SVEUILITE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET
Istraivanje prakse provoenje intervjua(istraivaki izvjetaj
vjeba)
Ime i prezime studenta/ice, smjer:
Dario Abram (HJK/EJK)
Dajana Buonja (HJK/INF)Marin Jurievi (POV/NJEM)Eugen Kinkela
(HJK/POV)
Mirna Kui (HJK/POV) Lidija Strika (PUM/EJ)Kolegij: Didaktika
2
Nositeljica kolegija: dr. sc. Vesna Kova
Asistentica: Iva Buchberger, mag. paed. et phil.
Rijeka, 20. studenog 2013.
SaetakPodruje istraivanja ovoga rada je nastavna praksa u
osnovnim i srednjim kolama s naglaskom na didaktikome aspektu. Cilj
je rada saznavanje miljenja i stavova nastavnika vezanih uz
nastavnu praksu kako bismo, uz dosada steena teorijska znanja mogli
postii kvalitetu nastave te zadovoljstvo nastavnih subjekata.
Metoda koju smo koristili pri istraivanju jest intervjuiranje
nastavnika prema zadanim okvirnim pitanjima te usporeivanje
rezultata, pronalaenje njihovih slinosti i razlika. Sudionici u
istraivanju su nastavnici iz podruja humanistikih predmeta.Kljune
rijeididaktika, nastava, intervju, nastavnici, praksa, kola,
iskustvo, usporedbaSadraj
41. Uvod/Problem
42. Metoda
63. Rezultati
94. Rasprava
105. Zakljuak
126. Literatura:
7.
Prilozi....................................................................................................................................13
1. Uvod/ProblemDanas se redovito dovode u pitanje kvaliteta
nastavnika i kvaliteta nastavnoga procesa. Uenici i njihovi
roditelji esto su nezadovoljni i prigovaraju na rad nastavnika,
ocjene, steeno znanje. Postavlja se pitanje kako postii
zadovoljstvo i uenika i nastavnika? Pozitivan odnos nastavnika
prema radu preduvjet je kvalitetne nastave. Ukoliko je nastavnik
zadovoljan svojim poslom, to e znaajno utjecati na njegovu
motivaciju za rad te na njegov osobni angaman unutar kole.
Nastavnici, koji su nezadovoljni svojim poslom, ne mogu se potpuno
posvetiti radu, to rezultira smanjenom kvalitetom pouavanja,
neodgovarajuom komunikacijom s uenicima te openito naruenim
razrednim ozrajem (usp. Koludrovi i dr. 2009: 236). Svaki bi
nastavnik trebao osim strunosti u svojemu podruju posjedovati i
odgovarajue kompetencije. No, koje e metode i oblike rada
primjeniti? Kako e motivirati uenike za rad? Kako odrati disciplinu
u razredu? To su samo neka od pitanja pomou kojih istraivai
pokuavaju saznati to znai kvalitetna nastava i koje su njezine
komponente. Na to emo pitanje i mi pokuati dati odgovor u ovome
istraivakome seminarskom radu za potrebe kojega smo intervjuirali
estero nastavnika iz podruja humanistikih predmeta zaposlenih u
osnovnim i srednjim kolama. Cilj je rada dakle uz dosada steena
znanja iz teorije, spoznati i praktine primjere, doi do saznanja o
subjektivnom doivljaju nastave i nastavnih problema od strane
ispitanika kako bismo mogli postii kvalitetu nastave te osobno
zadovoljstvo i zadovoljstvo naih uenika kada zaponemo raditi u
kolama. Ispitat emo ponajprije didaktiki, ali i onaj metodiki,
pedagoki i psiholoki aspekt nastavnikoga rada. Polazimo od hipoteze
da e odgovori ispitanika biti relativno slini s obzirom da se radi
o nastavnicima iz srodne skupine predmeta koji djeluju u istoj
regiji, dakle imaju sline uvjete rada i uenike iz toga podneblja.
Pretpostavljamo da bi odreene razlike u odgovorima ispitanika mogle
biti rezultat njihove osobne preferencije u odabiru naina na koji
pristupaju nastavi. 2. MetodaSudionici znanstvenoga istraivanja
nastavnici su srednjih i osnovnih kola. Sveukupno ih je est etvero
radi u srednjim, a dvoje u osnovnim kolama nae upanije. Dvoje je
ispitanika mukoga, a etiri enskoga spola. Ispitanici su i razliite
dobi od onih koji u nastavi rade tek godinu-dvije do onih
zaposlenih ve 25-30 godina. Podruja njihova rada jesu predmeti iz
humanistikih znanosti, odnosno jezici (hrvatski, engleski i njemaki
jezik) i likovna umjetnost.Najadekvatnijim postupkom istaivanja
postavljenoga problema inio se onaj kvalitativnoga tipa
intervjuiranje. Kvalitativne se metode istraivanja inae koriste
zbog podrobnijega upoznavanja s pojavom koja se istrauje te zbog
pribliavanja iste vlastitom iskustvu i stjecanja dubljega
razumijevanja (usp. Milas 2005: 578-579), a u naemu je sluaju cilj
upravo u skladu s time. Istraivaki intervju obino se definira kao
razgovor dviju osoba koji je potaknuo ispitiva s ciljem
prikupljanja podataka vanih za istraivaki problem (usp. Cannell i
Kahn 1968, cit. u: Milas 2005: 586). Ispitanike smo pitali za
stavove, miljenja i iskustva iz nastavne prakse, a od nas se kao
voditelja razgovora oekivalo posjedovanje vjetine poticanja i
spontanosti kako bismo prikupili to vie informacija. Intervjuiranje
se u pravilu obavlja sve dok se izuavana tema ne iscrpi i to u
prostorijama koje moraju biti ugodne, tihe i neometane (usp. Milas
2005: 587-588), a te smo karakteristike postupka nastojali i
ispuniti. Protokol intervjua, instrument intervjuiranja, sastojao
se od okvirnih pitanja koja su oblikovana tako da ne navode na
odgovor, a vezana su uz nastavniku profesiju openito, potrebne
kompetencije, didaktike aspekte nastave, tekoe te iskustva iz
prakse. Pitanja smo postavljali uglavnom redom kojim su pisana u
protokolu, ali neki su od nas inili i drugaije te takoer postavili
i neka pitanja izvan onih okvirnih, onako kako nas je razgovor
vodio. Svaki je od nas ispitivaa vodio rauna o potrebi da protokol
bude valjan, primjeren okolnostima i osobinama ispitanika te da
bude praktian u skladu s vremenom i mogunostima ispitanika i
ekonomian to je podrazumijevalo da pitanja trae iroke odgovore
ispitanika, a da budu uporabljiva i ponovljiva kod svih ispitivaa.
Pazili smo da protokol bude i osjetljiv tako da sadri dovoljno
pitanja kako bi se uoile razlike meu ispitanicima (usp. Mui 2004:
70-73). Mislili smo nadalje o pouzdanosti protokola i o
objektivnosti, no o objektivnosti iskljuivo pri tumaenju dobivenih
rezultata gdje smo se trudili razlikovati objektivne od
subjektivnih injenica (a subjektivne su u odgovorima ispitanika
itekako prevladavale) kako bismo iznijeli znanstvene zakljuke koji
odgovaraju svojoj namjeni i koji su razumljivi za svakog
potencijalnog korisnika ovoga istraivanja. Po zavretku prikupljanja
podataka proveli smo kvalitativnu analizu. Najprije smo reducirali
podatke kako bismo pronali ono to je za tematiku istraivanja bitno
uz eliminiranje nerelevantnog. Bitne podatke smo kategorizirali,
interpretirali te naposljetku izveli zakljuke. Protokol intervjua
(upitnik za nastavnike u osnovnim i srednjim kolama) izgledao je
ovako:1. Koje su po vaem miljenju pozitivne, a koje negativne
strane nastavnike profesije?
2. Koje kompetencije po vaem miljenju treba posjedovati uspjean
nastavnik?
3. Koje nastavne metode i oblike rada koristite u nastavi?4. Na
koje prepreke i tekoe nailazite u svome radu i na koji ih nain
rjeavate?
5. Jeste li u svom radu doivjeli neku neoekivanu situaciju (s
uenicima/roditeljima/nastavnicima)? Moete li opisati tu
situaciju?
3. RezultatiNa temelju gore navedenih pitanja saznali smo mnogo
novih i korisnih informacija na temelju kojih moemo pridonijeti
kvaliteti nastave u naemu buduem radu. Postoji mnogo slinosti, ali
naravno i nekih razlika jer se i nastavnici meusobno razlikuju (kao
i svi ljudi) u svojim razmiljanjima, stavovima te iskustvima. Kako
bismo to bolje uvidjeli spomenute slinosti, odnosno razlike,
osnovne smo informacije iz odgovora naih ispitanika svrstali u
tablici koja slijedi, a u Prilogu br. 1 donosimo i transkripte naih
intervjua.Ispitanica br. 1 (hjk)Ispitanica br. 2 (hjk/ej)Ispitanica
br. 3 (njem)
Pozitivne strane: dinaminost, aktivnost profesora u raznim
projektima, mogunost uenja, natjecanja, izleti, smotre, posebno
uspjeh uenika
Negativne strane: nemaPozitivne strane: rad s mladim ljudima,
utjecaj na razvoj osobnosti, interakcija, mogunost uenja i
nadopunjavanja s uenicima, uspjeh uenika
Negativne strane: stres, mnotvo pravila i propisa, neusklaenost
teorije i prakse, mnogo administracije (papirologija), drutveni
status i financijePozitivne strane: mogunost pouavanja, ueniko
napredovanje i gubitak straha, uitak dolaska na nastavu
Negativne strane: razliiti afiniteti i interes uenika, radne
navike uenika, disciplina
Kompetencije: snalaljivost, brzina, spretnost, struna znanja,
pedagoke, psiholoke i metodiko-didaktike kompetencijeKompetencije:
struno znanje, vjetina prenoenja i objanjavanja gradiva, sposobnost
motiviranja uenika, upravljanja razredom i radom na nastavi,
strpljenje, upravljanje emocijamaKompetencije: ljubav prema poslu,
strpljenje, strunost, zanimljivost, kreativnost
Problemi i potekoe u poslu:Problemi i potekoe u poslu: tehnike
potekoe, nemotiviranost i rastresenost uenika u svezi s optereenjem
u nastavi, nedostatak vremena za pripremu i rad nastavnika,
promjene propisa i dokumentacije, povremene zdravstvene
potekoeProblemi i potekoe u poslu: disciplina, kontinuitet rada,
uenici s manjkom koncentracije koji ometaju ostale, razliita
sposobnost uenja pojedinih uenika i prilagoavanje nastavnika
Nastavne metode i oblici rada: metoda razgovora, pisanja,
itanja, objanjavanja, pripovijedanja, audiovizualna pomagala i
posebno filmNastavne metode i oblici rada: verbalne metode, grupni
rad, rad u paru, frontalni i individualni radNastavne metode i
oblici rada: rad u paru, rad u grupi, individualni rad,
konverzacijske vjebe, rad na tekstu, poticanje rasprave i kritikog
miljenja, audiovizualna sredstva
Ljubav prema poslu: daLjubav prema poslu: da
Ljubav prema poslu: da
Motivacija i interes za posao: ljubav prema poslu, ueniki
uspjehMotivacija i interes za posao: ljubav prema poslu, uenici i
zanimljive teme
Demotivacija: plaa i financijske mogunosti koleDemotivacija:
lijenost i nezainteresiranost uenika, nezanimljive teme, mnogo
administracije
Razlike u poslu nekad i danas: dravna maturaRazlike u poslu
nekad i danas: dostupnost velike koliine informacija uenicima to
donosi vee ope znanje ali i tekoe s koncentracijomRazlike u poslu
nekad i danas:
Neobine i neoekivane situacije: razdvajanje uenika koji su se
potukli, no u zatvoru s uenicom, iznenaenje za roendan, majka
zahvaljuje za voenje uenika na natjecanjeNeobine i neoekivane
situacije: pisanje pisma ueniku na ValentinovoNeobine i neoekivane
situacije:
Ispitanica br. 4 (ejk)Ispitanik br. 5 (lik.umj.)Ispitanik br. 6
(hjk)
Pozitivne strane: raspodjela vremena, manje vremena provedeno na
poslu (dio posla se obavlja kod kue)
Negativne strane: smanjen autoritet nastavnika, disciplina,
drutveni i financijski statusPozitivne strane: prijenos znanja i
odgojna komponenta nastaveNegativne strane: premalo slobode u
nastavnom procesuPozitivne strane: ljubav prema nastavnikom
pozivu
Negativne strane: drutveni status nastavnika, loe stanje u
drutvu i odnos prema profesiji
Kompetencije: marljivost, savjesnost, financijska situiranost,
osobne etike i karakterne kvaliteteKompetencije: pedagoke
kompetencije i umjenost prenoenja znanja sa jedne specijalizirane
razine na osnovno ili srednjokolsku razinuKompetencije: pedagoke
kompetencije, kompetencije iz podruja pouavanja
Problemi i potekoe u poslu: problemi u obrazovnomu sustavu,
disciplina, mali autoritet nastavnika, nunost poputanja djeci i
roditeljimaProblemi i potkoe u poslu: nedostatak didaktikih
sredstava, nedostatna opremljenost uenika i uioniceProblemi i
potekoe u poslu: zahtjevnost rada bez asistenta u sluaju djece s
invaliditetom
Nastavne metode i oblici rada: frontalni rad kao temelj, grupni
rad, rad u parovima kao nuan za pojedine predmete, interaktivnost,
audiovizualna sredstva kao nadogradnja u nastaviNastavne metode i
oblici rada: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, metoda
sokratovskog propitivanjaNastavne metode i oblici rada:
individualni rad, rad u paru, rad u grupama, frontalni rad; metoda
usmenoga izlaganja, metoda razgovora, metoda itanja i rada na
tekstu; neophodan je samostalan rad uenika
Ljubav prema poslu: daLjubav prema poslu: daLjubav prema poslu:
da
Motivacija i interes za posao: ureenost institucija, sigurnost
radnoga mjestaMotivacija i interes za posao: ideja prenoenja znanja
i otkrivanje iznadprosjeno darovitih uenikaMotivacija i interes za
posao: pozitivan odnos uenika prema radu, aktivnost uenika
(redovito pisanje domaih zadaa, znanje na ispitu, sudjelovanje na
priredbama)
Demotivacija: nedisciplina, financije, nestalnost i esto
mijenjanje propisaDemotivacija: nezaintersiranost
Razlike u poslu nekad i danas: komercijalizacija obrazovnoga
sustava, odnos uenika i roditelja prema nastavnikuRazlike u poslu
nekad i danas:
Neobine i neoekivane situacije: neprihvaanje od strane
roditelja, dogodovtine s agresivnim uenikomNeobine i neoekivane
situacije: kardinalne pogreke uenika koji nekritiki pristupaju
sadraju
4. Rasprava
Usporeujui odgovore ispitanika zakljuili smo da ima mnogo
podudarnosti, ali i meusobnih razlika. Kao pozitivne strane
nastavnikoga poziva istiu se dinaminost, rad s uenicima,
angairanost u razliitim aktivnostima i plemenita ideja prenoenja
znanja. Negativne strane kod veine ispitanika vezuju se uz uenike
(nediscipliniranost i nezainteresiranost), kolsku administraciju
(zamrenost i neusklaenost), nedostatak opreme te vlastiti
financijski i drutveni status. Jedna je ispitanica, pak, ustvrdila
kako negativnih strana u poslu nema, pokazujui tako istovremeno i
optimizam i ljubav prema svojemu pozivu.
Svi ispitanici iskazali su vrlo slina miljenja o kompetencijama
koje bi trebao imati uspjean nastavnik. Ove kompetencije moemo
podijeliti na osobne (etinost, snalaljivost, kreativnost,
organizacijske vjetine) i strune (struna znanja steena obrazovanjem
i iskustvo), s posebnim naglaskom na pedagokim kompetencijama.
Jedna ispitanica istaknula je i financijsku situiranost nastavnika
kao nuan preduvjet za njegovu uspjenost u radu.
Problemi i potekoe u radu usko su vezane uz negativne strane
nastavnikoga poziva pa su i odgovori oekivano slini. Premda je
svaki ispitanik govorio o vlastitim iskustvima, veina odgovora moe
se svrstati u kategoriju problema s uenicima i problema s
organizacijom nastave. Zanimljivo je kako je probleme s roditeljima
uenika navela tek jedna ispitanica, dok je druga istaknula
organizacijske potekoe prilikom rada s uenicima s posebnim
potrebama.
Moglo bi se zakljuiti kako se koritene nastavne metode i oblici
rada kod svih ispitanika podudaraju (frontalni rad, grupni rad, rad
u parovima te metode pisanja, itanja, pripovijedanja, rada na
tekstu i dr.), no razlike nalazimo u osobnim preferencijama i
prirodi nastavnoga predmeta. Svi ispitanici navode korisnost
grupnoga rada, interakcije s uenicima a gotovo svi nunost koritenja
audiovizualnih nastavnih sredstava i pomagala. Jedan ispitanik
navodi pak metodu sokratovskog propitivanja pomou koje kod uenika
pokuava razviti kritiko miljenje.
Svi ispitanici slau se u tvrdnji da vole svoj posao.
Motiviranost za nastavniki posao najee dolazi iz ljubavi prema
poslu i osjeaja osobnoga uspjeha, no jedan je ispitanik naveo i
zanimljivost gradiva koje predaje, a jedna ispitanica istakla je
kako je potrebna i financijska motivacija.
Demotiviranost za rad najee izaziva borba s kolskom i obrazovnom
administracijom, to je spomenuto i u nekoliko ranijih odgovora. K
tome, nastavnike ponekad demotiviraju i sami uenici i nezanimljivo
gradivo, a jedan je ispitanik naveo i financijski aspekt posla kao
demotivirajui faktor.
Jedan aspekt nastavnikoga poziva koji najee nije bio naznaen u
pitanjima, ali se protee kroz gotovo sve intervjue je i usporedba
nekadanjega i dananjega naina rada. Ispitanici kao razlike navode
dravnu maturu kao specifinost suvremenoga kolstva, dostupnost
velike koliine informacija uenicima i komercijalizaciju kolskoga
sustava. Ipak, kao to je to naveo jedan od ispitanika, uenici su i
dalje znatieljni, katkad su umorni, propituju svijet oko sebe, ale
se na jedinicu iz testa, vesele se dobroj ocjeni i pohvali,
pregovaraju o ocjenama, zaljubljuju se, ogovaraju, vesele se kad
imaju slobodan sat..., dakle pokazuju karakteristike tipine za
kolsku dob bez obzira o kojemu se vremenu radi.
Iskustva iz nastavne prakse jedan su do najzanimljivijih
aspekata ovoga ispitivanja. Iz njih moemo zakljuiti kako nastavniki
poziv donosi mnogo neoekivanih situacija a nastavnik u njima esto
ovisi o vlastitoj snalaljivosti i sposobnostima improvizacije. Nai
su ispitanici sa svojim uenicima doivjeli no u zatvoru, pisanje
pisma za Valentinovo, susrete s ljubaznim i neljubaznim roditeljima
i mnoge druge situacije. Zakljuujemo kako nastavnik osim dunosti
koje su mu unaprijed propisane esto mora preuzeti ulogu roditelja,
psihologa, pedagoga i diplomata te uspjeno balansirati izmeu
uenika, roditelja i drutva u cjelini nastojei da svi budu
zadovoljni.
5. ZakljuakHipoteza je ovoga rada bila da e odgovori ispitanika
biti relativno slino poradi srodnih podruja u kojima djeluju, to je
i potvreno intervjuima te analizom podataka. Intervju je proveden
radi stjecanja dubljega razumijevanja materije, ali i mogunosti
otvaranja novih tema koje nisu obuhvaene ovim radom, a svakako
upuuju na potrebe suvremenoga kolstva. estero je ispitanika svojim
odgovorima pokazalo da rad s uenicima i prenoenje znanja obogauju i
nastavnike i uenike, pogotovo ako se postigne motiviranost, koja je
kljuna za uope razradu gradiva na nastavi. Preklapanje preferiranih
oblika i metoda rada pretpostavljeno je ve u hipotezi, jer
humanistike su znanosti podobne za injenje nastave interaktivnom,
to svakako pridonosi mogunosti razvijanja kritikoga miljenja.
Usporedbom nekadanjega i dananjega naina rada sudionici su ukazali
na injenicu da se u osnovi subjekti obrazovanja nisu pretjerano
promijenili, ve su socioekonomske prilike to to mijenja nain rada i
sustav obrazovanja. Balans izmeu zahtjeva sustava te uenika i
roditelja nije lako postii, no kao i ljubav prema poslu smatra se
kljunim za kolu kao odgojno-obrazovnu ustanovu u koju uenici s
radou dolaze i u njoj provode vrijeme.6. Literatura:1. Koludrovi,
T., Juki, I., Rei Ergovac (2009). Sagorijevanje na poslu kod
uitelja razredne i predmetne nastave te srednjokolskih nastavnika
u: ivot i kola: asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja,
God. 55, br. 22. Osijek: Filozofski fakultet.
2. Milas, G. (2005). Istraivake metode u psihologiji i drugim
drutvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Mui, V. (2004). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i
obrazovanja. Zagreb: Educa.7. PriloziPrilog br. 1:
Transkripti voenih intervjua
1) Ispitanica br. 1, nastavnica Hrvatskoga jezika u srednjoj
koli (opa gimnazija) intervjuirala Mirna Kui(...)
1. esto se govori da je nastavniki posao teak. Koje su za vas
pozitivne, a koje negativne strane nastavnike profesije? to je ono
to vas motivira, a to vas demotivira u radu?
Mislim da negativnih strana nema. Nastavniki je posao doista
vrlo sloen, pogotovo onaj nastavnika hrvatskoga jezika jer moramo
biti dobro upoznati s gradivom i znati prenijeti jezik, knjievnost
i jezino izraavanje. Takoer uvijek nas angairaju u pripremanju
kolskih priredbi ili ureivanju kolskoga lista tako da doista,
gledajui uope, na posao dosta iscrpljuje, trai angairanost. Da ne
zaboravimo potrebu svakodnevnih priprema za nastavne satove. Ali
mislim da to nisu negativne strane naega posla. Ba naprotiv. Upravo
nam je zbog toga uvijek veselo (, zanimljivo, drugaije. Sve te
aktivnosti odravaju 'kondiciju' nastavnika, trae kreativnost u radu
i cjeloivotno obrazovanje. Uvijek imamo neto novo za nauiti.
Pozitivno je jo i to to je nastavnik uvijek aktivan u smislu da
esto ide s uenicima po natjecanjima, izletima, smotrama tako da
nismo ogranieni samo na uionicu. To je ujedno i ono motivirajue. A
posebno, dakako, motivira ueniki uspjeh. To je najbolji dar
nastavniku. Demotivira jedino plaa koja bi trebala biti vea te
openito financijske mogunosti kole.
2. Koje bi kompetencije trebao posjedovati svaki nastavnik za
uspjean rad u koli, koja znanja i vjetine?
Ma sve mogue kompetencije! Moramo se snalaziti u svakoj moguoj
situaciji, moramo biti brzi i spretni u rjeavanju odreenih
problema. Osim strunih znanja vezana uz predmet koji predajemo
moramo imati i pedagoka, psiholoka i metodiko-didaktika znanja i
vjetine. Bez cijelog tog spektra znanja i vjetina, uope
kompetencija, mi ne moemo. Pod strunim znanjima i kompetencijama
razumijevam ne samo gradivo, podatke, nego i znanja kako se
izraavati, lijepo i interpretativno itati, vjetinu sluanja.
Pedagoke su kompetencije jako vane, rekla bih i najvanije. Moramo
znati sve nae uenike odgajati i od njih napraviti ljude u pravom
smislu rijei kako nauiti ih spoznajama iz naega predmeta tako ih i
osposobiti za lijepo ponaanje, osjeanje, duboko razmiljanje, rad
openito ivot. Moramo biti dobri pedagozi! Moramo znati 'razoruati'
djecu u njihovom bezobrazluku i loem ponaanju kada oni postoje i to
najee razgovorom, postavljanjem i postepenim podizanjem granica
koje ne smiju prijei. Zatim psiholoke kompetencije. Mi nastavnici
za uenike smo vrlo esto povjerljivije osobe od roditelja jer smo
neutralniji, ali i to je jako vano: esto puta im dajemo vie prilika
za sluanje njihovih problema te im pruimo svoju pomo. A vrlo je
vano pridobiti povjerenje od uenika. Kada nastavnik to postigne,
moe od njih napraviti to god hoe, naravno u dobrome smislu.
Spomenula sam i metodiko-didaktike kompetencije. Danas moramo biti
svjesni da frontalni oblik rada vie ba i ne prolazi u nastavi.
Veini djece treba individualni pristup: od onih koji imaju potekoa
do onih darovitijih. A dobrim se pokazuje i grupni rad kojeg sve ee
koristim u svojoj nastavi. Pritom nastavnik treba tono znati to
njime eli postii i dobro ga isplanirati.
3. A koje nastavne metode koristite u nastavi?
Koristim uvijek to vie metoda. Najee metodu razgovora, pisanja,
itanja, metodu rada na tekstu, metodu objanjavanja,
pripovijedanja...ovu zadnju pogotovo kada se radi o lektiri. Danas
uenici sve manje itaju, a nekako moraju proi dravnu maturu. Onda im
za satove lektire najee pripremim Power Point prezentaciju s puno
slika jer ih jako vole i vizualno vrlo dobro pamte pa im
pripovijedam, objanjavam odnose likova. Naravno, njih ukljuim
koliko je god mogue. Treba iz uenika uvijek izvui maksimum. I da,
jo jedna jako dobra metoda koju uenici vole je pustiti im film. To
dananjim uenicima jako odgovara i iz njega puno naue.
4. Spomenuli ste dravnu maturu. Kakva su vaa iskustva s njom? Je
li vam poremetila ili izmijenila nain pouavanja ili vrednovanja
uenika?
Hm...Moja su iskustva openito pozitivna. Svi su moji uenici
postigli dobre rezultate na maturi, odnosno onakve kakve se od
svakoga od njih i oekivalo. Mi kao nastavnici tono znamo kako
svatko od njih funkcira i koliko zna. Matura je definitivno
obiljeila posljednje godine mojega rada jer je potrebno uenike to
bolje pripremiti, s njima proi to vie oglednih primjeraka ispita,
vie vjebati pisanje eseja te ee praviti sistematizacije gradiva.
No, ne mislim da je pritom poremetila ili izmijenila nain mojega
pouavanja. I dalje gradivo prenosim na sline naine kao i prije,
jedino od uenika pojaano traim da rjeavaju radne biljenice. to se
tie vrednovanja uenika, ono je ostalo isto. Pismeno ih ispitujem
nakon svake cjeline u gramatici, a za knjievnost kombiniram pismeno
i usmeno ispitivanje. Ponekad uenici ba piu ispit, slian onome na
maturi jer su tako moji ispiti izgledali i prije no to se uvelo
dravnu maturu, ali mi se primjerenije knjievnosti uvijek inilo
usmeno ispitivanje jer knjievno znanje nisu samo injenice, podaci i
karakteristike razdoblja, ve i doivljajno-spoznajna interpretacija.
Jezino izraavanje ispitujem kolskim zadaama, a lektiru aktivnou
uenika na satu lektire.
4. Kako uspijevate biti objektivni pri ocjenjivanju uenika?
Kod pismenih ispita nema puno problema. Oni su poprilino jasni i
objektivni. Ali usmena ispitivanja su ve neto drugo. Nikada ne
moemo potii stopostotnu objektivnost u ocjenjivanju, ali njoj
definitivno treba teiti. Kada sam tek poela raditi kao nastavnica
trudila sam se prije sata usmenog ispitivanja uvijek si odrediti
kriterije vrednovanja tako da bi ih zapisala u rokovnik ili na neki
papir. Ti su mi kriteriji, odnosno ono to u ocjenjivati, doista
pomagali ostati objektivnom. Danas si ih vie ne zapisujem jer imam
vie iskustva i znam to traiti u kojoj prilici. to si stariji i ima
vie iskustva zapravo i lake ocjenjuje uenike i mislim da postaje
objektivniji. A nekako tijekom godina stvori i vie naina
ispitivanja kojima e biti objektivniji. Primjerice, posljednjih
nekoliko godina za sat lektire odaberem jednoga uenika da bude moj
'asistent' te biljei aktivnost svojih suuenika tako da se postigne
to vea objektivnost, odnosno da uenici budu zadovoljni i da ne kau
mene profesorica ne voli pa mi je opet dala lou ocjenu i slino.
4. Moete li meni, buduoj nastavnici, dati koji savjet kako
odrati disciplinu u razredu?
Disciplina se postie ako se nastavnik dobro postavi na prvome
satu upoznavanja s uenicima. Treba im jasno rei koji su nai
zahtjevi, a koje granice ne smiju prijei. I pri tome treba biti
dosljedan. Kada doe do prve situacije da je netko nemiran ili kri
neko od pravila, treba ga posjetiti na to pravilo i to najbolje da
ga upita A to smo se mi ono dogovorili na prvome satu?. Ne treba
biti popustljiv ili prijei preko neega. Uenici moraju biti svjesni
da se pridravamo onoga to smo na prvome satu rekli. Tako se postie
i vee potovanje uenika prema nama. Jako je dobra metoda i
ignoriranje kada se radi primjerice o sitaciji kada uenik stalno
neto komentira na neodgovaraju nain ili pravi nepodoptine samo da
bi odvratio pozornost svojih suuenika i nastavnika na sebe. Kada
uenici priaju na nastavi dobra je tehnika dolaska do uenika dok
obilazimo razred te skrivenog otrog pogleda prema njemu. Time se
postie da nastava ne bude prekinuta, a da uenik bude upozoren za
svoje ponaanje.
5. Hvala na savjetima. Evo jo posljednje pitanje: Jeste li u
svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u radu s uenicima,
kolegama, roditeljima i moete li je opisati?
Uh, bilo je mnogo takvih situacija u mojih 25 godina rada i to
najvie s uenicima. Od toga da su se uenici jednom tako potukli da
sam ih morala razdvajati, doslovce sam trebala upadati meu njih,
preko situacije da sam na maturalnome putovanju morala cijelu no
probdjeti s uenicom u zatvoru jer je u jednoj panjolskoj trgovini
ukrala majicu, pa sve do iznanaenja od strane uenika da mi za
roendan donesu na sat tortu sa svjeicama. S uenicima nikada ne
znamo to nas sutra eka. to se tie roditelja, jedna od
najneoekivanijih situacija bila je kada mi je majka jednoga uenika
dola zahvaljivati to sam njezinoga sina vodila na natjecanje, a to
je zapravo moj posao.
2) Ispitanica br. 2, nastavnica Hrvatskoga i Engleskoga jezika u
srednjoj koli (opa gimnazija) intervjuirao Dario AbramNastavnika
profesija.a. Koje su po Vaem miljenju pozitivne strane nastavnike
profesije? Smatram da je najvanija pozitivna strana nastavnike
profesije rad s mladim ljudima, iz kojeg proizlaze i druge
pozitivne strane ove profesije. U svakodnevnom radu s uenicima
prenosimo im svoja znanja i iskustva vezano uz predmet koji
pouavamo, ali, to je jo vanije, pratimo ih i utjeemo na njihov
osobni razvoj i razvoj razreda kao grupe. Zapravo je odnos s
uenicima u razredu, promatranje njihovog razvoja kao osoba s
vlastitim miljenjem i stavovima, vlastitim interesima i sklonostima
kao i njihova osobna interakcija s uiteljem po mome miljenju
najljepi dio ove profesije. Nadalje, i mi uitelji uimo od uenika
jednako kao oni od nas, a najljepe je kad zajedno doemo do nekog
zakljuka ili se nadopunjujemo iskustvima vezanima uz neku temu.
Spomenula bih i osjeaj zadovoljstva kad vidite kako vai uenici
napreduju u znanju i razvoju kritikog miljenja. Ukratko, osjeaj da
ste neto nekoga nauili smatram jednim od najboljih iskustava u ovom
poslu.
b. Koje su po Vaem miljenu negativne strane nastavnike
profesije?
Negativna strana nastavnike profesije svakako je stres, kao i
kod svakog posla koji ukljuuje interakciju s velikim brojem ljudi,
to znai i gomilu imbenika koji utjeu na rad uitelja. Nadalje, rad s
mladim ljudima nije lak, koliko god bio ispunjavajui. Usto, mnogo
je imbenika koji izravno utjeu na rad uitelja, mnotvo pravila i
propisa koji katkad ograniavaju rad jer su u neskladu s uvjetima
svakodnevnog rada, mnotvo papirologije koju, uz odravanje nastave,
uitelj mora voditi. Drutveni status i financijski vid profesije
takoer bih ukljuila na ovaj popis.
c. Je li doista isplativo educirati se za nastavnika?
Ako se pod ovim pitanjem misli na financijski vid edukacije, ne
bih mogla odgovoriti sa sigurnou. Studiranje ne traje kratko, a tu
je i stalno dodatno usavravanje koje je obavezno za uitelje. S
obzirom na trenutno stanje u drutvu i omjer uloenog rada i novca s
dobivenim, ne bih rekla da se financijski isplati. Ali, mislim da
rijetko tko postaje uitelj zato jer je to profitabilno. Posao
donosi neke druge dobitke koji nisu financijski mjerljivi, to ne
znai da se ne bi trebalo poraditi i na tom vidu profesije.d. Koliko
edukacija utjee na razvijanje slike o samome sebi?
Mislim da je vrlo vano za svakog nastavnika da radi na sebi i
svom profesionalnom i osobnom razvitku. Osobito je mladim uiteljima
poput mene vano to vie se educirati i traiti savjet iskusnijih
kolega, kao i profesionalno se usavravati u svakoj prilici koja se
prui.
Svatko je uitelj jedinstven, s vlastitim sklopom znanja, stavova
i vjetina i to treba potovati, ali edukacijom stjeemo vie
samopouzdanja i oblikujemo se kao uitelji.
Nastavnike kompetencije. a. Koje kompetencije (znanja i vjetine)
po Vaem miljenju svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u
nastavi?
Mislim da svaki uitelj, uz znanja svojeg podruja poduavanja,
mora posjedovati vjetine prenoenja i objanjavanja gradiva na
pristupan nain, vjetinu prilagoavanja poduavanja uzrastu uenika i
okruenju, sposobnost motiviranja uenika na uenje, uz vjetine
upravljanja razredom i radom na nastavi, to se uvjebava samo radom.
Vrlo vano je imati i mnogo strpljenja i vjetine upravljanja
emocijama, kako svojima, tako i uenika.
b. Jesu li po Vaem miljenu vane pedagoke kompetencije nastavnika
za uspjean rad u nastavi?
Pedagoke kompetencije vane u za nastavu u jednakoj mjeri koliko
i poznavanje podruja predavanja, s obzirom da je nastava prije
svega odgojni, a zatim obrazovni proces.
Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose pedagoke kompetencije
nastavnika?
Pedagoke kompetencije alat su koji uitelju omoguava kontrolu
nastavne situacije i pridonosi boljoj kvaliteti nastave. Dakako,
samo teorijsko poznavanje pedagokih komponenti nedovoljno je da bi
pospjeilo kvalitetu nastavnog procesa.
c. Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose kompetencije
nastavnika iz njegova podruja pouavanja?
Kompetencije nastavnika u njegovom podruju vane su za kvalitetu
nastave jer omoguuju nastavniku da znanja i vjetine i koje
posjeduje na najbolji nain prilagodi kontekstu pouavanja. Vano je,
izmeu ostalog, znati odvojiti vano od nevanoga, predvidjeti
problematina podruja, predstaviti odreena znanja i vjetine na vie
razliitih naina, povezati podruja znanja. Za sve to i mnogo vie
potrebne su kompetencije u vlastitom podruju bavljenja.
d. Je li Vam se promijenilo miljenje o poimanju toga za to je
nastavnik kompetentan onda kada ste zavrili studij i poeli raditi u
koli?
Ne bih rekla da se promijenilo moje miljenje, nego da se
nadopunilo. Jedino radom u nastavi moemo obuhvatiti puninu
nastavnike profesije i potrebnih kompetencija. Mislim da su ideje o
nastavi i nastavniku na zavretku studija uglavnom teoretske, s
obzirom da izostaje iskustvo. Praktian rad na studiju svakako
pridonosi boljoj upuenosti, ali njega je nedovoljno i nije u
potpunosti istovjetan svakodnevnoj nastavnoj situaciji.
Didaktiki aspekti nastave. Koje nastavne metode koristite u
nastavi?
a. Koje oblike rada koristite u nastavi?
Najee koristim verbalne metode te grupni rad i rad u paru, uz
frontalni i individualni.
b. Na koji nain procjenjujete steena znanja i vjetine
uenika?
Pismenim ispitima (testovi i kolske zadae),usmeno, putem grupnih
projekata (plakati, gluma i sl.) te praenjem svakodnevnog
sudjelovanja u nastavi.
c. Koji je po Vama optimalan broj uenika s kojima Vi ne nuno
statistiki moete raditi?
Optimalan broj uenika ovisio bi o uzrastu, ali mislim da bi to
bio broj od 15-20 uenika u razredu. Naravno, uitelj moe raditi, kao
to i radim, i s brojem do 30 uenika.No, uvijek je lake raditi s
manjom grupom uenika.
Prepreke i tekoe u praksi. a. Na koje prepreke i tekoe nailazite
u svome svakodnevnom radu u koli?
Potekoa ima raznih, najee su to tehnike potekoe (oprema koja ne
funkcionira, nedostatak materijala i sl.), nemotiviranost ili
rastresenost uenika (rani jutarnji ili kasni popodnevni sati,
pisanje testa iz nekog drugog predmeta taj dan, preteko ili
nezanimljivo gradivo za uenike), nedostatak vremena za pripremu i
izvoenje isplaniranog (openito nedostatak vremena), este promjene i
nadopune propisa i dokumentacije, povremene zdravstvene potekoe
koje utjeu na izvedbu nastave (bolest, umor).
b. Na koji nain rjeavate navedene prepreke i tekoe?
Tehnike potekoe rjeavam prethodnom pripremom za sluaj da se
dogode, katkad i improvizacijom. Nemotiviranost ili rastresenost
uenika, kao i disciplinske probleme rjeavam prilagoavanjem
aktivnosti, a ako i to ne upali, otvorenim razgovorom s razredom.
Katkad ih treba podsjetiti koje su im obaveze i zato neto ue.
Nedostatak vremena za pripremu i izvoenje rjeavam prilagoavanjem
priprema i nastave, kao i stalnom reorganizacijom vlastitog
slobodnog vremena. Kao mladom profesoru potrebno mi je vie vremena
za neke aktivnosti i pripreme, to znai da slobodno vrijeme katkad
ispata i preklapa se s vremenom kad radim za kolu. Mislim da e s
vremenom i uz vie iskustva biti lake. Administrativne zahtjeve
rjeavam kako nailaze, a zdravstvene potekoe nastojim svladati
koliko mogu. Treba se naviknuti na ritam rada i organizirati ga i
prilagoditi vlastitim mogunostima. Mladim je profesorima vano da se
dokau, to je u redu, ali ne treba precjenjivati vlastite mogunosti
i unitavati zdravlje nautrb rada. Jo sam u procesu uenja po tom
pitanju.
c. Kakav dojam imate o svojim uenicima jesu li se promijenili
otkad ste Vi zavrili osnovnu i srednju kolu, odnosno fakultet?
Ne mislim da su uenici puno drugaiji nego u vrijeme dok sam bila
uenik. U sutini ih mue isti problemi kao i nas dok smo bili uenici,
zanimaju ih sline stvari, slino reagiraju na situacije u koli i
izvan kole. Jedina vea promjena je dostupnost velike koliine
informacija u svakom trenutku te raznih oblika tehnologije i oblika
komunikacije koje nisu bile u tolikoj mjeri rairene u doba mog
kolovanja. Prije svega mislim na pametne telefone, to znai da
uenici imaju pristup internetu i informacijama u svakom trenutku,
te komunikaciju putem drutvenih mrea. U pogledu nastave to znai da
im se katkad teko koncentrirati na neke sadraje, nadalje,
informacije, ini mi se, bre zastarijevaju ili im postaju
nezanimljive. Iako imaju pristup velikoj koliini informacija, ini
mi se da ne znaju uvijek razluiti vane od nevanih te tone od
netonih. Tu je uloga uitelja vrlo bitna. Dananji uenici znaju mnogo
vie nego uenici iste dobi prije deset ili dvadeset godina te ranije
dolaze u doticaj s odreenim sadrajima i temama. Ali neke velike
razlike nema, i dalje su znatieljni, katkad su umorni, propituju
svijet oko sebe, ale se na jedinicu iz testa, vesele se dobroj
ocjeni i pohvali, pregovaraju o ocjeniama, zaljubljuju se,
ogovaraju,vesele se kad imaju slobodan sat...
d. Koliko je teko biti pripravnik u srednjoj koli?
Biti pripravnik ima svakako svojih izazova i prednosti.
Prednosti su brojne, poput mogunosti uenja neposrednim radom,
mogunost boljeg upoznavanja uenika i njihova naina rada na satu
praenjem nastave i sudjelovanjem u nastavi koju vodi mentor.
Nadalje, mislim da je stres manji, osobito za nastavnike poetnike,
ako nisu odmah na poetku baeni u vatru da se sami snalaze, ve uz
pomo mentora postupno svladavaju izazove nastave. Izazovi
pripravnitva svakako su vezani uz mnotvo obaveza, potom stalno
dokazivanje pred razliitim strunjacima i komisijama (s obzirom da
se rad pripravnika prati kroz godinu), jo uvijek nedefiniran status
(poneki uenici, ali i profesori doivljavaju pripravnike kao
studente) i mnotvo administracije, s obzirom na voenje dnevnika
stairanja, pisanja priprema, opservacija i slino.
Motivacija i interes. a. Volite li svoj posao?
Mislim da svaki uitelj voli svoj posao na neki nain, inae si
izabrao neku drugu profesiju.
b. to Vas motivira na rad?
Uenici i zanimljive teme.
c. to Vas demotivira?
Lijenost i nezainteresiranost uenika, nezanimljive teme, previe
administracije.
d. Na koji nain uspijete prevladati mogue promjene raspoloenja
tijekom dana kada valja odrati nekoliko sati nastave zaredom?
Potrebno je mnogo strpljenja, dubokog disanja, treninga
ostajanja mirnim i kad je teko i, prema potrebi, kave. Pomae tu i
adrenalin koji se stvori prije svakog sata,a najvanijim smatram
dobru prethodnu pripremu.
e. Ima li neto posebno u sadraju to Vas zanima dovoljno da taj
interes prenesete u nastavu?
Volim povezivanje tema sa ivotom uenika te s umjetnostima,
osobito filskom i glazbenom, a i uenici vole takve sadraje i
aktovnosti. Takoer mi je drago kad mogu povezati sadraje
knjievnosti s temom koju obraujem i tako spojiti dva predmeta
kojima se bavim.f. I postoji li togod to Vam nije odve drago, ali
ipak na neki nain umijete prevladati tu prepreku
nezainteresiranosti i koji je to nain?
U takvim sluajevima nastojim koristiti zanimljive zadatke i
pristupe nezanimljivoj temi, pokuavam povezati temu sa to vie
primjera iz svakodnevnog ivota, posebice ivota uenika, nastojim
povezati temu s drugim podrujima i zanimljivim temama, katkad pomae
o koritenje medija radi bolje motivacije, kako moje, tako i uenika.
U svakom predmetu postoje zanimljive, ali i manje zanimljive
teme.
Iskustva iz nastavne prakse
a. Jeste li u svojem radu doivjeli neku neoekivanu situaciju u
radu s uenicima, kolegama, roditeljima?
U svakom radu s ljudima mogu se oekivati razliite nepredviene i
neobine situacije. Svakako je to sluaj i u nastavnikoj profesiji.
Iako nemam dug radni sta, mogu navesti niz neobinih situacija.
b. Moete li opisati tu situaciju?
Jedna od situacija koju u uvijek pamtiti dogodila se na poetku
mog pripravnikog staa. Bilo je Valentinovo i uenici su dobivali
pisma koja su raznosili deurni uenici. Na satu smo prisustvovale
moja mentorica i ja i zajedno radile s uenicima. Pratei rad uenika
tijekom prolaska kroz razred primijetila sam da je jedan uenik
rasparao svoje pismo i da je snuden. Upitala sam ga je li dobro, a
suuenica u klupi je odgovorila da je dobio pismo uvredljivog
sadraja. Radilo se o ueniku koji je omiljen u razredu zbog svog
vedrog duha, pa mi je bilo iznenaujue da bi mogao dobiti takvo
pismo. Razmiljala sam to mogu uiniti i otila sam do svojeg stola i
na komadu papira sam na engleskom jeziku, s obzirom da ga poduavam,
napisala ueniku da mislim da ima divan smisao za humor i vedar duh
i da ne dopusti da mu itko pokvari dan i zaeljela mu sretno
Valentinovo. Predala sam mu to pismo i rekla mu da mislim da bi
trebao dobiti lijepo pismo za Valentinovo. Uenik se razvedrio, kao
i uenici koji su ga tjeli i zahvalio mi zagrljajem. Ne znam koliko
sam bila u pravu s profesionalne strane, ali mislim da svaki uitelj
treba prije svega biti ovjek.
c. Je li imalo utjecala na Va odnos prema radu?
Ova situacija mi je pokazala da uitelj nije samo strunjak koji
uenike poduava znanjima. On je i odgajatelj i primjer uenicima. Ako
elimo uenike poduiti toleranciji, suradnitvu i pozitivnom odnoenju
prema drugome, moramo i sami biti primjer.
d. Je li Vam bilo kasnije lake suoavati se sa slinim
situacijama, odnosno djelovati kada do njih doe?
Svako iskustvo pridonosi boljem snalaenju, ali svejedno vas s
vremena na vrijemeneto pozitivno ili negativno iznenadi.
e. Koliko je teko pisati pripreme za svega jedan sat i jesu li
pripreme za nastavni sat praktine?
Pisanje formalnih priprema nije svaki put praktino i katkad je
teko uskladiti formalne zahtjeve priprema s praktinim radom, a uz
to uskladiti s raspoloivim vremenom. Pripreme za sat svakako su
potrebne i lake je referirati se na njih ako se neto nepredvieno
dogodi na satu, pruaju odreenu sigurnost u radu, osobito mladim
profesorima, ali katkad uzimaju previe vremena koje bi se moglo
korisnije utroiti na kreativan rad za nastavu.
f. Koliko Vam je potrebno za napisati jednu pripremu?
Ovisi, od 15 min do sat vremena.
g. Uspijete li uskladiti koliinu gradiva s brojem sati koji su
Vam na raspolaganju tijekom jedne kolske godine?
U teoriji sve izgleda jednostavno, ali nije uvijek tako. esto se
dogaaju situacije koje ne moete predvidjeti i na koje ne moete
utjecati, izgubite sat jer je taj dan blagdan, cijepljenje, izlet,
neko gradivo uenici ne usvoje pa treba vie ponavljanja od
predvienog, morate se usklaivati i s drugim predmetima (npr. zbog
vremenikapisanih provjera) i slino. Vano je u programu isplanirati
i nekoliko sati vika koji vam omoguuju da nadoknadite gradivo u
sluaju kakvih problema. Okvirno je vano pridravati se rasporeda
koliko je to mogue.
3) Ispitanica br. 3, nastavnica Njemakog jezika u srednjoj koli
(klasina gimnazija) intervjuirala Lidija Strika1. Koje su po vaem
miljenju pozitivne, a koje negativne strane nastavnike
profesije?
Pozitivne strane su svakako mogunost pouavanja uenika i
dragocjeni trenuci u kojima vidite kako uenici nemaju strah, kad
uspijevaju usvojiti gradivo, zavole predmet koji predajem te na
nastavu dolaze s gutom. Negativna strana je to svi uenici nemaju
afinitete ni volje prema uenju stranog jezika ili nemaju razvijene
radne navike. Zbog toga i ostalih imbenika poput dobi i broja
uenika odravanje nastave je onda oteano, a time i manje efikasno.
Nekad je postizanje discipline najtei dio nastavnog rada.
2. S kakvim se problemima onda u radu suoavate prilikom
nastave?
Problemi se naravno tiu odravanje discipline i kontinuiteta
rada. Postoje uenici s kojima se lako radi i ali,a da se nastava
pri tom nesmetano odvija. Na drugu stranu, postoje uenici s manjkom
koncentracije koji ometaju ostale uenike pri emu se tijek nastave
remeti. Kada se pojave ovakvi problemi koji se uzastopno ponavljaju
pokuavam to rijeiti na miru s roditeljima. Ne volim povisivati ton
i vikati na uenike jer smatram da to ne gradi autoritet u uenicima
prema meni i stoga u tim situacijama vidim ukljuivanje roditelja
kao adekvatno rjeenje. Nastavnik do neke granice ima utjecaja.
Ipak, kod nekih uenika nikakva potencijalna kazna ili prijetnja na
satu ne funkcionira. U tim sluajevima ukljuujem psihologa ili
ravnatelja.
Isto tako, problem koji se javlja u predavanju stranog jezika je
razliita razina znanja i fluentnosti jezika. Zbog toga se postavlja
pitanje kako konsolidirati ove sa slabijim stupnjem znanja s onima
koji su napredni. Kome se prilagoditi..? Ako se prilagodimo onim
slabijima to je donekle loginije, dosadno je onima koji su
napredni. Upravo zbog toga nastava mi je koncipirana za srednji
stupanj znanja. S tim naprednima uvijek dajem i dodatne zadatke.
Tako da svi odrade isto gradivoUenici na taj nain znaju to oekivati
na ispitu te s ovim principom imam i manje problema s
disciplinom.
3. Koje kompetencije bi po vama nastavnik trebao posjedovati u
radu u nastavi?
Za poetak, nastavnik bi stvarno trebao voljeti svoj posao.
Strpljenje je takoer jako vano, a strunost nezaobilazna. Naime,
uenici shvate vrlo lako tko zna to govori i tko je struan u svom
podruju, a tko mulja (. Vrlo lako osjete neznanje i odraivanje pri
emu gube potovanje i autoritet prema nastavniku, a primijetila sam
da dolazi i do nediscipline. Puno su discipliniraniji kada
nastavnik odrava zanimljivo i kreativno predavanje te dolaze na
nastavu s voljom jer znaju da e neto interesantno uti i nauiti.
4. Koje nastavne metode i oblike rada koristite u nastavi?
Potiem rad u paru, rad u grupi, individualni rad..konverzacijske
vjebe, , rad na tekstu i poticanje rasprave i kritikog miljenja,
pisanje osobnih dojmova, eseja i slino. Uenici vole i Power Point
prezentacije jer je suvremeniji pristup, a vizualnost im pomae da
lake zapamte i usvoje gradivo. Sluanje CD-a i ostalih audio
materijala je takoer korisno zbog sluanje pravilnog izgovora i
razumijevanja konverzacije u realistinim situacijama kada je govor
izvornih govornika ipak neto tee razumijeti
5. I za kraj, kako bi savjetovali budue nastavnike tj. mene
konkretno za to uspjeniji rad u nastavi?
Puno strpljenja u svakom sluaju. Nita nije toliko tragino i
nemogue kako to ponekad izgledaPostaje se bolji s iskustvom. Nema
tog nastavnika koji je fantastian bio prvi dan nastave. Htjeti i
oekivati puno od sebe ako se stvarno voli svoj posao, ali pritom si
i dozvoliti koju pogreku. Nikad neemo biti toliko objektivni da u
svome radu neemo vidjeti mane jer pokoja greka se svakome omakne,
no unato tome treba teiti da budemo to bolji. Treba teiti
objektivnosti kako bi se uenici osjeali ravnopravno i jednako vani
jer smatram da favoriziranjem pojedinih uenika nastavnici gube
svaki autoritet. Znai, ako se jednom ueniku izlazi u susret, treba
tu iznimku uiniti i za ostale. Kad se rade takve iznimke esto puta
ih pitam da li smatraju da tom ueniku treba izii u susret, a nipoto
da se uenicima radi iza lea. Isto tako, biti spreman na
komunikaciju i ne ponaati se superiorno ve slati im osjeaj brige i
suosjeanja jer smo tu prvenstveno zbog njih. I truditi se biti
kreativan, a kreativnost ide kroz ljubav prema onome to
predajete.
4) Ispitanica br. 4, nastavnica Engleskog jezika u osnovnoj koli
intervjuirao Eugen KinkelaNastavnika profesija. Koje su po Vaem
miljenju pozitivne strane nastavnike
profesije? Koje su po Vaem miljenu negativne strane nastavnike
profesije? (...)
Dosad mi se ini da je to bilo jako dobro zanimanje, jer je
satnica manja nego negdje drugdje, to opet ne znai da se radi
manje, nego se dio posla obavlja kod kue. Na taj nain se moglo
dobro kombinirati posao i slobodno vrijeme. Negativnih strana ima
po mom miljenju danas mnogo vie nego nekad, jer su ranije uenici
bili mirniji i disciplinirani, i nastavnik je imao mnogo vei
autoritet. Tako se dogaa da mi je nekad bilo lake funkcionirati u
razredu s 35 uenika nego danas s razredom u kojemu ima 16
uenika.
Tu dolazimo do problema discipline. Mislite li da je danas tee
odravati disciplinu u razredu?
Da, danas nastavnik ima mnogo manje slobode, uenici su mnogo
slobodniji u ponaanju to znai da e svata rei, primijetiti,
komentirati; prije se nisu usuivali... Bio je red, rad i disciplina
(smijeh) i potovanje prema nastavniku, a toga vie nema. Drava i
drutvo se openito mnogo manje brinu o nastavnicima nego ranije, to
se odraava na kvalitetu cijeloga sistema. Imam dojam da smo
preputeni sami sebi.
Nastavnike kompetencije. Koje kompetencije (znanja i vjetine) po
Vaem miljenju svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u
nastavi? Jesu li po Vaem miljenu vane pedagoke kompetencije
nastavnika za uspjean rad u nastavi? Koliko uspjenom radu u nastavi
doprinose pedagoke kompetencije nastavnika? Koliko uspjenom radu u
nastavi doprinose kompetencije nastavnika iz njegova podruja
pouavanja?
Naravno, usporeujui staru gardu i mlae kolege, mogu rei da smo
mi odgojeni tradicionalno, a takvo je bilo i obrazovanje. Mnogo se
uilo i radilo... nastavnik prije sve treba imati neke osobne
kvalitete, ali mora biti i materijalno situiran. Konkretno, danas
su mnoga djeca u boljoj materijalnoj situaciji od svojih
nastavnika, i toga su svjesna, paze na oblaenje i sline stvari te
nastavnika vrlo lako mogu degradirati. Djeca znaju sve o nama
(smijeh).
Nastavnik prije svega mora biti normalan ovjek, da ima odreeni
odgoj i neke osobne etike karakteristike. Ne moe bilo tko biti
nastavnik. Naravno, ima svakakvih ljudi, pa prema tome moe biti i
svakakvih nastavnika. Kroz kolovanje se nastavnik izgradi, svako
uenje mijenja ovjeka, ali mora biti neto i u ovjeku.
Didaktiki aspekti nastave. Koje nastavne metode koristite u
nastavi? Koje oblike rada koristite u nastavi? Na koji nain
procjenjujete steena znanja i vjetine uenika?
Predavala sam engleski vie godina, i u naemu predmetu oblici
rada poput grupnoga rada, rada u parovima i slino nisu novi. Prije
nekoliko godina to se poelo isticati kao suvremeni nain predavanja,
dok smo mi to imali mnogo ranije. To ovisi i o predmetu; engleski
trai interakciju s uenikom i njegovo aktivno sudjelovanje. Ipak,
ini mi se da klasika prevladava. Kreda i ploa, znai frontalni rad,
su po mom miljenju temelj svake nastave, ostalo je nadograivanje.
Potrebno je i nadograivati kako bi se razbila monotonija, pa se
onda kombiniraju audiovizualna sredstva.
Prepreke i tekoe u praksi. Na koje prepreke i tekoe nailazite u
svome svakodnevnom radu u koli? Na koji nain rjeavate navedene
prepreke i tekoe?
Tekoe su prije svega u obrazovnom sistemu. Sad se to pretvorilo
u politiku s jedne strane i biznis s druge, i teko je neto postii i
rjeavati eventualne probleme. Ovisimo najvie sami o sebi i o svojoj
snalaljivosti. Danas nastavnik ima vrlo mali autoritet, roditelji
su prema njemu postavljeni neprijateljski, oekuje se da on poputa
djeci i roditeljima to zna biti veoma teko. Najlake mi je raditi s
mlaim uenicima, dakle do etvrtoga razreda, jer s njima nema
nikakvih problema.
Mogu rei da je praksa potpuno drugaija od onoga to se predaje, i
naalost ima mnogo problema u radu. Jedna od stvari o kojima se ne
pria mnogo je i velik broj razliitih udbenika za isti predmet, i
stalno modificiranje i mijenjanje nastavnoga programa, to od
nastavnika trai da svake godine pie nove pripreme i prilagoava se
novomu nainu rada.
Motivacija i interes. Volite li svoj posao? to Vas motivira na
rad? to Vas demotivira? (...)
Da, volim svoj posao. Ne bih izdrala toliko godina da ga ne
volim. Na primjer, kod mnogih kolegica i kolega koji su pokuavali,
doli bi na praksu i odmah bi znali: ne, to nije za mene. Nakon toga
bi otile raditi negdje drugdje. Valjda to ovjek osjeti, to se sve
ve vidi na praksi. Danas sreem kolegice koje me pitaju to jo tamo
radi?, ude se, njima mnoge stvari u poslu previe smetaju. Uenici
takoer tono znaju kamo ide, kako izgleda, komentiraju, a nekima to
ne pae.
U svakom sluaju, mnogi kau da rade u prosvjeti zbog ljubavi. Ja
mislim da to ba i nije tako; mislim da me motivira i novac. To je
prva stvar. Prije je to znailo sigurnu plau, povlastice; ljudi su
dobivali stanove... prekovremeni sati su se plaali bez problema.
kole su bile opremljene, bilo je puno toga to je normalno da ima,
meutim danas svega toga nema. Naravno da treba ljubavi prema poslu,
ali taj posao treba i platiti. Mislim da se prosvjeta feminizirala
upravo zbog toga to smo slabo plaeni. Mukarci bjee iz te profesije.
Kad sam poela raditi, mukih i enskih kolega bilo je pola-pola. Zbog
toga je bilo lake odravati disciplinu, i sve je bilo lake.
Mislite li da to utjee na disciplinu?Da, utjee, djeca drugaije
gledaju mukarca i enu. Tako je lake i jednostavnije, ne da su samo
ene. Ovako je mnogo tee raditi.
Iskustva iz nastavne prakse: Jeste li u svojem radu doivjeli
neku neoekivanu situaciju u radu s uenicima, kolegama, roditeljima?
Moete li opisati tu situaciju.
Kod svakoga nastavnika toga ima. Evo, starija kolegica je otila
u penziju i ja sam je zamijenila, uskoila u njene razrede.
Roditelji su me iznenadili: ponaali su se prema meni vrlo udno,
neugodno, oni su bili toliko navikli na nju da me nisu prihvaali to
god da uinila. Sad mi je to jasnije roditelji, nastavnici i uenici
se naviknu jedni na druge i imaju otpor prema promjenama. Imali smo
i jednoga problematinoga uenika prije par godina, i on je fiziki
napao jednu moju kolegicu. Napadao je i drugu djecu, imao je no pa
su bjeala pred njim, vritala, skrivala se po Matuljima... Ja s njim
nisam imala problema, ali me je zato mu svaki dan pitao kad bih
dola doma: Jesi preivjela na poslu? Nije te dohvatio? (smijeh)5)
Ispitanik br. 5, nastavnik Likovne umjetnosti u srednjoj koli (opa
gimnazija) intervjuirao Marin JurieviKojesu poVaem miljenju
pozitivne strane nastavnike profesije? Koje su po Vaem miljenu
negativne strane nastavnike profesije?
Pozitivna strana nastavnike profesije svakako je prijenos
znanja. To je oblik socijalizacije buduih generacija koje ne bi
trebale samo prenositi znanje, nego se i ravnati po njemu, to zni
da obrazovanje ima i odgojnu komponentu, a mislim da je to
problematino jer nastavnici zbog odreenih kurikuluma uenicima daju
premalo slobode u nastavnom procesu. Ako bi primjerice uenik doao
nastavniku s idejom o jednoj nastavnoj jedinici, nastavnik bi to
morao odbiti jer mora ostati unutar okvira nastavnog plana i
programa.
Koje kompetencije (znanja i vjetine) po Vaem miljenju svaki
Nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u nastavi? Jesu li po
Vaem miljenu vane pedagoke kompetencije nastavnika za uspjean rad
unastavi? Koliko uspjenomradu u nastavi doprinose pedagoke
kompetencije nastavnika? Koliko uspjenom radu u nastavi doprinose
kompetencije nastavnika iz njegova podruja pouavanja?
Osim pedagokih elemenata koji su naueni ili na fakultetu ili
negdje drugdje, nastavnik mora posjedovati umjenost prenoenja
znanja sa jedne jako specijalizirane razine na jednu osnovno ili
srednjokolsku razinu i tu posebnu ulogu igra interpersonalna
komunikacija. Nastavnik ne bi trebao imati ex catedra stav, nego da
se potie raznovrsnost nastave. Smatram da su pedagoke kompetencije
vrlo vane jer se nastava ne moe provoditi ako nastavnik ne
posjeduje pedagoke kompetencije. Ako netko nije pedagoki
kompetentan ne moe biti nastavnik jer dobar nastavnik mora
obrazovanje prilagoavati mogunostima i potrebama uenika osnovne ili
srednje kole te mora imati odreene kompetencije i iz ostalih
podruja za koja nisu specijalizirani.
Koje nastavne metode koristite u nastavi? Koje oblike rada
koristite nastavi? Na koji nain procjenjujete steenaznanja i
vjetine uenika?U nastavi se nastojim koristiti metodom sokratovskog
propitivanja. To je metoda koju danas prouava i u ponovnu praksu
uvodi Martha Nussbaum. Ta metoda poiva na jednostavnom naelu. Radi
se na iznoenju teze i potom propitivanju teze meu uenicima. Na taj
se nain stjee znanje, ali i kritian stav prema njemu te dovodi do
veeg razumijevanja i snalaenja u svim ivotnim segmentima. Ukoliko
uenik ne reproducira znanje, ali pokazuje kritino miljenje, te
treba pohvaliti, no to ne ide jer se ocjenjuje samo na temelju
reprodukcije znanja.
Na koje prepreke i tekoe nailazite u svome svakodnevnom radu u
koli? Na koji nain rjeavate navedene prepreke i tekoe?
U praksi ponekad ne postoje ni osnovni uvjeti. To je nedostatak
didaktikih sredstava do opremljenosti uenika i uionice. S druge
strane je problematino optereenje uenika udbenicima koje obitelji
same kupuju, to nije u skladu s europskom praksom. Dakle, i
udbenici bi trebali biti besplatni.
Volite li svoj posao? to Vas motivira na rad? to Vas
demotivira?
Volim svoj posao, inae ga ne bih radio. A motivira me, osim
ideje prenoenja znanja, to je s jedne strane egoistino, da otkrivam
meu uenicima one koji nadilaze kapacitet prosjenog obrazovanja. Ono
to me demotivira je neizanteresiranost i dvadesetetirisatizacija
javnog prostora. Jesteli u svojem radu doivjeli neku neoekivanu
situaciju u radus uenicima, kolegama, roditeljima? Moete li opisati
tu situaciju.Svaki dan nailazima na situacije koje odgovaraju ideji
to bi nastava trebala biti. Svaki drutveni dogaaj moe doprinijeti u
raspravi s uenicima i imati didaktiku svrhu. Naalost, mnogi kolege
su izgubili interes za to. Neobina situacija koja mi se dogodila je
kada mi je jedna uenica rekla da u SAD-u vlada sustav koji se
naziva kapitulacija, a pritom nije shvatila da se radi o lapsusu.
To je dokaz da se odreenim pojmovima ne pristupa kritiki nego ih se
buba napamet.6) Ispitanica br. 6, nastavnica Hrvatskog jezika u
osnovnoj koli intervjuirala Dajana BuonjaKoje su po Vaem miljenju
pozitivne, a koje negativne strane nastavnike profesije?
Volim svoj posao iako on, kao i svi ostali poslovi, ima svoje
pozitivne i negativne strane. Veoma rano sam se odluila za
nastavniku profesiju, te sam uspjeno zavrila studij hrvatskoga
jezika i bibliotekarstva na tadanjem Pedagokom fakultetu u Rijeci.
Nikad nisam poalila zbog svog odabira, iako je dananja situacija u
drutvu i sam odnos prema profesiji lo. Smatram da se zanimanje
nastavnika dovoljno ne cijeni, kako od strane roditelja naih
uenika, tako i od ukupnoga drutva. Meutim, to me nikada nije
pokolebalo da svoj posao savjesno izvravam. Kad ujem uenika kako se
ponosno hvali novom knjigom koju je proitao ili znanjem koje je
stekao, osjeam neizmjernu sreu jer znam da sam ga potakla i
zainteresirala za svoj predmet.Koje kompetencije po Vaem miljenju
svaki nastavnik treba posjedovati za uspjean rad u nastavi? Jesu li
po Vaem miljenju vane pedagoke kompetencije?
Kako bi nastava bila uspjena, veoma je bitno da nastavnik
posjeduje i pedagoke kompetencije i kompetencije iz podruja
pouavanja. Bez izjednaenosti strunosti i pedagokog pristupa, tj.
ukoliko nastavnik posjeduje samo jednu od navedenih kompetencija,
kvaliteta nastave nee biti zadovoljavajua. U takvoj situaciji
uenici e imati negativan stav i prema nastavniku i prema samome
predmetu. Koje metode i oblike rada primijenjujete u nastavi?
U radu primjenjujem mnogobrojne nastavne metode i oblike. Budui
da nastavim predmetom Hrvatski jezik moram obuhvatiti 3 nastavna
podruja hrvatski jezik, hrvatsku i svjetsku knjievnost te jezino
izraavanje, moram se voditi naelima unutranje korelacije te u
takvoj ovisnosti ostvariti svrhu i zadau nastavnoga podruja. Uvijek
pokuavam da u centru nastave bude uenik, a ne ja. Uenje i pouavanje
je usmjereno na uenike s tenjom da oni uvijek budu aktivni
sudionici nastave. esto uz individualni rad, koristim i rad u paru
i rad u grupama za vrijeme nastave. Najee metode koje primjenjujem
u radu su metoda usmenog izlaganja, metoda razgovara i metoda
itanja i rada na tekstu. Uz direktno pouavanje fronantalnim radom,
neophodan je samostalan rad uenika.Na koje prepreke i potekoe u
radu nailazite?
Sve ee redovne kole pohaaju djeca s invaliditetom. Takav oblik
rada zaista je teak, jer ukoliko nastavnik nema na raspolaganju
asistenta koji bi djetetu pruao adekvatnu pomo, ne moe se u
jednakoj mjeri posvetiti svim uenicima.to vas motivira, a to
demotivira na rad?
Pozitivan odnos uenika prema radu uvijek me motivira na jo vei
trud prilikom odravanja nastavnoga sata. Njihovi odgovori na moja
pitanja, postavljenje pitanja, redovito pisanje domaih zadaa,
znanje koje se prikazuje na ispitu, sudjelovanje na priredbama, sve
su to vrsti dokazi njihove zainteresiranosti i elje za
znanjem.Jeste li u svojemu radu doivjeli neku neoekivanu situaciju?
Moete li je opisati?
Prolu godinu posjetila me moja biva uenica kako bi se pohvalila
da je upisala studij hrvatskoga jezika. Kao obrazoloenje svojeg
odabira navela je upravo mene i moj nain rada. To me zaista
obradovalo. Drugi je mogui tip intervjua kliniki intervju koji
ukljuuje pruanje, odnosno primanje psiholoke pomoi.
Vidi Prilog br. 1.