrajanju institucija, realno jeocjeniti sve institucije. Jednostavno je objašnjenje, prevoznici u BiH od01.01. svake godine imaju 15.000 KM
obaveza, u prosjeku više novčanihizdataka nego naši susjedi – komšije.
Tragom ovakog stanja, mi smoprimorani da pokrenemo inicijativei da kažemo svim nadležnim, da mipostojimo, iz tog razloga je stasaloUdruženje međunarodni transport,iz tog razloga smo kroz organeSpoljnotrgovinske komore Sektor zatransport i komunikacije preuzeliinicijativu.
Nažalost moramo priznati, još uvijeknas ne doživljajavaju kao partnere.Vrijeme je da vratimo dostojanstvokroz sljedeće mjere : - Međunarodni drumski/ces-tovni transport je izvozna granabosanskohercegovačke privrede - Takse moraju biti u prosjeku sazemljama u regiji (CEMT 25 KM,registracija 300 eura, i dr); - Transparetnost na prvom mjestu - Granična policija mora uvažavatii dostojanstveno se odnositi prema
nama; - Kroz carinske procedure stimuli-sati izvoz, smanjiti zadržavanje do30 minuta; - Ministarstva su resorna i moraju sebrinuti o nama, aktivno pregovarati- Komorski sistem mora postatiservis privrednika: - Mi, mi nismo neobučene“šoferčine”, mi dovozimo robu unajudaljenije selo, izvozimo u zadatomjesto, mi smo dio društvene zajed-
nice; - Ambasadori trebaju znati da uekonomskoj razmjeni učestvuje itransportna industrija.
U jednom sam pismu napisao, trans-portno sredstvo nema prex etničkegrupe, nego marke i tipa vozila,podržavam inicijativu gospodinaDel Boca: Samo ujedinjeni pre-voznici su sila. Vrijeme je da vratimo
dostojanstvo. Drugi postulat je resurs,međunarodni drumski prevoznikima dva osnovna resursa kojaproističu iz međunarodnih sporazu-ma, Ugovora, dogovora i sl., a to suCEMT dozvole i bilateralne dozvole.Ovo su naši resursi, pripadaju samoprevoznicima i nemaju pravo nikogda uslovljavaju, nemaju pravo da nasdijele, nemaju pravo da nam zabranekorištenje resura.
Ako su naši resursi, onda je red daih domaćinski koristimo. Prevozniciznaju šta je domaćinski odnos premaposlu, prema vrijednostima i zato: - Tražimo odmah jasne kriterije zaraspodjelu CEMT dozvole uz bodo-vanje 60240 po koecijentu 1, a ostalisa 0.25. - Tražimo javno objavljivanje svihdistribuiranih bilateralnih dozvola - Tražimo da se sa 01.01. dodijeleresursi transportnim kompanijamatransparetno.
- Tražimo da se stimuliše izvoz ikupujmo-vozimo domaće. - Tražimo hitno apliciranje premasredstvima za EKO norme i stan-darde, subvencioniranje vozilaEURO-5 prilikom kupovine.
Otvoreno pismo upućujem u imeprevoznika Bosne i Hercegovine,u ime svakog transportera odTrebinja do Cazina od Bijeljine doPosušja, gospodo, u administraciji
vrijeme je za promjene, vrijeme da sepokrenete iz ustajale bare jer samoUJEDINJENI PREVOZNICI PRED-STAVLJAJU SILU, A MI TO JESMO.
VRATIMO DOSTOJANSTVOPREVOZNIKU I KORISTIMO
NAŠE RESURSE
Milan Gačić
Otvoreno pismo prevoznicima Bosnei Hercegovine
Milan Gačić, član odbora udruženje
međunarodnih prevoznika BiH Predsjednik Uprave Udruženja
kako pratim prijevozničku populac-iju došao sam do konstatacije da onošto danas nazivamo „krizom“ pri- jevoznici preživljavaju od kada znajuza sebe. Ključna riječ koja ocrtava tokonstantno stanje je likvidnost. Nar-avno, da jačina stupnja likvidnostiovisi o općem stanju gospodarstva.Danas kada smo svjedoci propastineoliberalnih ideja, o čijoj besmis-lenosti sam pisao još prije desetakgodina i izazivao podsmjeh „velikih
ekonomista“ , nije da likujem nadsvojom dalekovidnom procjenom,ali mi je drago da sada veliki zagov-ornici neoliberalizma nemaju teksta.Tada sam zagovarao veću intervenc-iju države glede gospodarskih odno-sa u hrvatskom prijevozništvu, arevni birokrati gledali su samo kako
da izbace iz zakona sve one članke
koji bi regulirali te odnose. Osnovnaintencija je bila „daj Bog veći kup“ patko preživi-preživi. Dakle, kada smo2002 godine uspjeli donijeti Odlukukojom se ograničava ulazak u strukuzbog prebukiranosti kapaciteta ,već slijedeće godine tu su Odlukusrušili sami prijevoznici (a posebnoobrtnici) smatravši je neustavnom.Naravno da nisu imali za to nikakvouporište u Ustavu, ali pošto je bilapredizborna godina ondašnja je
vlast popustila i ukinula tu Odluku.Koji su bili rezultati jednogodišnjegmoratorija? 2001 godine prijevoznicisu donijeli 6,7 % novca u BDP, u 2002godini taj se postotak povećao na9,3%, a 2003 kada je Odluka ukinutaspao je na 7,2%. U čemu je „kvaka“ ?Kroz godinu „zabrane“ prijevoznici
su se konsolidirali i prilagodili svoje
kapacitete tržišnim zahtjevima i tajnačin ustabilili politiku cijena pri- jevoza , nije bilo potrebe za dampin-gom jer nije bilo previše slobodnihprijevoznih kapaciteta. “Liberalizaci- jom“ koja je uslijedila, već 2003/4 ka-pacitet voznog parka povećan je za45% , ali ne u kvalitativnom smislu.Pojavili su se unatrag pet godinaneki novi veliki prijevoznici koji suuveli nova tržišna pravila, koja maliprijevoznici, a posebno oni koji su
startali u tom razdoblju nisu moglipratiti. U Zakonima o trgovačkimdruštvima i Zakonu o obrtu, ot-vorene su mogućnosti da se unutartvrtki i obrta možete baviti raznimdjelatnostima i na taj način održavatilikvidnost cijele tvrtke bez obzira nauspješnost njene osnovne djelatnosti.
KRIZA ILI NESPOSOBNOST VLASTI DA UVEDE RED
Marijan Banelli
► Tako imamo uspješne prijevozničke tvrtke koje uz osnovnu djelatnost prijevoza imaju i sekundarne djelatnostikoje im omogućavaju dotok svježeg novca kojim krpaju rupe u prijevozništvu. To naravno izaziva bijes kod onihtzv. čistih prijevoznika, no to je neumjesno, jer ovdje je na djelu sposobnost i znanje ulaganja poduzetnika kojisu iskoristili sve zakonske pogodnosti. Sa druge pak strane oskula , koja se potencira u javnosti i medijima, da je prijevozništvo unosna djelatnost svakako ne stoji. Pogotovo u ovim vremenima krize i recesije. Područje nakojem država mora intervenirati, ali ne želi iz više ne baš etičkih razloga, je sprječavanje nelojalne konkurencijepo pitanju cijena prijevoza. Obrazloženje je da smo na liberalnom tržištu bez ikakvih tržnih ograničenja i dasvatko može formirati cijenu koja njemu odgovara. Dozvolimo da je to istina , ali ovdje otvoreno pitam ministranancija: tko će mu puniti proračun ako nećemo moći plaćati porez? Osnovna je stvar u svakom poslu ostvaritidobit, uz uvjet da podmirimo sve ksne i varijabilne troškove poslovanja. Kako to može netko tko je prošle godineprema poreskoj prijavi bio bez dobiti i u velikom minusu, ali je uredno potrošio hrpu međunarodnih dozvola?Dali Agencija za zaštitu tržnog natjecanja ovdje treba intervenirati u cilju zaštite onih koji su ostvarili dobit iplatili sve svoje obveze? Vrlo je diskutabilna uloga te agencije koja izgleda štiti tržište samo po „narudžbi“ odozgo.
Ovdje se postavlja i pitanje kako netko može voziti po cijenama koje ne mogu pokriti troškove poslovanja štouključuje i poreske obveze, a da poreska uprava ne intervenira. Takvi gospodarstvenici sigurno nisu likvidni jerne mogu ispoštivati nikakve rokove plaćanja. Uz sve to maksimalno smo tolerantni prema inozemnoj konkuren-ciji, posebno iz zemalja EU. Poznato je da iz svih dosad napravljenih analiza strani prijevoznici Hrvatima odvezu60% i ovako malih izvoznih kapaciteta. Normalni odnos tog utjecaja bi bio negdje oko 20%. Kontrola koju provodenaše inspekcijske službe ograničena je propisima kroz koje ne možemo kažnjavati stance kako oni kažnjavaju nas.Za prekršaj vožnje za treće zemlje bez CEMT dozvole u zemljama EU kažnjavaju vas sa najmanje 3000 € kazne itri mjeseca je vozilo u „žici“ uz uredno plaćanje ležarine vozila. Kod nas vas inspektor kazni sa 9.000 kuna ka-zne i pusti da to dalje radite bez kazne dok vas ponovo ne ulove, uz istu proceduru. To je prije svega vrijeđanjerada inspektora, policije i carine, krajnje je vrijeme da se i ti zakoni usuglase sa zakonima EU. Tada bi se sigurnosmanjio postotak vožnji stranaca naše robe i u izvozu i uvozu. Hrvatskim izvoznicima, a posebno uvoznicimaovakav režim odgovara jer im stranci voze po damping cijenama i pošto je njihov lobby puno jači od nejedinst-
venog prijevozničkog,uspijevaju spriječiti bilo kakve promjene zakona koje bi regulirale tržište u korist hrvatskihprijevoznika Prijevoznici imaju pak moćno oružje koje zbog nejedinstva interesa ne znaju iskoristiti. Hrvatskiizvoznici i uvoznici ulažu jako puno materijalnih sredstava u organizirano lobiranje za svoje interese i uspijevajuostvariti dobar dio svojih zahtjeva u pregovorima sa VRH.
80% smatra da se njihovi interesištite po šabloni, članstvom u nekojod obveznih institucija gdje morajuplaćati članarinu. Osobno ne sud- jeluju u nikakvim organiziranimakcijama jer za to, što je i istina,nemaju vremena. Zbog složenogprocesa poslovanja nemaju nitivremena posvetiti se edukacijamakoje će im biti i te kako potrebneprilikom prilagođavanja raznim EUnormama. Sve to naravno vodi ka
pokušajima da se iskamče nekakvesekundarne pogodnosti od vlasti, ao primarnim problemima kao što suizmjene i dopune zakonskih propisau skladu sa potrebama gospodarstvane može se ni sanjati bez orga-niziranog pristupa potpomognutogprimjerenim materijalnim i kadrovs-kim resursima. K svemu tome neprovodi se organizirani pritisakprijevoznika prema najvećem prob-lemu – nelikvidnosti. I prijevoznicii logističari u ovoj prometnog grani
imaju jedinstven problem naplatepotraživanja koji je međusobnoisprepleten. Nužno je ovdje daprijevoznici kao dio hrvatskoggospodarskog korpusa javno podržezahtjeve, ne samo hrvatskih, nego ieuropskih prijevoznika ali i sveko-likog hrvatskog gospodarstva, dase rok plaćanja regulira zakonskomregulativom uz sankcije na rok od 30dana. Svakako da do tog cilja morapostojati prelazno razdoblje, ali nesa većim rokom plaćanja od 60 dana.
To je osnovni preduvjet sanacijetržišta, ali bez dodatnih mjera kojepod cijenu restrikcija mora donijetidržava neće biti moguć izlaza izkrize, koja kod nas traje još od rata.Prije svega mora se donijeti Zakon ocestovnom prijevozu koji će otvoritimogućnost da se podzakonskimaktima uvedu norme za regulacijutržnih odnosa i predvide izvanrednemjere koje se trebaju primijeniti natržištu u slučaju krize. Dakle nešto
što smo predlagali još 1998. g. alismo bili ismijani od strane birokratakoji su sveli taj Zakon na puki propiso ulasku u djelatnost. U budućnosti
takve zakone bi morali donositi etab-
lirani prometni stručnjaci sa iskust-vom u gospodarstvu u suradnji saeminentnim znanstvenicima. Izlazi ove situacije nelikvidno svakakopostoji, a to je veća hrabrost državeda intervenira sa zakonskim pro-pisima koji bi regulirali likvidnost.Ovdje ne izmišljam „toplu vodu“ jer
su tako intervenirale vlade mnogihEU zemalja, a posebno bih istaknuoFrancusku. Sada kada je ova vladau polovini mandata šansa je da seradikalnim intervencijama u gospo-
darstvu stvari dovedu u red jer bi joj se svako odgađanje moglo obiti oglavu, kako u gospodarskim kretan- jima tako i u izbornim rezultatima.
Francesko del Boca, predsjednik
UETR-a (Udruga prijevoznika EU)Možete nam pojasniti što podra-zumijeva mjera glede kontrole cijenaprijevoznih usluga i kako ju prove-sti? Prvenstveno mislim na insti-tuciju Agenciju za kontrolu tržišnognatjecanja koja mora štititi poduzet-nike od nelojalne konkurencije koja
vozi po ekonomsko neodrživimcijenama. Dakle i na mehanizampovratka nadoknade troškova dieselgoriva koji su iskazani u fakturi,mehanizam koji je pokazao svoju
ekasnost u Francuskoj koja za nje-govo nepoštivanje predviđa novčanekazne.
Francesko del Boca, predsjednik UETR-a(Udruga prijevoznika EU)Možete nam pojasniti što podrazumijeva mjera glede kontrole cijenaprijevoznih usluga i kako ju provesti?Prvenstveno mislim na instituciju Agenciju za kontrolu tržišnog natjecanjakoja mora štititi poduzetnike od nelojalne konkurencije koja vozi po ekonom-sko neodrživim cijenama. Dakle i na mehanizam povratka nadoknade troškovadiesel goriva koji su iskazani u akturi, mehanizam koji je pokazao svoju efkas-nost u Francuskoj koja za njegovo nepoštivanje predviđa novčane kazne.
SAMO ORGANIZIRANI I JEDINSTVENIPRIJEVOZNICI SU SILA
cestovnog prometa˝ u posljednjemdesetljeću, uzrokom je ekspanzije˝menadžera˝ koji svojim stručnimkompetencijama ne zaslužuju takavnaziv.Uređivanje oblasti međunarodnogcestovnog prijevoza tereta i putnikau Bosni i Hercegovini počelo jeprimjenom Zakona i podzakonskihakata propisanih od strane Parla-menta EU, rezultat čega je i obvezacerticiranja, odnosno stručnog
osposobljavanja osoba koje sudjelujuu prijevoznom procesu, u skladu savažećim Zakonom i Pravilnikom.Znanja menadžera, bilo da je riječ okompetencijama ili nedostacima, nestječu se certiciranjem ali postupaksigurno predstavlja pozitivan pomakka uspostavljanju reda u oblastimeđunarodnog cestovnog prijevozau Bosni i Hercegovini. Objedinjen sbilo kojim oblikom stručne nadgrad-nje ili usavršavanja nedvojbeno zaposljedicu ima optimalizaciju pri-
jevoza u svim njegovim segmentima.Pojam ˝menadžer cestovnog prome-ta˝, teretnog ili putničkog, posljed-njeg je desetljeća neopravdano rela-tiviziran do te mjere da menadžericestovnog prometa mogu biti iosobe koje nemaju odgovarajućustručnu spremu, štoviše niti radnoiskustvo vezano uz cestovni promet.Privatizacijom postojećih i pojavomnovih prijevozničkih društava kojau svojem vlasništvu imaju većibroj autobusa ili teretnih vozila,
uloga i značaj pozicije menadžeracestovnog prometa u vrlo kratkomroku dolazi do izražaja, poglavitou obavljanju izvangabaritnih pri- jevoza. Objavom Zakona i propisaod strane Parlamenta EU, vezanihuz prijevoz uopće, a čija je provedbaza zemlje pristupnice obaveznai prije potpisivanja Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju, počelo je uređivanje ove oblasti, koja se s ra-zlogom mogla nazvati neuređenom.
Praktično znanje, koje je u privat-nim prijevozničkim društvimanajvažnije, potrebno je potvrditicerticiranjem odgovornih osoba
kod nadležnih institucija. Osim
potvrde teoretskih i praktičnihznanja, certiciranje za cilj ima jasnodeniranje odgovornosti ali i pravaprijevozničkih poduzeća i odgov-ornih osoba u istima.
Definicija i osobine menadžeracestovnog prometaU današnjoj poslovnoj i ostalojkomunikaciji, nerijetko se koristipojam ˝menadžer˝, iako osobe kojese služe istim ne znaju njegovo
osnovno značenje. Prema Rječnikustranih riječi (V. Anić, I. Goldstein,2000, str. 846), pojam mènadžerdeniran je kao ˝stručni voditelj iorganizator koji svojom kreativnošćui idejama upravlja poduzećem,nekom organizacijom i slično˝,dok je mènadžment deniran kaoz̋nanstvena disciplina čija je svrha
na najracionalniji način upravljatidruštvenim odnosno privatnimsredstvima u okviru specičnodruštveno-političkog uređenja i
ekonomskog položaja neke zem-lje˝, što je svakako denicija kojaodgovara stvarnim mjerilima ikvalitetnijem deniranju osobinamenadžera cestovnog prometa imenadžera uopće. Neovisno o seg-mentu poslovanja, zadaci i obvezenedostižni pojedincima razlogom suokupljanja ljudi u skupine s ciljemnjihovih postizanja, što je rezulta-tom današnjih dioničkih ili društavaograničene odgovornosti, gdje jepotrebno uskladiti planiranje, rad,
vođenje i kontroliranje. Za navedeneposlovne aktivnosti, poglavito ucestovnom prijevozu, potrebni sumenadžeri, koji mogu biti usmjerenina rezultate i na ljude ili ta dva, uprivatnim poduzećima često nespoji-va elementa, pokušati objediniti kroztri segmenta – postavljeni cilj, tim ipojedince u timu i rezultat. Realno postavljeni ciljevi, motivi-rani pojedinci u timu te kvalitetanmenadžer jamče uspjeh poslovne
grupacije zašto je denitivno krozpoziciju menadžera potrebnooptimalizirati vrstu zadatka, načinnjegova obavljanja, stil rukovođenja
te karakteristike tima, odnosno
pojedinaca u timu. Četiri su glavnemenadžerske uloge – planiranje,organiziranje, vođenje i kontrola,te je u cestovnom prijevozu uistinupotrebna usklađenost navedenihelemenata kako bi rezultat zado-voljio kupca prijevoznih usluga,pojedince u timu za ostvarenjepostavljenog zadatka te vlasnika,odnosno investitora. Za razliku odnekih grana gospodarstva, cestovniprijevoz podrazumijeva velike
troškove te njegovi prihodi ne doz-voljavaju menadžerima bilo kakvemanipulacije kojima bi negativniposlovni rezultati bili korigirani. Utom kontekstu, empirijskim meto-dama, denirano je pet osnovnihkompetencija menadžera cestovnogprometa, kao i menadžera uopće:- integritet , koji podrazumijevapouzdanost, vjerodostojnost, korek-tnost i poštenje,- usmjerenost ka učinku, što podra-zumijeva postavljanje izazovnih
ciljeva, samoinicijativnost, borbenosti posvećenost postizanju što boljihrezultata,- interpersonalna umijeća, kojapodrazumijevaju umijeće motiviran- ja i nadahnuća drugih, komunikaci- jsku snagu, izgradnju kvalitetnihmeđuljudskih odnosa i povjerenjate stručnoj nadgradnji i međusobnojsuradnji,- sposobnost i stručnost , kojapodrazumijeva osobno usavršavanje,profesionalnu stručnost, snalažljivost
u rješavanju problema te kreativnosti inovativnost,- upravljanje promjenama koje podrazumijeva strateškorazmišljanje i odlučnost u donošenjuodluka.
Kako je već navedeno, zbogspecičnosti obavljanja postavljenihzadataka i velikih troškova, prihodiu cestovnom prijevozu ne dozvol- javaju menadžerima bilo kakve
korekcije negativnih poslovnih re-zultata kroz različite manipulacije, te je, također empirijskim metodama,denirano pet osnovnih nedostataka
dipl. ing. Igor Pejić
cestovnog prometa u svrhu optimalizacije prijevoznog procesaEDUKACIJA MENADŽERA
menadžera cestovnog prometa,naravno i menadžera uopće:
- prebacivanje odgovornosti zaneuspjeh – pripisivanje uspjehasebi, a odgovornosti za pogreške
drugima, osnovna je greška kojaeliminira menadžera kod vlasnika ipojedinaca u timu. U slučaju neus-pjeha projekta, odgovornost morapreuzeti menadžer, a pozitivnerezultate pripisati zaslugama tima,
- nedostatak inicijative i tro-most - nepostojanje samoinicijative iborbenosti u rješavanju postavljenihzadataka, nedvojbeno rezultirasmanjenim poslovnim učinkom ili
izostankom poslovnih rezultatauopće,
- nesposobnost učenja na greškama– svi menadžeri u početku svojegarada podjednako griješe te brojgrešaka ne razlikuje izvrsne od lošihmenadžera, nego priznavanje sebi idrugima vlastitih grešaka te brzi radna njihovu otklanjanju, prihvaćanjekritika nadređenih, kolega ipodređenih i učenje na vlastitim ituđim greškama. Loši menadžeri
prikrivaju vlastite greške, a krivnjuza iste prebacuju na druge. Ne moguprihvatiti kritike, bilo da su odpodređenih, kolega ili nadređenih tenisu u mogućnosti učiti iz vlastitihniti iz tuđih grešaka.
- zatvorenost iskustvu, novimidejama i razvoju – ne prihvaćanjepromjena, novih ideja ili pozitivnihiskustava koje vode ka razvoju odstrane loših menadžera, izuzetnonegativno utječe na motivaciju
pojedinaca i tima u cijelosti, čime je zalaganje istih podcijenjeno izanemareno što izravno za rezultatima smanjen angažman prilikomobavljanja posla. U slučajevimapozitivnih prijedloga ili prijedlogamjera za unaprjeđenje rada odstrane kolega ili podređenih, lošise menadžeri osjećaju ugroženima,što je posve pogrešan pristup, aza posljedicu ima loše učinke inarušavanje međuljudskih odnosa.
- nedostatak osnovnih društvenihumijeća – istraživanja su pokazala davelika većina menadžera nema os-
novna društvena umijeća kojima seizgrađuju dobri međuljudski odnosi.Moderni menadžment ne trpibahatost, neosjetljivost, grubost, iosornost u poslovnoj i ostaloj komu-
nikaciji te takav pristup menadžerau samom početku osuđuje naneuspjeh. Suvremeni i uspješanmenadžer daje do znanja osobi s ko- jom razgovara da ju razumije i sluša,pokazuje iskrenu zainteresiranostza ideje i posao drugih i ne propuštapohvaliti radne napore pojedinacau timu i tima u cijelosti, čime ihdodatno motivira. Analizom kompetencija i grešakamenadžera cestovnog prometa, jasno je da idealni menadžer, poglavito
u cestovnom prijevozu, ne postoji.Neki su menadžeri bolji u jednim,a lošiji u drugim kompetencijamaali se može reći da dobar menadžerobjedinjava svih pet kompetencija uvisokom postotku rezultat čega suznatno veći prihodi, odnosno netodobit prijevozničkog društva.Rezultati istraživanja provedenihu SAD pokazuju da je vlasnicimaprijevozničkih društava najisplativijeulagati u usavršavanje menadžerabez ili sa slabo razvijenim kom-
petencijama, a to su ulaganja upočetnike bez iskustva te onih svisoko razvijenim kompetencijamagdje vrlo malo nedostaje do iz-
vrsnosti. Danas mnogi menadžeri,poglavito u cestovnom prometu,prebrzo napreduju. Zbog ne pozna-vanja procesa, potrebno im je duljevrijeme za predviđanje problemasamim tim i sporije reagiranje na
promjene što za rezultat ima neuspijevanje ovladavanja cjelinom.Vrlo važan segment u angažmanusvakog pojedinca u timu, poglavitomenadžera, jest motivacija za rad.Optimalizacija prijevoznog proc-esa u cijelosti, u konačnici donosiveću neto dobit vlasniku, što bimoralo biti povezano sa sustavomnagrađivanja menadžera i poje-dinaca u timu. Vrlo važna, nan-cijska satisfakcija pojedincima u
timu, naravno i menadžeru, nijenužno i najvažnija. Cilj vlasnikanikako ne smije biti isključivo prot.Istraživanja potvrđuju popularnumisao S.R. Coveya navedenu u knjizi˝Sedam navika uspješnih ljudi :̋˝Postoje organizacije u kojima semnogo govori o klijentima, a posvese zanemari ljude koji rade s klijen-tima – uposlenike. Načelo je: uvijekpostupati prema uposlenicimaonako kako želite da oni postupajuprema klijentima.̋
Obrazovanje i stručno usavršavanjemenadžera je ključna infrastrukturau koju poslodavci i sami menadžeritrebaju ulagati, a ulog se višestrukovraća.
Zaključak
Temeljna zadaća menadžera u ces-tovnom prometu, poglavito u privat-nim društvima, jest: kako poslovnizadatak vlasnika, koji je često izvan
granica realnosti, a ponekad i zakonskihokvira, preormulirati u poslovni model,provesti kroz poslovnu organizaciju,osigurati obavljanje istog u zadanomroku i planiranim prihodima, minimal-nim troškovima, koji su uvijek veliki isve navedeno ostvariti u zakonskimokvirima?
Odgovor na navedeno pitanje, odnos-no pitanja je nemoguće dobiti bilokojim certifciranjem. Stalno educiranje,usavršavanje i stručna nadograd-nja menadžera jamče optimalizaciju
prijevoznog procesa u svakom njego-vomdijelu, a u konačnici odgovore nanavedena pitanja.
Aluminij d.d. Mostar pokretačka je snaga grada, regije, ali idržave. Prema sadašnjem kapacitetu proizvodnje ostvarujegodišnji izvoz veći od 150 milijuna eura.Partneri s kojima posluje su poznata svjetska poduzeća, odkojih su najvažnija: Venture Coke Campany L.L.C. (Venco-Conoco joint Venture) iz SAD-a, Glencore international AGiz Švicarske, Debis International Trading GmbH, Daimler-Chrysler i VAW Aluminium Techonologie GmbH iz Njemačke,Hydro ASA iz Norveške, Fiat iz Italije, te TLM - Šibenik izHrvatske.
Od Aluminija žive tisuće ljudi
Negdje oko 30.000 ljudi u ovoj i široj regiji izravno ili neizravno živi od Aluminija. Tu najprije spadaju uposleni i njihoveobitelj, zatim isporučitelji električne energije iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske (oni godišnje za isporučenuelektričnu energiju od Aluminija naplate preko 50 milijuna eura), davatelji usluga željezničkoga i cestovnoga prometa,Luka Ploče (oko 60 % njenoga kapaciteta radi samo za Aluminij), Tvornica lakih metala TLM-Šibenik (ona je dobavljajućina vrijeme i po prihvatljivim cijenama visoko kvalitetni aluminij iz Mostara trostruko povećala proizvodnju u odnosu napredratnu), trgovačka i uslužna poduzeća iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, škole, vrtići, bolnice...
Aluminij se brine o gradu Mostaru
Samo se na području Mostara iz Aluminijagodišnje plasira više od 40 milijuna eura.Takav trend razvoja omogućio je i ulaganjau kulturne institucije, među kojima su:izgradnja Male scene Hrvatskoga narodnogkazališta Mostar i Galerije Aluminij (jednaod najvažnijih za grad Mostar i širu regiju).Certifkati za Sustav kvalitete po zahtjevimanorme ISO 9001 te za Sustav zaštite okolišapo zahtjevima norme ISO 14001 nisu bez
razloga dodijeljeni Aluminiju d.d. Mostar.
Za{titni znak Aluminija
Zaštitni znak trokut simbolizira elemente osnovne djelatnosti i stiliziran je u obliku početnog slova naziva poduzeća. Neprekidnom linijom, bo- jom i mekoćom stvara konturu detalja ingota. Linija ne zatvara trokut,već je on otvoren i time asocira na stalan razvoj tehnologije i širenjedjelatnosti. Istodobno djeluje konstrukcijski stabilno i čini zaokruženucjelinu. Jednostavnog je oblika i lako se pamti.
Aluminiji danas
Aluminij d.d. Mostar danas djeluje kao dioničko društvo pod nazivom: “ALUMINIJ” d.d. Mostar, s adresom Baćevići b.b. (Od-luka Višeg suda u Mostaru od 11. studenog 1997. godine, oznaka i broj rješenja: U/I-1244/97). Aluminij broji oko 970 zapos-
lenih i dnevno najviše proizvodi oko 700 tona anoda te oko 330 tona tekućeg aluminija ili aluminijskih legura.
► Osnovne karakteristike i svrhalogističkog centra je objedinjavanjesvih bitnih logističkih djelatnostiuz preuzimanje niza transportnodistributivnih i drugih uslugadislociranih na područje grada kaocentra regionalniog povezivanja, auz visok stepen usluga realizacijeosnovnih djelatnosti kao što su:• obavljanje djelatnosti dolaznogi odlaznog daljinskog lokalnogtransporta robe i tovarnih jedinica
integralnog transporta• vršenje pretovara robe uunutrašnjem i međunarodnomsaobraćaju na području daljin-skog tako i na području lokalnogsaobraćaja• sabirni i distributivni centri robe • prateće i uslužne djelatnosti (
informaciono-upravljački sistemi,berza tereta i dr.)
Na osnovu projektnih rješenjapotvrđenih u praksi značaj
logističkih centara se ogleda i usledećem pogledu: • ostvarenje uspješne i produk-
tivne kooperacije u transportu ičvršćeg povezivanja svih učesnikau logističkom lancu kako u makrotako i mikro distribuciji• rasterećenje mreže drumskih
saobraćajnica unutar grada preselja-vanjem transportnih organizacija ulogističke centre • poboljšavanje distribucije grad-
skog i šireg snabdjevanja robom ne
samo na industrijskom i komerci- jalnom području, već i na područjupotrošnje, uvoza i izvoza itd. • smanjenje zagađenosti i buke u
stambenim i drugim područjimagrada, smanjenjem noćnog parkiran- ja teretnog drumskog saobraćaja ustambenim područjima grada. Formiranjem logističkog centraobezbjeđujemo racionalnu podjelurada na transportnom tržištu, kon-centraciju robnog rada i skladištnih
podsistema, koordinaciju i kooper-aciju rada izborom najpovoljnijegnosica transporta u makrodis-tribuciji i koncentracijom aktivnosti
uz jedinstveno opsluživanje urbanihcjelina i industrijskih zona u mikrodistribuciji, uz jedinstven infor-macioni sistem u svim karikamalogističkog lanca.
Logistički centar predstavlja karikuu distributivnom procesu izmeđumakro i mikro distribucije. Osnovnicilj formiranja logističkih centarabio bi objedinjavanje svih bitnihlogističkih djelatnosti u distribuciji i
transportu. Ovaj efekat međusobnogpovezivanja ostvaruje se na taj načinšto su ponuđači usluga i koris-nici LC-a i zički prisutni na jednojlokaciji, a to su: • preduzeća drumskog lokalnog i
distribucije i dr. Logistički centri će posredovati kodobezbjeđivanja tereta i kod ponudetovarnog prostora, kod preuzimanjai davanja transportnih naloga idr. Prema tome svi zainteresovanimogu da koriste službe za posredo-vanje, odnosno berze tereta.
U sferi makrodistribucije na trans-portnoj mreži razvoj LC-a podra-zumijeva i uslovljava preduzimanja
konkretnih mjera, kao što su: • koncentracija robnog rada-prven-stveno na željeznici • racionalna podjela rada na trans-
portnom tržištu, prostorno i vre-mensko raščlanjvanje tokova prematehno-ekonomskim svojstvimanosilaca transporta i tehnološkimzahtjevima za transport • kooperaciji u realizaciji trans-
portnih lanaca (pošiljalac,transporter,primaoc, špediter itd.) • odgovarajući, ujednačen stepen
mehanizacije, tehnologije i informa-tike u svim karikama transportnoglanca• veći interes države u sprovođenju
mjera i načela saobraćajne politike. U sferi mikrodistribucije razvojLC-a podrazumjeva jedinstvenoopsluživanje industrijskih i urbanihcjelina, kao i stvaranje odgovarajućihuslova za brži razvoj LC-a u mjes-tima gdje su formirani.
Logistički centar predstavlja
tehnološki svrsishodnu, operativnoi ekonomski opravdanu kooper-aciju između nosilaca transporta ipratećih djelatnosti. Razvoj mrežeLC-a pruža sve neophodne pre-duslove za realizaciju tehnološko-ekonomskih i ekoloških ciljevamakro i mikro distribucije dobara,odnosno optimizacije transportnih ilogističkih lanaca. Stvaranjem logističkog centraotvaraju se mogućnost za uspješnu
i produktivnu kooperaciju u trans-portu, posebno između drumskogi željezničkog transporta, a time seostvaruju ciljevi saobraćajne politike.
Sa aspekta ciljeva urbanizma dolazido racionalinjeg iskorištenja drum-skih saobraćajnica i rasterećenjagradske ulične mreže unutargrada preseljavanjem transportnihpreduzeća u LC, koncentracijom
rada i jedinstvenim racionalnimopsluživanjem gradskih površina. Rasterećenjem gradskihsaobraćajnica, prenošenjem procesatransporta i pretovara na LC-a sman- juje se zagađenost i buka u stam-benim i drugim područjima gra-dova, smanjuje se noćno parkiranjeteretnog drumskog saobraćaja ustambenim područjima što doprino-si zaštiti prirodne i životne sredine.Navedene prednosti i ostvarivanje
ciljeva ukazuju da očekivane pred-nosti koje znatno prelaze krug LC-ai korisnika. Velike prednosti LC-aprije svega za društvenu zajednicu iza krajnjeg potrošača. LC-i treba daučine kvalitetan zaokret i u razvojunašeg transportnog sistema. Logistički centri se nameću kaopotreba formiranja u centrima regijai njihovo međusobno uvezivanje u jedinstven sistem.
O NASTANKU FIRMEFirma BIHATEAM osnovana je 2000.godine kao dio austrijske špediterskekuće Schier, Otten & Co. Namjera je bila pružiti puni transportno-logistički servis rmama u Bosni iHercegovini.
Bili smo pionir u organizacijizbirnog transporta roba iz Europeprema BiH i obrnuto. Uporedo serazvijao carinski odjel i odjel avio ipomorskog transporta.
ČLANSTVO I ASOCIJACIJEVeć početkom 2001.godine rma je certicirana i postaje vlasnikISO certikata za upravljanje pro-cesom rada. Ubrzo poslije togarma postaje ponosni član IATA
– međunarodne organizacije zaavio-ransport i FIATA individualničlan međunarodne organizaciješpeditera.
Uz domaću licencu za bavljanješpedicijom mi smo vrlo ranokompletirali potrebne certikate ilicence za svoj rad. Naravno, da bise sve ovo postiglo bilo je potrebnouložiti ogromna sredstva za edu-kaciju i treninge uposlenika, što se idanas kontinuirano provodi u cilju
pružanja što stručnije i kvalitetnijeusluge.
O NASTANKU LOGISTIČKOGCENTRAUporedo sa razvojem poslovnihaktivnosti rađala se ideja za nan-
siranje izgradnje jednog modernoglogističkog centra u Sarajevu. Ubrzo je ova ideja bila pretočena u odluku,tako da su sva nansijska sredstva,akumulirana od osnivanja, usmjera-vana u ovaj fond.
2004. godine rma Schier, Otten& Co. Sa svim svojim kćerkama,uključujući i BIHATEAM, postaje dioporodice OBB – Austrijske državneželjeznice, kroz rmu Rail CargoAustria AG (RCA). Ovo je bio pre-sudni trenutak u kojem naša odlukao izgradnji pr-vog logističkogcentra u BiHpoprimasasvim realneoblike.
Uz akumulacijukoju je stvorioBIHATEAM isredstva RCAu oktobru 2007.godine u naseljuDoglodi – Sarajevo, otvoren je prvi inajmoderniji logistički centar u BiH.
O LOGISTIČKOM CENTRUObjekat raspolaže sa 6.300 paletnihmjesta u zatvorenom prostoru, 1.200m2 kancelarija i 5.500 m2 otvorenog
skladišnog prostora. Pored objekta je vlastiti parking prostor za uposle-nike sa oko cca. 120 parking mjesta.
Prije i tokom izgradnje vršila se edu-kacija kadrova i razvijao jedan odnajsavremenijih warehouse manage-
ment software-a (WMS) za upravl- janje radom skladišta.
ŠTA SMO POSTIGLI DO DANASDvije godine poslije otvaranjacentra, možemo reći da smo dostigli
najviši mogući nivo u pružanjuskladišno-logističkih usluga. Proce-som upravlja najmodernija mehani-zacija i vrhunski obučeni ljudi. NašWMS je razvijen do krajnjih granica iu mogućnosti smo vršiti automatskofakturisanje svih izvršenih uslugaunutar skladišta.
U međuvremenu smo, zajedno sanašim partnerima OsterreichischePost (Austrijske pošte) razvili dis-
tribuciju unutar cijele Bosne i Herce-govine, i to u roku od 24 sata. Time jekompletirana paleta naših usluga.
Otvaranjem ovog logističkog centradodatni stimulans su dobili i ostaliodjeli, kao što su transport, avio i
pomorski, carinjenje...
Vrlo je važno reći da korištenje us-luga ovog logističkog centra rmamastvara uštede 20 – 60% u odnosu natroškove skladištenja i manipulacijau vlastitoj režiji.
Nažalost u BiH još nije sazrela svijestd se logističke radnje prepuste speci- jaliziranim kućama, ako što je naša.Ali situacija se svakimd anom mi- jenja i vlasnici iz Austrije razmišljajuo novim investicijama
► Kao jedan od značajnijih sustavafunkcioniranja logističkih centarau zemljama EU zanimljiv je primjerFrancuske, gdje se sustav logističkodistributivnih centara ustrojavaunazad dvadeset godina. Od 1980g. do 2006. g. sustav logističkihcentara zauzima 107 milijuna m2
prostora. Koncepcija sustava bazirase na tri velika logistička centrau Parizu, Lyonu i Lillu te još 1000manjih centara diljem Francuske.Veličina tih centara kreću se odminimalnih 10.000m2 skladišnogprostora svih namjena, veličine tihprostora formiraju se prema veličininaselja ili ukupnog područja obuh-vata. Zanimljiv je podatak da oviveliki centri neposredno i posrednouz svoju djelatnost vežu do 14 %radno aktivnog stanovništava u
tim gradovima i imaju ukupno 40%svih skladišnih površina u zemlji,dok je u svim logističkim centrimataj postotak zaposlenosti na nivouzemlje prosječno 12 %. Logistički sucentri uvelike izmijenili i koncepcijuprijevozništva u toj zemlji jer se sadadobar dio prijevoznika vezao na raz-voz robe od skladišta do skladišta, sobzirom da u sklopu mnogih centaradjeluju i pogoni za obradu, preradu idoradu robe. Roba dovezena konte- jnerima iz morskih luka istovaruje
se u skladišta i razvozi se kupcimauz sve prethodne radnje, uključujućiprepakiranje ili izmjenu ambalaže.
Ovim su sustavom francuski pri- jevoznici smanjili prazne vožnjeovisno o vrsti prijevoza na 14-25%.Ovakav način prijevoza zastupljen jesa 57% u francuskom prijevozništvu,a ostatak je međunarodni prijevoz.Indikativno je da su francuski pri- jevoznici u 2006. g. nabavili samo
2,1% novih vozila.Za sada još nije u potpunostiprimijenjen američki sustav pri-
jevoza, gdje je prijevoznik u većinislučajeva vlasnik samo vučnogvozila-tegljača, a poluprikolice su usustavu logističkih centara, ali sve je veća tendencija primjeni takvogsustava. Takav sustav omogućujeprijevozniku da smanji troškovenabave svojih osnovnih sredstava,
održavanja vozila, troškove regis-tracije i osiguranja, i poveća obrtsvojeg prometa. Ovakvim načinomprijevoza prijevozniku je dužnost daveć natovarenu i plombiranu polu-prikolicu zakvači, odveze na mjestoistovara i ostavi na istovarnoj rampi,te preda dokumentaciju skladištu,te da zakvači drugu takvu prikolicu(punu ili praznu) i vrati se na po-laznu destinacija.
S obzirom da se ovi podaci odnose
samo na cestovni prijevoz, a čitavsustav logističkih centara je inter-modalan, treba imati u vidu da jeovdje jako zastupljen željeznički,zračni i vodni prijevoz
KRETANJA ROBARobe sa dalekog istoka dolazeuglavnom iz kineskih luka i kon-tejnerskih terminala Jiangmen,Gaolan, Huizhou, Jiuzhou, NanhaiNingbo, Beilun, Shanghai (imačetiri terminala) Shantou i Xia-
men. Honkong je jedna od najvećihdestinacija zajedno sa Singapurom.Robe iz Japana kreću iz luka Kitaky-ushu, Kobe i Jokohama. Puno robaide iz Južnokorejskih i Australskihkontejnerskih terminala u njihovimlukama. Nešto je manja u odnosuna gore nabrojeno ponuda roba izIndije, Malezije, Filipina, Indonezijei Tajvana, ali je i iz tih zemalja stalnitrend porasta. U Aziji postoji punooperatera, ali prevladava HPH grupa
koja ima 257 vezova u 45 luka. Sve terobe na putu za Europu završavajuuglavnom u lukama sjevera Europepretežito u Rotterdamu, Antver-
penu i Hamburgu. Od luka u južnojEuropi značajnije su luke Valencija,Marseille, Genova, Gioia Tauro, iMalta (La Valetta). Te su luke pre-bukirani kontejnerima i vrlo se dugočeka na istovar brodova.
U Jadranskom moru postoji neko-
liko luka na ali niti jedna ne može,osim Rijeke, primiti brodove-maticeza prijevoz kontejnera. S obziromna prebukiranost luka i opći kaosu cestovnom prijevozu na cestamaNjemačke, Italije i Francuske, velika je šansa Hrvatske da maksimalnoaktivira luke Rijeka i Ploče za dovozrobe iz Dalekog istoka.
U tome svemu velika je prednostluke Rijeka koja ima dobru ces-tovnu i željezničku povezanost sa
unutrašnjosti. Kada se izgradi novapruga do Zagreba ta će protočnostbiti maksimalna. Izgradnjom dioniceautoceste Rijeka-Žuta Lokva kojomće se spojiti Jadransko-jonski pravacsa slovenskom granicom, i kadaSlovenci pod pritiskom EU izgradeautoceste od Pasjaka do talijanskegranice, značaj hrvatskih jadranskihluka biti još veći. Glede luke Pločenužno bi bilo izgraditi željezničkipriključak sa Splitom paralelno saautocestom za Dubrovnik. Na taj bi
se način uvelike poboljšao strateškipoložaj luke Ploče i dao veliki gospo-darski značaj dalmatinskom zaleđu,posebno Imotskoj krajini. Isto takotreba što prije raščistiti sa BiH statusUnske pruge. Ta pruga u koncepcijiprijevoza tereta iz hrvatskih luka jako je važna jer bi se njome ras-teretila Lička pruga koja bi moglaslužiti uglavnom za putnički promet,a BiH u svemu tome trebala naćisvoj gospodarski interes. Hrvatska
mora početi intenzivno raditi nauspostavljanju mreže logističkihcentara strateški raspoređenih pocijeloj Hrvatskoj. Shodno stranim
Logističko-distributivni centrimijenjaju odnose u prijevozništvu
iskustvima te centre treba graditiprema napučenosti područja kojaće isti pokrivati i davati im logičnei svrsishodne namjene i sadržaje.Princip gradnje morao bi biti javno-privatno partnerstvo uz proporcio-
nalne omjere sudjelovanja stranog idomaćeg kapitala. Sve ove predrad-nje osnova su za početak gradnjemreže logističkih centara jer oni subudućnost opstojnosti hrvatskogprometnog i prijevozničkog sustava.
HITNA AKCIJA PRIJEULASKA U EUHrvatski prijevoznici u svim vido-vima prijevoza moraju pod hitnonapraviti zajednički pool kroz koji će
dogovoriti strategiju intermodalnogprijevoza u Republici Hrvatskoj iosnovati na interesnoj osnovi koordi-naciju svih relevantnih čimbenika uželjezničkom, cestovnom, zračnom,pomorskom i riječnom prijevozu,zajedno sa znanstvenim instituci- jama, koja će prije ulaska Hrvatskeu EU napraviti strategiju razvojaintermodalnog prijevoza. Bez takve
pripreme ući ćemo u EU obezglavlje-ni i bez zajedničke jasne koncepcijekako se prilagoditi europskim sus-tavima kada postanemo punopravničlan EU. U čitavoj toj koncepciji cestovni
prijevoznici bi mogli jako proti-rati ako se na vrijeme prilagodesustavu intermodalnog prijevoza.Činjenica da je prema svim tržnimpokazateljima najisplativiji prijevozizmeđu 400-500 km, što bi otprilikebila udaljenost između pojedinihlogističkih centara. U tom bi seslučaju uvelike mijenjala koncepcijau odnosu na sadašnju praksu. Sa dvavozača po vozilu moglo bi se dnevnootići npr. Beč, Beograd, Sarajevo ili
Budimpeštu i vratiti nazad. Brojvožnji višestruko bi se povećao, kao izarada. Cijene bi vjerojatno bile niže,ali bi se velikim obrtom to nadokna-dilo. Naravno, ovo će važiti u mo-mentu kada budemo u EU i uđemo usustav bez graničnih formalnosti.
Koliko se god to nekima činiladaleka budućnost, ona je neumitna.
Sada čekamo satima na slovenskojgranici, a kroz par godina prolazitićemo ju kao prije dvadeset godina,kada je Bregana bila samo birtija naputu. Tada će jedini znak da smou Sloveniji biti će naplatne kućice
na autocesti. Čitav će se cirkus sačekanjem preseliti na granicu BiH,Republike Srbije i Republike CrneGore i dugi niz godina tu će bitičekanja i gubljenja auto-dana. To ćese posebno osjetiti kada ćemo mimorati striktno primjenjivati Schen-genski sporazum.
Budućnost je blizu, što se boljepripremimo, bolje ćemo živjeti ibiti ravnopravni čimbenik europ-
skog prometnog sustava. Da mito možemo i znamo dokazali smoizgradnjom najmodernije i najljepšemreže autocesta uklopljene u eu-ropske prometne koridore. No, da bismo sve to postigli moramo što boljesurađivati sa susjednim zemljama,posebno u rješavanju gospodarskihproblema glede bolje protočnostirobe i putnika.
Izvršni direktor za komercijalnooperativne poslove Šukret Hadžalićpočeo je graditi svoju karijeru upodručju logistike 1998. godine,a član kolektiva Intereurope RTCpostao je 2000. godine. Kao ruko-vodilac Podružnice Bihać, u pre-thodnoj deceniji je ostvario veomaznačajne rezultate, te otvorio putdaljem napredovanju u Intereuropi.
Po zanimanju je inžinjer mašinstva,a nedavno je uspješno završio i IBM/Intereuropa školu vođenja.
Tokom razgovora, gospodinHadžalić nam je rekao:
“Biti uspješan u našem poslu zavisiod mnogo faktora koji su proizvodnapornog rada, stalnog usavršavanjai edukacije, inoviranja načina poslo-vanja i dugoročnog planiranja.”
Rezultati dolaze samo ako su svekockice složene, kako one koje su
usmjerene prema komitentima,partnerima i zaposlenim, tako i onekoje se odnose na vlasnike kapitala i
društvenu zajednicu. Samo takomožemo imati “win-win” situaciju.
Kompanija može uspješno funk-cionisati kada su sve funkcije iprocesi usmjereni prema zajedničkojviziji, misiji i ciljevima. Mi moramofunkcionisati kao kompaktan i inte-
grisan tim i zbog toga ću u nared-nom periodu raditi na postizanju još većeg zadovoljstva zaposlenikai partnera u cilju lakšeg ispunjenja
zadatih planova i rezultata.Smatram da je ključna konkurentskaIntereurope mogućnost pružanjakompletnih logističkih usluga, stogase mi fokusiramo na kvalitetnu,sigurnu, troškovno i za okolinu pri-hvatljivu logistiku u čime ispunjava-mo zahtjeve kupaca što je i denicijakvaliteta.”
Intereuropa RTC d.d. Sarajevoraspolaže sa 15 miliona KM carinskegarancije, 37 vlastitih teretnih vozila,11.000 m² zatvorenog i otvorenogskladišnog prostora, gotovo 13.000m² manipulativnog prostora sa isto-varno-utovarnim rampama, 1.000mindustrijskih kolosijeka, 23.000m² parkinga za teretna i privatnavozila, te mrežom od 140 personalnaračunara. Svi navedeni resursi suraspoređeni širom 13 podružnica uBiH. Sistem upravljanja kvalitetom
Intereurope RTC je nagrađen cer-tikatom kvaliteta ISO 9001:2000strane od certikacijske kuće SIQ.
Intereuropa RTC d.d. Sarajevo jedna je od 13 članica – povezanih društava Koncerna Intereuropa d.d. Koper. Intereuropa jeosnovana 1947. godine i prije dva ljeta proslavila je 60 godina, a flijala u Sarajevu je osnovana 1963. godine.
Kontejnerski terminal riječke luke servisira brodove
kapaciteta 5.090 TEU
Inače, ova brodska linija pokrenuta je krajem 2003. godine (prvo ticanje Rijeke 25.
studenoga 2003.god. - kontejnerski brod “MERKUR BAY” , kapaciteta 2.764 TEU-a),i održavalo ju je također sedam kontejnerskih brodova kapaciteta od 2.500 – 2.700TEU.
U redovnoj brodskoj liniji China – Adriatic Service(ADR), dana 16. 03. 2008. god. na kontejnerskiterminal riječke luke pristala je „ITAL LAGUNA“kontejnerski brod kapaciteta 5090 TEU-a, ukupnedužine 294,05m, širine 32,30m i maksimalne br-zine 24,3 čvora. Brod je izgrađen 2006. godine, ipripada novijoj generaciji kontejnerskih brodova
serije „L-type“.
Redovnu tjednu liniju ADR na ruti Kina – Sjeverni Jadran servisira sedam brodova Ev-ergreen Marine Corp. Ltd. (Taiwan), kontejnerskog operatora koji na svjetskoj top listizauzima četvrto mjesto. Uz ITAL LAGUNU, u brodsku će liniju po najavi agenta i zas-tupnika brodara Tradeways, d.o.o. iz Rijeke, biti uključena još dva broda iste „L-type“serije (ITAL LIRICA i ITAL LIBERA). Preostala četiri broda u istom servisu pripadaju seriji„M-type“ ukupnog kapaciteta do 4.363 TEU, i dužine 264m.
► Transport opasnih materija uorganizacionom i tehničkom smislupredstavlja konstantnu i kontinu-iranu opasnost za sve koji dolazeu posredan ili neposredan kontaktsa opasnim materijama. Prostori ukojima se opasne materije proizvode,skladište, pretovaraju ili površinepo kojima se odvija prevoz ili ma-nipulacije sa opasnim materijama
neprestano su izložene opasnosti odzagađenja, požara, eksplozije, tro-vanja, radijacije itd. S druge strane,lica koja rukuju opasnim materijamaili učestvuju u prevozu opasnih ma-terija u stalnoj su opasnosti od pov-reda, narušavanja njihovog zdravljaili su u životnoj opasnosti.
Upravo zbog navedenih činjenicaizgrađen je međunarodni sistem
odnosa u organizaciji i tehnologijiprevoza i manipulacija sa opas-nim materijama i istog se morajupridržavati svi subjekti i pojedincikoji učestvuju na bilo koji način uprocesu prevoza i manipulacija saopasnim materijama.Osnov za normativno uređenjeovih poslova i procesa, opštim iposebnim propisima o prevozu
opasnih materija, čini Konvencija omeđunarodnom prevozu opasnihmaterija u drumskom saobraćaju -ADR (Accord europeen au transportinternational des marchandisesDangeruses par la Route), donesenau Ženevi 1957. godine s naknadnoprihvaćenim prilozima i dodacima.
Na osnovu razmatranja problema-
tike transporta opasnih materijaeksperti UN-a dali su osnovne pre-poruke i smjernice za međunarodnekonvencije u vezi postupaka sa opas-nim materijama u pojedinim vidovi-ma transporta (željeznički, drumski,vazdušni, riječni i pomorski).Međunarodne propise o trans-portu opasnih materija i opasnerobe mjenjaju dvogodišnje. Zad-
nja promjena ADR vezuje se za01. 01. 2009.- godine. Promjene setiču cjelokupnog ADR-a, jer u devet dijelova može se naćiviše-manje promjena. Ima potpunonovih propisa, sa kojima dosadanismo mogli sresti i ima takvihpromjena, koji dosadašnje propisadalje zaoštravaju ili tačnije denišu.
TRANSPORT OPASNIHMATERIJApisana upustva ADR 5.4.3
Master Transport je preduzeće koje u svom vlasništvu ima 8
tegljača i 8 poluprikolica. Osnovna djelatnost je međunarodni
transport robe drumom. Najčešće vršimo transport jedinačnih,
zbirnih, mega i ADR pošiljki iz Italije, Austrije i Slovenije. Na
tržištu nastojimo biti prepoznatljivi po kvalitetu usluge što podra-zumijeva brz, tačan i pouzdan transport natovarene pošiljke.
naprave, koje se ugrađuju u drumskavozila i služe za automatski ili polau-tomatski prikaz zapisa podataka okretanju vozila i ponašanju njihovihvozača. Digitalni tahograf umestoanalognoga zapisa na papirne tahog-rafske listiće koristi digitalni zapisna memorijskoj kartici, koja glasi navozača.
Iskustvo pokazuje da je analognitahograf lako manipulisati, npr.
nekorišćenje papirnog diska,mehaničko ili elektromagnetsko uti-canje na parametre. Da bismo stalinakraj manipulisanju analognogsistema Evropska komisija predlažeuvođenje napredne opreme, sas-tavljene od jedinice za vozilo i ličnevozačke kartice.
Stoga je najveća i najbitnija razlikaizmeđu analognih i digitalnih ta-hografa upotreba “pametne tahog-rafske kartice” umesto dosadašnjih
tahografskih uložaka (listića) i tošto se podaci o vremenu vožnje,odmorima vozača, brzini i drugimaktivnostima čuvaju i na kartici i usamom tahografu, a ne samo na ta-hografskom listiću, kao kod analog-nih tahografa.
Prva inicijativa Komisije za razvi- janje digitalnih tahografa datira jošiz 1992. godine, dok se prva pravilaod strane Saveta usvajaju tek 1998.godine pod Uredbom (EC) broj
2135/98. Tehnički zahtevi za digi-talne tahografe su objavljeni 2002.godine (EC) broj 1360/2002.
(Aneks 1B) od strane Glavne up-rave za energiju i prevoz Evropskekomisije.
Uvođenje digitalnog tahografa uEU započelo je 5. avgusta 2005.godine kada su za to spremnečlanice mogle započeti s njegovom
primenom. Za sve druge članice EU,obavezna primena bila je od 1. maja2006. godine s tim da su morale bitispremne za izdavanje čip kartica
od 11. aprila 2006. Srbija bi trebala
uvesti obaveznu primenu digitalnogtahografa u teretnom i putničkomdrumskom saobraćaju, u skladu savažećim propisima Evropske unije.Do tada treba stvoriti zakonskei infrastrukturne preduslove zaprelazak s analognih na digitalnetahografe, koji su od 1. maja 2006.godine obavezni u svim zemljamaEuropske unije, a na ostalima je daih u upotrebu uvedu do 16. juna2010. godine, među koje spada i naša
država.Ugradnja digitalnog tahografa biće
obavezna za teretna vozila nosivostipreko 3,5 t i za putnička sa više od 8sedišta.
Svrha uvođenja digitalnog tahografa je da:
• pojača prinudu,
• uveća fer takmičenje (izmeđuvozača koji poštuju i onih koji nepoštuju propise), • poboljša bezbednost, • održi zadovoljavajuće socijalne
standarde.
Karakteristike digitalnihtahografaNova oprema je zamišljena tako dase sam digitalni tahograf može pos-matrati kao ″memorija vozila″ u koje
je postavljen, a vozačka kartica kaomemorija radnji koje vozač obavlja.
• Beleži i pohranjuje aktivnosti
vozača,
• totalno je digitalizovan i otporanna manipulaciju,• radi sa četiri vrste kartica:
• mu/joj je dodeljena, • formira lični fajl (podatke) o
vozaču, • sadrži (u zavisnosti od njegovih/
njenih aktivnosti) 28 dana aktivnostigde najnoviji podaci prekrivaju
najstarije,• mora biti u vozačevom raspola-ganju sve vreme, čak i kada je voziloopremljeno mehaničkim tahogra-fom, • beleži aktivnosti koje se obavljaju
van vozila. Ove aktivnosti vozačmora da unosi ručno.
Vozač koristi jedinicu u vozilu koja: • je dodeljena vozilu i kompaniji,• sadrži 365 dana aktivnosti (u
zavisnosti od vrste aktivnosti koju
vozilo obavlja), • može da primi karticu vozača, • snima aktivnosti koje su obavljene
bez kartice vozača (ako je voziloizgubljeno, ukradeno, nije izdato ili je lažno).
Napomena: Vreme vožnje se snimačim vozilo počne da se kreće, čak iako kartica vozača nije ubačena u jedinicu u vozilu.
Zapisi digitalnih tahografa
Glavni snimljeni podaci: Sledeće vrste podataka se snimaju:Identikacija kartice, to jest: • broj kartice, država korisnika koja
je izdala karticu, naziv službe kojaizdaje karticu, datum izdavanja kar-tice. Identikacija vlasnika kartice: • prezime i ime vlasnika, datum
rođenja, jezik po izboru.
Informacije o vozačkoj dozvoli: • država korisnika koja je izdaladozvolu, naziv službe koja izdajedozvolu, broj vozačke dozvole.
Podaci o vozilu koje se koristi: • datum i vreme prve up-
otrebe vozila (uneto na kar-tici), kilometražu u određenomtrenutku, datum i vreme pos-lednje upotrebe vozila ili 23časa i 59 minuta unazad, ako sevozilo upotrebljava u to vreme,
kilometraža vozila u to vreme,registarski broj vozila i država ukojoj je vozilo registrovano.
Podaci o aktivnostima vozača(uključujući i podatke ručnounete od strane vozača): • datum i ukupno rastojanje koje je
vozač prešao ovog datuma, prom-ena aktivnosti (vožnja, dostupnost,odmor/pauza), promena statusavozača (posada, sam), navesti vremepromene vozača.
Lokacija gde radni dan počinje izavršava se: • datum i vreme dolaska, dolazak
ili odlazak, vrednost kilometraže.
Podaci o događajima i greškama(vreme koje se preklapa, pokušajkršenja bezbednosti, prekid u snab-devanju strujom, greške sa karticom,
itd.)
Podaci o kontrolnim aktivnostima: • datum i vreme kontrole, broj kon-
trolne kartice i država koja ju je izda-la, vrsta kontrole (ekran, štampanje,preuzimanje), period preuzimanja,broj registracije i država gde je regis-trovano vozilo koje se proverava. Jedinica u vozilu snima sledeće vrstepodataka:
Podaci o opremi za identikaciju: • podaci o jedinici koja se nalaziu vozilu (ime i adresa proizvođača,serijski broj, broj pod kojim je odo-brena, itd.), • identikacijski znak pokretnog
senzora (ime proizvođača, deo,serija, broj pod kojim je odobrena.itd.), • bezbedonosni elementi (evropski,
država, član i sertikat o opremi).
Ubacivanje kartice vozača i podaci
koji se izbacuju: Prilikom svakog ciklusa ubacivanjai izbacivanja u uređaj, kartice vozačaili kartice u radionici (za popravku)vide se ime i prezime vlasnikakartice, broj kartice, podaci i vremeubacivanja, izbacivanja kartice. • Podaci o aktivnosti vozača
(vožnja, dostupnost, rad, odmor,status vozača (posada/sam). • Lokacija gde dnevni posao počinje
i/ili završava se, broj kartice vozača,
datum i vreme unošenja, vrstaunošenja (početak ili kraj), država iliregion odakle se kreće ili završavavožnja i kilometraža.
• Podaci o kilometraži svaki dan uponoć. • Detaljni podaci o brzini: tokom
poslednja 24 časa (svake sekunde).Dešavanja i greške (greške sa karti-com, prekoračenje brzine, prekid u
napajanju strujom, greške sa karti-com ili prilikom snimanja, itd.). • Podaci o podešavanju, param-
etri vozila ( veličina, podešavanjeograničenja brzine), datum i vreme5 najnovijih podešavanja, sa po-dacima o radionici koja je obavilapodešavanja. • Vreme podešavanja podataka, pet
vremenski najvećih podešavanja, sapodacima o radionici koja je obavilapodešavanja.
• Podaci o kontrolisanju aktivnosti,datum i vreme kontrole, vrsta kon-trole, broj kontrolne kartice i državakoja ju je izdala, ime kompanije iadresa. • Podaci o
blokiranju po-dataka, datum ivreme blokiranja ipuštanja podataka,broj kartice kom-panije i država koja ju je izdala, ime i
adresa kompanije. • Preuzimanjepodataka o ak-tivnostima, datumi vreme skidanjapodataka, broj kar-tice kompanije iliradionice, i državakoja ju je izdala, ime kompanije iliradionice.
Kompanija može da dođe do infor-macija na sledeće načine:
Osiguranim preuzimanjem podata-ka koje je snimila jedinica u kolima.Taj postupak može da obavi karticakompanije: • proverom štampanih podataka, • preko podataka sa ekrana jedinice
u vozilu,• preko vozača koji rade za kom-
paniju: Prema AETR , kao i odredbi((EEC) broj 3820/85) transportnakompanija treba da organizujevožnju tako da se prilagođava bit-
nim odredbama ovog dogovora. Kompanija bi, takođe, trebalaredovno da proverava da li seprilagođavanja poštuju. Ako se
primeti kršenje, transportna kom-panija treba da sprovodi neophodnemere da spreči buduća kršenja. Do informacija sa tahografa može dase dođe na sledeće načine: • proverom štampanih podataka,
dostupni su u svako vreme,• preko ekrana (displeja ),
Karakteristike ekrana: • pokazuje najviše dva reda, • sadrži simbole 5 mm visoke i 3.5
mm široke, • navodi podatke istim redom kao i
štampani podaci.
Štampani podaci su dostupni usvakom trenutku, i postoje četiri
različite varijante štampanih po-dataka, u zavisnosti da li se po-daci štampaju sa kartice vozača ili jedinice u vozilu. Dakle, imamo
podatke štampane sa kartice vozača,štampane aktivnosti vozača iz jedinice u vozilu kada je vozačkakartica ubačena i kada karticanije ubačena i štampani podaci sa
jedinice u vozilu kada je ubačenakontrolna kartica.
Vrste karticaKartica vozača: • bele boje,• sadrži u proseku 28 dana ak-
tivnosti vozača (u zavisnosti odprirode aktivnosti vozača), • važi najduže 5 god. (zavisi od
organa koji je izdaju). Vozač može daima samo jednu karticu,
• izdaje se vozaču koji je stanovnikdržave gde je upotreba digitalnogtahografa neophodna, • podržava mogućnost da vozač
može ručno da unosi podatke (ak-tivnosti kada je van vozila, mestagde radni dan počinje i završava se, idruge specične radne uslove), • kartica je lično za vozača i ne
može tokom perioda kada važi
da bude povučena iz upotrebe ilisuspendovana iz bilo kog razloga,ukoliko kompetentni državni organine dokažu da je kartica bila falsiko-vana, ili da pripada drugom vlas-niku, ili ako je kartica izdata na bazilažnih izjava ili je izgubljena. Vozačka kartica - plastična kar-tica sa mikročipom koja je veličinekreditne kartice. Pre polaska na putvozač ubacuje karticu u tahografi automatski se na displeju tahog-
rafa ispisuju podaci o vozaču. Nadigitalnom tahografu postoje dvaodeljka u koje se ubacuju vozačkekartice, svaki za karticu jednogvozača. Vozačka kartica čuva podat-ke o vožnji najmanje 28 radnih dana,a tahograf- najmanje 1 godinu.
Kartica kompanije: • žute je boje, • nema rok tra-
janja,• koristi se za
daunlodovanjeopreme i za sni-manje podataka sakartice vozača, • koristi se zasinhronizaciju ipuštanje podatakasnimljenih na jed-
inici u vozilu,• izdata je u državi članici gde kom-
panija ima svoje sedište, • može da sačuva 230 izveštaja do-
bijenih sinhronizacijom i puštanjem
podataka,• kompanija može da poseduje
nekoliko kartica.
Kartica za prevoznika omogućavaprevozniku da ‘’zaključa’’ , po-datke, koje tahograf beleži i takoonemogući neovlašćen uvid u njih.Ovo je posebno važno pri prodaji iliiznajmljivanju vozila drugim pre-voznicima.
Kontrolna kartica: • plave je boje,• nema administrativni rok,• koristi se za pristup dosjeu vozača
organima gonjenja ilinacionalnoj policiji,• može da sadrži 230
zapisa o kontrolnim
aktivnostima.
Kontrolna karticasluži policiji da možeizvršiti kontrolu nadvozačem i vozilomna mestu zaustav-ljanja radi redovnesaobraćajne kontrole.
Kartica za radionice: • crvene je boje,
• važi jednu godinu, • koristi se za baždarenje i po-pravku tahografa, • dostavlja se autorizovanim cen-
trima za popravku,• dostavlja se od strane zemlje
članice gde su smeštene autorizo-vane radionice,• centar može da ima nekoliko kar-
tica za popravku. Karticu za radionice koristi autorizo-vani centar za popravku i za radnje
koje se bave kalibracijom tahografa
(baždarenje).Prenos i(daunlodovanje)preuzimanje podatakaPreuzimanje podataka sa jedinice navozilu (Sl. 2.6.9) ili kartice vozača ukompaniju ili na neko drugo mestonije obavezno. Ipak, ekasne kon-trole kompanije bi bile moguće samoako zemlja, članica evropske unije ilidržava koja poštuje zakone o tahog-
rafu, odluči da prihvatinacionalni zakon, dapreuzimanje poda-taka bude neophodno.U nedostatku ovakvognacinalnog zakona gde
je preuzimanje neophod-no, neophodni podacinajverovatnije neće bitidostupni kompaniji naproveru.
Preporučenaučestalostpreuzimanja podatakaPodaci snimljeni isačuvani u jedinici uvozilu (VU): Kako je
memorija jedinice u vozilu 365 dana(prosečno), učestalost preuzimanjapodataka može, na primer, da variraod jednog do 11 meseci. Podacisnimljeni na kartici vozača: Kako jekapacitet memorije ove kartice 28dana (prosečno), učestalost preuzi-manja može biti, npr. svakih 15 danatako da se obezbedi da ne dođe posnimanja novih podataka prekostarih.
► Primjenjujući poslovnu poli-tiku zapadnoevropskih drumskihtransportera,kompanija „Tigar-trans“ iz Laktaša već osmu godinu
uspješno posluje na sve surovijemtransportnom tržištu. Za takavuspjeh pored kvalitetnog voznogparka zaslužan je i ispravan stav popitanju ulaganja u razvoj ljudskihresursa koji jedini omogućuju daljiprosperitet.
U posjetu kompaniji „Tigar-trans“došli smo povodom objavljivanjaprvog broja časopisa „Logistika“itom prilikom nismo zatekli ni jednovozilo u krugu kompanije, što nas
je u prvi mah zbunilo ali smo brzoshvatili u čemu je suština.
Kompanija je osnovana 2002.godine sa stoprocentnim stranimkapitalom,čiji je vlasnik Alen Dra-gosav iz Graca-Austrija. Sjedištekompanije je u Laktašima. Os-novna djelatnost je prevoz robeu međunarodnom drumskomtransportu. Kompanija posjeduje 19voznih jedinica,od čega 17 trukova
marke „DAF“ čija je starosna dob2. godine i 2 truka marke“Volvo“starosti 3 godine, te polupriko-lice „Schmitz“koje su takođe po
Zapošljava 45 radnika od kojih 39vozača. U predstavljanju kompanije,direktor Dragislav Zarić nam jepojasnio principe poslovanja koji seodvijaju u tri pravca, a to su: kon-tinuirano održavanje visokog nivoakvalitete voznog parka, ulaganje urazvoj ljudskih resursa i poslovanjena klasično tržišnom principu.
Šta to,u suštini,znači?Da bi bili sposobni osigurati brzu,
sigurnu i racionalnu uslugu svezahtjevnijih korisnika usluga, aistovremeno ostvariti i adekvatanprot, Zarić nam objašnjava da je
prvi uslov kvalitet voznog parkakoji se ne ogleda samo u godinamastarosti vozila. Naime, naša vozilasu odabrana za dugolinijske vožnje,
gdje su nam svi trukovi snage 460KS, šlepe su od standardnih prekotzv. “mega“ pa do specijalnih kojese u sferi korištenja intermodal-nog transporta zajedno sa robomu punom opterećenju tovare navoz bez truka, s obzirom da smokompanija kojoj je tržišni sektordjelovanja BiH-Austrija-Njemačka-Belgija-Francuska-Engleska i obr-nuto i u dopremi robe do kupacakoristimo drum, voz, brod i međurijetkima smo, možda i prvi u Bosni i
Hercegovini u lancu intermodalnogtransporta.
Logistički centar “TigarTrans”Derventa
Drugi uslov koji smo morali ispuniti je apsolutno zalaganje za profesion-alno osposobljavanje zaposlenihradnika. Svi naši vozači su profe-sionalno i stručno osposobljeni zameđunarodni transport, posjedujuCPC-certikate i licence te bogato
iskustvo u međunarodnom trans-portu. U Logističkom centru uDerventi, koji djeluje kao poslovna jedinica i koji je uslovno rečeno „mo-
zak“ transportnog procesa trenutnosu zaposlena 4 radnika od kojih 3 sapotpunim poznavanjem Engleskog jezika i 1 sa apsolutnim znanjemNjemačkog jezika, a to je jedan odosnovnih uslova za njihov rad. S
obzirom da, kao što sam i napomenu je i treći uslov da se ne osjeti ne-dostatak posla i autodani u dangubibudu svedeni na minimum, što upronalasku posla koristimo uslugerenomiranih međunarodnih elek-tronskih berzi tereta „TimoCom“i„Telerut“. Takvim radom nismovezani za jednog ili dva korisnikausluga već ih pažljivo biramo uširokom spektru. Sva naša vozilaposjeduju GPRS uređaje putem kojih
ih pratimo, nadziremo i dajemoutovarno-istovarne instrukcije u ko-munikaciskom odnosu sa vozačima.
Naravno, kao i sve druge transport-ne kompanije u BiH i mi nismo imu-ni na probleme kojih je ne mali broj uovoj oblasti. Suočavamo se sa neloja-lnom konkurencijom kako domaćih
tako i prevoznika iz okruženja kojauz niske standarde radi od danas dosutra i damping cijenama uništavajuprije svega sebe, a nama nanoseveliku štetu,što se posebno osjećasada u vrijeme svjetske ekonomske
i nansijske krize. Tu su još,prijesvega na BiH tršištu, neredovno iligotovo nikakvo plaćanje za izvršeneusluge, gdje na naplatu čekamo unajboljem slušaju od 90 do 120 dana.Vizni režim koji, mogu slobodnoreći, ne da nije liberalizovan već jedodatno otežan, takođe je naš velikiproblem kada su vozači u pitanju, aonda smo prinuđeni da favorizujemovozače sa hrvatskim pasošima. Sluh
naše državne administracije za ovuprivrednu granu je loš, sporo se pro-vode mjere koje moramo ispuniti kaouslov za približavanje ulasku u EU,itd. Tako da se plašim da sve skupato dovodi do situacije stvaranja, kako
volim da kažem, “kontra nagiba“gdje će nam se kapital, odnosnotransportna industrija odliti u zemljeokruženja.
Kako dalje?Naravno, mi budno pratimo kre-
tanja u ovoj oblasti i u skladu sa timćemo se u budućnosti i ponašati.Tako da već imamo dobru in-frastrukturnu startnu osnovu ispremne projekte za dalji razvoj
i unapređenje ove grane. Poredpodmlađivanja voznog parka, što je konstantan proces, mi planiramoizgradnju savremenog poslovno-logističkog transportnog centra uDerventi, na površini od 2,5 hektara,a to prevoznici i čitaoci kojima je ovaoblast bliska,vrlo dobro znaju šta tosve podrazumjeva.
IPI - „Institut za privredni inženjering“ Zenica je firma za istraživanje ieksperimentalni razvoj, planiranje i projektovanje, konsalting i edukaciju.Osnovan je sa idejom da se promovišu nauèni i struèni potencijali, akumulirana
znanja i iskustva, i infrastruktura Maðinskog fakulteta i Univerziteta u Zenici.
IPI - „Institut za privredni inženjering“ Zenica je struèna institucija za nadzor rada stanica za tehnièke preglede motornih vozila u Federaciji BiH, saovlastima Vlade FBiH i u koordinaciji sa Federalnim ministarstvom prometa ikomunikacija, koja obavlja poslove:struènog osposobljavanja kontrolora tehnièke ispravnosti vozila, voditelja
stanica tehnièkog pregleda,periodiène provjere znanja voditelja i kontrolora tehnièke ispravnosti vozila,organizovanja struènih seminara, konferencija,kontrole izvršenog baždarenja opreme kojom se vrši kontrola tehnièke
ispravnosti vozila,
obrade podataka i izrade analiza iz oblasti tehnièkog pregleda vozila,izrade pisanih uputstava i informacija i struènih publikacija iz oblasti
tehnièkog pregleda vozila,uvezivanja stanica za tehnièki pregled vozila i drugih zainteresovanih
subjekata u jedinstven informatièki sistem vezan za poslove tehnièkogpregleda vozila,praæenja propisa iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje donose susjedne
zemlje, Evropska unija i druge meðunarodne organizacije,saradnje sa struènim, nauènim organizacijama, institutima, preduzeæima i
drugim pravnim licima iz oblasti tehnièkog pregleda vozila.
Od 01.05.2009. implementiran je videonadzor na STP u realnom vremenu u FBiH,kao materijalni dokaz prisustva vozila na stanici tehnièkog pregleda.
Glavni server za FBiH
IPI - INSTITUT ZA PRIVREDNI INŽENJERING d.o.o.72000 Zenica, Fakultetska br.1, Bosna i Hercegovina
Transakcijski raèuni kod banaka:Sparkasse Bank d.d Sarajevo, Filijala Zenica:Investiciono komercijalna banka d.d. Zenica:Raiffeisen Bank d.d. BiH, Filijala Zenica:
Preduzeće “Autoprevoz” izBanjaluke je jedno od najvećihsaobraćajnih preduzeća za obav-ljanje gradskog, prigradskog imeđugradskog prevoza putnikau Bosni i Hercegovini. Osnovano
je daleke 1945. godine.60-ih i 70-ih godina preduzećese razvija u saobraćajnog gigantaPočetkom 60-tih sa zaposlenih2.200 radnika, uvode se prvelinije za inostranstvo, prvenst-veno Austriju i Njemačku. Preko200 raspoloživih autobusa utom periodu prelazi 56 milionakilometara i prevozi 30 milionaputnika godišnje.Završetkom rata 1995. godine Au-toprevoz izlazi kao devastiranopreduzeće.Takvo stanje pronalaženja izlaza
iz teškoća potrajalo je sve do 2000.godine, kada je Autoprevoz, kaoimplementator projekta dobio
donaciju Vlade Japana kroz dod- jelu 35 novih autobusa za gradskisaobraćaj, kao i opremu i auto-
dijelove u vrijednosti od sedammiliona dolara. Ta donacija je bila jedna od ključnih prekretnica
nakon čega je Preduzeće oživjelo inormalizovalo proces rada.2002. godine, Preduzeće setransformiše u Akcionarskodruštvo. Od tada do danasAD Autoprevoz je u jednomuzlaznom trendu koji se prijesvega ogleda u redovnom obnav-ljanju voznog parka i osvajanjunovih tržišta. Samo u posljednjetri godine kupljeno je 15 novih i
12 polovnih autobusa. Svakako tutreba spomenuti, između ostalih,autobus na sprat Setra 431DT, tenove autobuse Temsa Safari.
Danas raspolažemo sa 90 licenciranih autobusa sa kojima održavam 19 gradsko-prigradskih i 23 međugradsko– međunarodne linije. Zemlje prema kojima održavamo svoje redovne autobuske linije su: Bosna i Hercegovina,Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Austrija, Švajcarska i Švedska. To su linije za Sarajevo, Livno, Bihać, Višegrad, BanjuVrućicu u okviru Bosne i Hercegovine, te međunarodne linije za Beograd, Niš, Kragujevac, Novi Sad, Zrenjanin,Suboticu, Herceg Novi, Rijeku, Split –Makarsku, Beč, Linc, Cirih i Štokholm. Našim autobusima na putevima cijeleEvrope u prosjeku mjesečno pohodimo 630.000 kilometara i prevezemo nepunih 800.000 putnika. Ovaj podatak nas svrstava u red najvećih prevoznika u Republici Srpskoj i šire. Mi smo Vaš partner sigurne vožnje!
AUTOPREVOZ AD – PREVOZNIK SA TRADICIJOM I VAŠ PARTNER
Pored osnovne djelatnosti razvijamo djelatnost turističke agencije kao nadogradnja na saobraćajnudjelatnost, pružamo usluge autobuske stanice u sklopu koje funkciuonišu i trgovina mješovite robe ikiosk, bavimo se i tehničkim pregledom i servisom motornih vozila i s tim u vezi vršimo veleprodajudijelova našoj trgovini motornih dijelova, ulja i maziva.Turističke agencije “Autoprevoz” smještena je u Jevrejskoj bb u tržnom centru u samom centru gradaBanjaluke. U okviru svoje djelatnosti nudi turističke aranžmane u zemlji i inostranstvu, ljetovanja i zi-movanja, đačke ekskurzije, nastava u prirodi, posjete stručnim skupovima i sajmovima, banjski i vjerskiturizam, izleti i terenske nastave, vikend ture za Hrvatsko primorje, ugovoreni prevoz vlastitim auto-busima visoke turističke klase, aranžmani po izboru, prodaja karata za domaći i međunarodni saobraćaji td.Sve informacije možete dobiti u prostorijama agencije u Jevrejskoj bb,na telefone +387 51 223 090 i 217 111, na našoj web stranici www.autoprevoz.org teputem e-maila:[email protected].
Osnovna djelatnost Autobuskestanica Banja Luka, kao Sektora u
sastavu AD „Autoprevoz“ je pri- jem i otprema putnika i autobusau međugradskom saobraćaju. Nasadašnjoj lokaciji, u Ulici braćePodgornika nalazi se od 1982.godine.
Mrežom autobuskih linija pokrivenasu sva veća mjesta u Bosni i Herce-
govini. Pored velikog broja linija zaSrbiju, Crnu Goru i Hrvatsku, sa Au-
tobuske stanice Banja Luka moguće je direktno otputovati u još desetzemalja Evropske Unije.
Sa 25 perona Autobuske stanice,zavisno od dana u godini, dnevnokrene do 300 autobusa, koji prevezunekoliko hiljada putnika.
Autobuska stanica Banja Luka radi
365 dana u godini, od 00.00 do24.00 časa, koristeći savremene
tehnologije kompjutorske prodajevoznih karata.
Sve informacije o redovimavožnje možete dobiti na brojtelefona 090 513 000 ili puteme-maila:
Sektor održavanja održava i remontuje sve autobuse Autoprevoza ali i vozila trećih lica. Između ostalognudi opravke svih pneumatskih aparata (pedale, kvačila, kočnica), vrši elektroradove (elektropokretači,alternatori, webasto,...) opravku hladnjaka i radijatora,tokarske radove (obrada kočionih doboša, obradaobloga,...), opravku i remont mjenjača, opravku i remont motora, opravku i remont retardera, servisi A, B,C,... usluge tehničkog pregleda, limarske radove (opravka havarisanih vozila, generalni remont šasija,...),usluge pranja autobusa (unutrašnje, vanjsko, generalno,...), opravka i punjenje klima uređaja na vozilima.Ovlašteni smo serviser za autobuse marke Temsa, a u završnoj smo fazi pripreme i obuke za početakrada servisa Knor – Bremse.Usluge servisiranja i tehničkog pregleda vrše se u krugu sjedišta Preduzeća u Ulici bulevar srpske vojske17 gdje se nalazi i upravna zgrada preduzeća.
Solidan i siguran temelj Čvrsta XF-šasija je izrađena od visokokvalitetnog
čelika, što je rezultiralo izuzetno snažnom šasijom kojukrasi mala sopstvena masa i, samim time, velika korisnanosivost. Optimalnim rasporedom komponenata unutaršasije omogućena je maksimalna zapremina rezervoaragoriva na tegljaču od 1.500 litara.
Liniju standardnih dugolinijskih tegljača u izvedbi4 x 2, DAF dopunjava i 4 x 2 verzijom čija je visina sedlasamo 96 cm. Ovaj, takozvani Low-Deck tegljač, ima
7,1-tonsku prednju osovinu sa paraboličnim gibnjevimai 11,5-tonskom vazdušno ogibljenom zadnjom osovi-nom, u izvedbi sa 4 vazdušna jastuka. Prednja osovina savazdušnim ogibljenjem je takođe na raspolaganju kaoopcija.
Pored ovih, u ponudi su i troosovinski ičetvoroosovin-ski tegljači sa duplim pogonom – poseb-no podesni za prevoz težeg tereta.
DAF dostavlja XF105 šasiju kao standardan 4 x 2model sa širokim izborom međuosovinskih rastojanja.Takođe, tu je i proširena linija 6 x 2 šasija. Verzije sapratećim osovinama su dostupne sa vazdušnim ogi-bljenjem na zadnjoj osovini, bilo sa jednostrukim iliduplim pneumaticima. Vazdušno ogibljenje na prednjojosovini je opcionalno.
XF105 je dostupan i kao 6 x 2 šasija sa upravljivompratećom zadnjom osovinom radi postizanja najboljihmanevarskih sposobnosti i smanjivanja oštećivanja pod-loge. Liniju kompletiraju 6 x 4, 8 x 2 i 8 x 4 verzije.
XF105 šasija je potpuno ravna, što je čini savršenomza svaku nadogradnju. Da bi se posao nadograđivača
pojednostavio što je više moguće, šasija se isporučuje saprethodno izbušenim otvorima koji obezbeđuju jed-nostavnu montažu nadgradnje. Šasija se može takođesnabdeti tzv. Body Builder Modulom (BBM) koji olakšavakomunikaciju između električnih sistema vozila i na-dogradnje.
vrhunska dostignu}a Ekonomičan i štedljiv motor tek je prva karika ulancu efkasne pogonske linije. Menjač i pogonska os-ovina jednako su važni kada na površinu izbiju zahtevi efkasnosti i što nižih troškova po pređenom kilometru.To je razlog zbog čega se DAF već godinama okusirana tehnologiju integrisane pogonske linije kao celine i ključnog aktora u ukupnoj perormansi vozila.
XF105 opremljen je novim 12.9-litarskim PAC-CAR MX motorom iz koga se dobija 410, 460 i 510 KS,
odnosno obrtni momenat u opsegu od 2.000 do 2.500Nm. Motor ispunjava normu Euro 4 i Euro 5. MX mo-tor opremljen je MX dekompre-sionom motornomkočnicom snage kočenja od 200 kW pri 1500 o/min do325 kW pri 2100 o/min.
DAF-ova XF105 serija pruža izbor između manuelnihi automatskih menjača. Manuelni menjač ima 16 stepeniprenosa i zahvaljujući „Servoshit“ uređaju za promenustepena prenosa, sile su ekstremno niske i promenazahteva veoma malo truda. Za veći komor i učinak, AS-Tronic automatsko menjanje stepena prenosa, sa 12 ili
16 brzina, nudi remek delo po pitanju promene stepenaprenosa. Ovo omogućava vozaču da se u potpunostikoncentriše na vožnju.
DAF pogonske osovine sa jednostrukom redukci- jom stekle su zavidan ugled zbog pouzdanosti, dugogradnog veka i malih unutrašnjih gubitaka. Rezultat-smanjena potrošnja goriva. XF105 serija nudi širok izborprenosnih odnosa zadnje osovine, uključujući i novu2,69:1 redukciju. Ova ekstra brza zadnja osovina doz-voljava niži prosečni broj obrtaja motora za postizanjenajbolje iskorišćenosti goriva.
Za posebno zahtevne zadatke, XF105 može bitisnabdeven osovinama sa redukcijom u glavčinamatočkova, DAF HR1356 ili tandem osovinom HR 1355T.
Kompaktan dizajn DAF-ove instalacije za ostvarivan- je Euro 4/Euro 5 norme (SCR) ostavlja dosta prostora našasiji za montažu velikih rezervoara za gorivo ili drugeopreme.
► Kabinom Globetrotter kompanijaVolvo željela je ponuditi sigurnijuverziju kabine za transport na dugerelacije. Tijekom 1970-ih transporti izZapadne u Istočnu Europu postajalisu sve češći. Putovanja su trajalanekoliko dana i bilo je uobičajenoda dva ili više vozača dijele jedankamion i voze u smjenama. Često su jedino dostupno rješenje za smještaju kamionu bile plastične nadgradnje,
koje nisu bile pretjerano sigurne.Kompanija Volvo željela je ponuditisigurnija, udobnija rješenja.
Predviđanja o slaboj prodaji uskorosu se pokazala netočnima. KabinaGlobetrotter udovoljila je potrebamakoje nitko nije predvidio. Umjestoopskrbljivanja samo uskog speci- jaliziranog tržišta, Volvo je otvoriopotpuno novo tržište.
Razvoj dana{nje kabineTijekom 1980-ih Volvo je prvi pred-stavio revolucionarni razvojni kon-cept za kamionske kabine. Umjesto
da se usredotoče na kamion, uVolvu su pri dizajniranju kabine naumu imali potrebe vozača. Kao dioprojekta za usavršavanje kabine,izgrađen je model u prirodnojveličini i korišten na izložbama auto-mobila diljem svijeta za istraživanjepozicija vozačeva sjedala.
Preko 2.000 vozača kamiona pomo-glo je u razvoju nove kabine sjeden-
jem u modelu te odgovaranjem naupitnike vezane uz različite značajkekamiona. Nakon 11 godina razvojaproizvoda, nova kabina Globetrot-ter predstavljena je zajedno s novomserijom FH kamiona 1993.
„Nema sumnje da je kabina Globe-trotter iznimno doprinijela uspjehukoji je Volvo postigao tijekom go-dina. Sigurnost nam je oduvijek bila jedna od ključnih vrijednosti, a ovo
najbolje pokazuje da se naši naporiisplate”, kaže Claes Nilsson, pred-sjednik Europske divizije kompanijeVolvo Trucks.
Kabina Globetrotter otada je neprekidno usavršavana idograđivana. Godine 1996. kom-panija Volvo predstavila je Globe-trotter XL, prvi kamion s kabinomunutrašnje visine 193 cm. Okolinavozača poboljšana je novim sjedali-ma i novom instrumentom pločom2002. godine, a novi audio i videosistemi dodani su 2008. Izmeđuostaloga, nova je oprema uključivala
i sklopivi krevet koji se mogaonamjestiti na niz različitih načina iokretno sjedalo za putnike.
Budućnost kabineTrenutačni propisi ne dozvoljavajunikakve promjene na vanjskim di-menzijama kabina. Međutim, stalnose ulažu napori da se dostupniprostor što bolje iskoristi te da sekabina Globtrotter prilagodi novimpropisima.
„Koncept Globetrottera bio je načinda se objedine inteligentna rješenjavezana uz kabine i optimizirajuuvjeti za sigurno, udobno radno
30 godina kabine Globetrotter
Kada je kabina Globetrotter prvi put predstavljena, u Volvu su očekivali da će prodati par stotina kabina godišnje.
Ali ovaj je proizvod, iako namijenjen za usko tržište, uskoro postao vrlo tražen. Sada, 30 godina nakon što je
plasirana na tržište, 90 posto Volvo kamiona modela FH ima kabinu Globtrotter. Vozačeva okolina i prvoklasna
udobnost još uvijek su ključni koncepti u kabine Globetrotter.
okruženje u ograničenom prostoru.I dalje radimo na tome”, kaže RikardOrell, direktor odjela za dizajn priVolvo Trucks. „Jednako je važnoosigurati povećanu sigurnost tenaprednu komunikacijsku opremu.
Zahvaljujući skandinavskom diza- jnu usredotočenom na oblik, svrhu ikvalitetu, koncept kabine Globetrot-ter ostat će uspješan i ubuduće.”
Prekretnice: 1979: Konstruirana je prva kabina Globetrotter. Volvo je prvi proizvođač u čijoj seponudi nalazi cjelovito rješenje za udobnu vožnju i boravak u kamionu.1993: Predstavljena je unaprijeđena kabina Globetrotter za nove modele FHVolvo kamiona, koja ubrzo postaje najprodavanija kabina kompanije Volvo.1996: Kabina Globetrotter predstavljena je kao varijanta kabine, s unutrašnjom
visinom od 193 cm od poda do stropa.2002: Okolina vozača poboljšana je novom instrumentom pločom i novimsjedalima, uz ostalu opremu.2008: Kabina postaje prostranija. Audio i video sustavi su nadograđeni te jedodan novi sklopivi krevet koji može poslužiti i kao stolica. Također je mogućeugraditi i okretno sjedalo za suputnike.
Nova Renault Trucks Euro 5 gama: iša vozila s visokimradnim karakteristikama
Prelazak na Euro 5 motore za Renault Trucks bila je prilika da obnovi svoju paletuproizvoda posveenu distribuciji, graevinarstvu i transportu na duge pruge (iznad 6tona), i da kupcima ponudi solucije koje najbliže ispunjavaju njihova oekivanja popitanju snage i uštede goriva. Renault Trucks Euro 5 kamioni postigli su dvostrukiuspjeh postavši iši s poveanim performansama.
Distribucija
S vozilima Midlum i Premium Distribution (ukupna masa vozila od 7.5 do 26 tona), Renault Trucks nudikupcima gamu proizvoda koja odgovara njihovim glavnim oekivanjima kod poslova distribucije(profitabilna vozila za specifine namjene koja se lako integriraju u gradskom okruženju kombinirajui
radni komfor i sigurnost).
Renault Midlum dostupan je u 75 razliitih kombinacija kao šasija-kabina (od 7.5 do 18 tona) i imaizbor motora od 180 do 300 KS (DXi5: 180 do 220 KS i DXi7: 270 do 300 KS). Poboljšanje ovihmotora proizvelo je gamu proizvoda visokih performansi po pitanju snage i momenta. Na primjer, Euro5 180 KS DXi5 postiže moment od 660 Nm, što je blizu Euro 4 verzije motora koji je bilježio 10dodatnih konjskih snaga.
Što se tie mjenjaa, da bi se odgovorilo na povean broj zahtjeva za automatiziranim mjenjaem, novimjenja Opti tronic sada je dostupan na DXi5 i DXi7 motorima. Ovaj mjenja cijenjen je od stranenjegovih korisnika i postiže nižu potrošnju goriva. Uz nižu potrošnju i smanjenje emisije plinova,pojaana je i sigurnost vozila pomou sustava EBS (elektroniki sustav koenja) koji je u standardponudi.
(DXi11).Premium Distribution Euro 5 ima u ponudi novu generaciju automatiziranih mjenjaa (Opti tronic naDXi7 i Opti driver+ na DXi11) i novi mehaniki mjenja ZF sa 16 brzina prijenosa.
Svi Renault Premium Distribution motori nadograeni su po pitanju snage i momenta:
S Opti driver+ Premium Distribution smanjuje potrošnju goriva i emisiju CO2 za 3% u usporedbi s
vozilom s mehanikim mjenjaem
Graevinarstvo
Gama Renault Kerax sada ispunjava 95% zahtjeva svojih klijenata. Renault Trucks namjerava proširitigamu novim konfiguracijama i transportnim solucijama kako bi bolje zadovoljio zahtjeve kupaca. S timu vezi nudi novi automatizirani mjenja Optidriver+ u standardnoj opremi na odreenim modelimagame Kerax, te je prvi proizvoa koji primjenjuje ovu tehnologiju na vozilima za graevinarstvo.Namijenjen za radove i najteža gradilišta, Kerax je obnovio svoju gamu motora i od sada nudi 5 verzijamotora: dva DXi13 480 i 520 KS i tri DXi11: 380, 430 i 460 KS.Dostupna su dva nova mjenjaa: mehaniki mjenja sa 16 brzina prijenosa ili automatizirani mjenja s12 brzina prijenosa (Opti driver+).
Kao jedinstveno vozilo ovakvog tipa na tržištu i posebno dizajniran za pristup gradilištima, RenaultPremium Lander poveao je snage kod svojih Euro 5 motora. Kupci e moi birati izmeu 6konfiguracija motora: za DXi7: 270, 310 i 340 K, za DXi11: 380, 430 i 460 KS.
Trudei se ponuditi kupcima maksimalni broj opcija, Premium Lander od sada nudi novu pogonskusiluetu 8x2*6 (konfiguracija osovine 2+2). Ova silueta poveava korisnu nosivost za 500 kg i smanjujepotrošnju goriva izmeu 5 i 10 % u usporedbi s konfiguracijom 8x4, te poboljšava polumjer okretanjado 12,5% (ovisno o meuosovinskom razmaku), što olakšava upravljanje vozilom.
U ponudi je takoer i Premium Lander 8x4 Extra-Light miješalica za beton. Zahvaljujui Goodyear Omnitrack MSD gumama, dobiva na korisnoj nosivosti kod prijevoza betona u gradskom okruženju(250kg).
Mehaniki ZF i automatizirani Opti driver+ mjenjai poboljšani kako bi ispunili zahtjeve kupaca popitanju pouzdanosti.
Gama vozila na duge pruge
Na tržištu vozila na duge pruge, kupci Renault Trucksa žele postii smanjenje potrošnje goriva, ali bezutjecaja na brzinu prijevoza tereta. Renault Trucks je to i postigao. Prelaskom na Euro 5, RenaultPremium Route DXi11 motor poveao je snage na: 380, 430 i 460 KS.Za primjer je Premium Route Euro 5 od 430 KS koji ima razinu momenta koja je vrlo blizu onoj kojuima Euro 4 Premium Route od 450 KS.U isto vrijeme, zahvaljujui novoj gami mjenjaa i poboljšanju pogonske linije, potrošnja se smanjila za
1% (460 KS Euro 5 Opti driver+ s 14x37 momentom u usporedbi s 450 KS Euro 4 Opti driver+),Na kraju možemo naglasiti da je evoluirao i unutrašnji izgled kabine koja sada omoguuje veuudobnost za vozaa i lakše održavanje.
OMMUN QURenault Magnum, simbol Renault Trucksa, takoer je poveao snage motora. One su od sadadostupne u tri verzije na DXi13 motoru od 440, 480 i 520 KS.Zahvaljujui ovim poboljšanjima na DXi13 motoru, dizel potrošnja dodana na AdBlue Euro 5 potrošnju
ostaje na istoj razini kao i za Euro 4.Automatizirani mjenja Opti driver+ od sada je u standardnoj ponudi na modelima od 480 i 520 KS ipridonosi smanjenju potrošnje goriva do 3% u usporedbi s Euro 4 vozilima s mehanikim mjenjaem.Prelazak na novi standard bila je prilika da se vozilu poboljša komercijalna brzina dobivaju i namomentu na najnižim režimima, kao i da se poboljša koenje posebno zahvaljujui visokimperformansama hidraulikih usporivaa.Takoer za istaknuti su i novi spremnici velikog kapaciteta (1455 litara), koji omoguuju zaustavljanjena bezinskim stanicama ili u zemljama gdje je dizel najjeftiniji.
Radei tijesno s profesionalcima u poslu, Renault Trucks dizajnirao je proširenu gamu vozila koja semože podijeliti u 4 skupine. Osim graevinarstva, transporta na duge pruge i distribucije, francuskiproizvoa nudi i gamu dostavnih vozila (Master², Mascott and Maxity), koja ukljuuje od nedavno i
Renault Trafic u odreenim europskim zemljama.Sva ova vozila udovoljavaju specifinim zahtjevima, bilo da radi o dostavi, distribuciji, transportu naduge pruge, graevinarstvu, uslugama, okolišu, trgovini ili obrtništvu. Od lako dostavnih vozila dovozila na duge pruge, od 2.8 do 120 tona, u gradovima ili na otvorenim cestama, u šumama ili nagradilištima, gama Renault Trucks nudi cijeli niz solucija koje smanjuju energetsku potrošnju i koje susve iše.
1samo za transport automobila
² nije dostupan u Hrvatskoj & Bosni i Hercegovini
RENAULT TRUCKS HRVATSKA d.o.o. – Bani I, odvojak 4 – 10010 Zagreb - Buzin – HRVATSKATelefon +385 (0) 1 66 61-100 – Fax +385 (0) 1 66 [email protected] – www.renault-trucks.hr
broj7, upisana u sudski registar RješenjemOsnovnog suda u Banjaluci, broj: 071-0-Reg-08-001077; Transakcioni raunBanke kod Centralne banke Bosne iHercegovine,: 551 000 9999999932; JIBbroj: 4400958880009 ; PDV broj:400958880009
UniCredit Bank Banja Luka
UniCredit Bank a.d. Banjaluka je lanica UniCredit Grupe - najvee bankarske grupe u Eurozoni.Osnovana je 1911. godine što je ini bankom sa najdužom tradicijom poslovanja u Bosni iHercegovini. Banka danas posluje kroz mrežu od 42 poslovnice, koja pokriva itavu teritoriju Bosnei Hercegovine, što proizvode i usluge UniCredit Bank Banja Luka ini dostupnim svakom klijentu, usvim veim gradovima i mjestima u Bosni i Hercegovini. Sada svojim klijentima UniCredit Bankmože ponuditi više nego ikada ranije, jer svoj uspjeh temelji na kontinuiranom podizanju kvalitetausluga i kreiranju proizvoda prema potr ebama razvijenog finansijskog tržišta, pri emu u središtesvog poslovanja uvijek stavlja klijenta.
Sa jasno utvr enim ciljevima, angažovanjem strunog i profesionalnog menadžerskog tima,dinamiki postavljenom organizacijom poslovanja i tr žišnom orijentacijom, Banka je u kratkomvremenskom periodu postigla znaajne rezultate i sve se više namee kao ozbiljan kandidat za
jednog od lidera u bankarskom sektoru i nosioca razvoja ekonomije u cjelini.
Samo najbolje je dovoljno dobro za klijente UniCredit Bank Banja Luka:
o Sve usluge pod jednim krovomo Rješenja krojena po potrebama klijenatao Poznavanje lokalnog tržišta, te mogunosti koje nudi svjetsko tržišteo Pristup na 23 tržišta Europeo Najbolji proizvodi i uslugeo Alternativni kanali distribucijeo E-bankingo Struni savjeti
UniCredit Bank Banja Luka, nastojae uvijek da kreira vrhunske proizvode, inovativna rješenja iusluge, te biti korisniki orjentisana i društveno odgovorna. Snagom globalnih mogunosti, koje jojomoguuje velika poslovna mreža UniCredit Grupe, UniCredit Bank Banja Luka promoviše iobogauje lokalnu zajednicu, društvo i državu u kojoj posluje.
Iza UniCredit Bank Banja Luka stoji najvea bankarska grupacija u Centralnoj i Istonoj Europi(CEE). Sa više od 30 godina iskustva na prostorima CEE, UniCredit grupa je u mogunosti daponudi rješenja koje su "krojena" prema klijentovim potrebama i putem UniCredit Bank Banja Lukaklijentima nudi najlakši put do meunarodnih tržišta kapitala.
Od srpnja 2004. u Sarajevu je otvoren novi poslovnikompleks POLIĆTRANS, u sklopu kojega se nalaze: Polić-servis d.o.o. - podružnica Sarajevo,
ovlašteni Volvo servis,tehnički pregled vozila,prodaja rezervnih dijelova za Volvo kamione
suvremeni motel kapaciteta 12 kreveta(3 sobe i 2 apartmana), restoran i cae bar
poslovne prostorije Polićtrans d.o.o. Sarajevo i Polićservis d.o.o. , te veći broj uredskih prostoranamijenjenih iznajmljivanju.
POLIĆTRANS d.o.o. Posušje i POLIĆTRANS d.o.o.Sarajevo su privatne tvrtke osnovane 1990. i 2000. godine.
Naše glavne djelatnosti su: međunarodni kamionski prijevoz međunarodno otpremništvo
POLIĆ SERVIS d.o.o. privatna je tvrtka osnovana 2000. godine,sa sjedištem u Posušju i podružnicom u Sarajevu.Ovlašteni smo VOLVO servis za područje BiH.
Naše djelatnosti su: servis kamiona i gospodarskih vozila tehnički pregled (kamiona i osobnih vozila) prodaja rezervnih dijelova za Volvo kamione,
više o servisu pogledajte na stranici servis.
Tvrtke trenutno upošljavaju 130 djelatnika svih zanimanja.Posjedujemo ukupno 35 voznih jedinica marke VOLVO.Svi naši kamioni su starosti do dvije godine i opremljeni su EKO II i EKO III motorima,te udovoljavaju visokim zapadnoeuropskim ekološkim kriterijima.
Naši kamioni svakodnevno se nalaze na cestama zapadnoeuropskih zemalja, što Vam jamči da ćete robu poslatina cilj u najkraćem mogućem roku. Od trenutka kada dobijemo Vaš nalog za preuzimanje robe, roba je naskladištu kupca najkasnije sedmi dan i to ocarinjena, bez obzira radilo se o paketu od 1 kg ili pošiljci od 25 t.
Nastojimo da kvaliteta naših usluga uvijek bude navisokoj razini uz što prihvatljivije cijene. U prilog tojčinjenici ide podatak da surađujemo s više od 500zadovoljnih korisnika naših usluga širom Europe.Komunikacija je moguća na hrvatskom i njemačkom jeziku, a naše višegodišnje iskustvo u transportu iotpremništvu garancija su da će roba biti pravovre-meno dostavljena, a troškovi minimalni.
POLIĆTRANS d.o.o. - Posušjekamionski prijevoz, otpremništvo,tehnički pregled vozila
Zenicatrans d.d. je najjačeprevozničko preduzeće u BiHu području drumskog teretnog
prometa i integralan dio razvijenogEvropskog prometnog sustava.Zenicatrans je osnovano 21.03.1958.godine u Zenici kao preduzećečija je osnovna djelatnost domaćii međunarodni transport roba.Danas preduzeće posluje u sastavugrupacije ZOVKO te raspolaže sasuvremenim voznim parkom. U svom dosadašnjem radu
preduzeće je konstantno poslovalopozitivno, uz korektne odnose
sa svojim poslovnim partnerimai klijentima. Od samog početkarada ima uzlazni trend razvoja ipo obimu i po sadržaju. Posluje posvim važećim propisima i normamaiz ovih delatnosti, istovremenoobnavljajući svoj vozni park, ponajvišim evropskim standardima. Prevoz robe Zenicatrans vrši svojimsavremenim IVECO tegljačima kojizadovoljavaju norme Euro 3 (godinaproizvodnje 2004.) i Euro 5 (godinaproizvodnje 2008.) i poluprikolicama
Krone kojima upravljaju iskusnii stručno osposobljeni vozači.Posjedujemo licencu za obavljanjemeđunarodnog cestovnog prijevozatereta i opasnih materija. Prateći razvoj informatičke teh-nologije uključili smo se i u berzuutovara TIMCOM TRUCK&CARGO.Istovremeno cjelokupna djelatnostpraćena je stručnom logistikomnašeg rukovodećeg tima. Potvrdu svog kvalitetnog i korekt-nog rada, zaposleni u Zenicatransu
imaju u zavidnim količinama pre-vezene robe i u broju zadovoljnihklijenata tokom svih ovih godinarada. Budite i Vi jedan od njih.
UslugeDomaći i međunarodni transport Vršimo transport robe kamionimaEuro 3 i Euro 5 marke Iveco, zapr-emine tovarnog prostora od 93m3.Vozila posjeduju sve potrebnedozvole, certikate i CMR osigu-ranje za međunarodni transport.Svi vozači posjeduju dozvole (CPCcertikat) kao profesionalni vozači
za međunarodni transport roba i us-luga izdatih od ECOSa. Posjedujemoi certikat za kvalitet usluga EN ISO
9001:2008 za organizaciju i prevozroba u domaćem i međunarodnomprometu (DNV).
Zbirni Transport
U zavisnosti od količine robe kli-
jenata i raspoloživog slobodnogtovarnog prostora u našim kami-
onima, vršimo i zbirni transport sasvih naših destinacija i to u svimkoličinama i zapreminama.
Kapaciteti: • 38 Tegljača s poluprikolicomKrone standardne izvedbe, nosivosti25 t• tegljači su marke: IVECO-STRALIS( 23 Euro 3 god.proizv. 2004. i 15Euro 5 god.proizv. 2008) ,•vozila su osposobljena za pri- jevoz opasnih tvari (ADR) u klasi2,3,4,5,6,8,9•posjedujemo CEMT dozvole,