-
LE
AP
20
12
- 2
01
7
1
AAAKKKCCCIIIOOONNNIII PPPLLLAAANNN ZZZAAATTTIIITTTEEE
OOOKKKOOOLLLIIIAAA
OOOPPPIIINNNEEE LLLUUUKKKAAAVVVAAACCC
222000111222---222000111777
LLLuuukkkaaavvvaaaccc,,, dddeeeccceeemmmbbbaaarrr
222000111111... gggooodddiiinnneee
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
2
Izrada akcionog plana zatite okolia opine Lukavac je realizovana
u okviru MDG-F programa Ouvanje
okolia i klimatske promjene: Standardizacija upravljanja
okoliem: povezivanje lokalnih i dravnih
aktivnosti u BiH. Ovaj trogodinji program zajedniki provodi pet
UN agencija: UNDP, UNV, UNEP, FAO i
UNESCO, u partnerstvu sa Ministarstvom za vanjsku trgovinu i
ekonomske odnose BiH, Ministarstvom
civilnih poslova BiH, Ministarstvom za prostorno ureenje,
graevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvom
poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvom okolia
i turizma FBiH, Ministarstvom
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH, opinama, te
organizacijama civilnog drutva. Program se
finansira sredstvima panskog Fonda za dostizanje milenijumskih
razvojnih ciljeva (MDG-F).
Opina Lukavac eli zahvaliti sljedeim pojedincima koji su uzeli
uee u izradi akcionog plana zatite
okolia (LEAP1) za period od 2012. do 2017. godine.
Uesnici u izradi LEAP-a:
LANOVI OPINSKOG TIMA ZA IZRADU LEAP-a Amir Sejdinovi Dipl. ing.,
Pomonik naelnika za CZ, Opinski LEAP koordinator Esad Sulji
Dipl.prav., Pomonik naelnika za inspekcijske poslove, zamjenik
LEAP
koordinatora Fikret Plavi Dipl.ing., Pomonik naelnika za
urbanizam, prostorno planiranje i investicije,
lan LEAP tima Jasminka Dugonji Dipl.prav., ef odsjeka za
normativno pravne poslove, lan LEAP tima Aida Kavazovi Dipl.log.,
Struni saradnik za informativne poslove, lan LEAP tima Asmir Fejzi
Prof.inf., Administrator, lan LEAP tima Jozo Tunji Dipl.ing.,
Savjetnik opinskog naelnika, lan LEAP tima
LANOVI RADNE GRUPE:
Tehniku asistenciju opini Lukavac pri izradi akcionog plana
zatite okolia pruio je konzorcij CRP i Neto vie.
1 LEAP je skraenica od engleskih rijei Local Environmental
Action Plan, te je kao takva skraenica prihvaena u BiH i koristi
se
oznaavanje opinskih akcionih planova zatite ivotne sredine.
Sulji Aida Bai Emir Imirovi Jasmin Bjeljenevi Nada Fatui Benko
Bai Jasmin Huki Subhija Bekti Mevludin Memi Elmedina Halilovi
Hajrudin
Hatuni Albina Bajri Emir Beirovi Mubekir osi Rajko Ograevi Alma
Kulii Ljuban Dambi Samir Salihovi Ahmet Hasanovi Seudin Hamzi Ramiz
Lukavaki Mirsad Selimovi Sadik Bikovi Mehmed Gegi Irma Begi Tahir
Kasumovi Hava Halilagi Damir Milinki Edin Dibri Semir Mahovki Azra
Suljkanovi Zejnil Hadiali Dino Tunji Rado Ahmetovi Damir Avdi Maida
Joki Miladin Hani Hazim Huski Amira Memi Jasminka Mujakovi Emina
Osmanovi Dino Karahmetovi amil Iljazagi Favzija Dindo Hidajet
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
3
Sadraj
Uvod..................................................................................................................
4
Proces izrade
LEAP-a...........................................................................................
5
Ukratko o opini
Lukavac................................................................................
7
Stanje okolia i identifikovani
problemi............................................................
11
Vizija opine
Lukavac......................................................................................
17
Akcioni plan zatite okolia opine
Lukavac................................................... 18
Monitoring i evaluacija akcionog plana zatite
okolia..................................... 25
Koncepti projektnih
prijedloga..........................................................................
28
Koncepti projektnih prijedloga u sektoru
voda................................................. 29
Koncepti projektnih prijedloga u sektorima tla i
otpada................................... 38
Koncepti projektnih prijedloga u sektorima atmosfere i
energije..................... 46
Koncepti projektnih prijedloga u sektorima bioloke raznolikosti
i kulturno-historijskog
naslijea.........................................................................................
56
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
4
UUUVVVOOODDD
Jedinstven i raznovrstan okoli nae opine vaan je svima koji ive
i rade u naoj lokalnoj zajednici, a koji tee ka boljem kvalitetu
ivljenja. Ipak, ovo ivotno okruenje ne moemo uzeti zdravo za gotovo
i stalno se moramo podsjeati da ono ovisi o tome kako ga uvamo i na
koji nain njime upravljamo.
Takoer, jasno je i da djelatnosti i aktivnosti koje sprovodimo u
naoj lokalnoj zajednici imaju odreeni globalni uticaj koji se
posebno manifestuje u vidu klimatskih promjena. Ova pojava se ne
moe ignorisati, jer ona ima uticaj na sve nas, te je na svima nama
i odgovornost u smislu promjene ponaanja kako bi se postiglo
smanjenje emisija staklenikih gasova u atmosferu.
Tako smo se nali pred velikim izazovom, koji za nau opinu znai
kreiranje plana aktivnosti na poboljanju stanja okolia, poboljanje
usluga u oblasti okolia i podizanje svijesti graana o njenom
znaaju. U prethodnih nekoliko mjeseci, graani nae opine zajedno sa
predstavnicima opinske administracije ocijenili su stanje naeg
okolia i dali sugestije za njegovo poboljanje. Ovaj akcioni plan je
rezultat naih diskusija i konkretnih prijedloga. LEAP je korak na
putu unapreenja naeg okolia.
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
5
PPPrrroooccceeesss iiizzzrrraaadddeee LLLEEEAAAPPP---aaa Izrada
LEAP-a u opini Lukavac je zapoela donoenjem odluke Opinskog vijea
Lukavac broj: 01-02-1-92/11 iz februara 2011. godine o pristupanju
izrade LEAP-a opine Lukavac. Po donoenju odluke Opinskog vijea,
naelnik opine je donio rjeenje o imenovanju opinskog kordinatora
radne grupe za izradu LEAP-a i rjeenje o imenovanju radne grupe,
broj 02-05-92/11-1. Za koordinatora opinske radne grupe imenovan je
Amir Sejdinovi, dok su alnovi opinske radne grupe: Fikret Plavi,
Esad Sulji, Jasminka Dugonji, Aida Kavazovi, Asmir Fejzi i Jozo
Tunji. Opinska radna grupa je poetkom 2011. godine predloila i
formirala iru radnu grupu sainjenu od predstavnika mjesnih
zajednica, javnih ustanova, privrednih subjekata, organizacija
civilnog drutva i pojedinaca. Opinska radna grupa za izradu LEAP-a
je usvojila i primjenila plan rada i plan promocije LEAP-a tokom
2011. godine. Opinska radna grupa za izradu LEAP-a je najprije
definisala i identifikovala konkretne okoline resurse na podruju
opine Lukavac. Potom prema DPSIR2 metodologiji prikazani su svi
zagaivai okolia sa koliinama zagaenja prema svakom elementu okolia
(vodi, zraku, zemljitu) kako bi se formiralo stanje okolia na
podruju opine. Izvjetaj o stanju okolia opine Lukavac sa uvrtenim
konkretnim ekolokim indikatorima, koji je uraen tokom procesa
izrade LEAP-a, predstavlja osnovu za praenje napretka u naem
ivotnom okruenju.
Oekivanja u vezi sa LEAP-om i procesom izrade LEAP-a su da se
sagleda stvarno stanje kvaliteta okolia na podruju opine Lukavac,
da se procjeni uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet ivota te da se
poduzmu konkretne akcije koje e ouvati okoli. Na taj nain e se
doprinijeti da opina Lukavac bude razvijena zajednica koja ivi u
istom i zdravom okoliu i svoj razvoj bazira na odrivom koritenju
prirodnih bogatstava.
Namjera nam je da se akcije koje su definisane u LEAP-u prate i
auriraju kako s vremenom budemo
dobijali nove informacije i identifikovali nove prioritete.
Akcioni plan zatite okolia opine Lukavac sastoji se iz
dijelova:
Osnovne informacije o opini
Stanje okolia i identifikovani problemi u okoliu
Vizija opine
Strateki i operativni ciljevi
Akcioni plan
Plan monitoringa i evaluacije LEAP-a Izvjetaj o stanju okolia
predstavlja osnovni element za izradu LEAP-a te ujedno daje prikaz
stanja okolia na podruju opine Lukavac. Izvjetaj je izraen na
osnovu dostupnih podataka o razliitim segmentima u okoliu i
procjenama trenutnog stanja. Izvjetaj o stanju elemenata okolia
obuhvata analizu stanja voda, zraka, zemljita, bioloke raznolikosti
i kulturno-historijskog naslijea kao i analizu ankete provedene meu
graanima opine Lukavac kojom graani iskazuju svoj stav o stanju i
problemima u okoliu. Izvjetaj o stanju okolia opine Lukavac zbog
obima predstavlja poseban dokument koji je kao takav neodvojiv dio
akcionog plana zatite okolia.
2 DPSIR je: Uzrono-posljedini okvir za opisivanje uzajamnog
uticaja izmeu drutva i okolia, koji je postavila Evropska agencija
za okoli (European Environment Agency). Elementi tog okvira su:
pokretake snage koje djeluju na okoli (D Driving forces), pritisci
na okoli (P - pressures), stanje okolia (S State), uticaj takvog
stanja okolia na drutvo (I Impact), i odgovor drutva na takvo
stanje (R Responses).
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
6
Akcioni plan zatite okolia opine Lukavac u svojoj strukturi
definie:
ta
Projekat, aktivnost, protokol ili procedura koju
moemo razviti i implementirati, a koje mogu
biti kratkorone i dugorone
Ko
Opina/opinska odjeljenja koja su odgovorna
za svaku aktivnost
Kad
Vremenski rok za zavretak aktivnosti
Koliko
Okvirno: sredstva za implementaciju i
potencijalni izvori
Rezultate koje elimo ostvariti
eljeno stanje koje e nastati kao rezultat provoenja aktivnosti
planiranih u LEAP-u
kako elimo da naa opina izgleda za 6 godina
Ciljeve koje elimo postii
Detaljni ciljevi aktivnosti koje su navedene u planu.
Postavljanje cilja predstavlja namjeru da se krene prema odreenom
rezultatu
kako emo znati da smo dostigli eljeni rezultat
Indikatore
Mjerljive pokazatelje koje koristimo za praenje i izvjetavanje o
promjenama i kojim ocjenjujemo u kojoj mjeri je eljeni rezultat
dostignut
kako emo mjeriti ostvareni rezultat
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
7
UUUkkkrrraaatttkkkooo ooo ooopppiiinnniii LLLuuukkkaaavvvaaaccc
Lukavac je grad i sjedite istoimene opine u Bosni i Hercegovini.
Nalazi se u srednjem toku rijeke Spree u Tuzlanskom kantonu u
Federaciji Bosne i Hercegovine. Prosjena nadmorska visina je 186
metara, dok je povrina 341,42 km2. Na podruju ove opine je prema
posljednjem popisu stanovnitva iz 1991. godine ivjelo 57.070
stanovnika. Procjena je da danas na podruju opine Lukavac ivi
55.416 stanovnika. Opina Lukavac je jedna od najznaajnijih taaka na
industrijskoj, rudarskoj i turistikoj karti Bosne i
Hercegovine.
Poloaj opine Lukavac u BiH Mapa opine Lukavac sa naseljima i
vodnim resursima Podruje opine Lukavac, po svom geografskom
poloaju, nalazi se u pojasu umjereno kontinentalne klimu, iji
uticaj dolinom rijeka Bosne i Spree dolazi iz Panonske nizije.
Srednja godinja temperatura se kree od 9.0oC do 10.6oC, a godinja
suma padavina od 830 l/m2 do 1150 l/m2. Temperaturne amplitude su
znatne, a etiri godinja doba su jasno izraena. Najhladniji mjesec
je januar sa srednjom temperaturom -0,5oC, a najtopliji juli sa
srednjom temperaturom 19,9oC, tako da godinje kolebanje srednje
temperature iznosi preko 20,0oC to klimi ovog podruja daje umjereno
kontinentalno obiljeje. Posmatrajui efekte klimatskih promjena u
naim krajevima moe se rei da je srednja temperatura za posljednjih
stotinu godina porasla za 0,8 oC, sa tendencijom ubrzanja pa je
tako posljednja dekada 2000-2010. najtoplija u posljednjih 120
godina. Osnovne aktivnosti privrede su vezane za: hemijsku
industriju, rudarstvo i industriju nemetala i minerala (cement,
kre), graevinarstvo i proizvodnju graevinsko-zanatskih materijala,
prehrambenu idustriju, farmaceutsku industriju, mainsku industriju,
proizvodnju opreme za plinovode te industriju tekstila i odjee. U
oblasti poljoprivrede aktivnosti stanovnitva su vezane za oblasti
ratarstva, voarstva, povrtlarstva, mljekarstva, stoarstva,
peradarstva i pelarstva3.
Stav graana o stanju i problemima okolia opine Lukavac Tokom
procesa izrade akcionog plana, u proljee 2011. godine provedena je
anketa meu stanovnitvom opine Lukavac s ciljem da se dobije stav
graana o stanju okolia. Anketom je obuhvaeno stanovnitvo cijele
opine te se putem privrednih subjekata, javnih ustanova, osnovnih i
srednjih kola, nevladinih organizacija i mjesnih zajednica uspjeno
okonalo i pravilno popunilo 1487 upitnika. Anketa je obuhvatila 47%
enskih i 53% mukih ispitanika.
3 Detaljan pregled svih privrednih i poljoprivrednih aktivnosti
stanovnitva sa kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima, se
nalazi u Izvjetaju o stanju okolia opine Lukavac
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
8
Odgovori na pitanje o tome da li su graani zadovoljni stanjem
okolia na podruju opine govore o izrazito velikom nezadovoljstvu
graana jer 86% graana ili nije zadovoljno ili vie nije nego to
jeste zadovoljno stanjem okolia.
Po miljenju graana najvei negativan uticaj na zdravlje
stanovnitva postoji zbog zagaenog zraka (32%), neadekvatno
odlaganje otpada (29 %) i zagaene povrinske vode (19 %).
Graani smatraju da okoli najvie zagaujuje sistemski nerjeeno
prikupljanje i odlaganje smea (26%), nedostatak mree za odvodnju
kanalizacionih i oborinskih voda (16%) te nedovoljno izgraen sistem
daljinskog grijanja (14%).
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
9
Graani vjeruju da su najvee ekoloke prijetnje razvoju opine
Lukavac, zagaen zrak, zagaene povrinske vode i zemljite,
neadekvatna struktura za otpad, neizgraena kanalizaciona mrea i
nedostatak pitke vode.
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
10
Graani su spremni dati doprinos poboljanju stanja ivotne sredine
na nain da je 36% spremno bezuslovno, 28% je spremno ako to i drugi
uine i 20% je spremno ako se ne zahtijevaju novana ulaganja.
73% anketiranih graana vjeruje da uvoenje strogih kazni za
prekrioce, poboljan rad komunalnih inspekcija i finansiranje
projekata zatite okolia bi dovelo do poboljanja stanja okolia.
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
11
SSStttaaannnjjjeee oookkkooollliiiaaa iii
iiidddeeennntttiiifffiiikkkooovvvaaannniii
ppprrrooobbbllleeemmmiii
Sektor voda
Na podruju opine Lukavac identifikovani su sljedei vodni resursi
(rijeke, potoci, jezera): Sprea, Turija, Jezero Bistarac,
Akumulacija Modrac, Brijesnica, Strojna, Ugar, Bistari, Rakovac,
Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok,
Lopariki potok, Potok Rijeka, Berkovaka rijeka i Vijenac. U
nastavku je prikazan kvalitet voda najznaajnijih vodnih resursa na
podruju opine Lukvac i to rijeke Sprea i Jala, akumulacije Modrac
kao i vodotoka koji se ulijevaju u akumulaciju Modrac. Kvalitet
voda rijeke Spree Rijeka Sprea je, naalost, postala otvoreni
kolektor za sve otpadne vode sa podruja 11 opina sliva, a ono to
najvie zabrinjava je injenica da trenutne koliine voda u vodotocima
sliva, mogu prihvatiti tek 1,7% ukupnog zagaenja koje se
svakodnevno unosi. Takva situacija je rezultat niskih proticaja u
vodotokovima, oscilacija u koliinama vode (bujini karakter, brana
jezera Modrac), relativno visoke naseljenosti u slivu i relativno
razvijene industrije, to onemoguava samopreiavanje vodotoka. Veina
voda u rijeci Sprei ne zadovoljava standarde kvaliteta. Analiza
Agencije za vodno podruje rijeke Save spominje da od 28 mjernih
mjesta gdje su 2007. godine izvena mjerenja, na 8 je stanje bilo
izrazito kritino, odnosno loije i od najgore, IV kategorije
kavaliteta (npr. ue Jale-Spree, Lukavakog Potoka, Purai- naselja i
mjesta na podruju opine Lukvac). Prema izvjetaju o utvrivanju
kvaliteta voda rijeke Spree iz juna 2011. godine kojeg je pripremio
Institut za hemijsko inenjerstvo Tuzla moe se konstatovati sljedee:
- Du ispitivanog dijela vodotoka rijeke Spree, po pokazateljima
zasienja kisikom, sadraju suspendiranih materija, suhog ostatka
filtrirane vode utvrene su vrijednosti iznad propisanih za I
kategoriju (klasu) vodotoka4. - Na lokalitetu- 200 m nizvodno od
uliva rijeke Jale, vrijednost pH svrstava vodotok u III klasu. -
Rezultati analiziranog uzoraka ukazuju da sadraj amonijaka i
nitrita premauju vrijednosti propisane Uredbom o graninim
vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke otpadne vode
prije njihovog isputanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi
prijemnik (Sl. novine F BiH broj 50/07) za sluaj isputanja u
povrinske vode. - Na dijelu vodotoka nizvodno od uputanja otpadnih
voda Sisecam Soda Lukavac, utvreni sadraj hlorida premauje
vrijednost propisanu Pravilnikom o graninim vrijednostima opasnih i
tetnih materija za tehnoloke otpadne vode prije njihovog isputanja
u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Sl. novine F
BiH broj 50/07) za sluaj isputanja u povrinske vode. Takoe utvrene
su vidljive otopljene materije (kao promjena boje), te na
lokalitetu most prema ikuljama, primjetan miris (na amonijak i
otopljene organske materije) vjerovatno kao posljedica isputanja
otpadnih voda Global Ispat Koksna industrija Lukavac. Kvalitet vode
rijeke Jale Kvalitet vode rijeke Jale u potpunosti je odreen
zagaenou otpadnih industrijskih voda privrednih subjekata (Fabrike
soli Tuzla, Poliuretanske hemije Tuzla, Termoelektrane Tuzla) i
komunalnih otpadnih
4 Vode se mogu podijeliti:
vode I klase su najistije prirodne vode, izvorita rijeka i
njihovi gornji tokovi. Upotrebljavaju se za pie ili u prehrambenoj
industriji. Naseljavaju ih plemenite vrste riba (salmonidi). Nemaju
miris, vidljivu boju niti otpadne tvari.
vode II klase su jo uvijek relativno iste. Mogu se koristiti za
rekreaciju i uz odreeno preiavanje za snabdijevanje gradova vodom.
Ne smiju imati miris ni boju.
vode III klase zagaene su prolaskom kroz gusto naseljene i
industrijske oblasti. Imaju miris i vidljivu boju, ali se jo uvijek
mogu koristiti u poljoprivredi i nekim granama industrije.
Pokazatelji za ove vode imaju znatno vie granine vrijednosti.
vode IV klase su sve one vode koje ne spadaju u prethodne tri
klase. Vrlo su zagaene i moraju se preiavati ukoliko se
upotrebljavaju u odredjene svrhe.
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
12
voda grada Tuzle, jer ove otpadne vode sainjavaju vie od 90%
ukupnog protoka rijeke Jale. Rijeka Jala po vrsti i koliini
zagaenosti do kolektora kanalizacije grada Tuzle (TE Tuzla) spada u
II kategoriju voda, a od kolektora nizvodno do ua u III kategoriju
voda. Kvalitet voda akumulacije Modrac Opi zakljuak je da se
kvalitet vode akumulacije Modrac konstantno pogorava, i to iz
godine u godinu, u odnosu na kvalitet vode koji se imao neposredno
poslije formiranja akumulacije. Trenutni kvalitet vode akumulacije
Modrac sa svih aspekata (fiziko-hemijskog, biolokog i
bakteriolokog) u prosjeku je loeg kvaliteta, sa manjim oscilacijama
u kvalitetu ovisno od godinjeg razdoblja istraivanja i lokalitata
uzorkovanja i obavljenih terenskih mjerenja. Pogoranje kvaliteta
vode akumulacije, prije svega, je posljedica hidrolokog stanja
akumulacije odnosno smanjenja zapremine akumulacije i stanja
nekontroliranog zagaenja voda u slivu akumulacije, kojima se
akumulacija prehranjuje. Proizilazi, na to ukazuju rezultati
obavljenih istraivanja, da kvalitet vode akumulacije u prosjeku
odgovara II-III klasi voda. Kvalitet voda u vodotocima u slivu
akumulacije Modrac (Turija, Ugar,...) Uredbom o klasifikaciji voda,
rijeka Sprea do ua u akumulaciju Modrac, svi drugi vodotoci u slivu
akumulacije i sama akumulacija Modrac svrstani su u II
kategoriju-klasu voda; Na osnovu viegodinjeg praenja kvaliteta
voda, utvreno je da su svi vodotoci u daleko loijem stanju u odnosu
na zakonski utvreni kvalitet i da po kvalitetu voda odgovaraju
III-IV kategoriji-klasi voda. Vodotoci, prijemom zagaenja preko
svojih pritoka, konstantno su optereeni visokim teretom zagaenja i
zbog toga skoro po svim pokazateljima kvaliteta, odgovaraju III-IV
kategoriji-klasi voda, s tim da se povremeno po kvalitetu mogu
svrstati i u vodotoke ''van klase''. Bitno je naglasiti da se na
rijeku Turiju vri konstantan pritisak od odlagalita jalovine
rudnika Banovii koje sadri ugljenu prainu i druge opasne supstance.
Procjedne vode iz deponija rudnikog otpada rudnika urevik i Banovii
takoe zagadjuju rijeku Spreu i jezero Modrac u koliinama koje nisu
poznate.
Stanovnitvo i privreda opine Lukavac utiu na zagaenje vodotoka
na podruju opine zbog sljedeih razloga. - Procjedne vode deponije
Potoari su procjenjene na 70.000 m3/god. Procjedne vode imaju
negativan uticaj na rijeke Lukavi i Sprea sa zagaujuim materijama
kao to su biorazgradljive organske materije, nutrijenti, teki
metali i opasne supstance. - Privatni, javni i poslovni subjekti
koji su spojeni na sistem javne kanalizacije opine Lukavac sa
553.824 m3/god otpadnih voda zagauju rijeku Spreu koje sadre
kabasti materijal, biorazgradljive organske materije i nutrijente.
- Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem
javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame,
prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene
na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze
zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive
organske materije i nutrijenti. - Neureene i divlje deponije otpada
omoguavaju stvaranje 47200 m3 procjednih otpadnih voda koje sa
biorazgradljivim organskim materijama, nutrijentima, tekim metalima
i opasnim supstancama vre zagaenje rijeka. Najvee optereenje se
deava na rijeku Spreu i jezera Bistarac, Vijenac i Modrac preko
rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar, Bistari,
Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki
potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka. -
Industrijske otpadne vode na podruju opine Lukavac sadre kabasti
materijali, temperaturno zagaenje, biorazgradive materije,
nutrijenti (hloridi, fosfati, sulfati, nitriti i nitrati), teki
metali, radioaktivni izotopi, amonijak, fenoli, toluoli, benzol, i
drugi aromatski ugljovodonici, teke metale i opasne supstance.
Rijeka Sprea direktno i preko rijeke Jale je optereena i zagaena
industrijskim otpadnim vodama u koliini od 15.775.940 m3/god.
Problem koji je uzrok ovom stanju je ili nepostojanje sistema za
tretman industrijskih otpadnih voda ili neadekvatan tretman
otpadnih voda (npr. samo odreena koliina otpadnih voda se propota
kroz preista dok se ostale direktno uputaju u vodotoke). Rudnike
vode na podruju opine Lukavac sadre biorazgradive organske materije
i nutrijente (nitriti, fosfati). Rijeka Sprea i jezero Vijenac
direktno i preko pritoka su optereeni i zagaeni rudnikim otpadnim
vodama u koliini od 3.506.000 m3/god. Otpadne vode iz ureenih
deponija privrednih subjekata sadre kabasti materijal, temperaturno
zagaenje, biorazgradive materije, nutrijenti (hloridi,
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
13
fosfati, sulfati, nitriti i nitrati), teki metali, radioaktivni
izotopi. Rijeka Sprea direktno je optereena i zagaena otpadnim
vodama deponija otpada privrednih subjekata u koliini od 500.000
m3/god. Eksploatacija voda za potrebe procesa proizvodnje
privrednih subjekata opine Lukavac procjenjena je na 14.867.306
m3/god. Na taj nain se vri pritisak na jezero Modrac u navedenim
koliinama. - U oblastima ratarstvo, voarstvo, povrtlarstvo godinje
se iskoristi oko 34 tone proizvoda za zatitu biljaka. Na istim
povrinama se upotrijebi oko 2644 tona razliitih prirodnih i/ili
vjetakih gnojiva (350 kg/ha) za poboljanje kvaliteta i prinosa. Sve
ove koliine predstavlju pritisak na povrinske i podzemne vode na
podruju opine Lukavac. Rezime problema u oblasti voda na podruju
opine Lukavac
Problem koji je vezan za procjedne vode deponije Potoari je
nepostojanje tehniko-tehnolokih mjera na deponiji kojim bi se
onemoguilo difuzno zagaenje kroz procjeivanje otpadnih voda sa
deponije.
Problem koji doprinosi neadekvatnom kvalitetu voda rijeke Spree
je nepostojanje sistema za preiavanje otpadnih voda iz sistema
javne kanalizacije.
Problem ruralnih podruja opine Lukavac je nepostojanje sistema
prikupljanja i preiavanja sanitarno-feklanih voda (nepostojanje
sistema javne kanalizacije)
Postojanje divljih deponija i svih drugih oblika neadekvatnog
odlaganja otpada stvara problem zagaenja putem procjednih voda.
Zagaenja voda od strane privrede je ili nepostojanje sistema za
tretman industrijskih otpadnih voda ili neadekvatan tretman
otpadnih voda (npr. samo odreena koliina otpadnih voda se propota
kroz preista dok se ostale direktno uputaju u vodotoke).
Zagaenje vodotoka zbog postojanja neadekvatno tretiranih
deponija privrednih subjekata (npr. Bijelo more, crno more iz
SISECAM Soda, deponije uglja i koksa iz GIKIL, deponije uglja,
laporita i gipsa iz Fabrike cementa Lukavac)
Zagaenje vodotoka na podruju opine Lukavac zbog neadekvatne
primjene proizvoda za zatitu biljaka i prirodnih ili vjetakih
gnojiva.
Sektor tla i otpada
Namjene zemljita na podruju opine Lukavac sa povrinama su kako
slijedi: poljoprivredne povrine 16260,81 ha, graevinsko zemljite
stanovanje 3340,10 ha, graevinsko zemljite privreda 969,94 ha,
umske povrine 12484,61 ha, vodne povrine 256,3 ha, saobraaj putevi
81,17 ha, saobraaj eljeznica 7,68 ha, kamenolomi 165,39 ha,
deponije ljake, jalovita i slino 569 ha, deponije otpada 7 ha. Kao
najvei uzronici zagaenja tla identificirani su neadekvatno odloeni
otpad iz privrede i domainstava, otpadne vode septikih jama,
preliva i direktnihg izlijavanja u tlo, postojanje minskih polja,
neadekvatno i nekontrolisano koritenje hemijskih sredstava u
poljoprivredi. - Gledano ukupno za podruje opine Lukavac,
organizovano se prikuplja otpad od oko 8894 domainstava i 567
privrednihi javnih subjekata. Prikupljeni otpad se odlae na
deponiji Potoari koja je povrine 7 ha. Odlaganje na ovu lokaciju
poelo 1996. godine, bez prethodno uraene projektne i ostale
dokumentacije i bez okoline dozvole od nadlenog Federalnog
ministarstva. Postupak dobijanja navedene dozvole je u toku. Vrsta
otpada koji se odlae je komunalni otpad. Oko 9849 domainstava otpad
odlau na veliki broj divljih deponija (7-10 divljih deponija po
svakom naselju). Otpad se odlae direktno u prirodu na divlja
odlagalita otpada, zatrpavanjem, paljenjem ili direktnim bacanjem
na zemljite ili direktnim bacanjem u rijeke i potoke. Na ovaj nain
se vri ogroman pritisak i zagaanje tla. Na deponiji Potoari se na
godinjem nivou prosjeno odloi oko 11.000 tona otpada dok ostalih
cca 50% domainstava takoe stvaraju oko 11.000 tona otpada godinje
koji se spaljuje, zakopava, baca direktno u rijeke ilik odlae na
veliki broj divljih deponija. - Zagaenje i pritisak na tlo postoje
i zbog postojanja ruralnih otpadnih voda tj. zagaenja tla otpadnim
vodama domainstava koja nisu prikljuena na sistem javne
kanalizacije i to u ukupnoj koliini otpadnih voda od 1.698.480
m3/god.
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
14
- Zagaanje i pritisak na tlo postoji i zbog nanoenja velikih
koliina otpada iz neregulisanih korita vodotoka usljed plavljenja
tla prilikom obimnijih padavina. - Privredni subjekti na podruju
opine Lukavac vre pritisak na tlo odlaganjem komunalnog i
industrijskog otpada. U nastavku su prikazani naini zagaenja tla od
strane privrednih subjekata. SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o (SSL) vri
pritisak na tlo zbog postojanja Bijelog mora5 s desne strane rijeke
Spree, a s lijeve strane autoputa Tuzla-Doboj nedaleko od
raskrsnice Modrac ( 100.000 t/god i zbog postojanja Crnog mora u
krugu SSL (ljaka 15.000 t i pepeo 65.000 t/god). GIKIL Komunalni
otpad odvozi JKP RAD Lukavac dok opasni otpad odvozi ovlatena
ustanova. Doo Reweus Lukavac Otpad: Graevinski ut koji se otpada u
krugu preduzea, Motorno ulje koje se odlae na posebnu okaciju te
koje zbrinjava specializovana kompanija prema ugovoru. Rudnik
krenjaka Vijenacd.o.o. Lukavac Na kamenolomu jedini otpad koji se
trajno odlae je jalovinski dio ili otkrivka. Skladiti se na
Centralno jalovite. Prema projektu, kapacitet jalovita je cca. 13
miliona tona. Treba istai da je jalovinski dio neznatan s obzirom
da se radi o kamenolomu sa dugogodinjim razraenim etaama.
Proizvedena jalovina za 2010 godinu je 1800 tona to u odnosu na
proizvodnju iznosi 0,3 %. Rudnik ikulje u Lukavcu Jalovina koja
nastaje pri otkrivanju uglja otpad odlae se na vanjsko odlagalite
PK''ikulje'' Jalovina. Otpad koji nastaje od iskopavanja
ruda-otkrivka iznosi 2.274.371m3 .m/god i otpad od fizike i
hemijske prerade rude je 11500 m3 .m/god - Ukupna oekivana rizina
povrina kontaminirana ESZR-a opine Lukavac iznosi 13.711.740 m2, a
to je 4,04 % u odnosu na ukupnu povrinu Opine. Najugroenija podruja
kontaminirana prvenstveno minama na podruju opine su grupisana oko
ozrenskih naselja Sije, Borice, Milino selo, Turija, Orahovica,
Lozna i Jaruke, te dolinom rijeke Spree kroz MZ-e Devetak, Sije,
Dobonica Donja Krtova, Gnojnica i Berkovica. Poseban problem
neregistrovanih minskih polja je izraen na podruju MZ-e Smolua, jer
za navedeno podruje ne postoje zapisnici o postavljanju mina. - U
oblastima ratarstvo, voarstvo, povrtarstvo prema normativima
primjene proizvoda za zatitu biljaka godinje se iskoristi 34 tone
proizvoda. Na istim povrinama se upotrijebi 2644 tona razliitih
gnojiva i stvori 40805,5 tona stajnjaka.
Rezime problema u oblasti tla i otpada na podruju opine
Lukavac
Problem zagaenja zemljita zbog postojanja 11.000 tona otpada
godinje i njegovog neadekvatnog odlaganja na deponiji Potoari
Problem zagaenja zemljita zbog postojanja divljih odlagalita
otpada, zatrpavanja, paljenja ili direktnog bacanja na/u zemljite
ili direktnog bacanja u rijeke i potoke gdje divlja odlagalita ili
direktno bacenje prirodu zagauje zemljite sa oko 11000 tona otpada
godinje
Problem zagaenja zemljita zbog postojanja odlagalita otpada
privrednih subjekata kao to su Bijelo more i Crno more, odlagalita
jalovine, otkrivke, ljake i graevinskog uta.
Problem postojanja identifikovanih lokaliteta minskih polja i
sumnjivih podruja na 4,04 % povrine opine
Osnovni problem u oblasti poljoprivrede je zagaenje tla zbog
neprimjenjivanja standarda zatite okolia na farmama i gazdinstvima
i nepostojanja sistema za monitoring koritenja koliina i vrsta
pesticida, gnojiva i stajnjaka
Regulisanje korita vodotoka u cilju spreavanja plavljenja i
zagaenja tla naplavnim muljem i vrstim otpadom.
5 Tehnoloke otpadne vode u SSL su razliite po koliini i
kvalitetu, ovisno od procesa u kojem nastaju. Osnovne otpadne
materije
u proizvodnji sode su kalcijum klorid i neiskoriteni natrijum
klorid, kao rastvorene materije, a kao vrste otpadne materije su
kalcijum karbonat, kalcijum sulfat, otpadni krenjak, pjesak i
ljunak. Dio otpadnih voda se isputa u Bjelo more, a dio u kolektor
otpadne tehnoloke vode. U Bjelo more se isputaju otpadne vode iz
procesa proizvodnje sode, HPV, destilacionog procesa regeneracije
amonijaka, , pripreme slane vode, gaenje krea. Nakon taloenja u
Bjelom moru izbistrena voda koja ima poveanu vrijednost pH, povean
sadraj CaCl2, NaCl i CaSO4, isputa u rijeku Spreu.
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
15
Sektor atmosfere i energije Podaci o kvalitetu vazduha na
podruju opine Lukavac su dostupni iz mjerenja koja su vrena na
mobilnoj mjernoj stanici za kvalitet zraka u periodu od 18.02.2011.
godine do 15.03.2011. godine. Mjerenja su vrena od strane
Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolice Tuzlanskog kantona
u okviru Sistema za praenje kvaliteta zraka. Moe se zakljuiti da je
u posmatranom periodu od 26 dana, u 9 dana ili 35% posmatranog
perioda, zrak bio uglavnom umjereno zagaen ili zagaen. Najznaajniji
pritisak na atmosferu, na podruju opine Lukavac, postoji zbog
emisija od privrednih subjekata, zbog grijanja stambenog, poslovnog
i javnog prostora, a potom, zbog emisija iz saobraaja, emisija sa
deponija otpada i emisija iz poljoprivrednih djelatnosti. - Na
podruju opine Lukavac, na gradskom podruju postoji sistem
daljinskog grijanja za kolektivno stanovanje, javne objekte i
privredu. Sistem daljinskog grijanja putem TE Tuzla ima: prikljueno
2600 stambenih jedinica, zagrijavana povrina priblino 135.000 m2,
javne ustanove 22.000 m2, privredni subjekti 13.500 m2. Procjena je
da 1337 domainstava ima individualne kotlovnice i da ima potronju
10 tona lignita i 6 m3 drveta u jednoj grejnoj sezoni gdje se grije
ukupna stambena povrina. Ostalih 13492 domainstava ima pei na ugalj
i troi 6 tona uglja i 6m3 ogrevnog drveta) i grije 50% stambenog
prostora. Na bazi podataka i navedenih procjena na godinjem nivou,
procjenjuje se da se za potrebe grijanja i ostale potronje
elektrine energije iskoristi 438.629.501 kWh energije. Pri tome se
u atmosferu emituje: 1044 tone sumpor dioksida, 180 tona azotnih
oksida, 611 tona nemetanskih isparljivih organskih spojeva, 5240
tona ugljen monoksida, 1516 tona sitnih vrstih estica (prvenstveno
ai), i 0,55 tona tekih metala. Osim toga, ove funkcije naselja
imaju i najveu ulogu u emisiji staklenikih gasova koji dovode do
pojave efekta staklenika i klimatskih promjena. Za opinu Lukavac
ove emisije godinje iznose: 155357 tona ugljen dioksida (CO2) i
25248 tona metana (CH4). - Deponijski gas se stvara u tijelu
deponije komunalnog otpada tokom vremena, pri emu koliina gasa
zavisi od sastava i starosti otpada. Pored deponijskog gasa u
grejnom periodu zbog prisustva ara i vrelog pepela prisutni su
poari na deponiji Potoari. Sastav deponijskih gasova zavisi od
strukture depovanog materijala i uglavnom se sastoji od metana,
ugljendioksida, ugljenmonoksida, vodika i drugih komponenti koje su
zastupljene u manjim koncentracijama, odnosno u tragovima. Na
deponiji Potoari se na godinjem nivou prosjeno odloi oko 11.000
tona otpada to predstavlja osnov za emisiju oko 66000 m3
deponijskog gasa. Osnovni problem deponije Potoari je
nepostojanje tehniko, tehnolokih i organizacionih mjera na kojim bi
se onemoguila emisija deponijskog gasa. Ostalih cca 50% domainstava
takoe stvaraju oko 11000 tona otpada godinje koji se spaljuje,
zakopava, baca direktno u rijeke ili odlae na veliki broj divljih
deponija na podruju opine Lukavac (7-10 deponija po 100 m2 u svakoj
mjesnoj zajednici). Ovih dodatnih 11000 tona otpada predstavljaju
osnov za emisiju dodatnih 66000 m3
deponijskog gasa. - Vozila sa podruja opine Lukavac godinje preu
167.801.865 km i pri tome potroe 19.294.765 litara goriva. U toku
jedne godine, u saobraaju se emituje 404 tone azotnih oksida, 4,08
tona amonijaka, 204,14 tona nemetanskih isparljivih organskih
spojeva, 1542 tone ugljen monoksida, 32,64 tona sitnih vrstih
estica, 48421 tona ugljen dioksida i 7 tona metana. - Direktna
upotreba raznih hemikalija (pesticida, herbicida, insekticida) u
poljoprivredi na godinjem nivou, na podruju opine Lukavac, je
procjenjena na 34 tone proizvoda. Na istim povrinama se upotrijebi
oko 2644 tone razliitih gnojiva i stvori 40805,5 tona stajnjaka.
Zagaujue materije koje se emituju iz poljoprivrede u okoli su
amonijak (NH3), metan (CH4) i azot-suboksid (N2O).
Rezime problema u oblasti atmosfere na podruju opine Lukavac
Osnovni problem zagaenja atmosfere je postojanje zastarjelih i
energetski neefikasnih i neprihvatljivih objekata i sistema
grijanja stambenog, poslovnog i javnog prostora kao i koritenje
elektrine energije na energetski neefikasan nain. Ova konstatacija
vrijedi kako za sektor stanovanja tako i za privredu i javnu
administrciju.
Osnovni problem u oblasti zagaenja zraka od industrije je
koritenje ekoloki neprihvatljivih proizvodnih tehnologija koje nisu
u skaldu sa najboljim raspoloivim tehnologijama.
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
16
Problem deponije Potoari je postojanje zagaenja od deponijskog
gasa zbog nepostojanja tehniko, tehnolokih i organizacionih mjera
kojim bi se onemoguila emisija deponijskog gasa.
Osnovni problem vezan za sektor saobraaja je da su vozila
starosti u prosjeku 15 godina i vie, da se adekvatno ne odravaju, i
da nisu prema sadanjim standardima ekoloki prihvatljiva.
U oblasti poljoprivrede najvei problem su: prekomjerna i
nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava, nepostojanje standarda
dobrih poljoprivrednih praksi koje onemoguavaju emisije tetnih
supstanci i sl.
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
17
VVViiizzziiijjjaaa ooopppiiinnneee LLLuuukkkaaavvvaaaccc
OOOpppiiinnnaaa LLLuuukkkaaavvvaaaccc jjjeee
ppprrriiimmmjjjeeerrr
zzzaaajjjeeedddnnniiiccceee uuu kkkooojjjooojjj
llloookkkaaalllnnnaaa uuuppprrraaavvvaaa,,,
ppprrriiivvvrrreeedddaaa iii
ssstttaaannnooovvvnnniiitttvvvooo
ooodddgggooovvvooorrrnnniiimmm ooodddnnnooosssooommm
ppprrreeemmmaaa
ppprrriiirrrooodddnnniiimmm rrreeesssuuurrrsssiiimmmaaa,,, uuu
aaammmbbbiiijjjeeennntttuuu
iiissstttoooggg iii zzzdddrrraaavvvoooggg
oookkkooollliiiaaa,,,
ooosssiiiggguuurrraaavvvaaajjjuuu ooodddrrriiivvv
rrraaazzzvvvooojjj
LEA
P 2
01
2 -
20
17
17
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
18
AAAkkkccciiiooonnniii ppplllaaannn zzzaaatttiiittteee
oookkkooollliiiaaa ooopppiiinnneee LLLuuukkkaaavvvaaaccc
Sektor voda
Dugorono gledano, opina Lukavac eli smanjeniti emisiju tetnih
tvari iz industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
za 50%. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina,
opina Lukavac namjerava dostii slijedee operativne ciljeve : 1.
Usvojena strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih,
komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac 2.
Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje otpadnih
i oborinskih voda za 57.931
metar kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom
dijelu opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u
urbanom dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih
voda
3. Obezbijeen adekvatan kapacitet za prijem otpadnih voda unutar
postojee kanalizacione mree 4. Svo stanovnistvo koji nije
obuhvaceno sistemom javne kanalizacije upoznato sa isplativim i
tehnicki
prihvatljivim rjesenjima odvodnje i tretmana otpadnih voda 5.
Uspostavljen sistem zatite vodozahvatnih podruja i podruja oko
lokalnih izvora. 6. Zatita od poplava opine Lukavac je adekvatno
tretirana u planu upravljanja vodama sliva rijeke Save za FBiH. 7.
Zatita naseljenih mjesta od bujinih poplava u skladu sa Strategijom
o zatiti od poplava Opine
Lukavac. 8. Poveana koliina vode u sistemu vodosnabdijevanja
Opine Lukavac za 5%. 9. Usvojena Studija dugoronog
vodosnabdijevanja na podruju Opine Lukavac. 10.Uspostavljen sistem
kontrole svih lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode kroz
uspostavljanje Registra lokalnih vodovoda i izvorita pitke vode i
mjera za kontrolu kvaliteta Praenje ispunjenja navedenih ciljeva e
biti osigurano:
- praenjem broja novoprikljuenih objekata na sistem javne
kanalizacije, - praenjem m3 kapacitet za prijem otpadnih voda
unutar postojee kanalizacione mree - praenjem broja odranih
sastanaka, posjeta, konsultacija nadlenih opinskih slubi - praenjem
broja direktnih ispusta u vodne resurse - praenjem broja zatienih
vodozahvatnih podruja - praenjem broja realizovanih projekata
zatite od poplava - praenjem koliine vode u sistemu
vodosnabdijevanja Opine Lukavac - praenjem finalizacije Studije
dugoronog vodosnabdijevanja na podruju Opine Lukavac
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
19
Kako bi ovi ciljevi bili dostignuti planirane su slijedee
mjere:
Tip mjere
ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor
sredstava
Rea
lizo
vati
/dem
on
stri
rati
1.1 Izraena strategija prikupljanja i preiavanja komunalnih i
oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac (veza OC1)
Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove
2013-2014 15.000 KM (opinski budet)
2.1 Izgraeno 57.931 metar kanalizacione mree sa tretmanom
otpadnih voda u ruralnom dijelu opine (veza OC2)
Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i
investicije
2012-2017
200.000 KM (kredit 33%, opinski budet 33%, grant od meunarodnih
organizacija 33%)
2.2 Izgraeno 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u
urbanom dijelu opine (veza OC2)
Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i
investicije
2012-2017
200.000 KM (kredit 33%, opinski budet 33%, grant od Fonda za
zatitu okolia/ivotne sredine)
2.3. Izraen projekat za razdvajanje oborinskih od komunalnih
otpadnih voda u urbanom podruju opine (veza OC2)
Opinske slube
2012-2014 100.000 KM (33% Opina Lukavac, 67% vii nivoi
vlasti)
2.4. Izraen projekat za preiavanje komunalnih otpadnih voda za
urbano i dio prigradskog podruja opine (veza OC2)
Opinske slube
2012-2014 100.000 KM (33% Opina Lukavac, 67% vii nivoi
vlasti)
4.1 Revidirana i po potrebi doraena opinska odluka o zabrani
direktnog ispusta otpadnih voda iz domainstava i poljoprivrednih
objekata u rijeke, rjeice i potoke (veza OC4)
Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove
2012 0 KM
5.1 Uspostavljen sistem zatite vodozahvatnih podruja i podruja
oko lokalnih izvora.
Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove, Opinska sluba za
urbanizam, prostorno planiranje i investicije
2012-2017 30.000 KM/godinje (33% opinski budet, 67% vii nivoi
vlasti)
7.1. Zatita naseljenih mjesta od bujinih poplava u skladu sa
Strategijom o zatiti od poplava Opine Lukavac.
Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije,
Opinska sluba CZ
2012-2017 50.000 KM/godinje (33% opinski budet, 67% vii nivoi
vlasti)
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
20
8.1. Poveana koliina vode u sistemu vodosnabdijevanja Opine
Lukavac za 5%.
Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije
2012-2017
1.250.000 KM (25% opinski budet, 75% vii nivoi vlasti i
donatorska sredstva)
9.1. Usvojena Studija dugoronog vodosnabdijevanja na podruju
Opine Lukavac
Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije
2012-2014 50.000 KM (100% opinski budet)
10.1. Uspostavljen sistem kontrole svih lokalnih vodovoda i
izvorita pitke vode kroz uspostavljanje Registra lokalnih vodovoda
i izvorita pitke vode i mjera za kontrolu kvaliteta
Opinska sluba za urbanizam, prost.planiranje i investicije
2012-2014 20.000 KM (100% opinski budet)
Zalo
iti
se
i po
dr
ati
6.1 Opinska administracija aktivno ukljuena i angaovana u
procesu donoenja plana upravljanja slivom rijeke Save i Lokalne
strategije oporavka nakon katastrofe u aspektu zatite od poplava
(veza OC6)
Opinska sluba za stambeno-komunalne poslove, Opinska sluba za
urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Opinska sluba za
CZ
2012-2017 2000 KM (opinski budet)
Lob
irat
i 1.2 Strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih
otpadnih voda na podruju opine Lukavac (veza OC1)
Sluba za komunalno stambene poslove
2012-2017
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
21
Sektor tla i otpada Dugorono gledano, opina Lukavac eli smanjiti
zagaenje tla uspostavom ekonomski odrivog sistema upravljanja
industrijskim i komunalnim otpadom za cjelokupno (100%) podruje
opine Lukavac, smanjenje povrina zemljita degradiranog djelovanjem
industrije, energetike i rudarstva te u potpunosti uklonjenim
registrovanim minsko eksplozivnim sredstvima. Za ostvarenje ovog
plana u narednom periodu od 6 godina opina Lukavac namjerava dostii
slijedee operativne ciljeve : 1. Prihvaena dugoroni opinski plan
upravljanja otpadom 2. Usvojena strategija rekultivacije i
stavljanja u funkciju odrivog razvoja industrijskim
aktivnostima degradiranog zemljita na podruju opine Lukavac 3.
Povean kapacitet u tehniko-organizacionom smislu subjekata
zaduzenih za upravljanje
otpadom za zbrinjavanje dodatnih 100 tona dnevno otpada 4.
Smanjene povrine pod registrovanim divljim deponijama za 100% na
podruju opine
Lukavac. 5. Rekultivisano zemljite degradiranog djelovanjem
industrije, energetike i rudarstva 6. Deminirano 1.800.000 m2
zemljita zagaenog minsko eksplozivnim sredstvima 7. Sanirano 12
klizita na podruju Opine Lukavac. 8. Regulisanje 6767 metara korita
vodotoka u cilju spreavanja zagaenja tla.
Praenje ispunjenja navedenih ciljeva e biti osigurano:
- praenjem stepena usvajanja plana upravljanja otpadom -
praenjem stepena finalizacije strategije rekultivacije i stavljanja
u funkciju odrivog razvoja
industrijskim aktivnostima degradiranog zemljita na podruju
opine Lukavac - praenjem broja novosklopljenih ugovora o odvozu
smea - praenjem smanjenja broja divljih deponija - praenjem povrina
u m2 rekultivisanog zemljita - praenjem smanjenja m2 zemljita
zagaenog minsko-eksplozivnim sredstvima - praenjem povrina u m2
saniranih klizita - praenjem povrina regulisanih vodotoka
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
22
Kako bi ovi ciljevi bili dostignuti planirane su slijedee
mjere:
Tip mjere
ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor
sredstava
Rea
lizo
vati
/dem
on
stri
rati
1.1 Izraen plan upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac
(veza OC1)
Opina, MDP 2012-2013 15.000 KM (10% opinski budet, 90% MDP),
3.1 Prikupljanje otpada proireno na novih 8.000 domainstava na
ruralnom podruju opine Lukavac kroz nabavku 100 (5m3 i 1,1m3)
kontejnera i 3 specijalizirana vozila za prikupljanje otpada , uz
redovno obnavljanje postojeeg voznog parka (veza OC3)
Opina, JKP RAD
2012-2016 700.000 KM (kredit ili grantovi 67%, opinski budet
33%,)
4.1 Uklonjene i sanirane registrovane divlje deponije iz svih
mjesnih zajednica (30.000m2) na podruju opine Lukavac (veza
OC4)
Opina, JP RAD
2012-2014
200.000 KM (opinski budet 33%, grant od Fonda za zatitu okolia
67%)
6.1. Deminirano 1.800.000 m2 zemljita zagaenog
minsko-eksplozivnim sredstvima
Deminerske organizacije
2012-2018
5.400.000 KM (opinski budet 300.000KM, 5.100.000KM vii nivoi
vlasti i donatori)
7.1 Sanirano 12 klizita na podruju Opine Lukavac
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba
CZ
2012-2018 600.000 KM (Opinski budet 50%, Vii nivoi vlasti
50%)
8.1. Regulisano 6767 metara korita vodotoka u svrhu spreavanja
plavljenja
Opina 2012-2017
9.041.019 KM (20% Opina, 80% vii nivoi vlasti i grantovi fondova
EU)
Zalo
iti
se
i po
dr
ati
2.1. Usvojena strategija rekultivacije i stavljanja u funkciju
odrivog razvoja industrijskim aktivnostima degradiranog zemljita na
podruju opine Lukavac (OC2)
PK ikulje i RK Vijenac
2012-2014 -
5.1. Rekultivisano zemljite degradiranog djelovanjem industrije,
energetike i rudarstva
PK ikulje i RK Vijenac
2012-2017 -
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
23
Sektor atmosfere i energije Dugorono gledano, opina Lukavac eli
smanjiti zagaenje zraka prouzrokovano emisijama iz industrijskih
procesa za 20% i smanjeno zagaenje zraka sagorjevanjem fosilnih
goriva u stambenom, poslovnom i javnom sektoru za 20%. Za
ostvarenje ovog plana u narednom periodu od 6 godina opina Lukavac
namjerava dostii sljedee operativne ciljeve : 1. Opina Lukavac ima
razvijene organizaciono-ljudske kapacitete za aktivno i
kontinuirano ukljuenje i
praenje procesa dobijanja novih i monitoringa provoenja
postojeih okolinskih dozvola za industrijske pogone radi osiguranja
primjene najboljih raspoloivih tehnologija.
2. Smanjena potronja energije od fosilnih goriva za 20% u
objektima pod ingerencijom opine Lukavac, primjenom principa
energetske efikasnosti.
3. Izraen glavni projekat toplifikacije kompletnog urbanog
podruja opine Lukavac (snimanje i rekonstrukcija postojeeg stanja i
proirenje toplovodne mree)
4. Gaenje individualnih loita u 420 jedinica (stambenih,
poslovnih i javnih) i i spajanje na daljinski sistem grijanja
5. Smanjeni gubici u sistemu daljinskog grijanja za 30%. 6.
Graani opine Lukavac upoznati sa mogunostima primjene osnovnih
principa energetske efikasnosti i
obnovljivih izvora energije 7. Smanjena potronje elektrine
energije u sistemu javne rasvjete Opine Lukavac za 30%. Praenje
ispunjenja navedenih ciljeva e biti osigurano: - praenjem broja
procesa u koje su ukljueni opinski prdstavnici za dobijanje novih i
monitoring
provoenja postojeih okolinskih dozvola - praenjem trokova
energije izdvojenih iz budeta opine Lukavac - praenjem stepena
finalizacije glavnog projekta toplifikacije urbanog podruja opine
Lukavac - praenjem broja novosklopljenih ugovora o spajanju na
sistem daljinskog grijanja - praenjem koliine toplinske energije u
sistemu daljinskog grijanja - praenjem broja graana prisutnih na
sastancima, konsultacijama i preznetacijama u vezi sa
energetskom efikasnou i obnovljivim izvorima energije - praenjem
koliine elektrine energije u sistemu javne rasvjete
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
24
Kako bi ovi ciljevi bili dostignuti planirane su slijedee
mjere:
Tip mjere
ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor
sredstava
Rea
lizo
vati
/dem
on
stri
rati
1.1 Certificirane dvije osobe iz opinske administracije za
ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni uticaja na okoli u
postupku izdavanja okoline dozvole za privredne subjekte (veza
OC1)
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba za
komunalno-stambene poslove, BIZ i poslove raseljenih lica
2012-2013 2000 KM (opinski budet 100%)
2.1 Instalirani alternativni sistemi za pripremu tople vode na
zgrade javne namjene koja su pod ingerencijom opine Lukavac i koje
imaju znaajnu potronju tople vode (veza OC2 i OC5)
Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti, JU
Obdanite Lukavac, JU Centar za kulturu
2012-2016
200.000 KM ( grant od meunarodnih organizacija 50%, opinski
budet 50%)
2.2 Postavljena toplotna izolacija i stolarija na objekat
administracije opine Lukavac i zgradu JU centar za kulturu Lukavac
uz postavljanje kalorimetara na bazi ega se obraunava potronja
energije za grijanje (veza OC2)
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba za
opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti, JU Centar za kulturu
Lukavac
2012-2017
500.000 KM (opinski budet 50%, grant od viih nivoa vlasti i
meunarodnih organizacija 50%)
3.1. Izraen glavni projekat toplifikacije kompletnog urbanog
podruja opine Lukavac (snimanje i rekonstrukcija postojeeg stanja i
proirenje toplovodne mree).
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, JP RAD
Lukavac
2012
87.500 (Opinski budet 50.000, UNDP, UNEP, UNESCO, FAO i UNV
37.500)
4.1. Spajanje 420 subjekata (kolektivnih i individualnih
stambenih, privrednih i javnih) na sistem daljinskog grijanja opine
Lukavac (veza OC4)
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, JP RAD
Lukavac,
2012-2017
Tani podaci bie poznati nakon izrade glavnog projekta
toplifikacije kompletnog
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
25
Sluba za komunalno-stambene poslove
urbanog podruja opine Lukavac
5.1 Ugradnja mjeraa toplinske energije u objekte koji su
prikljueni na sistem daljinskog grijanja 5.2 Smanjenje gubitaka u
distributivnoj mrei grijanja.
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije, Sluba za
stambeno komunalne poslove
2012-2017
50.000 KM/godinje (opinski budet, Fond za zatitu okolia FBiH,
budet javno komunalnog preduzea, vlasnici objekata)
6.1 Graani opine Lukavac upoznati sa mogunostima primjene
osnovnih principa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora
energije
Opinski LEAP tim, asocijacija eko udruenja opine Lukavac
2012-2015
7.000 KM za prvu godinu, 5.000 KM/godinje za ostali period
(opinski budet, vii nivoi vlasti)
7.1 Smanjena potronje elektrine energije u sistemu javne
rasvjete Opine Lukavac za 30%.
Opinska sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije,
Sluba za komunalno-stambene poslove
2012-2014
300.000 KM (opinski budet 20%, vii nivoi vlasti i EU fondovi
80%)
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
26
Sektor bioloke raznolikosti i kulturno-povijesne batine Dugorono
gledano, opina Lukavac eli zaustaviti dalju degradaciua biljnog i
ivotinjskog svijeta i zapoeti revitalizaciju bioloke raznovrsnosti
i u funkciju odrivog razvoja staviti kulturno-istorijsko-prirodno
naslijee opine Lukavac. Za ostvarenje ovog plana u narednom periodu
od 6 godina opina Lukavac namjerava dostii slijedee operativne
ciljeve: 1. Izraena studija obima degradacije biljnog i ivotinjskog
svijeta i indentifikovane mjere revitalizacije
bioloke raznolikosti 2. Uspostavljen Registar
kulturno-historijskih spomenika na podruju opine Lukavac 3. Objekti
kulturno historijskog naslijea stekli status zatienog spomenika
kulture 4. U cilju oivanja zatienih vrsta, 4 podruja (lokaliteta)
steklo status zatiene zone Praenje ispunjenja navedenih ciljeva e
biti osigurano: - praenjem stepena finalizacije studije obima
degradacije biljnog i ivotinjskog svijeta - praenjem broja
identificiranih kulturno-historijskih objekata, proizalih iz
registra - praenjem broja objekat kulturno historijskog naslijea
koji su stekli status zatienog spomenika kulture - praenjem broja
podruja koja su stekla staus zatiene zone Kako bi ovi ciljevi bili
dostignuti planirane su slijedee mjere:
Tip mjere
ta? Ko? Kad? Koliko?/izvor
sredstava
Rea
lizo
vati
/dem
on
stri
rati
1.1 Izraena studija obima degradacije biljnog i ivotinjskog
svijeta sa mjerama revitalizacije bioloke raznolikosti (veza
OC1)
Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti
2012-2014
10.000 KM (50% opinski budet, 50% fond za zatitu okolia)
2.1 Izraena inventura i indetifikacija svih kulturno-
historijskih spomenika na podruju opine Lukavac(veza OC2)
Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti
2012-2014 5.000 KM ( opinski budet 100%,)
3.1 Svi objekati koji ispunjavaju kriterije stekli status
zatienih kulturno historijskih spomenika (veza OC3)
Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti , Federalno
ministarstvo kulture I sporta
2012-2017
20.000 KM (opinski budet 33%, grant od viih nivoa vlasti
67%)
4.1 etiri (4) podruja steklo status zatienih eko zona (veza
OC4)
Sluba za opu upravu, privredu i drutvene djelatnosti
2012-2017
30.000 KM (33% Opina, 67% vii nivoi vlasti i grantovi fondova
EU)
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
27
MMMooonnniiitttooorrriiinnnggg iii
eeevvvaaallluuuaaaccciiijjjaaa aaakkkccciiiooonnnoooggg
ppplllaaannnaaa zzzaaatttiiittteee oookkkooollliiiaaa
(((LLLEEEAAAPPPaaa))) Monitoring i evaluacija podrazumijevaju
interresorno i multidisciplinarno procjenjivanje sprovedenih
aktivnosti definisanih LEAP dokumentom kako bi se ostvarili sljedei
ciljevi:
- efikasno provoenje LEAP-a, - izrada preporuka za nadlene
slube/organizacije/javna preduzea, te - izmjene i dopune LEAP-a
ukoliko se utvrdi da za tim postoji potreba.
Za potrebe praenja i provedbu aktivnosti i projekata definisanih
u LEAP-u, ustanovie se LEAP Evaluacioni Tim (LET) koji e se
sastojati od sedam osoba iz razliitih opinskih slubi. lanove LEAP
Evaluacionog Tima imenuje naelnik na planski period odreen LEAP-om
(2012-2017) u roku od 15 dana od dana usvajanja LEAPa od strane
Opinskog vijea. Osnovni zadatak LEAP Evaluacionog Tima je da na
polugodinjem i godinjem nivou (jun i decembar) prati provedbu
LEAP-a u svim oblastima djelovanja i na svim nivoima. Pored
praenja, LEAP Evaluacioni Tim analizira prikupljene informacije u
svrhu pripreme godinjeg izvjetaja o sprovoenju LEAP-a i donoenja
preporuka za nadlene slube/organizacije/javna preduzea, te po
potrebi inicira izmjene i dopune LEAP-a ako se utvrdi da postoji
takva potreba. Godinji izvjetaj o sprovoenju LEAP-a i Akcioni plan
za narednu godinu sa finansijskom projekcijom se podnosi na
odobravanje Opinskom vijeu. LEAP Evaluacioni Tim je obavezan da
razmotri bilo iji obrazloeni prijedlog za izmjene i dopune LEAP-a
koji moe uputiti bilo koja od slubi/organizacija/javnih
preduzea/zainteresovanih graana koje su ukljuene u provoenje LEAP
aktivnosti. Za svaki pojedinani projekat iz LEAP-a koji se bude
implementirao, imenovae se odgovorna osoba (koordinator/ica) koja e
podnositi izvjetaj LEAP Evaluacionom Timu u skladu sa projektnom
dinamikom, a najmanje dva puta u toku trajanje projekta. lanovi
LEAP Evaluacionog Tima ne mogu biti voditelji pojedinanih
projekata. Ocjena uspjenosti realizacije LEAPa se vri u skladu sa
relizacijom postavljenih operativnih ciljeva datim u tabeli u
nastavku:
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
28
OBLAST OPERATIVNI CILJ REALIZACIJA (%)
2014 2017
VODA
1. Usvojena strategija prikupljanja i preiavanja industrijskih,
komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac
100% -
2. Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za prikupljanje
otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar kanalizacione mree sa
tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu opine i 5.260 metara mree
za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine te projektna
dokumentacija za tretman otpadnih voda
50% 100%
3. Obezbijeen adekvatan kapacitet za prijem otpadnih voda unutar
postojee kanalizacione mree
20% 100%
4. Svo stanovnistvo koji nije obuhvaceno sistemom javne
kanalizacije upoznato sa isplativim i tehnicki prihvatljivim
rjesenjima odvodnje i tretmana otpadnih voda
100% -
5. Uspostavljen sistem zatite vodozahvatnih podruja i podruja
oko lokalnih izvora
20% 100%
6. Zatita od poplava opine Lukavac je adekvatno tretirana u
planu upravljanja vodama sliva rijeke Save za FBiH.
50% 100%
7. Zatita naseljenih mjesta od bujinih poplava u skladu sa
Strategijom o zatiti od poplava Opine Lukavac
20% 100%
8. Poveana koliina vode u sistemu vodosnabdijevanja Opine
Lukavac za 5%
20% 100%
9.Usvojena Studija dugoronog vodosnabdijevanja na podruju Opine
Lukavac
100% -
10.Uspostavljen sistem kontrole svih lokalnih vodovoda i
izvorita pitke vode kroz uspostavljanje Registra lokalnih vodovoda
i izvorita pitke vode i mjera za kontrolu kvaliteta
100% -
TLO I OTPAD
1.Prihvaena dugoroni opinski plan upravljanja otpadom
100% -
2. Usvojena strategija rekultivacije i stavljanja u funkciju
odrivog razvoja industrijskim aktivnostima degradiranog zemljita na
podruju opine Lukavac
100% -
3.Povean kapacitet u tehniko-organizacionom smislu subjekata
zaduzenih za upravljanje otpadom za zbrinjavanje dodatnih 100 tona
dnevno otpada
60% 100%
4.Smanjene povrine pod registrovanim divljim deponijama za 100%
na podruju opine Lukavac
100% -
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
29
5.Rekultivisano zemljite degradiranog djelovanjem industrije,
energetike i rudarstva
20% 100%
6.Deminirano 1.800.000 m2 zemljita zagaenog minsko eksplozivnim
sredstvima
30% 100%
7. Sanirano 12 klizita na podruju Opine Lukavac
30% 100%
8. Regulisanje 6767 metara korita vodotoka u cilju spreavanja
zagaenja tla
30% 100%
ATMOSFERA I ENERGIJA
1. Opina Lukavac ima razvijene organizaciono-ljudske kapacitete
za aktivno i kontinuirano ukljuenje i praenje procesa dobijanja
novih i monitoringa provoenja postojeih okolinskih dozvola za
industrijske pogone radi osiguranja primjene najboljih raspoloivih
tehnologija.
100% -
2. Smanjena potronja energije od fosilnih goriva za 20% u
objektima pod ingerencijom opineLukavac, primjenom principa
energetske efikasnosti
50% 100%
3. Izraen glavni projekat toplifikacije kompletnog urbanog
podruja opine Lukavac (snimanje i rekonstrukcija postojeeg stanja i
proirenje toplovodne mree)
100% -
4. Gaenje individualnih loita u 420 jedinica (stambenih,
poslovnih i javnih) i i spajanje na daljinski sistem grijanja
20% 100%
5. Smanjeni gubici u sistemu daljinskog grijanja za 30%.
20% 100%
6. Graani opine Lukavac upoznati sa mogunostima primjene
osnovnih principa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora
energije
60% 100%
7. Smanjena potronje elektrine energije u sistemu javne rasvjete
Opine Lukavac za 30%
100% -
BIORAZNOLIKOST I KULTURNO-ISTORIJSKO NASLIJEE
1. Izraena studija obima degradacije biljnog i ivotinjskog
svijeta i indentifikovane mjere revitalizacije bioloke
raznolikosti
100% -
2. Uspostavljen Registar kulturno-historijskih spomenika na
podruju opine Lukavac
100% -
3. Objekti kulturno historijskog naslijea stekli status zatienog
spomenika kulture
50% 100%
4. U cilju oivanja zatienih vrsta, 4 podruja (lokaliteta) steklo
status zatiene zone
100% -
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
30
KKKooonnnccceeeppptttiii ppprrrooojjjeeekkktttnnniiihhh
ppprrriiijjjeeedddlllooogggaaa
LEA
P 2
01
2 -
20
17
28
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
31
Sektor voda
Osnovni koncepti projektnih prijedloga su:
Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz
industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
Operativni cilj 1: Usvojena strategija prikupljanja i preiavanja
industrijskih, komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju
opine Lukavac
Mjera 1.1: Izraena strategija prikupljanja i preiavanja
industrijskih, komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju
opine Lukavac (veza OC1)
Naziv programa/projekta: 1.1.1 Izrada strategije prikupljanja i
preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine
Lukavac
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:
Takasti izvor zagaenja na podruju opine Lukavac podrzumjeva otpadne
vode iz sistema javne kanalizacije. Pored mjesta Lukavac grad i dio
prigradskih podruja je obuhvaen kanalizacionom mreom i to: Babice,
Bistarac Gornji, Dobonica Donja, Hrvati, Lukavac Mjesto, Modrac,
Poljice Gornje, Purai, Tabaci i Turija. Treba naglasiti da je samo
dio domainstva ili privrednih i javnih subjekata svakog od ovih
naselja spojen na sistem odvodnje otpadnih voda putem kanalizacione
mree. Ne postoji sistem za preiavanje otpadnih voda iz bilo kog od
navedenih naselja. Iste se izlijevaju u rijeke Sprea, Turija i
ostale, odnosno u jezero Modrac. ruralne otpadne vode iz svih
naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i
otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do
najbliih vodnih tijela vre pritisak i zagaenje rijeke Spree i
jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica,
Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka
rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok
Rijeka i Berkovaka rijeka.
Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa koji su zagaeni
netretiranim komunalnim i oborinskim otpadnim vodama je izrada
projektne dokumentacije za isti odnosno izrada strategije
prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na
podruju opine Lukavac
Cilj/evi projekta:
Izrada stratekog programa kojim e se ispuniti oekivani
operativni ciljevi poveanja obuhvata kako slijedi:
2012- 20 %
2014- 30 %
2016- 50 %
Ciljna grupa:
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije
Sluba za komunalno-stambene poslove
Sluba za budet i finansije
Javno komunalno preduzee
Oekivani rezultati:
Izraen izvodiv strateki program prikupljanja i preiavanja
komunalnih i oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac
Indikatori:
Strateki program prikupljanja i preiavanja komunalnih i
oborinskih otpadnih voda na podruju opine Lukavac usvojen na
opinskom vijeu
Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Formalna uspostava
radne grupe za izradu Strategije
Period implementacije:
Jan 2013- april 2016
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
32
prikupljanja i preiavanja otpadnih voda - Odravanje
konsultativnih i radnih sastanaka radne grupe za izradu strategije
prikupljanja i preiavanja otpadnih voda - Angaovanje eksternih
eksperata za pripremu startegije prikupljanja i preiavanja otpadnih
voda - Provoenje javnih rasprava po mjesnim zajednicama - Upuivanje
strategije na opinsko vijee
Glavni rizici:
Proizvoai otpadnih voda nisu spremni da plate uslugu
Svijest proizvoaa otpadnih voda niska
Predvieni trokovi:
Direktni: 15.000
Indirektni:
Ukupno: 15.000
Status spremnosti projekta: Spreman za implementaciju
Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: opinski budet
100%
Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i
evaluacija:
Javno komunalno preduzee
Opina - konkretizovati
Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz
komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za
prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar
kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu
opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom
dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih
voda
Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom
dijelu opine (veza OC2)
Naziv programa/projekta: 2.1.1. Izgradnja kanalizacione mree u
naselju Bokavii
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis
programa/projekta:
Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem
javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame,
prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene
na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze
zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive
organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god
otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i
Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar,
Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka,
Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka.
Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema
prikupljanja i preiavanja sanitarno-feklanih voda (nepostojanje
sistema javne kanalizacije) sa ruralnih
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
33
podruja opine Lukavac. Prvi korak u poboljanju stanja vodnih
resursa zbog difuznog zagaenja iz septikih jama, preliva i
direktnih izliva u vodotoke je izrada kanalizacione mree.
Cilj/evi projekta:
Izgradnja 10883 metara kanalizacione mree u naselju Bokavii:
2013- 10 %
2015- 50%
2017 100%
Ciljna grupa:
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije
Sluba za komunalno-stambene poslove
Sluba za budet i finansije
Javno komunalno preduzee
Oekivani rezultati:
Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Bokavii u duini od 10883
metara sa postrojenjem za preiavanje otpadnih voda
Indikatori:
650 subjekata iz naselja Bokavii spojeno na novoizgraenu
kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.
Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Priprema projektne
dokumentacije ( tehniki elabort i sl) za izgradnju kanalizacione
mree u duini od 10883 metara u naselju Bokavii. - Izbor izvoaa
radova za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione
mree u duini od 10883 metara
Period implementacije:
Jan 2012- decembar 2017
Glavni rizici:
- Neregulisani imovinsko-pravni odnosi
- Neregulisani putni pojasevi
Predvieni trokovi:
Direktni: 3.602.041,62 KM
Indirektni:
Ukupno: 3.602.041,62 KM
Status spremnosti projekta: Projektna ideja
Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski
budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%
Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i
evaluacija:
Javno komunalno preduzee
Opina
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
34
Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz
komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za
prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar
kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu
opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom
dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih
voda
Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom
dijelu opine (veza OC2)
Naziv programa/projekta: 2.1.2. Izgradnja kanalizacione mree u
naselju Devetak
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis
programa/projekta:
Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem
javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame,
prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene
na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze
zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive
organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god
otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i
Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar,
Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka,
Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka.
Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema
prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje
sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi
korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz
septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada
kanalizacione mree.
Cilj/evi projekta:
Izgradnja 13.628 metara kanalizacione mree u naselju
Devetak:
2013- 10 %
2015- 50%
2017 100%
Ciljna grupa:
Odjel za urbanizam i prostorno ureenje
Odjel za komunalne poslove
Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)
Javno komunalno preduzee
Oekivani rezultati:
Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Devetak u duini od 13.628
metara sa postrojenjem za preiavanje otpadnih voda
Indikatori:
1130 subjekata iz naselja Devetak spojeno na novoizgraenu
kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.
Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova
za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione mree u
duini od 13.628 metara
Period implementacije:
Jan 2014-decembar 2017
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
35
Glavni rizici:
Predvieni trokovi:
Direktni: 5.172.330 KM
Indirektni:
Ukupno: 5.172.330 KM
Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju
Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski
budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%
Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i
evaluacija:
Javno komunalno preduzee
Opina
Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz
komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za
prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar
kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu
opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom
dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih
voda
Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom
dijelu opine (veza OC2)
Naziv programa/projekta: 2.1.3. Izgradnja kanalizacione mree u
naselju Gnojnica
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis
programa/projekta:
Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem
javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame,
prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene
na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze
zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive
organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god
otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i
Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar,
Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka,
Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka.
Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema
prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje
sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi
korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz
septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada
kanalizacione mree.
Cilj/evi projekta:
Izgradnja 14.320 metara kanalizacione mree u naselju
Gnojnica:
2013- 10 %
2015- 50%
2017 100%
Ciljna grupa:
Odjel za urbanizam i prostorno ureenje
Odjel za komunalne poslove
Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)
Javno komunalno preduzee
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
36
Oekivani rezultati:
Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Gnojnica u duini od 14.320
metara sa postrojenjem sa preiavanje otpadnih voda.
Indikatori:
1270 subjekata iz naselja Gnojnica spojeno na novoizgraenu
kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.
Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova
za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione mree u
duini od 14.320 metara
Period implementacije:
Jan 2014-decembar 2017
Glavni rizici:
Predvieni trokovi:
Direktni: 4.814.110 KM
Indirektni:
Ukupno: 4.814.110 KM
Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju
Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski
budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%
Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i
evaluacija:
Javno komunalno preduzee
Opina
Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz
komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za
prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar
kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu
opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom
dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih
voda
Mjera 2.1: Izgraeno 57.931 metara kanalizacione mree u ruralnom
dijelu opine (veza OC2)
Naziv programa/projekta: 2.1.3. Izgradnja kanalizacione mree u
naselju Bistarac Donji
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis
programa/projekta:
Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem
javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame,
prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene
na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze
zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive
organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god
otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i
Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar,
Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka,
Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka.
Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema
prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje
sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi
korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz
septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada
kanalizacione mree.
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
37
Cilj/evi projekta:
Izgradnja 19.100 metara kanalizacione mree u naselju Bistarac
Donji:
2013- 10 %
2015- 50%
2017 100%
Ciljna grupa:
Odjel za urbanizam i prostorno ureenje
Odjel za komunalne poslove
Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)
Javno komunalno preduzee
Oekivani rezultati:
Izgraena kanalizaciona mrea u naselju Bistarac Donji u duini od
19.100 metara
Indikatori:
590 subjekata iz naselja Bistarac Donji spojeno na novoizgraenu
kanalizacionu mreu i otpadne vode isputa u istu.
Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova
za izgradnju kanalizacione mree - Izgradnja kanalizacione mree u
duini od 19.100 metara
Period implementacije:
Jan 2014-decembar 2017
Glavni rizici:
Predvieni trokovi:
Direktni: 2.361.906 KM
Indirektni:
Ukupno: 2.361.906 KM
Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju
Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, opinski
budet 33%, grant od meunarodnih organizacija 33%
Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i
evaluacija:
Javno komunalno preduzee
Opina
Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz
industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za
prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar
kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu
opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom
dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih
voda
Mjera 2.1: Izgraeno 5260 metara mree za odvodnju oborinskih voda
u ruralnom dijelu opine (veza OC2)
Naziv programa/projekta: 2.2. Izgradnja mree za odvodnju
oborinskih voda u urbanom dijelu opine.
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
38
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis
programa/projekta:
Otpadne vode iz svih naselja opine Lukavac koja nemaju sistem
javne kanalizacije i koja otpadne vode isputaju u septike jame,
prelive, kanale koji vode do najbliih vodnih tijela, su procjenjene
na koliinu od 1.698.480 m3/god. U tim otpadnim vodama se nalaze
zagaujue materije kao to su kabasti materijal, biorazgradljive
organske materije i nutrijenti. Vrijednost od 1.698.480 m3/god
otpadnih voda je rasporeena na rijeku Spreu i jezera Bistarac i
Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica, Strojna, Turija, Ugar,
Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka rijeka, Kruevaka rijeka,
Gnojniki potok, Lopariki potok, potok Rijeka i Berkovaka rijeka.
Problem koji je uzrok ovom stanju je nepostojanje sistema
prikupljanja i preiavanja sanitarno-fekalnih voda (nepostojanje
sistema javne kanalizacije) sa ruralnih podruja opine Lukavac. Prvi
korak u poboljanju stanja vodnih resursa zbog difuznog zagaenja iz
septikih jama, preliva i direktnih izliva u vodotoke je izrada
kanalizacione mree.
Cilj/evi projekta:
Izgradnja 5260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom
dijelu opine:
2015- 30%
2017-50 %
Ciljna grupa:
Odjel za urbanizam i prostorno ureenje
Odjel za komunalne poslove
Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)
Javno komunalno preduzee
Oekivani rezultati:
Izgraena mrea za odvodnju oborinskih voda u urbanom dijelu opine
u duini od 5260 metara
Indikatori:
Oborinske vode u urbanom dijelu opine prikupljene i odvedene u
recipijent putem novoizgraene mree za prikupljanje i odvodnju
oborinskih voda.
Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom: - Izbor izvoaa radova
za izgradnju mree - Izgradnja mree u duini od 5260 metara
Period implementacije:
Jan 2013-decembar 2017
Glavni rizici:
Predvieni trokovi:
Direktni: 5.000.000 KM
Indirektni:
Ukupno: 5.000.000 KM
Status spremnosti projekta: a) Spreman za implementaciju
Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: kredit 33%, grant od
meunarodnih organizacija 33%, grant od viih nivoa vlasti 33%.
Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i
evaluacija:
Javno komunalno preduzee
Opina
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
39
Strateki cilj 1 VODA: Smanjena emisija stetnih tvari iz
industrijskih i komunalnih otpadnih voda u vodne resurse
Operativni cilj 2: Povecana pokrivenost kanalizacionom mrezom za
prikupljanje otpadnih i oborinskih voda za 57.931 metar
kanalizacione mree sa tretmanom otpadnih voda u ruralnom dijelu
opine i 5.260 metara mree za odvodnju oborinskih voda u urbanom
dijelu opine te projektna dokumentacija za tretman otpadnih
voda
Mjera 2.4: Izraen projekat za izgradnju postrojenja za
preiavanje komunalnih otpadnih voda za urbano i dio prigradskog
podruja opine.
Naziv programa/projekta: 2.4. Izrada projektne dokumentacije za
izgradnju postrojenja za tretman i preiavanje komunalnih otpadnih
voda.
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:
Takasti izvor zagaenja na podruju opine Lukavac podrzumjeva otpadne
vode iz sistema javne kanalizacije. Pored mjesta Lukavac grad i dio
prigradskih podruja je obuhvaen kanalizacionom mreom i to: Babice,
Bistarac Gornji, Dobonica Donja, Hrvati, Lukavac Mjesto, Modrac,
Poljice Gornje, Purai, Tabaci i Turija. Treba naglasiti da je samo
dio domainstva ili privrednih i javnih subjekata svakog od ovih
naselja spojen na sistem odvodnje otpadnih voda putem kanalizacione
mree. Ne postoji sistem za preiavanje otpadnih voda iz bilo kog od
navedenih naselja. Iste se izlijevaju u rijeke Sprea, Turija i
ostale, odnosno u jezero Modrac. ruralne otpadne vode iz svih
naselja opine Lukavac koja nemaju sistem javne kanalizacije i
otpadne vode isputaju u septike jame, prelive, kanale koji vode do
najbliih vodnih tijela vre pritisak i zagaenje rijeke Spree i
jezera Bistarac i Modrac preko rijeica i potoka: Brijesnica,
Strojna, Turija, Ugar, Bistari, Rakovac, Jala, Lukavi, ikuljaka
rijeka, Kruevaka rijeka, Gnojniki potok, Lopariki potok, potok
Rijeka i Berkovaka rijeka.
Prvi korak u poboljanju stanja vodnih resursa koji su zagaeni
netretiranim komunalnim i oborinskim otpadnim vodama je izrada
projektne dokumentacije za isti odnosno izrada strategije
prikupljanja i preiavanja komunalnih i oborinskih otpadnih voda na
podruju opine Lukavac
Cilj/evi projekta:
Izrada stratekog programa kojim e se ispuniti oekivani
operativni ciljevi poveanja obuhvata kako slijedi:
2012- 20 %
2014- 30 %
2016- 50 %
Ciljna grupa:
Sluba za urbanizam, prostorno planiranje i investicije
Sluba za komunalno-stambene poslove
Sluba za budet i finansije
Javno komunalno preduzee
Oekivani rezultati:
Izraena projektna dokumentacija za izgradnju postrojenja za
tretman i preiavanje komunalnih otpadnih voda.
Indikatori:
Projekat za izgradnju postrojenja za tretman i preiavanje
komunalnih otpadnih voda usvojen na opinskom vijeu.
Glavne aktivnosti: - Raspisivanje javnog
poziva za izradu
Period implementacije:
Jan 2013- april 2014
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
40
projektne dokumentacije.
- Izbor najpovoljnijeg ponuaa za izradu projektne
dokumentacije
- Izrada projekta. - Usvajanje projekta na
opinskom vijeu.
Glavni rizici:
Predvieni trokovi:
Direktni: 100.000
Indirektni:
Ukupno: 100.000
Status spremnosti projekta: Projektna ideja
Izvori financiranja/sufinanciranja:
Izvori: opinski budet 50%, vii nivoi vlasti 50%
Partner(i) Nosilac projekta/implementacija/monitoring i
evaluacija:
Javno komunalno preduzee
Opina
-
LEA
P 2
01
2 -
20
17
41
Sektor tla i otpada
Osnovni koncepti projektnih prijedloga u oblastima tla i otpada
su:
Strateki cilj 2-TLO i OTPAD: Smanjeno zagaenje tla uspostavom
ekonomski odrzivog sistema upravljanja industrijskim i komunalnim
otpadom za cjelokupno (100%) podrucje opine Lukavac, smanjenje
povrina zemljita degradiranog djelovanjem industrije, energetike i
rudarstva te u potpunosti uklonjenim registrovanim minsko
eksplozivnim sredstvima
Operativni cilj 1: Prihvaen dugoroni Plan upravljanja
otpadom
Mjera 1.1: Izraena Plan upravljanja otpadom na podruju opine
Lukavac (veza OC1)
Naziv programa/projekta: 1.1.1 Izrada Plana upravljanja otpadom
na podruju opine Lukavac
Opravdanost (problem i rjeenje) i kratak opis programa/projekta:
Gledano ukupno za podruje opine Lukavac, organizovano se prikuplja
otpad od 8894 domainstava i 567 privrednihi javnih subjekata.
Prikupljeni otpad se odlae na deponiji Potoari koja je povrine 7
ha. Odlaganje na ovu lokaciju poelo 1996. godine, bez prethodno
uraene projektne i ostale dokumentacije i bez okoline dozvole od
nadlenog Federalnog ministarstva. Postupak dobijanja navedene
dozvole je u toku. Vrsta otpada koji se odlae je komunalni otpad.
Oko 9900 domainstava otpad odlau na veliki broj divljih deponija
(7-10 divljih deponija po svakom naselju). Otpad se odlae direktno
u prirodu na divlja odlagalita otpada, zatrpavanjem, paljenjem ili
direktnim bacanjem na zemljite ili direktnim bacanjem u rijeke i
potoke. Na ovaj nain se vri ogroman pritisak i zagaanje tla. Na
deponiji Potoari se na godinjem nivou prosjeno odloi oko 11.000
tona otpada dok ostalih cca 50% domainstava takoe stvaraju oko
11.000 tona otpada godinje koji se spaljuje, zakopava, baca
direktno u rijeke ilik odlae na veliki broj divljih deponija.
Prvi korak u poboljanju stanja tla je izrada Plana upravljanja
otpadom na podruju opine Lukavac
Cilj/evi projekta:
Izrada stratekog programa kojim e se ispuniti oekivani
operativni ciljevi poveanja obuhvata kako slijedi:
2012- 100%
Ciljna grupa:
Odjel za urbanizam i prostorno ureenje
Odjel za komunalne poslove
Odjel za opih poslova (financije i pravna sluba)
Javno komunalno preduzee
Oekivani rezultati:
Izraen izvodiv Plan upravljanja otpadom na podruju opine
Lukavac
Indikatori:
Plan upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac usvojen na
opinskom vijeu
Glavne aktivnosti: Upravljanje projektom:
Period implementacije:
Jan 2011- juni 2012
-
LEA
P 2
01
2 - 2
01
7
42
- Formalna uspostava radne grupe za izradu Plana upravljanja
otpadom na podruju opine Lukavac - Odravanje konsultativnih i
radnih sastanaka radne grupe za izradu plana upravljanja otpadom na
podruju opine Lukavac - Angaovanje eksternih eksperata za pripremu
Plana upravljanja otpadom na podruju opine Lukavac - Provoenje
javnih rasprava po mjesnim zajednicama - Upuivanje Plana na opinsko
vijee
Glavni rizici:
Proizvoai otpada nisu spremni da plate uslugu
Svijest proizvoaa otpada niska
Predvieni trokovi:
Direktni: 15.000
Indirektni:
Ukupno: 15.000
Status spremnosti projekta: d) Projektni prijedlog
Izvori financiranja/sufinanciranja: Izvori: