-
1LEKOVITO, AROMATINO I ZAINSKO BILJE
U lekovito bilje ubrajaju se one biljne vrste iji jedan ili vie
delova sadre bioloki aktivnu materiju koja se moe iskoristiti u
terapijske svrhe ili za hemijsko-farmaceutsko sinteze.
Aromatinim biljem smatraju se one biljne vrste koje sadre jednu
ili vie aktivnih supstanci posebnog mirisa ili ukusa, a koje se
iskoriavaju za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka i
aroma za jestive namirnice.
-
2Pod lekovitim biljempodrazumevaju se biljke koje
slue kao izvor lekovite sirovine ili droge.
Lekovito bilje je izvor bioloki aktivnih materija specifinog
delovanja, kojih nema u sintetikim supstancama mnogih lekova koje
primenjuje savremena medicina.
Lekovita sirovina ili drogaje osuen, ree sve organ ili deo
lekovite bijke, koji se kao takav koristi u terapiji ili slui za
dalju preradu u cilju dobijanja lekovitih sredstava ili
fitopreparata.
Farmakoloki efekat lekovitog bilja ili proizvoda od njega odreen
je sadrajem aktivnih supstanci u njima.
-
3Aktivne materije
Aktivne supstancesu prirodna hemijska jedinjenja (uglavnom
sekundarni metaboliti) koja ispoljavaju specifian fizioloki efekat
na ivi organizam.
Drogaje osuen, ree sve organ ili deo lekovite bijke, koji se kao
takav koristi u terapiji ili slui za dalju preradu u cilju
dobijanja lekovitih sredstava ili fitopreparata.
-
4ALKALOIDI
su sloena prirodna organska jedinjenja ije su dve osnovne
karakteristike:
1. prisustvo azota u molekulu, i 2. bazni karakter.
Biljne droge danas, uglavnom predstavljaju samo sirovinu za
ekstrakciju alkaloida; retko se koriste u obliku Galenskih
preparata.
Poznato je da razliiti delovi iste biljke sadre razliitu koliinu
alkaloida.
Kao izvor droga koriste se oni delovi u kojima je koncentracija
alkaloida najvea, ali u nekim sluajevima oni delovi ije
prikupljanje ne oteuje biljku.
BIOLOKA FUNKCIJA ALKALOIDA U BILJCI
tite biljku od herbivora tite biljku od gljivinih i bakterijskih
infekcija Vezuju slobodne kiseonine radikale koji oteuju biljno
tkivo Akumuliran azot u biljnom tkivu
U biljci alkaloidi grade soli sa kiselinama, koje su rastvorne u
elijskom soku.
Nekada mogu biti povezani za odreene specijalizovane elije
(sekretorne elije i mleni sok)
-
5FIZIKO-HEMIJSKE OSOBINE ALKALOIDA
Alkaloidi su najee kristalne supstance, ree su tene konzisencije
(ukoliko ne sadre kiseonik).
Veina alkaloida je bezbojna, ali postoje izuzeci: Soli berberina
su ute Soli sangvinarina bakarno-crvene boje.
Alkaloidi su manje ili vie gorkog ukusa, ima i ljutih
(kapsaicin, piperin i kavicin).
isti alkaloidi su nerastvorni u vodi, ali su njihove soli
rastvorljive.
HETEROZIDI ILI GLIKOZIDIsu po hemijskom sastavu daleko
raznovrsniji i, za razliku od alkaloida, iroko su rasprostranjeni u
biljnom svetu.
U osnovi to su kompleksi eera (glikona) sa nekim drugim
organskim jedinjenjem (fenoli, kumarini, lignani, flavonoidi,
hinoni, azotna, sumporna jedinjenja...)
BIOLOKA FUNKCIJA HETEROZIDA Pigmenti odgovorni za boju listova,
cvetova i plodova Antimikrobna aktivnost (fitoaleksini) Apsorpcija
UV sunevog spektra Zatita od nekih produkata biljnog metabolizma
(npr. cijanidnog jona) Neki heterozidi su neophodni za
funkcionisanje enzimskih sistema.
-
6Farmakoloko delovanje heterozida, povezano je sa hemijskom
strukturom aglikonske komponente. eerni deo molekula odgovoran je
za rastvorljivost, resorpciju i distribuciju aglikona.
Veoma retko se koriste izolovani heterozidi u doziranim
farmaceutskim oblicima, osim u sluaju izuzetno aktivnih
kardiotoninih heterozida.
Droge koje sadre aktivne sastojke heterozidne prirode, veoma
esto se koriste u samomedikaciji.
Koriste se u obliku ajnih meavina i jednostavnih galenskih
preparata.
Najdelotvornija je njihova primena u svrhu prfilakse, leenja
poetnih faza bolesti ili kao dopuna medikamentoznoj terapiji.
PODELA HETEROZIDA
FENOLNI HETROZIDIUvae ursi folium, Salicis cortex...
KUMARINSKI HETEROZIDIMeliloti herba, Hippocastani cortex
LIGNANSKI HETEROZIDISilybi mariae fructus
FLAVONOIDNI HETEROZIDISambuci flos, Tiliae flos
HINONSKI HETEROZIDIFrangulae cortex, Sennae folium
CIJANOGENI HETEROZIDIAmygdalae amarae semen
SUMPORNI HETEROZIDISinapis nigrae semen, Allii sativi bulbus
GORKI HETEROZIDIGentianae radix, Centaurii herba
KARDIOTONINI HETEROZIDIDigitalis purpurea folium
-
7ETARSKA ULJA
Mnoge biljke se odlikuju manje ili vie intenzivnim mirisom. Ovi
mirisi su uslovljeni prisustvom posebnog kompleksa supstanci
nazvanih etarska ulja.
Lokalizacija etarskog ulja je u nadzemnim i podzemnim
organima.
Njihova uloga u biljkama je prevashodno zatitna.
Etarska ulja su sloene meavine dve razliite klase jedinjenja:1.
Terpena (isparljivi mono- i di- terpeni)2. Fenilpropanski
derivati
DELOVANJE ETARSKIH ULJA
Antimikrobno Spazmolitiko Blago sedativno Iritirajue na kou i
sluznice Ekspektorantno delovanje
-
8MASNA ULJA
Nalaze se u semenu i pulpi plodova i predstavljaju rezervne
hranljive materije koje omoguavaju klijanje i razvie nove
biljke.Osnovu masti i ulja predstavljaju estri glicerola i viih
masnih kiselina
GUME I SLUZI
Obrazuju se u biljkama prilikom razaranja membrana elija ili pri
njihovom obolevanju, a ponekad i kao normalni produkti
metabolizma.
Po hemijskom sastavu su smea polisaharida.U biljkama se gume i
sluzi formiraju ili kao rezervne materije ili kao materije sa
posebnom namenom.
Sluzi i pojedine vrste guma sposobne su da apsorbuju veliku
koliinu vode, a da tom prilikom ne remete svoju strukturu.
-
9VITAMINI
Pod vitaminima podrazumevamo aktivne materije nealkaloidnog i
neheterozidnog karaktera.
U biljnom i ivotinjskom organizmu imaju znaajnu ulogu u grai
enzimskih sistema, bez kojih se ne moe odigravati proces
transformacije materije, tj. metabolizma u eliji.
BILJNE LEKOVITE SIROVINE (DROGE)
-
10
Biljne lekovite sirovine (biljne droge)su osueni biljni organi
(cvet, list, plod, koren, seme...) u uem smislu rei.
U irem smislu rei predstavljaju jo i proizvode koji se kao takvi
javljaju u biljkama (masna ulja, etarska ulja, smole...).
Vreme berbe treba da se poklopi sa najveim sadrajem aktivnih
sastojaka u organima biljke koji se upotrebljavaju kao droga.
Po pravilu se beru:
FLOS (CVET)FOLIUM (LIST)HERBA (NADZEMNI DEO BILJKE U CVETU)GEMMA
(LISNI PUPOLJAK)FRUCTUS (PLOD)SEMEN (SEME)CORTEX (KORA) Podzemni
organi
viegodinjih biljaka:
RHIZOMA (RIZOM) RADIX (KOREN)TUBER (KRTOLA)BULBUS (LUKOVICA)
-
11
FLOS (CVET)
FOLIUM (LIST)
-
12
HERBA (NADZEMNI DEO BILJKE U CVETU)
GEMMA (LISNI PUPOLJAK)
FRUCTUS (PLOD)
-
13
SEMEN (SEME)
CORTEX (KORA)
RHIZOMA (RIZOM)
RADIX (KOREN)
-
14
TUBER (KRTOLA) BULBUS (LUKOVICA)
FAM: APIACEAEFAM: APIACEAE
-
15
MIROIJA(Anethum graveolens)
Miroija je jednogodinjazeljasta biljka.
Koren vretenast.
Stablo uspravno i razgranato.
Listovi su jako urezani, renjeviti.
-
16
Cvast sloen titCvetovi (krunice) su bledo-ute boje.
Miroija se gaji radi semena (Anethi fructus), a kao zain se
koristi i sve list (Anethi folium).
Miroija sadri:3-4% etarskog ulja koje sadri limonen (70%),
karvon (30%) i ferandren i druge sastojke.15-20% obinog uljaoko 18%
belanevina ioko 6% pektina.
-
17
UPOTREBA
prehrambena industrija (kao zain se koristi zbog specifinog
prijatnog mirisa, kako za spremanje jela, tako i za konzervisanje
povra za zimu).
u medicini (protiv nadimanja (gasova u stomaku) i za poboljanje
varenja, kao diuretik i galaktogog.)
ANIS(Pimpinella anisum)
-
18
Anis je jednogodinjabiljka.
Koren je vretenast, slaborazvijen.
Stablo uspravno, razgranalo, rebrasto, u visinu rasle do 60
cm.
Listovi su razliilog oblika, koji zavisi odpoloaja na stablu
donji imaju srcasteliske, srednji trajno peraste, a gornje lie
jeizdeljeno na silne duguljaste renjeve i sedee.
-
19
Cvast je sloen tit.
Cvetovi su pelodelnisa kruninimlisliima bele boje.
Plod je izokarpijum, sastavljen iz dva jajasta plodia, obrasla
jednoelijskim bradaviastim dlaicama.
-
20
Drogu anisa predstavlja Anisi fructus, a sadri:
etarsko ulje (1,5 5 %), sa oko 80 % anetolamasno ulje (do 24 %)
belanevine kumarine
UPOTREBA:u medicini kao karminativ, stomahik, diuretik,
galaktogog, ekspektaransu farmaceutskoj i parfimerijskoj industriji
(za spravljanjeparfema, sapuna) u prehrambenoj industriji i
poslastiarstvu (korigensmirisa i ukusa, za spravljanje likera,
miriljavih rakija )
-
21
KORIJANDER (Coriandrum
sativum)
Koriander jejednogodinja zeljastabiljka.
Koren je vretenastogoblika.
-
22
Stablo visine 50-100 cm, uspravno, okruglo, glatko,
ponekadcilindrino rebrasto; grana se u gornjem delu.
Listovi su razliitog oblika, to zavisi od poloaja nastablu:
donji listovi perasti, na dugim drkama, sa okruglimliskama, perasto
urezanim; srednje lie je dvostrukoperasto; gornje duboko urezano i
sa uskim liskama.
-
23
Cvetovi su skupljeni u sloenu titastu cvast, koja se sastoji od
3-6 titia, a svaki titi od5-10 cvetova.
Cvetovi su petodelni, krunica bele, bledoruiaste
ilibledoljubiaste boje.
-
24
Plod je izokarpijum, sastavljen od dva plodia, po oblikuje
loptast, sitan i lak.
Droga kog korijandra je Coriandri fructus koji sadri:
etarsko ulje (0,5 -1,2%), sa 60 - 70% linalola masno ulje (18 -
20%)
-
25
UPOTREBA parfimerijska industrija (za dobijanje razliitih
mirisa) prehrambena industrija (u kobasiarstvu) u medicini
KIM (Carum carvi)
-
26
Kim je dvogodinja biljka.
U prvoj godini razvija rozetu listova, a u sledeoj cvetnastabla,
cvetove i plodove.
Koren je vretenast, u gornjem delu zadebljao.
Stablo je uspravno, razgranalo, visine 50-90 cm, a katkad i do
150 cm. Granase pri vrhu.
-
27
Listovi su, dvojno ili trojno perasto deljeni,
naizmeninopostavljeni na stabljici. Donji listovi su na dugim
drkama, a gornji sedei.
Cvetovi suskupljeni u cvast tit.
-
28
Cvetovi su petodelni. Krunica je bele boje.
Plod je izokarpium, sastavljen od dva uska i duga plodia,Plodii
se pri vridbi razdvajaju.
-
29
Drogu predstavlja Carvi fructus koji sadri:
etarsko ulje (3 - 7 %), sa preko 65 % karvonamasno ulje (do 15
%) flavonoide proteine (do 20 %) ugljene hidrate (do 20 %)
UPOTREBAu prehrambenoj industriji, pekarstvu i kulinarstvu
njegovi plodovi slue kao zainkoji se dodaje jelu i
kobasiarskimproizvodima ili se njima posipaju raznapeciva u
medicini kao karminativ, a daje se i kaodigestiv, diuretik i
galaktogog u vidu ajafarmaceutska i parfimerijska industrija, za
izradu sapuna
-
30
KOMORA (Foeniculum vulgare)
U svetu ima mnogovarijeteta komoraa, koji se meusobnorazlikuju
po krupnoi, boji i obliku semena, a naroito po mirisu, ukusu i
sastavu ulja.
Komora moe bitijednogodinja, dvogodinja iliviegodinja
biljka.
-
31
Koren je vretenast, u gornjem delu zadebljao, mesnat
naroitoviegodinjeg komoraa. Prodire duboko u zemljite. Stablo je
cilindrino, uspravno, razgranato, visine100-200 cm.
Listovi su jako izrezani tako da su renjevi liske uski
-igliasti. Donji listovi su na drkama, a gornji sedei.
-
32
Cvast je sloen tit. Cvetovi su petodelni. Kruini listii su ute
boje.
Plod je izokarpijum sastavljen od dva plodia, sivo-uto-zelene
boje, duine oko 10 mm.
-
33
Droga kod komoraa je Foeniculi fructus koji sadri: oko 2-7%
etarskog ulja (Aetheroleum Foeniculi) koje se sastoji, uglavnom, iz
anetola (50-60%) i fenhana (20%) oko 12-18% obinog ulja oko 20%
belanevina oko 5% eera
UPOTREBA: u medicini za jaanje apetita i za leenje organa za
disanjeu parfimeriji i kozmetici slui za spremanje mirisa,
toaletnih vodica i za izradu paste za zube prehrambena industrija u
prehrambenoj industriji slui za izradu likera, bombona, guma za
vakanje i dr.
-
34
PERUN (Petroselinum sativum)
Perun je dvogodinja zeljasta biljka.
U prvoj godini formira koren i rozetu listova a u drugoj cveta i
plodonosi.
-
35
Postoji vei broj sorti i formi peruna koje se razlikuju po
izgledu, hemijskom sastavu i lekovitom delovanju. Sorte peruna mogu
se svrstati u dve grupe: 1. korenae i 2. liare.
Koren peruna korenaa je najee vretenast i u gornjem delu
zadebljao.
Perun liar ima kratak glavni koren iz koga izbija veliki broj
bonih korenova.
-
36
Listovi peruna su viestruko izdeljeni i perasto sloeni,
naboranog oboda.
Cvetonosno stablo je golo, uspravno i razgranato, visine do 1m,
uplje.
Na svakoj grani se nalazi titasta cvast sa sitnim uto-zelenim
cvetovima.
Plod je izokarpijum.
-
37
Plod u zrelom stanju sadri:3-7% etarskog ulja iji su glavni
sastojci miristicin i apiolmasno ulje20% belanevina.
List sadri:etarsko uljevitamin C (150-180mg/100g suvog
lista)provitamin A (do 5mg/100g suvog lista)
Koren sadri:etarsko ulje (do 0,1-0,5%)masno
uljebelanevineeersluzivitamin C (do 40mg na 100g suvog korena)
UPOTREBA:parfimerijska industrijaprehrambena industrijau
medicini (u vidu ajeva protiv nadimanja i greva organa za varenje,
kao diuretik)
-
38
SELEN(Levisticum officinale)
Selen je viegodinja biljka, koja u prvoj godini obrazuje samo
listnurozetu, a u drugoj godini rano u prolee istera zeljastu
cvetonosnu stabljiku.
-
39
Koren je vrlo jak i ravast, prodire duboko u zemlju, do 40
cm.
Stablo je okruglo, uplje, visine i do 2,5 m.
Sve grane se zavravaju cvastima.
Cvetovi su vetloute boje u titovima.
Listovi mesnati, sjajni, 1-3 puta perasto deljeni, dugaki do 60
cm, na dugim peteljkama, u gornjem delu stabla su neto sitniji.
Listovi odumiru sa prvim jesenjem mrazevima.
-
40
Cvast je titasta, cvetovi ute boje. Plod je izokarpijum.
Od selena se koristi koren (Levistici radix), plod
(Levisticifructus) i list (Levistici folium). Svi delovi biljke
sadre:etarsko ulje (ali se ono dobija uglavnom iz korena gde ga ima
0,5-1%), ono se sastoji od ftalida, terpineola,
karvakola.kumarineeerorganske kiseline (jabuna, angelina, kafena
kiselina)
-
41
UPOTREBA:
prehrambena industrija(proizvodnja likera, u mesnoj industriji
kao konzervans,karakteristian ukus Maggi kocke za supu potie od
selena)u medicini (u vidu ajeva kao diuretik, protiv probavnih
smetnji)
Familija BRASSICACEAE
BELA SLAICA (Sinapis alba L.) CRNA GORUICA (Brassica nigra
L.)
-
42
Jednogodinje biljke
Vretenast korenov sisitem
Visina stabla:Bela slaica 50-80cmCrna slaica 80-120cm
Stablo maljavo celom duinom (Sinapis alba)
Stablo maljavo samo u donjem delu (Brassicanigra)
BELA SLAICA (Sinapis alba L.)
Listovi su krupni, useeni, maljavi, donji su krupniji, a gornji
sitniji (kapljasti, sedei sa celim obodom).
CRNA GORUICA (Brassica nigra L.)
Listovi su razliitog oblika, svi na drkama donji i srednji
listovi perasto deljeni, nazubljeni i zelene boje, pri vrhu stabla
listovi su izdueno eliptini, plaviaste boje.
LISTOVI:
-
43
CVETOVI UTI, NA VRHU STABLA I GRANA, SAKUPLJENI U GROZDASTE
CVASTI.
BELA SLAICA (Sinapis alba L.)
CRNA GORUICA (Brassica nigra L.)
BELA SLAICAPlod je ljuska, cilindrinog oblika, maljava, povijena
prema zemlji, sa 4-8 semena postavljenih sa obe strane uzdune
pregrade ploda.
CRNA SLAICAPlod je ljuska, dugaka do 3 cm, sa 10-ak tamnocrvenih
semenki. Plodovi su priljubljeni uz stablo.
-
44
PLOD BELE SLAICE
SEME
-
45
Hemijski sastav
Slaice se gaje radi semena (Sinapis albae semen i Sinapisnigrae
semen).
Seme sadri:oko 30 % masnog uljaoko 25 % belanevinaoko 25 %
sluzisumporne heterozide(od kojih potie ljut miris)enzime
Upotreba masno ulje je po kvalitetu slino suncokretovom ulju pa
se moe koristiti u ljudskoj ishrani i konzervnoj industriji
etarsko ulje se dobija posle ekstrakcije obinog, i slui za
izradu farmaceutskih proizvoda uglavnom kao sredstvo protiv
zatvora.
seme se koristi za proizvodnju senfa i za konzerviranje drugih
ivotnih namirnica
vegetativna masa je dobra stona hrana, dok uljane pogae nisu
pogodne za ishranu stoke.
-
46
Od semena slaice spremaju se antireumatici, a u tu svrhu se
koristi i brano od semena (farina sinapis).
Slaicino brano je sredstvo za draenje koe rubefacijens, a ako se
dri due na koi moe izazvati plikove
FAMILIJA ASTERACEAE:
1. KAMILICA2. BUVA3. PELEN
4. ESTRAGON5. NEVEN
6. EHINACEA
-
47
MATRICARIA CHAMOMILLA
KAMILICA
Jednogodinja, zeljasta, korovska biljka
Ima tanak slabo razvijen vretenast koren.
-
48
Stablo je valjkasto, uspravno ili poleglo,
razgranato.
Lie je viestruko perasto deljeno.
-
49
Cvetovi su sakupljeni u glavicu prenika 1,5-3 cm. Po obodu se
nalaze beli jeziasti enski cvetovi, U sredini su dvopolni, cevasti
cvetovi ute boje.
Glavica je u poetku poluloptastog oblika, a kasnije se izduuje i
postaje kupasta.
Cvetite uplje!
-
50
Droga kod kamilice je cvetna glavica (Chamomillae flos).
Sadri: Etarsko ulje (hamazulen, -bisabolol) Gorke materije
Tanine Smole Flavonoide Kumarine Organske kiseline
Upotreba:
Spolja: protiv upala koe, sluzokoe, pri leenju rana, ireva,
opekotina...
U obliku aja: kod stomanih tegoba, za inhaliranje
U kozmetici za izradu brojnih preparata
U aromaterapiji (kupke, svee...)
-
51
PYRETHRUM CINERARIAEFOLIUM
BUVA
Viegodinja zeljasta biljka.
Korenov sistem jak, razgranat.
-
52
Listovi su naizmenini, liska se sastoji iz 2-3 renja.
Cvetonosna stabla visoka 30-35cm,
dlakava, a na vrhu se nalaze glaviaste
cvasti
-
53
Cvasti su u preniku 2,5-5 cm.
Sastoje se iz belih jeziastih (neplodnih) cvetova i utih
trubastih dvopolnih.
Involukrum je skoro ravan!
Buva se gaji zbog aktivnih materija koje imaju insekticidno
dejstvo, a nazivaju se PIRETRINI.
Svi nadzemni delovi buvaa sadre piretrine, a najvie ih ima u
cvastima (Pyrethri flos).
Piretroidi su insekticidi neotrovni za oveka i toplokrvne
ivotinje.
Spada u kontaktne insekticide, ima brzo dejstvo, a rezistentnost
je skoro iskljuena.
-
54
PELEN
Artemisia abisinthium L.
-
55
Viegodinji polugrm, visine oko 1m
Stablo razgranato, pokriveno srebrnastobelim dlaicama,
kao i lie, naroito sa nalija.
-
56
LISTOVI:
Na gornjem delu stabla manji, kopljasti, jednoperasti ili
dvoperastina kraim sedeim drkama
Na donjem delu stabla vei, troperasti, na dugim peteljkama
Cvetne glavice imaju u preniku 3-4mm i sastavljene su od brojnih
sitnijih svetloutih cvetova.
Plod je ahenija bez papusa
-
57
Droga pelena je: list (Absinthi folium) ili nadzemni deo biljke
u cvetu (Absinthi herba).
Droga sadri:Gorke materije (absintin, artabsintin)Etarsko ulje
(tujon, tujol, hamazulen)GlikozideSmole
Upotreba:
U medicini u vidu ajeva, tinktura i ekstrakata za podsticanje
apetita, regulisanje probave, protiv crevnih parazita,
groznice.Industrija likera (pelinkovac, vermut, apsint)
-
58
ESTRAGONESTRAGONArthemisiaArthemisia dracunculusdracunculus
L.L.
Ima dobro razvijen, razgranat,ali plitak korenov sistem.
Stablo uspravno, granato, visine 1-2m.
-
59
Listovi su kopljasti, duina liske 6-8 cm, irine oko 1 cm. Po
obodu su celi.
Cvast je glavica, bele boje, sitna i malo povijena. Cveta u
julu.
-
60
Seme vrlo sitno i esto ima slabu klijavost, pa se zbog toga
najee razmnoava vegetativno.
Droga kod estragona je: list (Dracunculi folium) i nadzemni delo
biljke(Dracunculi herba).
Droga sadri:etarsko ulje od 0,3-0,6%(karakteristinog mirisa i
nagorkog ukusa), gorke materije, taninekumarineflavonoide
-
61
Farmaceutska industrija (za pojaanje apetita, kod stomanih
bolesti i bolesti disajnih organa)Prehrambena industrija (zain za
supe, soseve, dodatak siretu, ulju i senfu...)Parfimerijska
industrija
NEVENNEVEN
CALENDULA OFFICINALIS CALENDULA OFFICINALIS LL..
-
62
Koren vretenast, dobro razvijen.
Stablo uspravno visine 50-80cm, u gornjem delu razgranato.
Listovi duguljasti, naspramno rasporeeni. Listovi rozete su na
lisnoj drci, a na izdancima sedei. Celo stablo i listovi obrasli su
kratkim dlakama maljama.
-
63
Cvet se nalazi na vrhovima grana.
To je sloena cvast koja se sastoji od: cvetne loe i tubastih
cvetova (plodnih koji su smeteni u sredini cvetne glavice) i
jeziastih (neplodnih cvetova koji su rasporeeni po obodu u 3-4
koncentrina kruga).
Cvasti su narandaste ili utonarandaste boje, prenika 3-5cm, a
javljaju se od jula, pa sve do prvih mrazeva.
Plodovi su ahenije razliitog oblika i veliine, a savijeni su
prema sredini cvasti.
-
64
U lekovite svrhe koristi se cvast (Calendulae flos), ili samo
latice.
Sadri: flavonoide, karotenoide (3%), eterino ulje (0,02%), masno
ulje (5,2%), kauuka (5%), smole i gorke materije.
-
65
U obliku aja: za leenje eludanih i crevnih oboljenja, za
ispiranje usta i grla...U obliku tinktura: za smanjenje holesterola
u krvi, za jaanje organizma...U obliku krema za leenje rana, otoka,
opekotina, ireva, uboda insekata...U kozmetikoj industriji: za
izradu sapuna, parfema, losiona za telo, bojenje kupki...
U prehrambenoj industriji: za bojenje butera, sireva,
jaja...
ECHINACEA SP.
poreklom iz Severne Amerike, gde postoji 9 endeminih vrsta:
E. angustifoliaE. atrorubensE. laevigataE. pallidaE. paradoxaE.
purpureaE. sanguineaE. simulataE. tennesseensis
-
66
Ehinacea je viegodinja zeljasta biljka, koja se odlikuje jakim i
razgranatim korenovim sistemom sa mnotvom ila i ilica.
Iz glave korena svake godine razvija se svake godine vei broj
nadzemnih uspravnih izdanaka (2-5), koji se u gornjem delu granaju.
Stabljike dostiu visinu 50-80cm.
-
67
Listovi imaju 3-5 paralelnih nerava, naizmenino su rasporeeni,
oblika izdueno-ovalnog do lancetastog.
Stabljike i listovi su gusto obrasli otrim maljama. Svaka grana
se zavrava cvetnom glavicom oko 12cm u preniku.
-
68
Cvast se sastoji od:1.trubastih (plodnih) tamno ljubiastih
cvetia u sredini i 2.jeziastih (neplodnih) cvetia svetlije
ljubiaste boje po obodu cvasti.
Plod je ahenija sa sitnim zupcima.
-
69
Drogu predstavlja nadzemni deo biljke u cvetu (Echinaceae herba)
i koren (Echinaceae radix).
Ehinacea sadri:eterina ulja (oko 20 komponenata)polisaharide (od
kojih je najvaniji inulin)betainglikozide (najvaniji
echinakozid)seskviterpenemineralne materije (Cu,
Fe)tanineproteinemasne materijevitamine A, C i E
jaa odbrambeni sistem organizma (poveava proizvodnjuantitela i
leukocita u krvi)
stimulie jetru i bubrege u procesima detoksikacije
unitava viruse, bakterije i kancerogene elije (koristi se za
leenje raka i AIDS-a u kombinaciji sa drugim lekovima)
koristi se protiv herpesa, gripe, upale sinusa, bronhitisa i
bolesti disajnih organa
tokom trudnoe i dojenja ehinaceu kapi treba koristiti samo uz
konsultaciju sa lekarom
zbog nedovoljnog iskustva sa primenom ehinacee kod dece mlae od
2 godine, ne preporuuje se njihova upotreba u tom uzrastu.
-
70
ECHINACEAE PARADOXA
-
71
-
72
Familija LAMIACEAE- USNATICE
jednogodinje i viegodinje zeljaste biljke, polubunovi ili bunovi
(retko drvee)
stablo etvorougaonog oblika s prostim listovima naspramnog
rasporeda, bez zalistaka
cela biljka ima karakteristian miris jer sadri lezde sa etarskim
uljima
cvetovi imaju specifinu grau 5K5P4T1 aica je od pet sraslih
listia, cevasta, sa pet zubaca, a kod nekih predstavnika ak i
dvousnata
krunica je sastavljena od pet listia, koji su u donjem delu
srasli u cev, a u gornjem delu su razdvojeni na dva dela:
gornju usnu obrazovanu od dva listia donju usnu koju izgrauju
tri krunina listia
cvetovi su obino skupljeni u manje cimozne cvasti, u pazuhu
listova na gornjem delu stabla
plod je merikarpijum, koji se raspada na etiri jednosemena
plodia
seme je bez endosperma
-
73
Ovoj familiji pripadaju:
1. BOSILJAK (Ocimum basilicum L.)
2. RUZMARIN (Rosmarinus officinalis L.)
3. LAVANDA (Lavandula vera DC.)
4. NANA (Mentha piperita L.)
5. MAJORAN (Majorana hortensis L.)
6. MATINJAK (Melissa officinalis L.)
7. TIMIJAN (Thymus vulgaris L.)
8. MAJINA DUICA (Thymus serphyllum L.)
9. OBINA ALFIJA (Salvia officinalis L.)
10. MUSKATNA ALFIJA (Salvia sclarea L.)
BOSILJAK (Ocimum basilicum L.)
-
74
Jednogodinja biljka sa vretenastim korenom koji je neto jae
razvijen, zadebljao u gornjem delu.
Stablo je uspravno, razgranato, raste u visinu od 20-45cm
(50cm).
Iz pazuha listova izbijaju bone grane.
-
75
Listovi su prosti, javljaju se naspramno. Liske se nalaze na
relativno dugoj lisnoj drci. Liska je ovalna, jajasta, na vrhu jae
ili slabije zailjena.
Cvetovi su prljavo bele boje, graa karakteristina za
familiju.
-
76
Cvetovi su sakupljeni u klasolikucvast, koja se nalazi na vrhu
glavnog stabla i bonih grana.
Plod je merikarpijum koji se sastoji iz etiri plodia koji su
jajasti, tamno mrke ili crvenkaste boje (cigla crveno).
-
77
Od bosiljka se koristi nadzemni deo biljke(Basilici herba).
Herba sadri:
0,5 - 1 % etarskog ulja (metilkavikol, estragol, eugenol) od
eugenola potie prijatan miris na karanfili vitamin B1 vitamin C
karotin gorke materije
prehrambena industrija (kao zain)
u medicini (sredstvo za umirivanje i otklanjanje nervne
napetosti, protiv nadimanja i tegoba u organima za varenje)
-
78
POSTOJI MNOGO VARIJETETA:
Ocimum basilicum var. gratissimum viegodinji bosiljak, iji
listovi mogu biti dugi i do 15 cm, a moe biti visok i 2 m.
A OD JEDNOGODINJIH:
Ocimum basilicum var. minimum ima sitno lie, naraste do 15 cm,
moe da se gaji u saksijama.
-
79
Ocimum basilicum var. maximum krupni listovi, visok (sarma)
Ocimum basilicum var. kilimandscharicum kamforni bosiljak.
-
80
Ocimum basilicum var. purpureum ima tamno purpurno lie i roze
cvetove. Uglavnom se koristi kao ukrasna biljka.
Ocimum basilicum 'Purple Ruffles' purpurni naborani bosiljak je
vrlo atraktivna i neobina ukrasna biljka.
-
81
Ocimum basilicum Green Ruffles' zelenolisni naborani
bosiljak.
Ocimum basilicum var. crispum salatni bosiljak, varijetet sa
krupnim naboranim liem i belim cvetovima.
-
82
Ocimum basilicum var. citriodorum limun bosiljak
Ocimum basilicum 'Sanctum' sveti bosiljak, ima zeleno sive
listove i ljubiaste cvetove.
-
83
Ocimum basilicum 'Thai ima sladak ukus.
Ocimum basilicum var. cinnamon ima miris cimeta.
-
84
Origanum vulgareVRANILOVA TRAVA
Origanum majoranaSyn: Majorana hortensis
MAJORAN
Viegodinja biljka kod koje razlikujemo podzemne izdanke ili
stolone iz kojih izbijaju mnogobrojni tanki korenovi.
Iz podzemnih izdanaka izbijaju nadzemni izdanci.
Oni mogu biti delimino polegli po povrini ili potpuno
uspravni.
-
85
Nadzemni izdanci rastu u visinu od 20-50 cm, a kod pojedinih
formi i do 80 cm. Razlikujemo plodne i sterilne izdanke. Izdanak se
grana i iz pazuha lista izbijaju bone grane.
List je prost, na kratkoj lisnoj drci, a liska je ovalna.
Listovi koji se javljaju na stablu su naspramni.
-
86
Cvetovi su skupljeni u pazuhu listova, nalik na glaviaste
cvasti.
Krunica je prljavo bele boje, ali se mogu sresti i crveni
kruninilistii (karmin crveni) koji su grupisani u dve usne. Donju
usnu ine tri listia, a gornju dva. Pranici izlaze iznad cveta i
imaju okrugle antere.
-
87
Plod je merikarpijumsastavljen iz etiri oraice.
Oraii su ovalni, mrkobraon boje.
Drogu majorana ine suvi nadzemni delovi biljke
(Majoranae herba).
Droga sadri:
0,5 1,3 % etarskog ulja tanine gorke materije
Majoran se odavno upotrebljava kao zainska biljka i kao lek u
narodnoj medicini.
U prehrambenoj industriji upotrebljava se nadzemni deo biljke
kao zain.
-
88
LAVANDA
Lavandula vera
-
89
Viegodinja biljka koja se gaji i preko 15 godina. Kod nje
razlikujemo podzemni viegodinji koren i podzemno stablo.
Koren je vretenast, dobro razgranat i jako razvijen,
drvenast.
Jednogodinji izdanci se formiraju iz gornjeg dela viegodinjeg
korena. U poetku su svetlo sivo zelene boje, kasnije dobijaju tamno
zelenu boju. Izdanci rastu u visinu oko 60 cm. Obrasli su liem,
naroito u donjem delu, dok je vrh stabla bez lia.
Stablo je bunasto i razgranato.
-
90
Listovi su prosti, liske su u osnovi izdueno ovalne, a na vrhu
uske i izduene. U poetku su srebrnaste sive boje, a kasnije
intenzivno zelene.
Krunini listii su plavo ljubiaste boje.
Cvetovi su skupljeni u klasolikucvast na vrhu glavnog stabla i
bonih grana.
-
91
Plod je merikarpijum, sastavljen iz etiri izdueno-ovalna i
valjkasta oraia.
Boja ploda je od tamno plave do ljubiasto plave.
Od lavande se koriste cvasti (Lavandulae flos) koji sadri:
0,5 1,5 % etarskog ulja (linalil-acetat, linalol, kamfor...)
tanine kumarine flavonoide fitosterole
-
92
UPOTREBA: parfimerijska industrija (primarni sastojak
parfema)kozmetika industrija (za izradu sapuna, kupki)farmaceutska
industrija (korigens mirisa nekih lekova)za punjenje aromatinih
jastuka (za lake uspavljivanje) za rasterivanja komaraca, stenica,
moljaca i dr. insekata
-
93
-
94
-
95
MATINJAK (Melissa officinalis L.)
Viegodinja zeljasta biljka kod koje razlikujemo zadebljale
podzemne izdanke iz ijih nerazvijenih listova izbijaju nadzemni
izdanci.
-
96
Stablo raste u visinu 30-80 cm, kod pojedinih formi i do 120 cm,
na poprenom preseku je etvrtasto.
List je prost. Liske su na dugim lisnim drkama, ovalne su, po
obodu blago ovalno useene. I list i
stablo sadri eterino ulje.
-
97
Cvetovi se nalaze u pazuhu listova u grupicama u vrnom delu
stabla. Krunini listii su intenzivno bele ili prljavo bele
boje.
Plod je merikarpijumsastavljen iz etiri plodia. Plodii su
izdueno ovalni i mrke su boje.
-
98
Od matinjaka se koriste listovi (Melissae folium) koji
sadre:
0,1 -0,3 % etarskog ulja (citral, geraniol, linalol,
citronelal)
tanine (oko 5 %) gorke materije
UPOTREBA: u medicini (lek za smirenje, protiv gasova, nadimanja
i greva, protiv tekog varenja)
u farmaciji, kozmetici, u parfimerijskoj industriji (za
aromatizaciju napitaka i nekih prehrambenih proizvoda)
vana medonosna, mirisna i ukrasna biljka
-
99
NANA (Mentha piperita L.)
Mentha longifolia x Mentha rotundifolia
Mentha spicata
Mentha piperita je etvorostruki hibrid nastao ukrtanjem
razliitih vrsta roda Mentha.
-
100
Mentha spicata x Mentha aquatica
Mentha piperita var. officinalis
Mentha piperita var. officinalis
f. rubescens f. pallescens
-
101
Viegodinja zeljasta biljka kod koje razlikujemo dobro razvijen
koren koji izbija iz kolenaca podzemnog stabla,
tj. iz kolenaca rizoma.
Stablo je razgranato, ima podzemne i nadzemne izdanke koji
izbijaju iz istih kolenaca.
Izdanci rastu 40-60 cm u visinu, na poprenom preseku su uplji,
po povrini prekriveni lezdastim maljama.
Stablo se grana i iz pazuha listova izbijaju bone grane.
-
102
List je prost. Sastoji se iz kratke lisne drke i jajaste
liske,koja je po obodu sitno nazubljena. Listovi se javljaju
naspramno, u parovima. Po povrini su prekriveni lezdastim
dlakama.
Krunini listii su plavo ljubiaste, roze ili bele
boje.
-
103
Cvetovi se nalaze na vrhu stabla i bonih grana, skupljeni u
klasolike cvasti.
Plod je merikarpijum sastavljen iz etiri oraice. Plodii ili
oraii su tamno mrke boje, ovalni, na vrhu blago
sueni.
-
104
Od nane se koriste listovi (Menthae piperitae folium) koji
sadre: 1,5 3,5 % etarskog ulja (mentol i menton) tanine felandren
limonengorke materije
UPOTREBA: u farmaceutskoj industriji (korigens neprijatnih
lekova, ulazi u sastav paste za zube i vode za usta, ulazi u sastav
lekova za leenje ui), za umirenje u kozmetikoj industriji koristi
se i kao zain, u industriji slatkia, alkoholnih i bezalkoholnih
pia
-
105
Pineapple mint - M. suaveolensMentha crispata
M.piperita, M.citrata, M.japonica, M.longifolia, M.spicata,
M.suaveolens, M.austriaca
LISTOVI RAZLIITIH FORMI NANE:
-
106
OBINA ALFIJA (Salvia officinalis L.)
Polubunasta viegodinja biljka.Izdanci uspravni, razgranati,
rastu u visinu 20 70 80 cm.
Stablo je uspravno, na poprenom preseku ovalno ili okruglo.
Listovi su prosti, javljaju se naspramno. Liske su postavljene
na lisnim drkama, koje su preteno ovalnog oblika, na vrhu blago
suene, zailjene, po povrini pokrivene srebrnasto sivim maljama
(potie boja).
-
107
Cvetovi su skupljeni u rastresitu klasoliku cvast, koja se
nalazi na vrhu glavnog stabla i bonih grana.
Krunini listii su svetloljubiaste boje, a ree i bele.
Plod je merikarpijum. Plodii su relativno krupni, svetlo
braonkaste boje.
Od alfije se koristi list (Salvie folium) koji sadri:
1- 2,5 % etarskog ulja (tujon, cineol, kamfor, pinen) tanine
glikozide smolegorke materije
-
108
UPOTREBA:
farmaceutska industrija (ulazi u sastav velikog broja lekova
koji se koriste za ispiranje grla jer deluje antiseptino)
parfimerija (za izradu sapuna, ampona, pasti za zube, preparata za
masnu kou...) prehrambena industrija (zain koji olakava varenje i
spreava stvaranje masnih naslaga) u obliku ajeva za jaanje
organizma...
MUSKATNA ALFIJA(Salvia sclarea L.)
-
109
Viegodinja biljka sa dobro razvijenim korenom.
Stablo je visine 1-1,5 m, izbija iz prizemnog dela drvenastog
stabla kao i kod obine alfije.
Donji listovi su jako krupni sa kratkim lisnim drakama. Po
povrini naborani i talasasti.
Cvetonosno stablo na vrhu ima sitnije liske i vie je kopljastog
izgleda.
Cvetovi su skupljeni u klasolikurastresitu cvast. Krunini listii
su svetlo ljubiaste boje.
-
110
Plod je merikarpijum, plodiisu sline krupnoe kao i kod alfije,
za razliku od nje tamnije boje, cela biljka je prekrivena obinim
zelenim maljama, nisu srebrnasto sive.
Muskatna alfija je daleko bogatija eterinim uljima, ima prosto
zaguljiv miris.
-
111
Salvia divinorum
Salvia rutilans
-
112
Salvia splendens
Salvia officinalis tricolor
-
113
Salvia officinalis icterina
Salvia officinalispurpurascens
-
114
TIMIJAN (Thymus vulgaris)
-
115
Viegodinja polubunasta biljka. U prolee svake godine izbijaju
jednogodinji izdanci koji rastu u visinu 40 do 60 cm.
Stablo je razgranato, bunastog izgleda.
-
116
List je prost, na kratkoj lisnoj drci, a liska je lancetasta(kao
karika u lancu).
Cvetovi se nalaze skupljeni u pazuhu listova na vrhu glavnog
stabla i bonih grana, skupljeni u klasoliku
cvast.
-
117
Krunini listii su ljubiasto ruiaste boje.
Plod je merikarpijum sastavljen iz etiri oraice. Oraii su sitni
i smee boje.
Drogu timijana ine: list (Thymi folium) i nadzemni deo (Thymi
herba).
Droga sadri: do 2,5 % etarskog ulja (timol, karvakrol, linalol,
cimol...) tanine saponine glikozide gorke materije
-
118
UPOTREBA:
protiv obinog i velikog kalja, za ispiranje kod upala sluzokoe
usta i grla, protiv nekih crevnih parazita, unitava
mikroorganizme
odlina medonosna biljka gaji se i kao ukrasna biljka
Thymus citriodorus variegata Silver Thyme(Thymus vulgaris
'Argenteus)
-
119
Caraway thyme(Thymus herba barona)
Thymus doerfleri
Thymus serpyllum
-
120
RUZMARIN(Rosmarinus officinalis)
Viegodinji zimzelen bun, visine 1-2 m, gusto razgranat, pokriven
maljama, a kasnije sivom korom.
-
121
Listovi su igliasti, sedei, koasti, po obodu celi i povijeni
nadole, nasapramno rasporeeni na stablu.
S lica su sjajno zeleni i ispupeni, po sredini imaju brazdu od
glavnog nerva, a s nalija su sivi i dlakavi.
Cvetovi sitni, plaviaste boje, skupljeni u grozdaste cvasti,
koje se nalaze u pazuhu listova i na vrhu bonih grana.
-
122
Plod je merikarpijum sastavljen iz etiri plodia.
Od ruzmarina se koristi list (Rosmarini folium) koji sadri: 1,5
- 2 % etarskog ulja oko 8 % tanina holin saponozide heterozide
ruzmarinsku kiselinu jednu gorku materiju
-
123
UPOTREBA: konzervans i antioksidant za meso u industriji likera
sredstvo za rasterivanje komaraca prehrambena industrija medicina
narodna medicina koristi se i kao zain
-
124
BELI SLEZ
Althaea officinalis
Fam: Malvaceae
Viegodinja zeljasta biljka.
Koren je vretenast, zadebljao, po povrini braonkasto mrke boje,
a unutar korena bledoukaste ili bele boje.
Ukus mu je sladak.
-
125
Iz korena svake godine izbija vie jednogodinjih stabala, koja
rastu u visinu 1-2 m.
Stablo se ne grana, na poprenom preseku je nepravilno ovalnog
oblika i ispunjeno je parenhimom.
-
126
Listovi su prosti, trouglasti, plitko urezani, zaotrenog
vrha.
Po obodu jako nazubljeni i gusto pokriveni sjajnim dlakama.
Cvetovi se javljaju pojedinano ili u grupicama u pazuhu
listova.
-
127
Listii spoljne aice dlakavi, iljati.
Krunini listii trouglasti, bele ili bledo ruiaste boje.
-
128
PLOD je izokarpijum, u obliku diska, obrastao beliastim
dlaicama.
SEME je u obliku okrugle ploice, boje neprene kafe (zeleno
siva).
Hemijski sastav
U slubenoj upotrebi je koren (Althea radix ), list
(Altheafolium) i cvet (Althea flos).
Sadri:30 35 % sluzioko 35 % skrobaoko 1,5 % masnog
uljapektintanineasparagin
-
129
Sluz se rastvara u hladnoj vodi i hidrolizom daje glukozu,
galaktozu i ksilozu.
Najvie se upotrebljava koren, a mnogo manje list jer imamanje
sluzi.
Ulazi u sastav ajeva protiv kalja ili se upotrebljava
zagrgljanje protiv raznih zapaljenja usta i grla.
Sve vie ga troe fabrike bombona, pastila, guma zavakanje i
drugih sredstava za uivanje.
Upotreba
U medicini (kod suvog kalja i nadraajnogkalja, kod upale
sluznice gornjih respiratornih organa, kod ira na elucu)
-
130
U prehrambenoj industriji za izradu raznih poslastica, lie se
koristi za salate i druga jela
Sve vie ga troe fabrike bombona,okolada, pastila, guma za
vakanje...
-
131
Zbog sluzi ulazi u sastav preparata za negu i hidratacijukoe,
kupki...
ODOLJEN
(Valeriana officinalis L.)
Fam: Valerianaceae
-
132
Viegodinja zeljasta biljka.
U prvoj godini obrazuje lisnu rozetu, a u drugoj cvetonosno
stablo.
Podzemni organi se sastoje od rizoma dugakog 5 cm, iz koga
polaze brojni korenovi bledoute boje i specifinog mirisa, dugaki
preko 30 cm.
-
133
Stablo je okruglastog preseka, slabo maljavo, uspravno, uzduno
rebrasto, pri vrhu razgranato. Raste u visinu i do 2m.
Listovi su naspramno rasporeeni, neparno perasto deljeni, dugaki
do 20 cm i sa razliitim brojem nazubljenih listia
(od 5-11 pari). Donji listovi su na lisnoj drci, gornji listovi
su sedei.
-
134
Cvetovi su sitni i obrazuju cvasti nalik na tit. Cvasti se
nalaze na vrhu stabljike i grana.
Cvetovi su bele do ruiaste boje.
Plod je oraica sa perjanicom, malo spljotena, klinastog oblika i
sitna.
Seme je sitno, tamnosmee boje.
-
135
U slubenoj upotrebi je koren (Valerianae radix et rhizoma) koji
sadri: Oko 1 % etarskog ulja (koga ine kamfen, pinen, borneol,
valerianol, eugenol) Neisparljiva monoterpenska jedinjenja
iridoidi(valepotrijati od kojih je najdominantniji valtrat sa 80%)
Organske, masne i amino kiseline Flavonoide eere Alkaloide (nastaju
u procesu suenja)
UPOTREBA
parfimerijska, kozmetika i industrija sapuna
medicina (sredstva za umirenje, kod nagle promene raspoloenja,
protiv nervne napetosti, nesanice)
-
136
Fam. SCROPHULARIACEAE
VUNASTI DIGITALIS (Digitalis lanata)
PURPURNI DIGITALIS (Digitalis purpurea)
Digitalisi su dvogodinje ili viegodinje zeljaste biljke.
U prvoj godini razvija lisnu rozetu od krupnih listova, a druge
godine se razvija cvetonosna stabljika koja je uspravna,
nerazgranata.
Na poprenom preseku stabljika je okrugla i uplja
-
137
Kod Digitalis purpureastabljika je visoka
do 1,5 m
Kod Digitalis lanata
stabljika je visoka oko 70 cm.
Koren je vretenast i neznatno zadebljao u povrinskom delu.
Dobro je razgranat sa spletom bonih korenova.
-
138
LIST PURPURNOG DIGITALISA
Listovi lisne rozete su duine 30cm, irine 10cm.
List je jajolikog oblika, po obodu nazubljen, dlakav na naliju,
istaknute mreaste nervature.
Listovi na stabljici takoe se nalaze na lisnim drkama, i
smanjuju se ka vrhu.
-
139
LISTOVI VUNASTOG DIGITALISA
Lie lisne rozete je izdueno lancetasto duine 10-30, irine 1-4
cm, glatko, celog oboda, paralelne, lune nervature.
Liska postepeno prelazi u u lisnu drku.
Na stablu su listovi manji, lancetasti i sedei.
Plantago lanceolata- zamena droga
-
140
CVETOVI PURPURNOG DIGITALISA
Cvetovi krupni, skupljeni u grozdastu cvast na vrhu stabljike,
svi okrenuti na jednu stranu.
-
141
Krunica je spolja purpurno crvena, unutra sa bledo utim
arama.
Krunica gradi dve usne od kojih je donja vie izduena.
CVETOVI VUNASTOG DIGITALISA
Cvetovi su skupljeni na vrhu stabljike u grozdastu cvast.
-
142
Cvetovi i priperci su gusto zbijeni, ceo region cvasti je
prekriven vunastim, lezdastim dlakama.
Krunini listii bledo ute ili prljavo bele boje, proarani smee
crvenim ilama, maljavi.
Gornja usna je kratka, a donja dva puta dua.
-
143
PLOD je jajasta aura, ispunjena sitnim semenom.
SEME je sitno i izdueno, uto smee do mrke boje.
DROGU predstavlja osueni list digitalisa
Digitalis purpurea folium
Digitalis lanatae folium
Plantaginis lanceolatae folium
-
144
Listovi sadre KARDIOTONINE HETEROZIDE.
Primarni heterozidi lista purpurnog digitalisa zovu se
purpureaglikozidiNajvaniji je digitoksin koji ima sposobnost
akumulacije u organizmu, pa ima produeni efekat
Primarni heterozidi lista vunastog digitalisa zovu se
lanatozidiNajvaniji je digoksin, koji nema sposobnost akumulacije u
organizmu, ve mu je dejstvo brzo, skoro trenutno.
Upotreba
Kardiotonini heterozidi ili kardenolidi su lekovi koji poveavaju
snagu kontrakcije sranog miia
Ne koriste se u samomedikaciji, ve iskljuivo u obliku
sintetisanih lekova, po preporuci lekara
U veoj koliini je smrtonosan srani otrov
-
145
Digitalis grandiflora(syn: D. ambigua)
DIGITALIS KRUPNOCVETNI
Digitalis lutea
DIGITALIS UTI
-
146
Digitalis ferruginea
RASTI NAPRSTAK
UKRASNE VRSTE
-
147
FAM: SOLANACEAEAtropa belladonnaHyoscyamus niger
ATROPA BELLADONNAATROPA BELLADONNA
Viegodinja zeljasta biljka.
-
148
Koren cilindrian, debeo 4-6 cm, moe dostii duinu i 40-60 cm,
bele do ukaste boje, ima vrlo neprijatan ukus.
Stabljika je granata, visoka do 2 m.
Lie je izdueno, jajastog oblika, duine do 20 cm, sa kratkim
lisnim drkama, po obodu celo, naizmenino rasporeeno. Lice lista je
golo, a nalije slabo maljavo. U svakom nodusunalaze se po dva
lista, jedan vei i jedan manji.
-
149
Cvetovi su pojedinani, smeteni na kratkim drkama u pazuhu
listova. Krunica je zvonastog oblika, tamnoljubiasteboje. Cveta od
juna do prvih mrazeva.
Plod je sona bobica veliine vinje, crne boje,
nakiselogukusa.
-
150
Seme veliine oko 2mm.
Droga velebilja je list (Belladonnae folium) i koren
(Belladonnae radix).
-
151
Atropa belladonnavar lutea
HYOSCYAMUS NIGER
Dvogodinja biljka
-
152
Stabljika je razgranata, visoka do 1,5m.
Cela biljka je sivozelene boje, obrasla lezdastim dlakama,
lepljiva i neprijatnog mirisa.
Prizemno lie je dugako i do 30cm i suava se u drku, duguljasto i
krupno nazubljeno.
Lie na stabljici je sitnije i sedee.
-
153
Cvetovi ukaste boje, proarani ruiastim ilicama, smeteni na vrhu
stabljika i grana.
Cveta tokom leta.
Plod je aura
-
154
Droga kod bunike je seme (Hyoscyami semen) i nadzemni deo biljke
u cvetu (Hyoscyami herba)
Sadri tropanske alkaloide: ATROPINHIOSCIAMINSKOPOLAMIN
Kao estri, ovi alkaloidi su vrlo nestabilni i podloni promenama
koje umanjuju koliinu aktivnih jedinjenja u drogama. Zbog toga bi
trebalo izvriti stabilizaciju biljnog materijala (inaktivisati
enzime u biljnom materijalu) pre suenja. Proces suenja se mora
obaviti brzo, a koliina vlage u drogama mora biti izuzetno niska
(do 6%).
-
155
Ovi alkaloidi deluju:
9Spazmolitiki (GIT, bubrene i une kolike)
ATROPIN I HIOSCIAMIN SE KORISTE KAO ANTIDOT PRILIKOM TROVANJA
MUSKARINOM IZ GLJIVE MUHARA.
-
156
ATROPIN I HIOSCIAMIN PROUZROKUJU MIDRIJAZU
HIOSCIAMIN I ATROPIN SE KORISTE U PRIPREMI ZA OPTU
ANESTEZIJU
-
157
SKOPOLAMIN
9Profilaksa kinetoza (transdermalni flasteri, narukvice,
tablete...)
9Deluje sedativno na CNS
9U visokim dozama izaziva delirijum i halucinacije, a zatim
depresiju CNS- a
9Hipnotiki sa amnezijom SERUM ISTINE
LINCURA(Gentiana lutea L.)
-
158
Lincura je viegodinja zeljasta biljka, sa razgranatim korenom,
koji je spolja mrkout, a iznutra svetlout, otrog i gorkog ukusa.
Korenov sistem moe biti dugaak i do 1 m.
Listovi rozete su krupni, duine do 30 cm i irine oko 15 cm,
eiptini, zailjeni na vrhu, ravnog oboda, paralelne lune
nervature.
-
159
Stabljika je uspravna, nerazgranata snana, na poprenom preseku
uplja, visine do 1m.
Listovi na stabljici su sitniji, sedei.
Cvetovi sa 5 kruninih listova, zlatnoute boje, sakupljeni su u
titaste cvasti.
-
160
Cveta od jula do avgusta.
Plod je duguljasta aura, ispunjena brojnim, pljosnatim, po obodu
krilatim semenkama smee boje.
-
161
Hemijski sastavKod lincure koristimo koren (Gentianae radix ),
koji sadri:
Glikozide (najvaniji genciopikrozid od koga potie gorak ukus i
izaziva pojaano luenje enzima u digestivnom traktu)
Alkaloid (gencijanin deluje sedativno)
Ksantonski derivati (gentizin koji je odgovoran za utu boju
korena deluje antiinflamatorno i hepatoprotektorno)
Tanine
Pektine
eere
Upotreba
U MEDICINI SE KORISTI NEFERMENTISANI KOREN
odmah nakon vaenja koren se isti od zemlje, opere, see na
sitnije delove i sui brzo na suncu ili u zagrejanim suarama na
50C). Ovakva droga je svetloute boje, spolja naborana, suneraste
unutranjosti, izuzetno gorkog ukusa, bez mirisa.
-
162
Lek za poboljanje varenja, podsticanje rada eludca, jetre, ui,
za poboljanje
apetita
ZA PROIZVODNJU ALKOHOLNIH PIA (vina, likera i rakija)KORISTI SE
FERMENTISANI KOREN
dobija se ako se posle obrade sirovi koren ostavi nekoliko dana,
dolazi do fermentacije, pa tek onda sui). Ovakav koren je
crvenomrke boje, manje gorkog ukusa, i specifinog aromatinog
mirisa.
-
163
Gentiana punctata
Gentiana purpurea
-
164
Gentiana pannonica
Gentiana asclepiadea Gentiana verna
Gentiana cruciataGentiana acaulis