LOGISTIKI SUSTAVI I TRANSPORTNI LANCIskripta1. Tok robe u
transportnom lancu
2. Konvencionalni i suvremeni opskrbni lanac
3. Utjecaj transporta- na proizvod (fizike karakteristike)- na
cijenu- na odabir podruja opskrbe sirovinama - na odabir podruja
distribucije- na lokacije infrastrukture (tvornica, distribucijski
centri, veletrgovci,)
4. imbenici koji utjeu na transportne trokove (VEZANI ZA
PROIZVOD)- zbijenost (gustoa) (odnos dimenzija tereta i njegove
mase)- iskoristivost prostora (stupanj iskoritenja teretnog
prostora)- nain rukovanja (uniformirane veliine i obrasci)-
pouzdanost (vano za proizvode sa velikim odnosom vrijednost-masa)-
otpornost (stupanj mogunosti oteenja proizvoda u transportu
5. imbenici koji utjeu na transportne trokove (VEZANI ZA TRITE)-
lokacije trgovaca na malo (udaljene lokacije moraju biti
opskrbljene)- zakonski propisi- sezonske karakteristike
proizvoda
6. Prijevoznici- Zajedniki prijevoznici (nude uslugu prijevoza
svima, po javno objavljenim tarifama)- Ugovorni prijevoznici
(ugovorom se regulira prijevoz robe, koliina, udaljenost, cijena,)-
Privatni prijevoznici (tvrtka sama obavlja transport svoje
robe)
7. Ekonomska usporedba po vrstama transporta
8. Usluna usporedba po vrstama transporta
8. Globalizacija Od 1950 godine, prosjeno vrijeme transporta
robe je smanjeno sa 40 dana na 10,5 dana. Taj ciklus je smanjen za
25% od 1990 do 2000. Svaki dan transporta iznosi oko 0.8% cijene
gotovog proizvoda. 20 dana na moru iznosi oko 16% cijene
proizvoda.
novi ekonomski red prisutan u svim podrujima ivota; Proces, gdje
je mjerilo samo ekonomski efekt; Utjecaj i posljedice snose i male
i velike drave.
Prisutnost: jezik, meunarodna politika, monetarna politika,
automobilizam, financije, IT, sajmovi, prehrana, logistika.
9. Na globalizaciju privrede utjeu:- mobilnost kapitala-
poveanje konkurencije- poveanje i poboljavanje komunikacijskih
sustava, transportnih sustava, transportnih sredstava, transportnih
tehnologija i infrastrukture- poveanje kupovne moi- ujednaavanje
potroakih obiaja i navika.
10. Globalizacija privrede iskoritava i nudi prednosti:- jeftina
radna snaga- mogunost opskrbe iz neposredne blizine- carinske i
porezne pogodnosti.
11. Globalizacija na podruju logistike: logistiki giganti
neprekidno ulau kapitalu irenje vlastite mree to omoguava laki
protok robe u vodnom, kopnenom, zranom prometu i potanskim
uslugama.
12. Globalizacija; prostorno rairen proces u smislu proizvodnje
i potronje; Distribucija zadovoljava prostorne potrebe za
sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima.
13. Osnova globalizacije: mree se uspostavljaju radi potpore
distribuciji; vorovi u mrei reguliraju tokove roba unutar mrea;
Kako se globalna trgovina poveava vorovi postaju strateke toke
(lokacije).
14. Prekrcajni vor (I. faza): tradicionalno me.trite; Kretanje
sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda; Puno zapreka
(pristojbe i razne odredbe) vorovi su kao prisilne lokacije za
prekrcaj; funkcije prekrcaja robe; Blizina industrijskih podruja;
Blizina lukih industrijskih kompleksa.
15. Intermodalni vor (II.faza): via mobilnost imbenika
proizvodnje (osobito kapitala); Bolja realizacija komparativnih
prednosti (uglavnom u smislu obavljanja posla); Upostava
intermodalnog transporta, uglavnom prijevoz kontejnerima; vorovi
kao lokacije koje promiu efikasnost razliitih transportnih mrea;
Nastaju novi terminali i nove lokacije; poveana brzina robnih
tokova.
16. Logistiki vor (III. faza): brzi rast me.trgovine sa punom
realizacijom komparativnih prednosti; Geografska i funkcionalna
integracija proizvodnje, distribucije i potronje; Nastanak opsrbnih
lanaca; Transport je integriran du procesa proizvodnje pa sve do
maloprodaje; Stvaranje globalnih proizvodnih mrea (Global
Production Networks-GPN); vorovi su logistika podruja gdje se
obavljaju funkcije dodavanja vrijednosti; Stvaranje sasvim novih
lokacija vorova.
17. vorovi kao centralne i posredne lokacije u mrei
Poveznici i vorovi na mrei (Gateways & Hubs): vorovi pruaju
pristup velikom sustavu kretanja (prometovanja); Obavezne toke
prolaza; Pribliavanje transportnih koridora; Funkcije
centralizacije i posredovanja.Poveznici (Gateways): Na pogodnim
lokacijama; Intermodalni i stabilni u funkciji vremena. vorovi
(Hubs): Podloni promjenama; Ovisni o trinim odlukama.
18. Integrirani transportni sustavi: Od fragmentacije do
usklaivanja
19. Uloga i funkcija transportnih
terminalaKonvencionalniKontejneri
Mala povrina terminalaVelika povrina terminala
Mogu direktan prekrcajIndirektan prekrcaj (cross-docking)
Ograniena mehanizacija i automatizacijaNapredna mehanizacija i
automatizacija
Improvizacija u terminalnim operacijamaOrganizacija i
planiranje
20. Tipovi intermodalnih terminala
21. Tehnike karakteristike lukih kontejnerskih terminala
22. ivotni vijek terminala
23. Terminali i dodana vrijednost
Glavne operacijeInfrastrukturaPrometna infrastruktura
(operativna obala, eljeznica, cesta) povrine za iskrcaj
OpremaMehanizacija za intermodalni ukrcaj i iskrcaj, prekrcajna
mehanizacija
SkladitenjePovrina za prazne i pune kontejnere
UpravaAdministracija, odravanje, ulazne rampe (gates),
infromacijski sustavi
Pratee operacije (Added Value)Objekti trgovineSlobodna carinska
zona, logistike usluge
Distribucijski centriPrekrcaj, cross-docking, skladitenje, mala
proizvodnja, temperaturno kontrolirani objekti (cold chain)
Povrine za odlaganjeOdlagalite za kontejnere i rasuti teret
Usluge odravanja kontejneraPranje, popravak, priprema, izdavanje
certifikata valjanosti,
24. Hijerarhija transportnih terminala i dodana vrijednost
25. Od kuda dolazi dodana vrijednost?
26. Opskrbni lanci, transportni lanci i dodana vrijednost
27. PROMETNE GRANE I MREE U TRANSPORTNOJ LOGISTICI
Pod transportom (prijevozom) se podrazumijeva specijalizirana
djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i prometne
infrastrukture omoguuje proizvodnjuprometne usluge. Logistiki
transportni lanci podrazumijevaju niz tehnikih objekata koji
prolaze kroztono utvrene tehnoloke procese koristei statike i
dinamike elemente infrastrukturnih objekata. Redoslijed tehnolokih
aktivnosti je unaprijed odreen i odvija se po postavljenim
zakonitostima.
eljezniki promet: visoki fiksni trokovi (infrastruktura), niski
varijabilni trokovi (operativno, gorivo i sl., rad), spor, ali
jeftini nain transporta tekih tereta koji ne zahtjevaju specijalnu
manipulaciju, velike daljine, 500 do 1000 tona tereta, povijesno,
ova prometna grana nije trino uvjetovana industrija.Cestovni
promet: niski fiksni trokovi (najee Vlada odrava i gradi
infrastrukturu), srednje visoki varijabilni trokovi,
najpristupaniji oblik transporta, najbolja opcija za transport robe
srednje i visoke vrijednosti za kratke i umjerene udaljenosti.Vodni
promet: umjereni fiksni trokovi (brodovi i oprema za manipulaciju
teretom u lukama), niski varijabilni trokovi, vrlo spor, ali
iznimno jeftin transport za prijevoz velikih i tekih tereta na
velike udaljenosti, relevantna intermodalnosti.Od luke do luke;
Pendulum; Svjetski tokovi.
Zrani promet: niski fiksni trokovi (zrakoplovi i manipulacijska
oprema za rukovanje teretom), najvii varijabilni trokovi, vrlo brz
transport; koristi se najee za prijevoz robe vrlo visoke
vrijednosti, kratkog vijeka trajanja na kratka ili srednje udaljena
odredita.
Cjevovodni promet: visoki fiksni trokovi (konstrukcija, izrada,
i trokovi pratee opreme), najnii varijabilni trokovi (bez znaajnih
trokova radne snage, goriva i sl.), spor transport, ali pouzdan (ne
utjeu vremenske nepogode ili gustoa prometa na odvijanje), ogranien
vrstom proizvoda koji se moe transportirati, jedno ishodite,
stabilni protok.
28. Intermodalni prijevoz Dobra intermodalna povezanost omoguuje
kvalitetniji transport Ukljuuje razliite prometne grane Poetak u
paketnoj dostavi, danas e-poslovanje Konsolidacija poiljaka Mnoga
poduzea su usluno orijentirana, a ne trokovno
29. Zbirni promet
Zbirni promet podrazumijeva organizaciju dopreme i otpreme
komadnih poiljaka koja se zasniva na okrupnjivanju jedinica
prijevoznog supstrata, tj. na formiranju zbirnih (konsolidiranih)
vagonskih, kamionskih, kontejnerskih i avionskih poiljaka.
Komadna poiljka je svaka poiljka koja ne zahtijeva iskljuivu
uporabu teretnog prostoraprijevoznog sredstva, ve se u istom
prijevoznom sredstvu (vagonu, kamionu, kontejneru) prevozi zajedno
s drugim komadnim poiljkama.
Vagonska, kamionska, odnosno kontejnerska poiljka zahtijeva
ekskluzivno koritenje itavog teretnog prostora, tj. u prijevoznom
sredstvu se prevozi samo ta poiljka.
Zbirna poiljka u smislu eksploatacije prijevoznog sredstva ima
sva obiljeja vagonske, kamionske, odnosno kontejnerske poiljke
budui da se kao takva predaje na prijevoz, no sama se sastoji od
vie razliitih pojedinanih (komadnih) poiljaka koje su prethodno
prikupljene i konsolidirane u jedinstvenu zbirnu poiljku.
Osnovna svrha zbirnog prometa je optimalno iskoritenje
prijevoznog kapaciteta, to jejedna od temeljnih pretpostavki za
ispunjenje glavnog zahtjeva koji gospodarsko okrujepostavlja
sustavu tehnologije prometa, a to je smanjenje prijevoznih
trokova.
30. MODEL KATEGORIZACIJE LOGISTIKO-DISTRIBUCIJSKIH CENTARA
Logistikodistribucijski centri predstavljaju vrlo znaajan
infrastrukturni element makrologistikog sustava.
Logistikodistribucijski centar kao prometno vorite u okviru
odreenog geografskog podruja predstavlja instrument koncentracije i
kooperacije. Osnovni cilj koncentracije je postizanje u to veoj
mjeri: ravnomjernosti, trajnosti tj. kontinuiteta robnih tokova i
to bolje iskoritenje prometne infrastrukture i transportnih
sredstava. Stoga se moe definirati logistikodistribucijski centar
kao mjesto sa najveim stupnjem integracije logistikih aktivnosti,
logistikih sustava te korisnika i nositelja logistikih usluga. On
povezuje najmanje dva vida prometa i omoguuje sve transformacije
tokova makrodistribucije i tokova mikrodistribucije. Koncentrira
veliki broj sudionika i pored osnovnih logistikih usluga prua i sve
ostale, pratee i dopunske usluge koje uveavaju vrijednost i
kvalitetu logistikog servisa.
31. Usluge LDC-a: outsourcing, skladitenje, transportne i
pediterske usluge, logistika opasnih materijala, usluge
organizacije transporta, usluge korisnicima centra, slobodne zone,
upravljanje ljudskim resursima, usluge transportne burze, usluge
dodanih vrijednosti, usluge otpadnih i povratnih materijala, usluge
nabave i distribucije, city logistika.32. Kategorizacija LDC-a 0.
Kategorija Globalni logistikodistribucijski centri I. kategorija
Internacionalni logistikodistribucijski centri II. Kategorija
Nacionalni/Internacionalni logistikodistribucijski centri III.
Kategorija Logistikodistribucijski centri u funkciji intermodalnog
transporta IV. Kategorija Logistikodistribucijski centri u funkciji
logistike industrije V. Kategorija Logistikodistribucijski centri u
funkciji gradske logistike
33. Direktna i indirektna prodaja
34. Prednosti indirektne prodaje: manji trokovi, manji rizik kod
naplate potraivanja, uteda vremena, brza penetracija trita,
prodajne vjetine posrednika, poznavanje i pokrivenost trita,
specijalizacija, efikasna dostava robe.35. Nedostaci indirektne
prodaje: smanjeni prihod, gubitak kontrole, potencijalni problemi
sa imidom, potencijalni sukob interesa, manjak tehnike ekspertize,
nema direktnog kontakta s kupcem, potencijalni problemi s
kontinuitetom, neophodnost kontinuiranog motiviranja
posrednika.
36. Kanali distribucije Kanali prodaje nisu statini, ve se
mijenjaju zajedno sa promjenama na tritu (promjena odnosa snaga
izmeu sudionika u kanalu prodaje, ivotni ciklus proizvoda).
Konvencionalni kanali prodaje Nezavisni sudionici koji tee dostii
maksimalni mogui profit.
37. Vertikalni marketing sustavi predstavljaju razliite naine
povezivanja odnosno integracije svih sudionika, od proizvodnje do
prodaje robe ili usluga krajnjim korisnicima.
Korporativni vertikalni marketing sustavi vlasnitvo nad
sudionikom (potpuna kontrola) Integracija unaprijed ili
unazadUgovorni vertikalni marketing sustav Udruivanje poduzea radi
ostvarivanja veeg utjecaja na trite i veih financijskih
efekataUpravljaki vertikalni marketing sustav Situacija u kanalu
gdje proizvoa ili posrednik koji zahvaljujui svojoj veliini i jakim
brendovima! dominiraju tritem i imaju veliki utjecaj na posrednike
iako su oni nezavisni.
38. Horizontalni marketing sustaviDva ili vie poduzea na istoj
razini udruuju snage da bi stvorili nove trine anse. Poduzea
kombiniraju svoje kapitale, prodajne timove i ekspertizu,
potencijale proizvodne potencijale, marketing resurse i na taj nain
ostvaruju vie nego to bi ostvarili induvidualno.
39. Kriteriji optimizacije logistikih lanaca: Logistiki trokovi
Vrijeme trajanja logistikih lanaca, vrijeme isporuke Mogunost
isporuke naruene robe u strukturi i koliini Pouzdanost isporuke u
vremenu, strukturi i koliini Veliina investicija Investicijski
rizik Fleksibilnost u odnosu na promjenjive logistike zahtjeve
Stupanj iskoritenja kapaciteta logistikog sustava Trokovi
osiguranja Otuenje i oteenje robe Brzina reakcije na reklamacije
Stupanj logistikog servisa Spremnost za veu transportnu
frekventnost Sigurnost transporta
40. FOOD MILES
Food miles termin koji se koristi za mjerenje udaljenosti koju
hrana putuje od farme do stola; Prvi put termin se spominje
1990.
Na koliine uvoza /transporta utjee: kvaliteta, standard i
cijena
Promoviranje lokalne kupovine: Agrikulturne organizacije Trend
odrivosti
to moemo uiniti: Kupiti lokalno proizvedene i obraene proizvode
Kad kupujemo uvoznu robu, odluiti za robu transportiranu brodovima,
a ne zrakom (npr. sueno voe, za razliku od svjeeg) Konzumiranje
sezonskih i lokalno uzgojenih namirnica U nabavu ii pjeke ili
biciklom Ukoliko u nabavu idete automobilom, planirati putovanja
kako bi se smanjila neuinkovita putovanja Uzgajanje vlastitog povre
i voe Pogled u odrivost pojedinih namirnica proizvedenih u regiji
ukoliko zahtijevaju pretjerane resursa kao to su voda, borba protiv
tetoina, ili energije. Postoji li bolji izbor?
Pozitivni efekt optimizacije: Optimizacija logistikih procesa
Reducirani broj transportnih procesa Kvalitetnija i lokalna hrana
Poveana lokalna proizvodnja Manji negativni utjecaj na okolinu u
proizvodnji, distribuciji, povratu, skladitenju,koliinama zaliha
Razvoj lokalnog i regionalnog poduzetnitva
41. DRUTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE (DOP)Poduzea stategija
drutvene odgovornostiTri aspekta: Ekonomski, Drutveni, EkolokiU
cijelom opskrbnom lancu: - proizvodnja, distributeri, maloprodaja;
Zaposlenici, dioniari, investitori, potroai, javni sektor
42. Drutveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni
subjekt odluuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem drutvu i
iem okoliu, u interakciji s ostalim sudionicima.Ukljuuje:
investiranje u ljudski kapital, investiranje u inovativne
tehnologije, moe biti temelj za zakonsku regulativu.
Prednosti: transparentno upravljanje, aspekt odrivosti,
cjeloivotno obrazovanje, podizanje kvalitete poslovanja, suradnja s
poduzeima, upravljanje promjenama.
DOP ukljuuje: upravljanje ljudskim resursima (aktivno praenje),
zdravlje i sigurnost na poslu, prilagoavanje promjenama,
upravljanje utjecajima na okoli i prirodne resurse.
1