Građa i funkcija limfnog sustava Autor: T amara Šperanca, bacc. physio. Limfni sustav se sastoji od limfnih žila koje skupljaju i transportiraju limfu, te od limfnog tkiva. Limfni organi uključuju koštanu srž, timus, limfne čvorove, slezenu, krajnike i limfne vodove. Tkiva se opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima koje difuzijom iz kapilara prelaze u susjedne stanice. Dok krv teče kroz kapilare dio krvne plazme prolazi kroz stjenke kapilara u meustanične prostore. ! isto vrijeme, u teku"inu meustaničnih prostora iz stanica izlaze proizvodi metabolizma, ugljik dioksid i štetne tvari. Dio prelazi izravno u krvne kapilare, a dio ostaje u me ustani čno j teku"ini i iz nje ot ječe limfom. #epostojan jem limfnog sustava, višak vode, bjelan čevina i proizvoda metabolizma nak upljao bi se u tkivima što bi rezultiralo naticanjem, a na kraju i nekrozom tkiva $%ittlinger i %ittlinger, &''(.). Limfa Limfa je bezbojna*blago žuta teku"ina sličnog sastava kao krvna plazma, ali sadrži više bjelančevina i masti. #astaje cijeenjem krvi kroz stjenke krvnih kapilara, te se stvara u meustaničnom prostoru i ulazi u limfne kapilare. Limfa teče samo u jednom smjeru zbog zalistaka koji ne dopuštaju vra"anje. +a protok limfe su ključni zalisci i pulsiranje arterija te kontrakcije miši"a. astoji se od proteina, vode, mineralne soli, metabolički obraene masno"e, limfocita, ošte"enih stanica, mikrofaga, makrofaga, raspadnih i ostalih stranih tvari. Limfni čvoroviLimfni čvorovi su organizirane nakupine limfatičnog tkiva. Dugački su &-' mm. /ogu biti ovalni, okrugli, graholiki ili bubrežasti. mješteni su uz tok limfnih žila. #alaze se u abdomenu, pazusima, prepo nama i vratu. tvaraju limfocite i imaju ulogu biološko g 0ltra limfe. 1kolno vezivno tkivo štiti gustu 0ltarsku mrežu unutar čvorova. 2ostoji oko 3'' limfnih čvorova u tijelu, od toga 43' samo u regiji vrata $%ittlinger i %ittlinger, &''(.).
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
limfnog sustava Autor: Tamara Šperanca, bacc. physio.
Limfni sustav se sastoji od limfnih žila koje skupljaju i transportiraju limfu, te
od limfnog tkiva. Limfni organi uključuju koštanu srž, timus, limfne čvorove,
slezenu, krajnike i limfne vodove. Tkiva se opskrbljuju kisikom i hranjivim
tvarima koje difuzijom iz kapilara prelaze u susjedne stanice. Dok krv teče
kroz kapilare dio krvne plazme prolazi kroz stjenke kapilara u meustanične
prostore. ! isto vrijeme, u teku"inu meustaničnih prostora iz stanica izlaze
proizvodi metabolizma, ugljik dioksid i štetne tvari. Dio prelazi izravno u krvnekapilare, a dio ostaje u meustaničnoj teku"ini i iz nje otječe limfom.
#epostojanjem limfnog sustava, višak vode, bjelančevina i proizvoda
metabolizma nakupljao bi se u tkivima što bi rezultiralo naticanjem, a na kraju
i nekrozom tkiva $%ittlinger i %ittlinger, &''(.).
Limfa
Limfa je bezbojna*blago žuta teku"ina sličnog sastava kao krvna plazma, ali
sadrži više bjelančevina i masti. #astaje cijeenjem krvi kroz stjenke krvnih
kapilara, te se stvara u meustaničnom prostoru i ulazi u limfne kapilare.Limfa teče samo u jednom smjeru zbog zalistaka koji ne dopuštaju vra"anje.
+a protok limfe su ključni zalisci i pulsiranje arterija te kontrakcije miši"a.
astoji se od proteina, vode, mineralne soli, metabolički obraene masno"e,
limfocita, ošte"enih stanica, mikrofaga, makrofaga, raspadnih i ostalih stranih
tvari.
Limfni čvorovi
Limfni čvorovi su organizirane nakupine limfatičnog tkiva. Dugački su &-'mm. /ogu biti ovalni, okrugli, graholiki ili bubrežasti. mješteni su uz tok
limfnih žila. #alaze se u abdomenu, pazusima, preponama i vratu. tvaraju
limfocite i imaju ulogu biološkog 0ltra limfe. 1kolno vezivno tkivo štiti gustu
0ltarsku mrežu unutar čvorova. 2ostoji oko 3'' limfnih čvorova u tijelu, od
toga 43' samo u regiji vrata $%ittlinger i %ittlinger, &''(.).
! limfnim čvorovima se prepoznaju i uništavaju mikroorganizmi. 5z limfnih
čvorova limfa putuje prema ve"im limfnim vodovima i ulijeva se u prsni limfni
vod i desni limfni vod koji limfu posredno izlijevaju u gornju šuplju venu.Limfni
čvorovi vrata i glave nalaze se ispod čeljusti, u vratu i zatiljku. Limfni čvoroviekstremiteta se nalaze u blizini zglobova. #a ruci se nalaze u lakatnoj jami i
pazuhu, dok se na nozi nalaze u ingvinalnom području i zakoljenoj jami.
Ann Arbor Hodgkin’s Lymphoma; Lymph Node Regions (Photo credit: ikipedia)
Limfni putevi
2ostoje dva glavna limfna voda u ljudskom tijelu6 prsni limfni vod i desnilimfni vod.
limfedemom i nezahva"enog ekstremiteta, ali i za evaluaciju stanja prije,
tijekom i poslije tretmana $zuba i tanle7, 4GGH.6 +uther, &''8.).
Etiologija
Limfedem se klasi0cira kao primarni i sekundarni. Ilasi0kacija obično ima
malo značenje u metodama tretmana.
Primarni limfedem predstavlja abnormalni razvoj limfnog sustava $hipoplazija,
hiperplazija ili aplazija). /ože biti priroen, ali često se razvija tijekom života
bez jasnih uzroka. 2ojavljuje se na donjim ekstremitetima $unilateralni ili
bilateralni), uglavnom zahva"a ženski spol. 1ticanje uglavnom počinje na
stopalu i gležnju, zatim se širi na ekstremitet. 2ojavljuje se bez poznatog
razloga ili može biti posljedica mini traume, infekcije ili imobilizacije.
#avedena tri faktora dodatno zadaju stres ve" narušenom limfnom sustavu i
rezultiraju mehaničkom insu0cijencijom limfnog sustava.
Iongenitalni limfedem je evidentiran pri roenju, češ"i je kod žena i
predstavlja 4'-&8 F slučajeva primarnog limfedema. /ilro7eva bolest je
uroeni limfedem, prisutan je pri roenju i povezan je s autosomno
dominantnim genom.
L7mphedema praeco9 ili /eigerova bolest pojavljuje se nakon roenja, ali
prije 8.godine. #ajčeš"i je oblik primarnog limfedema i pojavljuje se najčeš"e
tijekom puberteta ili trudno"e.
L7mphedema tarda se manifestira nakon 8.godine.
$ekundarni limfedem predstavlja stečeno ošte"enje limfnog sustava. #ajčeš"i
uzroci sekundarnog limfnog edema su kirurški zahvati, zračenja, trauma,
infekcija, maligni tumori, mobilizacija i kronična venska insu0cijencija. ! ve"ini
zemalja uzrok ovog limfedema je kirurško odstranjivanje limfnih čvorova, sa
zračenjem ili bez u tretmanu raka dojke ili zdjeličnih organa. #o, uzrok možebiti i 0larijaza koju uzrokuje %uchereria bancro0ti. ekundarni limfedem je
kronično stanje i ima negativan učinak na kvalitetu života pacijenata $+uther,
&''8.).
Limfni edem mogu"e je klasi0cirati i na@
Limfostatički limfedem J redukcija transportne sposobnosti limfnog
Primjena ručne limfne drenaže nakon terapije karcinoma dojke
dem dojke i prsa imaju veliki utjecaj na kvalitetu života i povezani su s boli,
smanjenom funkcijom, promjenom tkiva i distorzijom. #o često se zamjene za
normalne posljedice terapije koje "e se brzo riješiti. 1vo stanje zahtjevakombinirani pristup. +a razumijevanje problema ključno je dobro informiranje i
potpora pacijenticama.
2rovodi se kompletna dekongestivna terapija koja uključuje@ njegu kože, ELD,
kompresivno bandažiranje, kineziterapiju i edukaciju.
2odručje gdje se nalazi edem treba biti čisto, suho, ali tretirano sa blagim
sredstvom za vlagu. /ogu" je razvoj infekcije na kožnim naborima te ispod
dojke, pogotovo u pacijentica koje imaju ve"e dojke. 1vaj problem pacijentici
treba objasniti i pokazati joj na koji način "e voditi brigu o koži. Takoer,
ponekad je potrebno uskladiti liječenje s korištenjem antibiotika kroz 4( dana,
a ako postoji opravdan razlog i dulje.
ELD ima centralno značenje u terapiji. ve ustanove koje primjenjuju ELD
slijede odreene principe, kao što su početak tretmana na trupu. Tako bi
pristup kod limfedema na ruci morao započeti tretmanom na trupu, a trebale
bi biti uključene i vježbe disanja. !z procjenu, tretman treba planirati kako bizadovoljio speci0čne potrebe u odnosu na veličinu, ozbiljnost i lokaciju
edema.
Tretman može uključivati@
4. vrat
&. nezahva"eni dio pazuha i trup
. zahva"eni dio trupa i*ili dojke
(. R tehnike koje "e potaknuti drenažu u meurebrene ili parasternalne
limfne puteve
8. R tretmani u blizini 0broze $nježni kružni pokreti)
ELD treba uvijek biti nježna i ne bi trebala uzrokovati hiperemiju, pogotovo na
bolnim područjima kao što je prsni koš. Pizioterapeut treba raditi relaksiranim
rukama. Treba izbjegavati slomljena ili napeta područja i dovoljno vremena
treba posvetiti nezahva"enim područjima. Terapija najčeš"e traje 4'-48 dana,
do tj., ako se to može prilagoditi potrebama pacijenata. dem dojke
oralnih lijekova, laserske terapije, kompresije, vježbe ekstremiteta, elevacije i
samomasaže. 5straživanjem se pokazalo da je najve"i učinak imala primjena
ručne limfne drenaže sa kompresijskom terapijom, čak (8F, dok je
samomasaža pokazala samo 8F uspješnosti $/osele7 i sur., &''3.).
Primjena ručne limfne drenaže u terapiji i oli i palijativnoj skri
!činci ELD uključuju pove"anje stope kretanje limfe, pove"ava reapsorpciju
proteina, smanjenje mikrolimfne hipertenzije i poboljšava kolateralnu limfnu
drenažu izmeu limfnih područja na koži. !tječe na simpatički živčani sustav ipotiče opuštanje. 5ma za cilj smanjiti obujam ekstremiteta, vratiti mu oblik i