Supléman Zournal Tikouti N°1 - Zilié 2009 – La kaz Kréol Page 1 La kaz Kréol Sékanse pédagojik pou in lékol rényoné Par Frédéric Célestin èk Danièle Quartier Objectifs pédagogiques A) Compétences de communication travaillées 1. Lecture - silencieuse - expressive 2. Compréhension : - savoir travailler avec un dictionnaire - savoir reconnaître les mots d'après leur graphie 3. Savoir résumer un texte narratif en créole 4. Lecture de l'image B) Objectifs littéraires 1. Identifier la situation d'énonciation, en répondant aux questions : quand, où, qui ? 2. Apprendre à identifier le type de texte : narratif, descriptif ou explicatif 3. Apprendre à analyser un texte à l'aide d'outils stylistiques C) Objectifs linguistiques 1. Grammaire de texte, de phrase et de mot : comparaison morpho- syntaxique du créole et du français 2. Traduction : mener à bien une traduction du créole au français (court passage) 3. Production d'un texte court en créole ou d'un schéma à partir d'un document travaillé 4. Lexique : consolider le champ lexical du thème dont il est question D) Objectifs culturels : 1. Etudier au fil de l'Histoire l'évolution de l'habitat créole, en comparant : - les différents types de cases à une époque donnée (deux époques XIXè et XXè siècles > permanence organisationnelle ; - la mutation de la case traditionnelle vers la case moderne > mutation due à la modernité. 2. Découverte de proverbes et sirandanes liés au thème 3. Initiation au patrimoine littéraire réunionnais créolophone Synopsis de la séquence Séance n° 1 : Étude de « La kour », Kristian , Zistoir Kristian, Ed. François Maspéro, Paris,1977 Séance n° 2 : « La kaz kréol », Fontaine C .,Zistwar Tikok, Ed. CDPS, 1988 Séance n° 3 : « La kaz Madam Nénèss », Gauvin A , Kartyé trwa lèt, Ed. Ziskakan /Aspred, Saint- Leu, 1984 Séance n° 4 : « Debout devan baro », Gauvin R. , La Rénion dann kër Séance n° 5 : « Lagrandisman la kaz Tikok », Fontaine C ,, Zistwar Tikok, CDPS, 1988 Séance n° 6 : « Sou la varang», Gauvin R, La rénion dann kër Séance sommative : Description et analyse d'un schéma de l'habitation de Grand Hazier, domaine Beau regard à Sainte Suzanne. Séquence LVR Collège Niveau 4ème / 3ème Travail dirigé par Frédéric Célestin . Séquence élaborée par Fréderic Célestin et Danièle Quartier. A partir de textes réunis par Robert Gauvin, Monique Payet, Rose-May Nicole, Nadia Vingadessin Avec le soutien d'Axel Gauvin et de l'association Tikouti http://sites.google.com/site/tikoutiinlekolrenione/Home
14
Embed
La kaz Kréol · Apprendre à identifier le type de texte : narratif, descriptif ou explicatif 3. Apprendre à analyser un texte à l'aide d'outils stylistiques C) Objectifs linguistiques
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Séance n° 6 : « Sou la varang», Gauvin R, La rénion dann kër
Séance sommative : Description et analyse d'un schéma de l'habitation de Grand Hazier, domaine Beau regard à Sainte Suzanne.
Séquence LVR Collège Niveau 4ème / 3ème Travail dirigé par Frédéric Célestin . Séquence élaborée par Fréderic Célestin et Danièle Quartier. A partir de textes réunis par Robert Gauvin, Monique Payet, Rose-May Nicole, Nadia Vingadessin Avec le soutien d'Axel Gauvin et de l'association Tikouti
La kaz Kréol Sékanse pédagojik pou in lékol rényoné
Par Frédéric Célestin èk Danièle Quartier
Travay dessi le tèks
Dabor inn lir le tèks po ou minm. Prépar aou
pou lir for.
I) Ou la konpri lo tèks ?
1) Soulign tout bann mo vokabilèr sof ou
konpran pa, sof ou gingn pa lir.
2) Kansa lo zistoir i éspass ?
3) Oussa lo zistoir i éspass ?
4) Kissa i lé le bann pèrsonaz ?
5) Rézum lo tèks an détroi fraz, sanm out kozé
aou.
II) Alon pli loin astèr.
6) Le naratèr i koz pou kissa ?
7) Sépa si nou gingn di si na bonpé marmay
dann lo tèks ? Kèl aj banna néna dapré ou ?
Donn la prëv èk lo tèks ?
8) Kan le naratër lété pti, oussa la kizine lété
selon ou ? Akoz ?
9) Akoz lo bann rosh lété bon mèt ali dann la
kour ? Akoz lété pa bon?
10) Koman i lé la kour bann Kristian par rapor
sèt zot voizin ?
11) Akoz toulmonn lé dakor sanm sat le
monmon i vé planté ? Kossa èl i di marmay
planté ? Akoz ?
12) Tout bann pèrsonaj i rant dann ron pou
planté le liane. Kèl rol shakinn i joué ?
13) Pou kossa banna i sar rod le shoka an
késtion ?
14) Pou kossa i ansèrv le dë èl i vé fé poussé ?
15) Na inn dan le ta, té i vé pa lo margoz té i
pouss ? Kosa li la fé ? Kosa l'arivé ?
III) Gramèr
1) Relèv "bann" dann le tèks. Na dé fonksion
diféran, lékèl ?
2) Kèl tan lo tèks lé ékri ? Kossa ou gingn di ?
3) Bann subordoné.
Relèv dë subordoné le tan dann le promiédébu
le tèks.
Relèv inn fraz konplèks èk inn subordoné la
konsékanss dann le tèks (troizièm paragraf)
IV) Tradiksion
Tradui le premié paragraf an fransé.
V) Fé out lékrivin...
Majine in jour ou nana la kour. Esplik kosa ou
fré ansanm. Anplis out tèks, fé inn ti désin i sava
ansanm.
La kour Moin té ankor tann lérk momon la obliz anou mét troi-
kat ros plat rant lo kizine ek lo kaz pou fé in lalé akoz kan la pli
téi tonb, déor téi giny pi marsé tèlman navé la bou. Ek lo ros la
bou téi manz pi lo pié, mé kan solèy téi tap té pi paréy. Si nou téi
aroz pa, sakfoi marmay téi zoué loukouri kom sotrèl dann karo
kann, in ponyé (2) la pousiér téi lèv. Kan nou téi oi la kour
domoun akoté, nout kèr anou ti marmay téi gonf. Nou téi oi
kour-la té fré, té vér, té roz, téi pèt an flér dédan. Nou la di
momon : nou va aranz nout kour osi. La tout la famiy la done
sakinn son lidé. Na inn la di : na plant migé (3), lot la di : non,
banbou-flèr lé pli zoli. Momon la mèt son grin-d-sel, la di : plant
liann-darzan otour la kour, komsa li va liané, va fé fré, va fé bon
sou lo tonèl. Ladsi tout moun la tonb dakor, marmay la pa bat la
min, mé té komsi.
Tout suit bann garson la parti rod soka dann fon la
ravine. Gramoun kan larivé lo soir la ankouraz anou. Li la donn
anou in kou-d-min pou fand lo ma-d-soka. Gran-kouto téi pas
ladan, téi fé « koutsiak ! ». In kou minm-minm, ma-d-soka téi
pét an dé. An atandan nou téi pran lo tan é nou lavé anvi zoué
kom tout bann ti marmay. Momon téi kri minm : é marmay fini
zot travay ! nou té zoréy-koson, nou téi répond pa li inn-tiork.
Lo zour la pasé é la kour-la la arèt komsa minm-minm.
Malgré sa momon la ni abou trouv inn ti boutir liann-darzan ; li
la pik sa dan la tér, é télman li navé bon min pou flèr, ti boutir-la
la ni in gro touf. Li la plant osi lo grin margoz akoté lantouraz.
Margoz-la la pousé é kan li la komans doné, sa té in gran traka
pou zanfan téi ém pa sa. Dan la bann navé inn té pli fité k lé zot.
Li la vid do lo so si lo pié margoz pou fé krévé.
Margoz mir la tonb atér é la arpous plis ankor !
(2) Ponyé : i fo lir pon – yé (3) Migé : i fo lir « migué »
Kristian (Zistoir Kristian, François Maspéro, Paris, 1977).
Séanse 1 : La kour
Kisa Kristian i lé ?
Kristian té in zène travayér rénioné. Fin zané 70, li la parti an Frans . Li la ékri "Zistoir kristian" épila kamarad zétidian laba minm la antouré pou donn la min, pou èd ékri épisa fé sort le liv. Liv là lé inportan koz pa koman. Sé le premié liv dan le janr roman la ékri an kréol. Sa in liv otobiografik, oussa li rakont dabor inn son vi isi la Rénion dann son famiy. Aprésa li rakont lo trikmardaz li té ddan an Frans laba, oussa té pa touléjour fasil pou li. Li rakont dé mizèr : dabor inn sak li la koni tanmti La Rénion, plis in mizèr matérièl ; épila li rakont ossi son mizèr moral laba an Franss kinm li té pa bien rish non pli.
La kaz Kréol Sékanse pédagojik pou in lékol rényoné
Par Frédéric Célestin èk Danièle Quartier
Travay dessi le tèks
Dabor inn lir le tèks po ou minm. Prépar aou pou lir for. I) Ou la konpri lo tèks ? 1) Soulign tout bann mo vokabilèr sof ou konpran pa, sof ou gingn pa lir. 2) Kossa le tèks i konpar ? 3) Le tèks lé an troi parti. Trouv in tit pou shakinn. II) Alon pli loin astèr... 4) Kèl diférans nana rant la kaz an Franss, épisa sat La Rénion ? Rod sa dann lé dë premié paragraf. 5) La kaz kréol, sa in kaz koméla sansa lontan ? 6) Poukossa i ansèrv la kaz Maksimin la zourné ? 7) Poukossa la trèy shoushou i ansèrv parapor la kaz an li minm ? Le salon alor ? III) Gramèr 8) Dan le tèks lotèr i rod pou koz sanm nou léktèr. Kèl kalité d'fraz li ansèrv pou sa ? Donn in légzanp pou shak kalité d'fraz, na troi an tou. 9) Dan le premié paragraf regard bien le bann détèrminan plurièl. Kossa ou gingn remarké desi détèrminan là ? 10) Linpératif, trouv inn dan le troizièm paragraf. Tradui an fransé, épila mèt ali dézièm pèrsonn le singulié, kosa ou remark. Kossa i shanj ? IV) Tradiksion Tradui le dèrnié paragraf an fransé. V) Fé out lékrivin. In zour, sof koman, ou va konstrui out kaz. Koman ou rèv ali ? Fé in plan, ékri in tèks.
In kaz rienk pou dormi la nwit
I prétan di an Frans, la kaz la pa parèy la kaz isi,
Larényon. Daborinn, bann zorèy i apèl pa sa « la kaz » : i apèl
sa « la maison ». Zot « maison » la lé drol sa ! I ansèrv kaziman
po tout ! Ladan ou na « la cuisine » ousa i fé kui manzé ; épi ou
na la « salle à manger », ou na « les chambres à coucher », épi
la « salle de séjour » ousa i roswa domoun po kas la blag
ansanm ; ou na « le grenier », in léspès farfar la kaz ousa i
dépoz bann vyé zafèr, épi, pardsou la kaz, ou na « la cave »
ousa i ramas bann boutèy dovin… Dann « maison » la, na ziska
« les toilettes », kabiné si wi profèr !
Isi Larényon, tout zafèr lé pa mayé konmsa ansanm ! Isi
la kaz sé la kaz ! La kizine : la kizine ! kabiné : kabiné !…
Soman, sa i vé pa di nou na plis la plas laba an Frans ! Sa i vé
pa di nou lé plis ris ! Kontrèr ! Souvandéfwa akoz nou lé séré,
akoz nou lé maléré minm ni fé nout tournéviré konmsa !
War zot minm : la kaz Maksimin, kamarad Tikok, na
ryink dé pyès, lé kouvèr an pay vétivér, napwin « la cheminée »
konm an Frans. In sipozisyon alors : monmon Maksimin i rod fé
kui manzé anndanla ! Zot i wa in pé kosa i sar fé ! Dofé dan la
pay, boukanaz dann zyé, kouvértir marmit dann bifé linz, lo
marmit li minm èk potsanm sou lo li ! Tanka po kabiné koz pi !
Dolo atitré ousa i tir ? Papyé tann, ousa i lé ? Kansréti in flakon
grézil po fé fane lodèr, kilé ? nana ? in-in ! Dann fotrin konmsa
domyé kontant out touf fig ankor, laba dann fon la kour, détrwa
koton maï dann out min, in gouni po anbar aou pardvan.
Boudikont, in kaz konm sat Maksimin i ansérv aryink
po dormi la nwit. Ankor ! konm Maksimin na in gran frèr èk
trwa mwayin gran sèr, i fé lé dé garson lé blizé dor si in kés dan
la kizine ! Apark sa, la zourné, madanm Rafaèl i rant tazantan
dann son kaz, riyink kan la bézwin-bézwin minm : po aranz lo
li, po ropasé, po rod in papyé konsékan. Sé dan la kaz osi li
dépoz son tant koutir, soman li sar koud déor sou trèy sousou.
Trèy sousou-la i ansèrv konm « salon » osi : la minm li roswar
son moun… sirtou mwa désanm, zanvyé, févriyé, trwa mwa
ousa la nèz i fonn an Frans, aléwar isi, domoun i rod po fonn èk
lo féso i fé !
Christian Fontaine, Zistwar Tikok, CDPS, 1988
Séanse 2 : La kaz lé pa la « maison »
Kisa Christian Fontaine i lé Gran mésié là lété in prèt, l’éné lané 1944, la grandi Carosse St Joseph. Aprésa li la parti fé son séminèr Cilaos, prépar épi pass son bak filozofi Madégaskar. Li fini son zétid téolozi laba an France. Parlfèt, li lété prèt, rann sèrvis le pèp ankor dann la mizèr pou in bonpé. Li té milit pou domoun, pou rénioné. Li lété dann ron kiltirèl, dann Fron Kiltirèl Sid, dann CDPS, dann Radio Pikan ousa le bann zistoir i pass desi la radio. Li mor britalman lo 10 avril 1984, dann in tanponaz.
La kaz Kréol Sékanse pédagojik pou in lékol rényoné
Par Frédéric Célestin èk Danièle Quartier
Supléman - lanplasman
Lanplasman in pti kaz
plan de lanplasman d„une pti kaz (d‟après Eliane Wolff). I. Lavan
II. La kaz
III. Laryér
1. Clôture - lantouraz ;
2. Allée - lalé ;
3. Portail - baro ;
4. Fleurs, fougères - flër-fouzér ;
5. “Serre” - Sér ;
6. Arbre - piédboi ;
7. Pergola - trèy ;
8. Corde à linge - Fil à linz ;
9. Point d‟eau - robiné ;
10. Pierre à laver - rosh à lavé;
11. Grillage - griyaz ;
12. WC - kabiné ;
13. Bananier - pié fig ;
14. Cuisine - kizine;Lé éné en 1944 si koté Bois-de-Nèfles (Saint-Denis de la Réunion). Son papa lété plantèr. Sa maman lété direktriss lékol le vilaj. Li la fé son lékol primèr Bois-de-Nèfles minm 1950 apartir ziska 1956. 15. Petit élevage - park ti zanimo ;
La kaz Kréol Sékanse pédagojik pou in lékol rényoné
Par Frédéric Célestin èk Danièle Quartier
Séanse 4 : In kaz kat piès
La kaz Madame Nénèss
La minm minm Tonin, pito la minm Madam
Nénès, i arèt, le madam i done Tonin pansyon. De
lwin, par son twa rouz demi kasyèt par in pyé mang,
défin son bononm la planté, i arkoné la « maison » se
vyé moun ou i dwa le rèspé sanm le bonzour. Dawar
le mo « maison » lé in pé for, po kalbanon kat pyès la,
sanm son souflaz kalimé trésé. La pa inn « maison »
koman, soman koudvan i pas la dsi parèy delo desi fèy
sonz, le twa i dégout pa, kinm la pli i grèn.
Kaz la navé asé po kontant la vièy. Désèrtin
minm té zalou. Pwatan atèr anndan la pwin béton
lankostik, la pwin plansé i bros sanm la bros koko,
riyink la tèr tapé. In vyé somyé i kri tir ; in matla flèr
kane ; kiswa fé fré, kiswa fé so, in kouvèrt an linn : ala
le li la vièy. Ek larmwar tamarin dé o (ladan minm èl i
sèr son linz de mor, épisa tazantan la par kari volay po
son nomé) la sanm lé konplé. Le salon, o kontrèr, lé
pli garni : dabor inn in pti géridon antouré par sink sèz
vèrni. Si dé sélèt kas papay dé fanzan kapulèr le fèy i
dondine an kaskad. Si la komod, in piyaz : lanp pétrol,
mimit porslinn blan, foto son névé dann pouspous laba
Tana, pti léstati Sint-Espédi akoté sèt Bondyé pli
rokoni. Dan la sal a manzé si laryèr, tab sapin, sèz de
bol, bifé griyazé.
Gauvin A.: « » Kartyé trwa lèt, roman kréol réyoné,
Editions Ziskakan /Aspred, Saint-Leu, 1984.
Travay dessi le tèks
I) Dabor inn lir le tèks po ou minm. Prépar aou
pou lir for.
II) Ou la konpri lo tèks ?
1) Soulign tout bann mo vokabilèr sof ou konpran
pa, sof ou gingn pa lir.
2) Kansa lo zistoir i éspass ?
3) Oussa lo zistoir i éspass ?
4) Kissa i lé le bann pèrsonaz ?
5) Kèl kalité tèks i lé : naratif ou déskriptif ?
II) Alon pli loin astèr.
6) Ek kossa Mr èk Mme Nénèss la fé zot kaz ?
Kisoi le toi , le mur, atèr.
7) Trouv la konparézon lotèr i ansèrv pou
amontré la kaz la i tienbo. Prouv èk le tèks dan lé
5 premié lign.
8) Kanminm na poin tro granshoz dann la shanm,
tout lé an matério naturel nana la valèr zordi.
Lékèl ? Rod dann le tèks.
9) Trouv dé konparézon kan lotèr i dékri le salon.
10) Akoz demoun lété zalou la kaz Madame
Nénèss ?
III) Gramèr
1) Tradui la dëzièm fraz. Kossa ou remark
parapor bann pronon relatif fransé ?
2) La form négativ : trouv épila tradui an fransé
dé propozision négativ dann milié le tèks. Kosa le
kréol i ansèrv ? Le fransé ?
3) Tradui le dèrnié fraz an kréol. Kossa ou
remark pou le détèrminan an kréol ? An fransé?
IV) Tradiksion
Tradui tout le tèks lign 8 apartir.
V) Fé out lékrivin
Le nevë Madam Nénèss l'arvni rèss sanm èl. Li
èmré ardékor le kaz. Rakont kossa li pouré fé.
Kisa Axel Gauvin i lé
Li lé éné en 1944 Bois-de-Nèfles (Saint-Denis de la Réunion). Son papa lété plantèr. Sa maman lété direktriss lékol le vilaj. Li la fé son lékol primèr Bois-de-Nèfles minm 1950 apartir ziska 1956. Aprésa li la kontinié Saint-Denis, an Frans. Li la artrourn La Rényon pou ansèyn sciences naturelles. Li lé Papa kat zanfan. T’in ékrivin angajé pou mét litératir rénioné anlér, konm sat toulézot. Li ékri fransé konm kréol. Son fraz far: « Détak la lang pou démay lo kér ». Li travay osi pou laménazman ék lékipman la lang rénioné.
La kaz Kréol Sékanse pédagojik pou in lékol rényoné
Par Frédéric Célestin èk Danièle Quartier
Séanse 4 : Réspèkt la kour demoun
Travay dessi le tèks
Dabor inn lir le tèks po ou minm. Prépar
aou pou lir for.
I) Ou la konpri lo tèks ? 1) Soulign tout bann mo vokabilèr sof ou konpran pa, sof ou gingn pa lir. 2) Kèl kalité tèks i lé ? Naratif, deskriptif sansa ésplikatif. II) Alon pli loin astèr... 3) Dann tèks là nana kat trimo. Nou done aou lo bann parti mésoman i fo ou remèt dan lord, épila done la lign : - demoun fourné - koman i resoi in moun i vien oir aou - le baro sakré - le moun bon manièr 4) Baro là sa in nafèr sakré : done le karo le mo dann lo 6 premié lign. 5) Tèks là konmsi lé an téat. Trouv le bann kalité d'fraz non déklaratif nana anndan. Donn in légzanp pou shak. 6) Kèl pèrsonaz lé mèt an sène inn déyèr l'ot. 7) Relèv omoin troi pasaj i fé ri la boush. 8) Astèr ou la konpri le tèks, arli ali for, mèt la gam. III) Gramèr 1) Na dê foi "demoun" dan le tèks, relev épisa tradui ali. 2) "Sa": in kou le tèks i di "sa mem-mem son shato" épisa "i fé pa sa". Kossa lé "prédicat" dann shak fraz. IV) Tradiksion Tradui la dézièm moitié le tèks. V) Fé out lékrivin Fé inn ti tèks pou di d'ot bon sansa mové manièr nana La Rénion. Fé konm Robert Gauvin la fé. Ansèrv dialog, épila bann fraz intérogatif, ekslamatif, injonktif.
Kisa Robert Gauvin i lé Li lé né an 1938, Saint-Denis. Li la grandi Bois-de-Nèfles (Saint-Denis) . La fé son zétide Saint-Denis minm, aprésa an Frans. "La Rénion dann kèr", ah ! zot i koné ? In bijou la litératir rénioné. Tèks là i sort dann liv la minm. Robert Gauvin la toujour vouli in nafèr : ardonn son bann tit la noblèss la lang èk la kiltir kréol. Tout son vi li la toultan vouli sa, desi le plan politik konm kiltirèl. Dopi le promié débi la batay bann militan pou la lang èk la kiltir kréol, li lété là. Intéléktièl, oui poursir.
Debout devan baro
Demoun dëor i prétan dir : la kaz sharbonié, sa
mem-mem son shato.
Koz pi pou in réyoné !
Parss i rant pa konm sa dan sa kaz. Avan n’rantré, na
lalé pou traversé é pardevan lalé, le baro.
In baro, sa la pa arienk in baraz… sa inn frontièr, in
sinbol…
Baro-la i apèl…respé.
Tansion pangar oui fé konm demoun fourné, demoun
san konprann, demoun i koné pa viv : i détak baro, i rant, i
kontourn la kaz… Mé ousa i sava la ? Mé talèr va rant dan la
kïzine, akoz pa dan la shanm ziska ?
Non va ! i fé pa sa.
Tout réyoné bien élvé, va di aou, in moun komkifo i
rèss debout devan l’baro, épïsa i apèl. I kri in kou, dë kou, vin
kou si i fo :
« Na poin pérsone
Na poin pérsone ? »
« Na d’moun ? »
Apèl aou, kri aou, kass out gozié si i vé…Mé toush pa
baro-la !
Par kou d’shanss défoi, le shien i mèt a aboyé, in moun
i sort dan la kaz, i vien koz sanm ou.
Si ou s’tin démarshër, ousinon in moun pa intérésan,
bonzour-bonsoir…arwoir Pierre, tak baro !
Mé si ou’i tonm in pé famiy, si ou s’tin zami d’zami, si
ou s’tin moun komkifo, va resewoir aou, le bra, le kër, le baro
La kaz Kréol Sékanse pédagojik pou in lékol rényoné
Par Frédéric Célestin èk Danièle Quartier
Séanse 6 : La varang
Sou la varang Varang, kèl koté le mo i sort ? Lespri i vavang…
i majine Pondichéry, Goa, Chandernagor… Sépa kisa la fé mont an premié in varang sï la tér La Rényon ? Son nom la fine pérd dann fénoir, mé jordï ankor, sou la varang, lïmiér i rant a flo, la vérdïr i débord… Dizon ou lé dëor ! Non va ! Lé konm si ou té dëor… Sou la varang i gingn anpar solèy, anpar la plï ; Ou lé an ndan alors’ ? Non va, lé konm si ou té an ndan ! An ndan, an dëor, an minm tan : ou lé sou la varang.
Astër pran la pène ogardé koman varang i fé le fiér, koman lï fé dantèl… Soman in vré varang lé toujour paré pou akëy aou dann fotëy rotin, toujour dakor pou ki sérv aou in tass kafé, osinon pou lès aou fé la siès, kank ou la po toufé dann fésho moi d’janvié.
La-minm granpér té i joué kart ; la-minm lï té anvoy pou marmay tout sort kosa-in-shoz pou tak zot bèk. La-minm lï té rakont zistoir té fé për, té fé rir : zistoir Tijan-Grandiab-la-fès-an-or… Na 30 an talër lï la parti, kinmsa son fotëy i atann alï, si jamé défoi lanvi artourné i pran alï !
Sï l’tar, zami i débark : bonbon piman i poik, pistash i akokine, rhum aranjé i démay la lang. Par déryér baro, loin laba, l’ot koté la mér, la guér, la violans, la mizér : la tér i tourn torte…
Astër la brïne i rant… Sak i pass dann shemin, pass azot vitman ! Marmay, fé pa dézord, zafér lé sérië ! Ek dë-troi dalon, sou la varang, kit anou refér le Monn !