-
Pregled poglavlja
1. {to je kultura?
Kulturu ine apstraktne vrijednosti, uvjerenja i percepcije
svijeta koji su temelj ljudskog ponaanja iodraavaju se u ponaanju.
Ti su elementi zajedniki lanovima odreene drutvene zajednice, a
njihovooitovanje stvara ponaanje razumljivo ostalim lanovima toga
drutva. Kulture se ne nasljeuju bioloki,nego se ue, a uenje se
ostvaruje uglavnom posredstvom jezika. Dijelovi kulture
funkcioniraju kaojedinstvena cjelina.
2. Kako se kultura prou^ava?
Antropolozi, poput djece, ue o nekoj kulturi iskustveno i
razgovorima o njoj s onima koji ive ponjezinim pravilima. Naravno,
za to imaju manje vremena, ali je njihov nain uenja sustavniji.
Paljivimpromatranjem i razgovorom s osobama koji su im izvor
informacija (kazivai) i dobro su upueni uvlastitu kulturu,
antropolozi saimlju skup pravila kojima objanjavaju kako se ponaaju
pripadniciodreenog drutva.
3 . Za{to postoje kulture?
Ljudi odravaju kulture kako bi rjeavali probleme ili pitanja
koja su im vana. Da bi se odrala, kulturamora zadovoljiti osnovne
potrebe onih koji ive po njezinim pravilima, mora osigurati
vlastiti kontinuiteti omoguiti uredan ivot pripadnicima odreene
drutvene zajednice. Pritom, kultura mora uspostavitiravnoteu izmeu
vlastitih interesa pojedinaca i potreba drutva u cjelini. Konano,
kultura mora imatisposobnost promjene kako bi se prilagodila novim
okolnostima ili promijenjenoj percepciji postojeihokolnosti.
PRIRODAKULTURE
2. POGLAVLJE
-
Antropologija
Prouavanje ljudskog roda u svimvremenima i na svim mjestima.
Studenti antropologije ne mogu izbjei prouavanja
naizgledbeskrajnog niza ljudskih drutava, svakog sa svojim
jedinstvenimsustavom politike, ekonomije i religije. Usprkos svim
meusobnimrazlikama ta drutva imaju neto zajedniko. Svako je skup
ljudi kojisuradnjom osiguravaju kolektivno preivljavanje i
dobrobit. Da bi touspjelo, ponaanje svakog pojedinca unutar drutva
mora u odreenojmjeri biti predvidljivo, jer su grupni ivot i
suradnja nemogui akopojedinci ne znaju kako su se drugi skloni
ponaati u nekoj situaciji. Usluaju ovjeka, kultura postavlja
granice ponaanja i vodi ga unaprijedzacrtanim putovima.
POJAM KULTURE
Pojam kulture razvili su antropolozi pred kraj 19. stoljea. Prva
zaistajasna i razumljiva bila je definicija sir Edwarda Burnetta
Tylora,britanskog antropologa. Tylor je 1871. definirao kulturu kao
sloenucjelinu koja ukljuuje znanje, uvjerenja, umjetnost, zakon,
udoree,obiaj i svaku drugu sposobnost i navike koje stjee ovjek kao
landrutvene zajednice. Od Tylorova vremena definicije kulture su
semnoile, pa su do poetka 1950-ih sjevernoameriki antropolozi A.
L.Kroeber i Clyde Kluckhohn uspjeli iz literature prikupiti vie od
stotinudefinicija kulture. Novije definicije nastoje jasnije
razluiti stvarnoponaanje od apstraktnih vrijednosti, uvjerenja i
percepcije svijeta kaotemelja toga ponaanja. Reeno na drugi nain,
kultura nije vidljivoponaanje, nego skup zajednikih naela,
vrijednosti i uvjerenja kojimase ljudi slue u interpretaciji
iskustva i razvoju odreenog ponaanja, iu tom se ponaanju
odraavaju.
KARAKTERISTIKE KULTURE
Komparativnim prouavanjem vie razliitih kultura antropolozi su
sesloili oko osnovnih karakteristika zajednikih svim kulturama.
Pomnoprouavanje tih karakteristika pomae nam da shvatimo vanost
samekulture i njezinu funkciju.
Kultura je zajedni^ka
Kako je ve spomenuto, kultura je skup zajednikih ideala,
vrijednostii standarda ponaanja; ona je zajedniki nazivnik koji
djelovanjepojedinaca ini shvatljivim drugim pripadnicima njihova
drutva. Kakodijele istu kulturu, ljudi mogu predvidjeti
najvjerojatnije ponaanjedrugih u odreenim okolnostima te u skladu s
tim reagirati. Kad bi segrupa ljudi, pripadnika razliitih kultura,
zatekla neko vrijeme napustom otoku, inilo bi se da je postala
svojevrsno drutvo. Dijeleizajedniki interes opstanak razvili bi
tehnike zajednikog ivota i
Kultura
Ideali, vrijednosti i uvjerenja kojedijele pripadnici nekog
drutvakako bi interpretirali iskustvo i
razvili ponaanje, a odraavaju seu njihovu ponaanju.
-
rada. Meutim, svaki bi lan grupe, zadrao i nadalje vlastiti
identitet ikulturnu pozadinu i grupa bi se sama od sebe raspala im
bi njeni lanovibili spaeni s otoka. Grupa bi bila samo privremeno
zajednitvo, a nekulturni entitet. Drutvo se moe definirati kao
skupina ljudi koji imajuzajedniku domovinu, u elji za opstankom
ovise jedni o drugima idijele zajedniku kulturu. Oblike njihove
meusobne ovisnosti ine npr.ekonomski sustavi ili njihove obiteljske
veze; osim toga, pripadnikenekog drutva dri zajedno osjeaj
zajednikog identiteta. Odnosi kojidrutvo dre zajedno nazivaju se
drutvenom strukturom.
Kultura i drutvo dva su tijesno vezana pojma, a
antropoloziprouavaju oba. Ni jedna kultura ne moe postojati bez
drutva, kaoto ni drutvo ne moe postojati bez pojedinaca. Obrnuto
gledano, nepostoji ili nije postojalo ni jedno poznato drutvo a da
nije imalo kulturu.Neke druge vrste ivotinja, naprotiv, ostvaruju
drutveno postojanjebez kulture. Mravi i pele, primjerice,
instinktivno surauju na nainkoji jasno pokazuje odreeni stupanj
drutvene organizacije, ali toinstinktivno ponaanje ipak nije
kultura. Stoga drutvo (ali ne ljudskodrutvo) moe postojati bez
kulture, iako kultura ne moe postojatibez drutva. Izraavaju li
ivotinje, koje nisu ljudska bia, kulturnoponaanje, pitanje je kojim
emo se ubrzo pozabaviti.
Iako je kultura zajednika lanovima nekog drutva, treba
naglasitida to ne znai njezinu uniformnost. Naime, ni jedan
pripadnik nekogdrutva ne tumai svoju kulturu potpuno jednako kao
netko drugi.Osim takvih individualnih varijacija, unutar kulture se
neizostavnopojavljuju i neke druge varijacije. Recimo, u svakom
ljudskom drutvupostoje odreene razlike izmeu uloga mukaraca i ena.
One proizlazeiz injenice da ene raaju a mukarci ne, te da postoje
oigledne razlikeizmeu muke i enske anatomije i fiziologije. Svaka
kultura dajeznaenje tim razlikama tumaei ih i odreujui kako se
prema njimaodnositi. Nadalje, svaka kultura odreuje kako se te
dvije vrste ljuditrebaju odnositi jedna prema drugoj i prema
svijetu oko sebe. Buduida to svaka kultura ini na sebi svojstven
nain, goleme razlike se javljajuod jednog do drugog drutva. U
engleskom jeziku, govorei o spolovimau kulturolokom smislu te u
smislu znaenja koje kultura pripisujebiolokim razlikama izmeu
spolova, antropolozi koriste izraz rod.Dakle, iako je neiji spol
odreen bioloki, spolni je identitet kulturnokonstruiran.
Izmeu spolova, znai, postoji znaajna bioloka i
kulturnadistinkcija. Kulturne razlike meu spolovima stare su
vjerojatno kolikoi ljudska kultura oko 2,5 milijuna godina a
proistekle su iz biolokihrazlika izmeu prvih mukaraca i ena. Nekad
davno, mukarci bijahuotprilike dva puta vei od ena, kao to su i
danas mujaci vei odenki meu vrstama poput gorila, orangutana i
babuna, a svi su onibliski srodnici ovjeka. Kako su se ljudska bia
razvijala, bioloke razlikeizmeu dva spola radikalno su se smanjile.
Stoga, osim razlika izravnovezanih za reprodukciju, svaka nekad
postojea bioloka osnova zarazliite uloge spolova (gender) uglavnom
je nestala.
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 35
Dru{tvo
Grupa ljudi koji imaju zajednikudomovinu, meusobno su ovisni
idijele zajedniku kulturu.
Dru{tvena struktura
Odnosi grupa unutar nekogdrutva koji ga dre zajedno.
Spol u kulturolo{kom
smislu
Odreenja i znaenja kojekulture pripisuju biolokimrazlikama meu
spolovima.
-
36 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
Kulture su ipak zadrale diferencijaciju u ulogama spolova sve
dodanas, s tim da su one u nekim drutvima mnogo vee nego u
drugima.Zaudo, kulturno odreene razlike meu spolovima bile su
krajem 19.i poetkom 20. stoljea u zapadnim drutvima (europskim i
europskogpodrijetla), u kojima se od ena oekivala slijepa
podinjenost mukomautoritetu, mnogo ekstremnije nego u veine
povijesno poznatihskupljakih zajednica iji je nain ivota, usprkos
promjenama, slinijiivotu predaka zapadnjaka iz kasnog kamenog doba.
U skupljakimzajednicama odnosi izmeu mukaraca i ena razmjerno su
izjednaeni,pa ako oba spola i nisu obino ispunjavala jednake
zadatke, tako ureeniodnosi naginju fleksibilnosti. Drugim rijeima,
danas postojee razlikeu ponaanju mukaraca i ena u Sjevernoj Americi
i zapadnim drutvimauope nisu, kako mnogi vjeruju, ukorijenjene u
ljudskoj biologiji.Naprotiv, ini se da su takvima postale tek
tijekom novije povijesti.
Osim kulturnih varijacija vezanih za spol, javljaju se i
kulturnevarijacije vezane uz dob. Ni u jednom se drutvu od djece ne
oekujeda se ponaaju kao odrasli, a vrijedi i obrnuto. Nadalje, u
drutvimapostoje varijacije izmeu podgrupa. To mogu biti radne
grupe, u kojimapostoji sloena podjela rada, drutvene klase u
stratificiranom drutvu,ili pak etnike grupe u nekim drugim
drutvima. Postoje li u drutvutakve grupe, od kojih svaka
funkcionira prema svojim distinktivnimstandardima ponaanja ali uz
istodobno postojanje nekih zajednikihstandarda, govorimo o
supkulturama (potkulturama). Treba naglasiti daizraz supkultura
nema konotaciju nieg statusa u odnosu na izraz kulturno.
Jedan od primjera supkulture u Sjedinjenim Dravama
predstavljajuAmii.1 Stari (kranski) red Amia potjee iz Austrije i
Moravije u dobareformacije; danas lanovi tog reda broje oko 60 000
pripadnika i iveuglavnom u Pennsylvaniji, Ohiou i Indiani. To je
miroljubiv,zemljoradniki narod iji je ivot usredotoen na vjerska
uvjerenja. Onizagovaraju jednostavnost, teak rad i visoki stupanj
susjedske suradnje.Amii se odijevaju izrazito jednostavno, a jo i
danas za prijevoz ipoljodjeljstvo koriste konje. S onima koji im ne
pripadaju, Amiiizbjegavaju mijeanje.
Cilj amikog obrazovanja je ovladavanje itanjem, pisanjem
iaritmetikom te usaivanje amikih vrijednosti. Odbijaju ono to
smatrajusvjetskim znanjem i ideju da kole stvaraju za dravu dobre
graane.Amii zahtijevaju da njihova djeca pohaaju kole blizu domova
te dase uitelji zalau za amike vrijednosti. Nekonformizam prema
mnogimstandardima ire kulture uzrokom je mnogih sukoba s dravnim
vlastimai nepotivanja zakonskih i osobnih normi. Amii su se oduprli
svimpokuajima da se njihovu djecu prisili na pohaanje regularnih
javnihkola. Neki su kompromisi ipak bili potrebni pa je nakon
osnovne koleuvedena obuka za zanimanje kako bi se ispunili zahtjevi
drave. Amiisu uspjeli postii kontrolu nad svojim kolama i zadrati
svoj nainivota, ali su postali zaokruena, defenzivna kultura,
nepovjerljiva premairoj kulturi oko njih vie nego ikada.
U svim ljudskim drutvima, djejaigra slui svjesno ili
nesvjesno,
uenju uloga spolova.
1Hostetler, J. & Huntington, G. (1971). Children in Amish
society. New York: Holt,Rinehart and Winston.
supkultura
Specifian niz pravila i obrazacaponaanja kojih se pridrava
ua
skupina u drutvu.
Amii su usred industrijaliziraneSjeverne Amerike zadrali
poljoprivredni nain ivota.Osnivajui vlastite kole kako bi u
svoju djecu usadili amikevrijednosti, zabranjujui
industrijska vozila i opremu, aodijevajui se izrazito
jednostavno, Amii iskazuju svojosobiti identitet.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 37
Iskustvo Amia primjer je kakav moe biti odnos prema supkulturi
kojafunkcionira unutar ire kulture. Tako razliiti, Amii
zapravooivotvoruju mnoge vrijednosti koje graani Sjedinjenih Drava
potujuna apstraktan nain: tedljivost, teak rad, nezavisnost,
zatvorenobiteljski ivot. Za stupanj tolerancije kojom se prema
njima odnosedjelomino je zasluna injenica to su Amii bijelci i
Europljani. Bijelci,koji su doli kao osvajai i prozvali Indijance
divljacima, odnosili suse prema amerikim indijanskim supkulturama
drukije. Za otprilike500 godina, Europljani i njihovi potomci na
prostoru dananjihSjedinjenih Drava, u pravilu su prihvatili
miljenje da su indijanskekulture osuene na propast; no, one su jo
uvijek jako prisutne, iako upromijenjenom obliku.
U Sjedinjenim Dravama, kao i drugimindustrijaliziranim zemljama,
ima nekoliko vieili manje odvojenih supkultura. Oni koji ive
premastandardima neke odreene supkulture odravajunajvre odnose
jedni s drugima i tako neprestanostjeu uvjerenje da su jedino
njihove percepcijesvijeta ispravne i uzimaju kao samo po
sebirazumljivo da je cijela kultura onakva kakvom jeoni vide.
Posljedica je da pripadnici jednesupkulturne grupe esto nailaze na
tekoe urazumijevanju potreba i aspiracija drugih takvihgrupa. Zbog
toga su antropolozi, zahvaljujuisvojem osobitom poimanju kulturnih
razlika, estoposrednici u situacijama u kojima treba
ostvaritisuradnju izmeu pripadnika razliitih
kulturnihtradicija.Takav primjer prua George S. Esber mlai, koji
jejo kao student antropologije, s arhitektima i grupomApaa radio na
izradi projekta nove zajednice zaApae.* Iako su arhitekti poeli
raditi svjesnipostojanja meukulturnih razlike u nainu
koritenjaprostora, nisu znali kako da od Indijanaca dobijupotrebne
informacije. Apai, pak, sa svoje strane,nisu imali jasnu predodbu o
svojim potrebama jersu one bile temeljene na nesvjesnim
uzorcimaponaanja. tovie, pomisao da bi se uzorciponaanja mogli
iskazivati nesvjesno bila im jestrana.Esberov je zadatak bio
nagovoriti arhitekte da oteuplaniranje kako bi on radom na terenu
uspio prikupitii potom pregledati pisane biljeke, odnosno podatkeiz
kojih su se mogle izvesti stambene potrebe Apaa.Istodobno, trebao
je stiati uznemirenost Apaa zbog
doljaka koji je meu njih doao prikupiti podatkeo neemu tako
osobnom kao to je njihovsvakodnevni ivot. Ispunivi te zadatke,
Esber jeustanovio i uspjeno prenio arhitektima obiljejaapakog
ivota, to je bilo veoma znaajno zastambeni projekt zajednice. Osim
toga, Apai suna temelju njegovih podataka postali svjesni
svojihjedinstvenih potreba.Zahvaljujui Esberovu radu, Apai su se
1981.godine mogli useliti u kue sagraene uz vlastitosudjelovanje
prema vlastitim specifinim potrebama.Izmeu ostalog, vodilo se rauna
i o postupnomuklapanju Indijanaca u drutvenu situaciju, a da toba
ne bude skok u sredinu nove situacije. Apakiobiaji zahtijevaju da
svi imaju pregled jedni naddrugima, tako da se s udaljenosti moe
procijenitiponaanje drugih i ponaati u skladu s tim. Tozahtijeva
prostrani, otvoreni ivotni prostor. Zatim,domaini moraju biti u
mogunosti ponuditi gostimahranu kao uvod u daljnju socijalnu
interakciju. Znai,prostori za kuhanje i blagovanje nisu mogli
bitiodvojeni od prostora za dnevni boravak. Nadalje,nije bilo mogue
postaviti standardnu graanskuenglesku kuhinju jer potreba za
pripremom velikihkoliina hrane zahtijeva velike zdjele i tave za
kojeopet trebaju izuzetno veliki sudoperi i ormari. Vodeirauna o
svemu tome, nove su kue bile izgraeneu skladu s dugotrajnom
tradicijom Indijanaca.
*Vidi Esber, G. (1987). Designing Apache houses withApaches. U:
R.M. Wulff & S.J. Fiske (Ur.), Anthropologicalpraxis:
Translating knowledge into action. Boulder, CO:Westview.
Nove ku}e za Apa{eANTROPOLOGIJAP R I M I J E N J E N A
-
38 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
Dosadanje razmatranje podrazumijeva injenicu da se
supkulturemogu razviti na razliite naine. S jedne strane, amika se
supkulturapojavila kao rezultat naina na koji su ti ljudi
komunicirali i meusobnodjelovali slijedei zajednike ciljeve unutar
ireg drutva. S druge strane,ameriko-indijanske supkulture rezultat
su neko samostalnih kulturakoje su silom stavljene pod kontrolu
Sjedinjenih Drava. Iako su sveindijanske kulture zbog toga doivjele
promjenu, mnoge od njih i nadaljesu toliko razliite od
europsko-amerike kulture da je teko odluitinisu li one ipak ostale
zasebne kulture nasuprot supkulturama. U tomsmislu kultura i
supkultura predstavljaju vrhove kontinuuma, bez jasnecrte
razgranienja u sivom podruju izmeu njih.
Ovim je naeto pitanje tzv. pluralistikih drutava u kojima
jeosobito izraena kulturna raznolikost uz postojanje svega nekoliko
(akoih uope ima) zajednikih standarda. Pluralistika drutva zapravo
sumultikulturna i nisu mogla postojati prije nego su se pojavile
prvepolitiki centralizirane drave pred 5 000 godina. Pojavom
drave,postalo je mogue politiki ujediniti dvije ili vie dotad
nezavisnihdrutvenih zajednica od kojih je svaka imala vlastitu
kulturu. Nastao jesocijalni entitet s viim ureenjem koje nadilazi
teorijsku pretpostavkujedna kultura jedno drutvo. Danas u svijetu
uobiajena pluralistikadrutva (slika 2.1) obiljeava osobiti problem:
grupe unutar njih, zbogvisokog stupnja kulturne razliitosti,
djeluju u osnovi po razliitimpravilima, to stvara tekoe jer
drutveni ivot zahtijeva predvidljivoponaanje. U multikulturnom
drutvu lanovima bilo koje podgrupemoe biti teko shvatiti razliite
standarde prema kojima djeluju onidrugi. U najblaem sluaju, tako
nastaju velikim nesporazumi, kao topokazuje sljedei dogaaj
objavljen u asopisu Wall Street Journal (13.svibnja, 1983.):
Salt Lake City Policija je to nazvala meukulturnim
nesporazumom.Kada se pojavio ovjek da na oglas kupi etlandskog
ponija, vlasnikje pitao to namjerava uiniti sa ivotinjom.Za
sinovljev roendan, odgovorio je kupac i prodaja je
bilazakljuena.Kupac je potom toljagom usmrtio ponija, ubacio u
kamionet i otiao.Uasnuti je prodava pozvao policiju, koja je ula u
trag kupcu. Unjegovoj kui zatekli su roendansko slavlje. Poni se,
pripremljen,pekao prema njihovu obiaju.Mi konje ne jaemo, mi ih
jedemo, objasnio je kupac, nedavniuseljenik iz Tonge.
U pluralistikom drutvu lanovi jedne podgrupe s tekoom
shvaajustandarde prema kojima se vladaju lanovi druge podgrupe.
Naalost,ta tekoa ponekad preraste u mnogo vie od pukog
nerazumijevanja,a posljedica moe biti nasilje i krvoprolie. Mogue
je navesti mnogotakvih sluajeva, ali mi emo kasnije, u 16.
poglavlju, detaljnije govoritio Gvatemali, gdje je vlada,
nepovjerljiva prema indijanskoj populaciji,uvela vladavinu
terora.
Pluralisti^ka dru{tva
Drutva s raznovrsnim kulturnimmodelima.
Tekoe proistekle iz pokuaja dapluralistika drutva uspiju
ilustrira ponovna tragedija Bosne.Dugu tradiciju mirnog
suivotarazliitih naroda ovdje su satrle
nacionalistike strasti.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 39
U svakoj kulturi postoje osobe koje su zbogsvojeg osebujnog
ponaanja prozvane ekscen-trinima, ludima ili udnima. Na takve
osobeveina pripadnika njihove drutvene zajednice gledas
neodobravanjem, a ako njihovo ponaanje ode upretjeranost, prije ili
kasnije bivaju iskljuene izgrupnih aktivnosti. Iskljuivanje slui
kako bi seponaanje oznaeno kao devijantno zadralo izvangrupe. No,
ono to se smatra devijantnim u jednomdrutvu ne mora biti takvo u
drugom. Primjerice, umnogim zajednicama amerikih Indijanaca
pojedin-cima je doputeno da preuzmu ulogu koja se inaepripisuje
osobama suprotnog spola. Tako se mukaracmoe odijevati kao ena i
baviti aktivnostima koje sekonvencionalno smatraju enskima;
obrnuto, enemogu stei popularnost u aktivnostima uobiajenimaza muku
domenu. Ustvari, mogue je razlikovatietiri kulturno razliita spolna
identiteta: mukarce,feminizirane mukarce, ene i maskulinizirane
ene.Maskulinizirane ene i feminizirani mukarci ne samoda su
prihvaeni nego su i visoko cijenjeni.
Zbog tendencije da se osobe koje dijele istukulturu i imaju
zajednike fizike karakteristike eneunutar svoje drutvene zajednice,
neki ljudi pogreno vjeruju u izravnuvezu izmeu kulture i rase.
Takva pretpostavka podrazumijeva dvaproblema jedan je da se ljudske
vrste ne mogu dijeliti na biolokerase. Razlog tomu je da se fizika
obiljeja ovjeka uzajamno ne mijenjaju(ne ko-variraju); odatle e
klasifikacija temeljena na razliitoj boji koe,primjerice, biti
potpuno razliita od one temeljene na nekoj drugojkarakteristici.
Drugi problem je da su tzv. rasne karakteristike rezultatbioloke
prilagodbe na klimu i ne znae nikakve razlike u inteligencijiili
kulturnoj superiornosti. Neki su ameriki crnci tvrdili da imaju
viezajednikog s crnim Afrikancima nego s bijelim
Sjevernoamerikancima.Ipak, kad bi nekim sluajem morali odjednom
ivjeti u tradicionalnomBantu drutvu, otkrili bi da zbog nedostatka
kulturnog znanja ne mogubiti uspjeni pripadnici njihove grupe.
Kultura koju dijele saSjevernoamerikancima znaajnija je nego fizika
obiljeja koja dijele safrikim crncima.
Kultura se u^i
Svaka se kultura ui, a ne nasljeuje bioloki. Stoga antropolog
RalphLinton o kulturi govori kao o drutvenom naslijeu
ovjeanstva.Ljudi svoju kulturu ue odrastajui s njom, a proces kojim
se kulturaprenosi s jednog narataja na drugi naziva se
enkulturacijom.
Slika 2.1Ovdje su prikazane neke etnike skupine RuskeFederacije.
Suprotno rairenom uvjerenju,etniki sukobi nakon pada Sovjetskog
Savezanisu izbili zbog navodno konfliktne prirodeetnike pripadnosti
nego zbog Staljinove politikenaglaavanja etninosti uz istodobno
suzbijanjenjezina izraavanja i prisilnog premjetanjapopulacijskih
skupina iz njihovih domovina nanove lokacije.
Enkulturacija
Prijenos kulture iz jednog u druginarataj.
-
40 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
Veina ivotinja pije i jede kad god osjete potrebu. ovjek,meutim,
uglavnom jede i pije u za to kulturno propisana vremena iosjea glad
kako se ona primiu. Vremena odreena za jelo razlikuju seod kulture
do kulture, a takoer i to to i kako se jede. Da bude josloenije,
hrana obino predstavlja vie od pukog zadovoljavanjaprehrambenih
potreba. U ritualnim i religijskim aktivnostima, hranauspostavlja
odnose davanja i uzimanja, odnose suradnje, zajednitva iemocionalne
spone koja je univerzalna.2
Enkulturacijom osoba ui drutveno prihvatljiv nainzadovoljavanja
bioloki odreenih potreba. Treba razlikovati potrebekoje nisu nauene
i nauene naine kojima se zadovoljavaju potrebe.Tako e se
sjevernoameriko uvjerenje o udobnom nainu spavanjauvelike
razlikovati od japanskog. Bioloke su potrebe ovjekapodjednake kao i
u ivotinja: osim hrane i spavanja, one ukljuujusklonite, drutvo,
samoobranu i spolno zadovoljenje. Svaka kulturaodreuje pristup tim
potrebama na svoj nain.
Nije svako naueno ponaanje kulturno. Golub moe nauitilukavtine,
ali je njegovo ponaanje refleksno, rezultat
kondicioniranjaponavljanom vjebom, a ne proizvod enkulturacije.
Veina sisavaca,moda i svi, iskazuje u odreenoj mjeri naueno
ponaanje. tovie, unekoliko vrsta sisavaca moe se govoriti o
postojanju kulture utolikoto lokalne populacije imaju zajednike
uzorke ponaanja koje, poputovjeka, svaka generacija naui od
prethodne i koji se razlikuju odjedne populacije do druge.
Elizabeth Marshall Thomas opisala jeposeban oblik ponaanja lavova
pustinje Kalahari u junoj Africi, kojeje svaka generacija lavova
prenosila na sljedeu, a reguliralo jeinterakciju s domorocima.3
Pokazala je, takoer, kako se kulturapromijenila tijekom proteklih
30 godina kao reakcija na nove okolnosti.
Primjeri kulturnog ponaanja osobito su dobro vidljivi
meuivotinjskim primatima. impanza e, na primjer, uzeti granicu,
oistitije od lia i izgladiti kako bi oblikovala orue kojim e izvui
termite iznjihova stanita. Izrada takvog orua koju mladunad ui od
starijihnedvojbeno je oblik kulturnog ponaanja za koje se neko
mislilo dapripada iskljuivo ovjeku. U Japanu, makaki majmuni, koji
su uoiliprednost ispiranja slatkih krumpira prije nego se jedu,
prenijeli su tajobiaj na sljedeu generaciju. Tako se to nastavlja;
zanimljivo je da seunutar bilo koje vrste primata kultura jedne
esto razlikuje od kulturedruge populacije, ba kao to je to i u
ljudi. Povrh toga, otkrili smo daprimati openito, a osobito
majmuni, u zatoenitvu ili u divljini,posjeduju gotovo ljudsku
inteligenciju, ukljuujui glasanje saznaenjem, bogato znanje o
ciljevima i nakanama drugih, sposobnosttaktike obmane i sposobnost
koritenja simbola u komunikaciji sljudima i meusobno.4
2Carolius, J. (1996). Food for thought. Pennsylvania Gazzette,
95 (3), 16.3Thomas, E. M. (1994). The tribe of the tiger (str.
109186). New York: Simon and Schuster.4Reynolds, V. (1994).
Primates in the field, primates in the lab. Anthropology Today, 10
(2) 4.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 41
S obzirom na stupanj bioloke slinosti izmeu majmuna i ovjeka(o
emu se raspravlja u 3. poglavlju) ne bi trebalo iznenaditi otkrie
danam nalikuju i na druge naine. Kako god gledano, razlike
izmeumajmuna i ovjeka su u stupnju, a ne u vrsti (iako i stupanj
ini razliku).Ta je spoznaja mnoge okirala jer je oprena uvjerenju
duboko usaenomu zapadne kulture, a odnosi se na pretpostavljeni
duboki i nepremostivijaz izmeu ljudi i ivotinja. Nije je bilo lako
prihvatiti i ustvari jouvijek nismo potpuno prihvatili njezine
moralne implikacije sudeiprema nainu na koji se odnosimo prema
primatima u istraivakimlaboratorijima.
Kultura se temelji na simbolima
Kada je antropolog Leslie White zamijetio da je koritenje
simbolapoetak cjelokupnog ljudskog ponaanja, izrazio je miljenje s
kojim suse sloili svi antropolozi. Umjetnost, religija i novac
ukljuuju simbole.Svi znamo koliko ara i odanosti moe religija
potaknuti u vjerniku.Kranski kri, islamski polumjesec, idovska
Davidova zvijezda ili bilokoji predmet oboavanja podsjea na
stoljetne borbe i progone ilipredstavlja cijelu filozofiju ili
vjeru. Najvaniji simboliki aspekt kulturejest jezik zamjena
predmeta rijeima.
Jezikom ovjek moe prenositi kulturu s jedne generacije na
drugu.Osobito jezik omoguuje uenje na temelju kumulativnog
zajednikogiskustva. Bez jezika ne bi drugi mogli saznavati o
dogaajima u kojimanisu sudjelovali. O znaajnom odnosu izmeu jezika
i kulture potankoemo govoriti u 4. poglavlju.
Kultura je integrirana
Za potrebe usporedbe i analize obiavaju antropolozi podijeliti
kulturuu mnogo naizgled odvojenih dijelova, iako su takve podjele
proizvoljne.Antropolog koji ispituje jedan aspekt neke kulture
uvijek nalazipotrebnim ispitati i druge. Ta tendencija da svi
aspekti kulturefunkcioniraju kao uzajamno povezana cjelina naziva
se integracija.
Integracija ekonomskih, politikih i socijalnih vidova neke
kulturemoe se ilustrirati primjerom Kapauku Papuanaca, gorskog
narodazapadne Nove Gvineje koji je 1955. prouavao
sjevernoamerikiantropolog Leopold Pospisil.5 Privreda Kapauku
Papuanaca zasniva sena uzgoju biljaka, uz uzgoj svinja, lov i
ribolov. Iako uzgoj biljaka iniglavninu prehrane, mukarci postiu
politiku mo i poloaje u strukturivlasti na osnovi uzgoja
svinja.
Za Kapaukance uzgoj svinja je sloen posao. Uzgajanje
velikogbroja svinja oito zahtijeva mnogo hrane da bi se prehranile.
Ona se
5Pospisil, L. (1963). The Kapauku Papuans of west New Guinea.
New York: Holt, Rinehartand Winston.
Integracija
Tendencija da svi aspekti nekekulture funkcioniraju kaouzajamno
povezana cjelina.
-
42 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
sastoji uglavnom od slatkog krumpira koji se uzgaja u vrtovima.
Kapaukukultura odreuje neke osnovne vrtlarske aktivnosti kao enski
posao.Osim toga, ene brinu i o svinjama. Dakle, da bi se uzgojilo
mnogosvinja, mukarac mora imati mnogo ena u domainstvu. On to
postieenidbom. U Kapauku drutvu, mnogoenstvo (poliginija) ne samo
daje doputeno nego i veoma poeljno. Za svaku enu kao
nevjestumukarac mora platiti, a to moe biti mnogo. Zatim, enama
trebanadoknaditi njihovu brigu oko svinja. Jednostavno reeno, treba
imatisvinje, kao mjeru bogatstva, da bi se imalo ene koje su
neophodneprvenstveno zbog uzgoja svinja. Jasno je da to zahtijeva
znatnopoduzetnitvo, pa ta sposobnost stvara voe u Kapauku
drutvu.
Meuodnos razliitih dijelova Kapauku kulture jo je sloeniji
odtoga. Na primjer, stanje koje pridonosi mnogoenstvu jest viak
odraslihena. U sluaju Kapauka, ratovanje je lokalno (endemsko) i
smatra seneizbjenim zlom. Po njihovim pravilima ratovanja, mukarce
se ubija,ali ene ne. Takav sustav stvara odreenu neravnoteu meu
spolovimakoja olakava poliginiju. Poliginija najbolje funkcionira
kada ene dolazeivjeti u muevljevo selo a ne obrnuto, pa je to sluaj
i s Kapaukancima.Dakle, mukarci u selu krvni su srodnici jedan
drugome. Prema tome,izrazita patrilinearnost (naslijee preko
mukaraca) Kapauku kulturenije neoekivana.
Ovim primjerima nikako nisu iscrpljeni meuodnosi utvreni
ukulturi Kapauka. Na primjer, patrilinearnost i endemsko ratovanje
istiudominaciju mukaraca. Stoga nije udno da vodee pozicije u
Kapaukudrutvu dre iskljuivo mukarci, koji prisvajaju proizvode
enskog rada
Leslie A. White (19001975)
Leslie White, vodei teoretiar sjever-noamerike antropologije,
smatrao jeda se kultura sastoji od tri osnovnekomponente, a nazvao
ih je tehnoeko-nomskom, socijalnom i ideolokom.Tehnoekonomski
aspekt kultureWhite je definirao kao nain na kojise pripadnici neke
kulture bave svojomokolinom, a taj nain zatim odreujesocijalne i
ideoloke aspekte kulture.
Iako je priznavao vanostsimbola, White je smatrao da
jeobuzdavanje energije, najznaajnijifaktor kulturnog razvoja.
Odatle u njegovukulturolokom pristupu kultura (u ovom
sluajutehnologija) odreuje kulturu, a izvankulturnifenomeni
smatraju se beznaajnima. U Evolutionof Culture (1959) White je
iznio svoj temeljni
zakon evolucije, a taj je da se kulturarazvija razmjerno
energiji utroenoj nasvakog pojedinca odnosno poveanjuefikasnosti
kojom se ta energija stavljau pogon. Drugim rijeima, kultura
serazvija kao izravna reakcija natehnoloki napredak.
Problem u Whiteovoj postavcipredstavlja njegovo
izjednaavanjeevolucije i progresa, jer je progreskoncept koji su u
18. stoljeu izmisliliEuropljani (i Amerikanci europskogpodrijetla)
kako bi racionalizirali
transformaciju koju su njihova drutva doivjela srazvojem
industrijske revolucije. Stoga su njegoveteorije bile kulturno
ograniene. Ipak, upozorio jeantropologe na znaenje koje tehnoloke
promjenemogu imati za ostatak kulture.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 43
kako bi igrali svoje politike uloge. Nasuprot tomu, muka
dominacijanikako nije karakteristina za sva ljudska drutva. Prije
bi se moglo reida, kao u sluaju Kapauka, nastaje samo pod odreenim
okolnostima iako se one promijene, mijenjaju se i meusobni odnosi
mukaraca iena.
Iz dosad reenog netko bi mogao pretpostaviti da razliiti
dijelovikulture moraju djelovati u savrenoj harmoniji u svakom
trenutku.Mogua je analogija sa strojem; svi dijelovi moraju biti
kompatibilni ikomplementarni ili on nee raditi. Pokuajte staviti
dizel-gorivo uspremite automobila koji pokree benzin i izazvat ete
problem; jedandio sustava vie nije kompatibilan s ostatkom. U
odreenoj mjeri tovrijedi i za sve kulture. Promjena u jednom dijelu
kulture obino enakoditi drugim dijelovima, pokatkad na vrlo
dramatine naine. Toje osobito vano danas kada razliiti imbenici
pokuavaju unijetiraznovrsne promjene u drutva diljem svijeta, ali o
tome emo kasnijeu ovom poglavlju.
Iako znamo da je odreeni stupanj harmonije neophodan u
svakojkulturi koja ispravno funkcionira, ne smijemo misliti da je
potrebnapotpuna harmonija. Ne postoje, naime, dvije osobe koje e na
posvejednak nain doivjeti proces enkulturacije ili percipirati
svoju kulturu.Znai uvijek, u svakoj kulturi, postoji mogunost
promjene. Umjestotoga trebali bismo govoriti o tenji prema
dosljednosti kulture. Svedok su dijelovi kulture prilino dosljedni
i kultura e prilino dobrofunkcionirati. Meutim ako nestane ta tenja
za dosljednou, razvijase situacija kulturne krize.
A. R. Radcliffe-Brown (18811955)
Britanski antropolog A. R. Radcliffe-Brown zaetnik je kole
poznate kaostrukturalno-funkcionalistika kolamisli. On i njegovi
sljedbenici smatralisu da svaki drutveni obiaj slui zaobnavljanje
drutvene strukture utvrenog rasporeda dijelova drutva to omoguava
kontinuirani opsta-nak drutva. Zadatak je antropologabio, dakle,
prouavati naine na kojefunkcioniraju obiaji i uvjerenja kakobi
rijeili problem odranja sustava. Iztakvih prouavanja trebali bi se
raatiuniverzalni zakoni ljudskog ponaanja.
Vrijednost strukturalno-funkcionalistikogpristupa jest u tome to
je naveo antropologe da
analiziraju drutva i njihove kulturekao sustave te da ispitaju
meusobnupovezanost njihovih razliitih dijelova.To je takoer unijelo
novu dimenzijuu usporedna (komparativna)prouavanja jer su dananja
drutvabila usporeivana u smislustrukturalno-funkcionalnih slinosti
irazlika, a ne prema njihovim pretpo-stavljenim povijesnim vezama.
No,kako se Radcliff-Brownovi univerzalnizakoni ipak nisu pojavili,
ostajupitanja: Zato se odreeni obiaji
uope javljaju, i kako se kulture mijenjaju?Odgovore na ta
pitanja treba potraiti u drugimpristupima.
-
44 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
PROU^AVANJE KULTURE NA TERENU
Donekle oboruani shvaanjem pojma kulture, postavljamo
sljedeepitanje: Kako antropolog prouava kulturu na terenu? Kultura
kaoskup pravila i standarda ne moe se sama za sebe izravno
promatrati;moe se opaati tek stvarno ponaanje. Iz onoga to vidi i
uje,antropolog mora izvui skup pravila i objasniti socijalno
ponaanje kaoto i lingvist, iz naina na koji ljudi govore nekim
jezikom pokuavadobiti skup pravila koja tumae kako govornici
kombiniraju zvukove usmislene izriaje.
Na tome tragu, zamislite raspravu o egzogamiji braku
izvanvlastite grupe meu stanovnicima Trobrijandskog otoja, kako je
toopisao Bronislaw Malinowski.
Kad biste istraivali meu Trobrijananima otkrili biste da
domoroci s grozom prihvaaju pomisao da prekre pravilaegzogamije i
vjeruju da klanski incest moe izazvati rane, bolestiak i smrt.
/Ali/ sa stajalita domaeg donuana, suvasova (krenjeegzogamije)
zapravo je posebno zanimljiv i pikantan oblik erotskogiskustva.
Veina mojih kazivaa ne samo da bi priznala, nego bi sedoslovno
hvalila da je poinila taj prekraj.6
Malinowski je ustanovio da su ti prekraji, iako se povremeno
dogaaju,ipak mnogo rjei nego to su to traevi tvrdili. Da se
Malinowskioslanjao samo na ono to su mu Trobrijanani rekli, njegov
bi opisnjihove kulture bio netoan. Takvo razilaenje izmeu kulturnih
idealai naina na koji se ljudi stvarno ponaaju moe se nai u svakoj
kulturi.U 1. poglavlju naveden je primjer iz suvremene Sjeverne
Amerike kadase govorilo o Projektu smea.
Na temelju tih primjera jasno je da antropolozi moraju biti
oprezniele li dati realistian opis kulture. Sigurnost stjeu ako
raspolaupodacima prikupljenim na tri razliita naina. Prvo, treba
saznati kakoljudi shvaaju pravila koja su im zajednika, tj. njihov
pojam o tomekakvo im drutvo treba biti. Drugo, treba istraiti u
kojoj mjeri vjerujuda se pridravaju tih pravila tj. kako misle da
se stvarno ponaaju.Tree, treba razmotriti ponaanje koje se moe
izravno opaati uprimjeru Trobrijanana, je li pravilo suvasova
stvarno kreno ili ne.Kao to ovdje vidimo, a to je pokazala i
rasprava o Projektu smea,nain na koji ljudi misle da bi se trebali
ponaati, nain na koji misle dase ponaaju i nain na koji se stvarno
ponaaju mogu biti tri posverazliite verzije. Paljivim istraivanjem
tih elemenata antropolozi moguodrediti skup pravila koja tumae
prihvatljivo ponaanje unutar nekekulture.
Svakako, antropolog je samo ovjek. Kao to smo govorili u
1.poglavlju, teko je potpuno odbaciti neije osjeaje i
predrasudeoblikovane u nekoj kulturi. Ipak, vano je uiniti sve da
bude ba tako
6Malinowski, B. (1922). Argonauts of the western Pacific. New
York: Dutton.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 45
jer, u protivnom, antropolozi mogu veoma pogreno protumaiti
onoto vide. Na temelju opisanog primjera, razmislite kako je
Malinowskognavela muka predrasuda, prenesena iz europske kulture iz
koje je doao,da propusti vane imbenike u pionirskom prouavanju
stanovnikaTrobrijandskog otoja.
Bronislaw Malinowski (18841942)
Poljak Bronislaw Malinowski tvrdio jeda ljudi svugdje dijele
odreenebioloke i psiholoke potrebe i da jekrajnja funkcija svih
kulturnihinstitucija ispuniti te potrebe. Tako sesvatko treba
osjetiti sigurnim u odnosuna fiziki svijet. Dakle, kada znanost
itehnologija nisu dovoljne da objasneodreene prirodne fenomene kao
tosu pomrine ili zemljotresi ljudistvaraju religiju i magiju kojima
ihobjanjavaju i vraaju osjeajsigurnosti. Priroda tih
institucija,prema Malinowskom, odreena je njihovomfunkcijom.
Malinowski je zacrtao tri osnovne razinepotreba za koje smatra
da moraju biti zadovoljeneu svim kulturama:1. Kultura mora
osigurati bioloke potrebe kao
to su hrana i raanje.2. Kultura mora osigurati
instrumentalne
potrebe kao to su zakon i obrazovanje.
3. Kultura mora osigurati integrativnepotrebe kao to su religija
i umje-tnost.
Kada bi antropolozi moglianalizirati na koje naine kulturasvojim
pripadnicima ispunjava tepotrebe, mogli bi, vjerovao jeMalinowski,
zakljuiti i o porijeklukulturnih obiljeja. Iako nikada nijeopravdao
to uvjerenje, kvalitetapodataka koje je Malinowski uspioprikupiti
zahvaljujui svom pristupupostavila je nove standarde u
etnografskom radu na terenu. Svojim radom naTrobrijandskom
otoju, izmeu 1915. i 1918. daoje tomu primjer. Nikada ranije
terenski rad nijebio tako temeljit niti se dobio takav uvid
udostignua druge kulture. Kvaliteta istraivanjaMalinowskog na
Trobrijandskom otoju bila jetakva da se moe rei da je etnografija
ula u dobaznanstvenog ostvarenja.
Ulazak u naselje na poetku terenskog radaulazak je u svijet bez
kulturnih putokaza. Otkritivrijednosti po kojima ive drugi nikada
nije laganzadatak. Teina terenskog rada sastoji se u sluanjui
gledanju, uenju novog jezika u govoru i djelovanjui, prije svega, u
potrebi da se zaborave vlastitekulturne predrasude, to ini moguim
shvatitivrijednosti koje drugi pridaju radu, moi, smrti,obitelji i
prijateljima. Kako moj rad na Trobri-jandskom otoju nije bio
nikakav izuzetak, borio samse ustrajno sa svakim od tih problema.
Ipak,istraivanje na Trobrijandskom otoju imalo je jedandodatni
problem. Iao sam tragovima slavnogprethodnika, Bronislawa Kaspera
Malinowskog.
Prije prvog odlaska na Trobrijande, 1971.inilo mi se da shvaam
mnogo toga otrobrijandskim obiajima i vjerovanjima jer samproitao
iscrpne opise Malinowskog. No, kad samse naao tamo, uvjerio sam se
da jo mnogo moguotkriti o onome to sam mislio da ve znam.Mjesecima
sam se muio s neusklaenostima kojeje nosila stvarnost, uvijek
svjestan Malinowskog;njegove sjene, njegovih rijei, njegovih
tumaenja.Iako sam naiao na znaajne razlike u vanimpodrujima,
postupno sam poeo shvaati kako smo
Va@nost @ena na Trobrijandskom oto^ju7STUDIJAI Z V O R N A
7Weiner, A.B. (1988). The Trobrianders of Papua NewGuinea (pp.
47). New York: Holt, Rinehart and Winston.
-
46 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
doli do nekihz a k l j u a k a .Odgovori kojesmo nas
dvojicadobili od naihkazivaa nisu setoliko razlikovalii zapravo
sammogao slijeditikako je Mali-nowski na smi-slen i
znanstvenoznaajan nain
analizirao ono to su mu rekli njegovi kazivai kad se uzme u
obzir to su antropolozi inae u tovrijeme prepoznavali u takvim
drutvima. Na je raddijelilo ezdeset godina i svaka usporedba
naihprouavanja upuivala je manje na pogreneinterpretacije
Malinowskog, a vie na razvojantropolokog znanja i istraivanja od
njegova domoga vremena.
Tu su vanu toku zaboravljali oni antropolozikoji danas tvrde da
etnografsko zapisivanje ne moenikada biti vie od neke vrste
narativnog opisaautorova iskustva. Iako smo Malinowski i ja
boravilina Trobrijandskom otoju u razliitim povijesnimmomentima pa
se nae analize razlikuju u mnogimpodrujima, velik dio onoga to smo
saznali naterenu bilo je slino. Uz prednost koju mi dajevrijeme
mogu ilustrirati kako su nastale razlike, aki velike, meu naim
zapaanjima. Naa dvaprouavanja, uzeta zajedno, istinska su
ilustracijaznanstvene postavke koja ini temelj
skupljanjaetnografskih podataka. Bilo da su podaci dobiveniu
laboratoriju ili u nekom naselju, za sve njih vrijediisto: to vie
saznamo o predmetu istraivanja,moemo bolje razraditi i revidirati
ranijepretpostavke. Na taj nain svaka znanost stvaravlastiti
povijesni razvoj. Stoga, nedostatak slaganjaizmeu etnografije
Malinowskog i moje ne trebashvatiti kao neprijateljski napad na
oponenta, nitiga tumaiti kao primjer izmiljotina ili
djelominihistina u etnografskom pisanju. Svaka razlika meunama moe
se pratiti povijesno unutar antropolokediscipline.
Najvie sam odstupao od analizaMalinowskog u panji koju sam
posvetio enskomproizvodnom radu. Prema mojim prvotnimplanovima
istraivanja, ene nisu bile u sredituistraivanja, ali ve prvog dana
moga boravka uselu odvele su me promatrati raspodjelu njihova
vlastita bogatstva svenjeve bananinog lia i suknjiod bananinog
vlakna koje su izmjenjivale s drugimenama u poast nekome tko je
nedavno umro.Promatranje toga dogaaja navelo me da enskeekonomske
uloge shvatim ozbiljnije nego dotad natemelju itanja studija
Malinowskog. Iako jeMalinowski uoio visoki status
Trobrijananki,njihovu je vanost pripisao injenici da se
podrijetlorauna po enskoj liniji pa one imaju genealokoznaenje u
matrilinearnom drutvu. Ipak, nikada nijepomislio da je to znaenje
potkrijepljeno vlastitimenskim bogatstvom jer nije sustavno
istraivaoproizvodne aktivnosti tih ena. On, dodue, u
svojimbiljekama spominje da Trobrijananke izrauju tenaizgled
beskorisne svenjeve bananina lia kakobi ih razmjenjivale prigodom
neije smrti, ali se uobjavljenim radovima bavi samo
bogatstvommukaraca.
To to sam ozbiljno shvatio znaenje enskogbogatstva ne samo da je
u etnografsku sliku unijeloene kao zanemareni dio drutva, nego me
prisililoda revidiram mnoge pretpostavke Malinowskog
otrobrijandskim mukarcima. Na primjer, srodstvoTrobrijanana, kako
ga je opisao Malinowski, uvijekje bila tema raspri meu
antropolozima. PremaMalinowskom, osnovni odnosi u
trobrijandskojobitelji slijedili su matrilinearni princip
majinopravo a oeva ljubav. Oca se nazivalo stranac iimao je slab
autoritet nad vlastitom djecom. Glavnafigura bio je enin brat; on
je provodio kontrolunad sinovima svoje sestre jer su djeca
pripadalanjegovu matrilineatu, a ne matrilineatu njihova oca.
Prema Malinowskom, takva matrilinealnadrama odigravala se
bioloki prema trobrijandskomvjerovanju da mukarac nema nikakva
znaaja kaobioloki zaetnik.
Smatralo se da ena-supruga zatrudni kadaneki pradavni duh
izazove zaee ulaskom u njezinotijelo. Kad se dijete rodi,
izvjetavao je Malinowski,enin brat je taj koji svoju sestru dariva
urodom jama(slatkog krumpira) kako bi njezino dijete bilohranjeno
iz njegova matrilineata, a ne iz matrilineatadjetetova oca. Time je
Malinowski konceptualiziraomatrilinearnost kao instituciju u kojoj
je otac djeteta,kao pripadnik drugog matrilineata, iskljuen nesamo
iz sudjelovanja u stvaranju svoje djece nego iiz davanja bilo
kakvog predmeta trajne vrijednostisvojoj djeci, pruajui im samo
ljubav.
U mojem prouavanju trobrijandskih ena imukaraca pokazala se
drukija konfiguracijamatrilinearnog potomstva. Trobrijananin-otac
nije
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 47
KULTURA I PRILAGODBA
Ljudska bia bila su tijekom svoje evolucije, kao i sve
ivotinje,neprestano suoavana s problemom prilagodbe okolini. Izraz
prilagodba(adaptacija) odnosi se na prirodne (nenamjerne) procese
koje organizmiprolaze kako bi postigli za sebe korisno priuavanje
na neku okolinu ina rezultate toga procesa. Te karakteristike, koje
posjeduju organizmi,omoguavaju im da prevladaju opasnosti odreene
okoline u kojoj ivei u skladu s njom osiguraju ivotno potrebna
sredstva. S izuzetkomovjeka, organizmi su se uglavnom prilagodili
jer im je prirodna selekcijapriskrbila anatomske i fizioloke
karakteristike koje su im dale prednost.Na primjer, dlakom
pokriveno tijelo, uz neke druge fiziolokemehanizme, predstavlja u
sisavaca zatitu od temperaturnih krajnosti;specijalizirani zubi
pomau im savladati vrstu hrane koja im je potrebna,itd. ovjek je,
meutim, sve vie poeo ovisiti o kulturnoj adaptaciji.Primjerice,
biologija ga nije opskrbila ugraenim krznenim kaputimakao zatitom
od hladne klime, ali ga je opskrbila sposobnou da samizrauje svoje
kapute, gradi ognjita i podie zaklone koji ga tite odhladnoe. Jo
vie od toga, kultura omoguava ljudima da koriste veomarazliite
okoline. Manipulirajui okoline uz pomo kulture, ljudi su semogli
premjetati na Arktik, u Saharu i ak kroiti na Mjesec.Zahvaljujui
kulturi, ljudski je rod osigurao ne samo svoje preivljavanjenego i
ekspanziju.
To ne znai da sve to ovjek radi, ini zbog mogunosti
prilagodbeodreenoj okolini. Naime, ljudi ne reagiraju samo na neku
okolinu
stranac u smislu u kojem je to definiraoMalinowski, niti je on
bezutjecajna trea strana uodnosu izmeu ene i njezina brata. Otac je
jednaod najznaajnijih osoba u ivotu djeteta i tako ostajeak i kad
dijete odraste i oeni se. ak i oevoprokreativno znaenje ukljueno je
u rast i razvojnjegova djeteta. Trobrijananin prua svome
djetetumnoge prilike za stjecanje imovine u njegovumatrilineatu,
pridodajui k tomu druge mogueizvore. Istodobno, to davanje stvara u
djece obvezeprema ocu koje traju ak i poslije njegove smrti.Dakle,
uloge mukarca i njegove djece razraenesu kroz ekstenzivne cikluse
izmjena koje odreujuvrstinu njihova meusobnog odnosa i,
konano,koristi drugim lanovima s obje strane matrilineata.U sreditu
te razmjene su ene i njihovo bogatstvo.
Ne iznenauje to Malinowski nikada nijepridavao jednaku panju
enskoj strani ivota i
dubokom znaenju njihove uloge u drutvenom ipolitikom ivotu. Tek
nedavno su antropolozi poelirazumijevati to znai ozbiljno
razmotriti enski rad.U nekim kulturama, kao to je na Srednjem
istokuili meu australskim domorocima, etnografima jeizuzetno teko
premostiti kulturno ogranieneritualne svjetove koji dijele ene i
mukarce. Uprolosti su, meutim, etnografi i mukarci i ene,prilazili
drutvima koja su prouavali iz mukeperspektive. ensko gledite
uglavnom seignoriralo u prouavanju uloga spolova jer suantropolozi
mahom promatrali enu kao da ivi usjeni mukaraca, s mjestom u
privatnim a ne javnimsektorima drutva,odgajajui djecu ine bavei se
eko-nomskim ili politi-kim pitanjima.
Na Trobrijandskom se otojuensko bogatstvo sastojalo odsuknji i
lia banana koje se uvelikim koliinama moralodavati u sluaju smrti
roaka.
PRILAGODBA (adaptacija)
Proces i rezultat tog procesakojeg organizmi prolaze kako
bipostigli korisnu prilagoenostdostupnoj okolini: obiljejapomou
kojih se uklapaju uodreene uvjete okoline u kojojse nalaze.
-
48 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
kakva ona jest; oni na nju reagiraju prema onome kako je vide, a
razliiteskupine ljudi mogu istu okolinu doivjeti radikalno drukije.
Onitakoer reagiraju na neto to nije okolina: na vlastitu bioloku
priroduili na svoja uvjerenja, stavove i posljedice vlastitog
ponaanja. Svako odtoga priinjava im tekoe pa im kultura slui da bi
rjeavali problemeili pitanja koja ih se tiu. Svakako, njihove
kulture moraju proizvestiponaanje koje se generalno moe mijenjati
ili barem nije nepromjenjivo,ali to nije jednako kao kad kaemo da
se kulturni obiaji moraju pojavitikao izraz prilagodbe odreenoj
okolini. injenica je da je postojeaprimjena nekog obiaja nepouzdan
pokazatelj njegova postanka.
Zamrenost poveava i relativnost bilo koje adaptacije: ono to
sesmatra prilagodbom u jednom kontekstu moe predstavljati
potpununeprilagoenost u drugom. Na primjer, higijenski obiaji
skupljaaplodova navike njihove osobne higijene i metode odlaganja
smeaodgovaraju sredinama s niskim razinama populacije i
odreenojmobilnosti stanovanja. No, isti takvi obiaji postaju
ozbiljnimzdravstvenim rizikom u kontekstu velike populacije s
potpunosjedilakim nainom ivota. Slino tomu, ponaanje koje je,
kratkoronogledano, izraz prilagoenosti, moe se dugorono pokazati
kaoneprilagoenost. Na primjer, razvoj navodnjavanja u
drevnojMezopotamiji (dananji Irak) omoguio je u kratkom
razdobljupoveanje proizvodnje hrane, ali je u duem razdoblju
pogodovaopostupnom nakupljanju soli u tlu, to je, nakon 2000. pr.
Kr., pridonijelokolapsu tamonje civilizacije. Slino tomu, koritenje
prvenstvenoobradive zemlje u podrujima kao to je istoni dio
Sjedinjenih Dravau svrhe koje nisu proizvodnja hrane, uinila nas je
sve ovisnijima ousjevima koji se uzgajaju u jedva pogodnim
okolinama. Visoki prinosidanas su mogui primjenom skupe
tehnologije, ali neprestani gubitakpovrinskog tla, vei salinitet
tla zbog hlapljenja irigacijskih voda inakupljanje mulja u
sustavima za navodnjavanje, a da ne spominjemoprijeteu oskudicu
vode i fosilnih goriva, ine teko moguim visokeprinose kroz dugo
vrijeme.
FUNKCIJE KULTURE
Prema dosad reenom jasno je da kultura ne moe preivjeti ako
nerjeava uspjeno osnovne probleme. Kultura mora osigurati
proizvodnjui raspodjelu roba i usluga koje se smatraju neophodnima
za ivot.Reprodukcijom svojih lanova ona mora osigurati bioloki
kontinuitet.Mora enkulturirati nove lanove kako bi mogli postati
odrasli koji dobrofunkcioniraju. Mora odravati red meu svojim
pripadnicima, ali i meunjima i pridolicama. Mora svoje pripadnike
motivirati na preivljavanjei angairati se u aktivnostima
neophodnima za opstanak. Iznad svegatoga, mora biti spremna na
promjenu eli li omoguavati prilagodbu iu promijenjenim
okolnostima.
Ono to predstavlja prilagodbu ujednom trenutku ne mora biti
takvo u drugom. U SjedinjenimDravama glavni je izvor voa,
povra i vlakana Central Valley uKaliforniji, gdje je,
zahvaljujui
navodnjavanju, pustinja procvala.Kao to se dogodilo i u
drevnoj
Mezopotamiji, hlapljenjekoncentrira soli u vodi, s tim da
jeovdje oneienje jo i pojaanokemijskim gnojivima. Ti su otrovisada
nakupljeni u tlu i prijete da
dolinu ponovno pretvore upustinju.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 49
KULTURA I PROMJENA
Sve se kulture mijenjaju tijekom vremena iako ne uvijek tako
brzo itako jako kao to je to sluaj danas s mnogima od njih.
Promjene sejavljaju kao odgovor na dogaaje poput krize okolia,
priljeva doljakaili modifikacije ponaanja i vrijednosti unutar
kulture. Usjevernoamerikoj kulturi esto se mijenja moda u
odijevanju. Unekoliko proteklih desetljea postalo je kulturno
dopustivo da i mukarcii ene budu razgolieniji, i to ne samo kada je
rije o kupanju nego i usvakodnevnom odijevanju. To je popraeno veom
slobodompokazivanja tijela na fotografijama i u filmovima. Konano,
spolnistavovi i obiaji Sjevernoamerikanaca postali su takoer
slobodniji.Oito su te promjene uzajamno povezane i odraavaju
temeljitupromjenu u stavovima prema kulturnim pravilima u pogledu
spolnosti.
Iako kulture moraju biti spremne na promjene kako bi
ostaleprilagodljive, kulturne promjene mogu imati neoekivane i
estokatastrofalne posljedice. Sluaj o kojem se radi odnosi se na
sue kojeperiodiki pogaaju mnoge narode Afrike juno od Sahare. U toj
regijiivi oko 14 milijuna ljudi, pastirskih nomada vezanih za uzgoj
stoke idomaih ivotinja koje se u stadima premjetaju s jednog mjesta
nadrugo, prema potrebama ispae i vode. Ti su se ljudi time bavili
vetisuama godina, uinkovito koristei golema prostranstva
neplodnezemlje na nain koji im je omoguavao da preive sue ve mnogo
putau prolosti. Na nesreu po njih, nomadski ivotni stil koji oteava
njihovokontroliranje i vodi ih preko meunarodnih granica, ini ih
izvoromneprilika za vlade postkolonijalnih drava regije. Smatrajui
da nomadidovode u pitanje njihov autoritet, te su ih vlade pokuale
pretvoriti usjedilake stanovnike. Rezultat izgubljene
pokretljivosti je pretjeranaispaa, a problem je postao sloeniji
zbog vladinih napora da ukljuepastire u trinu ekonomiju potiui ih
na uzgoj mnogo vie stoke negoto im je potrebno kako bi imali viak
za prodaju. Posljedinaopustoenost, tamo gdje prije nije bilo
pretjerane ispae ili erozije tla,sada izaziva mnogo pogubnije sue
nego to bi one inae bile i ugroavasamu egzistenciju bivih
nomada.
KULTURA, DRU{TVO I POJEDINAC
Drutvo ine udrueni pojedinci od kojih svaki ima svoje osobite
potrebei interese. Ako drutvo eli preivjeti, mora uspjeti u
balansiranjuizmeuosobnih interesa svojih lanova i zahtjeva drutva
kao cjeline. Da bi seto postiglo, drutvo nudi nagrade za
pridravanje svojih kulturnihstandarda. U veini sluajeva te nagrade
poprimaju oblik drutveneprihvaenosti. U suvremenoj sjevernoamerikoj
zajednici onoga kojiima dobar posao, vjeran je supruzi i odlazi u
crkvu susjedi mogu,primjerice, izabrati za uzornog graanina. Kako
bi se podralo
Pastirski su nomadski narodi estookrivljavani za
degradacijuokolia, ali greka nije njihova.Za nju su prije odgovorne
vlastipojedinih zemalja, jerograniavajui kretanje tihnaroda
izazivaju pretjeranuispau.
-
50 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
preivljavanje grupe, svaka osoba mora nauiti odgaati
odreenaneposredna zadovoljenja. Ipak, potrebe pojedinca ne mogu
bitipotiskivane previe kako razine stresa ne bi postale
nepodnoljive. Zatouvijek postoji istanana uravnoteenost izmeu
osobnih interesa izahtjeva koje grupa postavlja pred svakog
pojedinca.
Uzmimo za primjer pitanje seksa koje je, kao i sve ostalo to
ljudirade, uoblieno kulturom. Seks je vaan u svakom drutvu jer
ojaavasuradnike veze izmeu mukaraca i ena i osigurava
neprekinutotrajanje samog drutva. Ipak, seks moe i razarati
drutveni ivot; akonije jasno odreeno tko kome spolno pristupa,
natjecanje gledeseksualnih privilegija moe unititi suradnike veze o
kojima ovisi ljudskiopstanak. Nekontrolirana seksualna aktivnost
pak moe rezultiratibrzinom reprodukcije koja uzrokuje da populacija
nekog drutva iscrpisvoja sredstva. Dakle, ako to oblikuje seksualno
ponaanje, svaka kulturamora nai ravnoteu izmeu potreba drutva i
potreba za dostatnimindividualnim zadovoljenjem kako stvaranje
frustracije ne bi uzrokovaloraskol. Kulture se veoma razlikuju u
nainu kojim rjeavaju tu dilemu.Rjeenja obuhvaaju itav raspon od
sasvim ogranienog pristupabritanskog i amerikog drutva s kraja 19.
i poetka 20. stoljea, kojese protivilo seksu izvan braka, pa sve do
obiaja meu Canelima (ive uistonom Brazilu) prema kojima je sigurno
da e, prije ili kasnije, svatkou nekom selu imati spolni odnos ba
sa svakom osobom suprotnogspola. Iako takva situacija moe djelovati
vrlo slobodoumno, sustavfunkcionira po strogo odreenim
pravilima.8
Ne samo u pitanjima seksa ve i u svakoj stvari moraju
kultureuspostaviti ravnoteu izmeu potreba pojedinaca i drutvenih
potreba.Kada potrebe drutva imaju prednost, ljudi doive izuzetan
stres. Za tostanje simptomatine su ee mentalne bolesti i
antisocijalno ponaanje:nasilje, zloin, uivanje alkohola i droge,
samoubojstva i, jednostavno,otuenje. Ne popravi li se takvo stanje,
posljedica moe biti kulturnislom. Meutim, kao to se ti problemi
razviju ako potrebe drutvaimaju prednost pred potrebama pojedinca,
oni se razviju i kad seravnotea poremeti u drugom smjeru.
VREDNOVANJE KULTURE
ovjeanstvo poznaje razliita kulturna rjeenja problema
svojeegzistencije. esto se javlja pitanje: to je najbolje? U 19.
stoljeuEuropljani (i Amerikanci europskog podrijetla) nisu sumnjali
u odgovor oni su svoju civilizaciju vidjeli kao vrhunac ljudskog
razvoja.Antropologe je, meutim, zaintrigiralo otkrie da su sve
kulture kojesu upoznali, upravo sebe smatrale najboljom na svijetu.
Obino se toodraavalo u nazivu drutva koje je, u priblinom
prijevodu, glasilo
U Sjedinjenim Dravama porastprivatnih paravojnih grupa odrazje
frustracije ljudi ije su potrebe
slabo zadovoljene kulturom.
8Crocker, W.A., & Crocker, J. (1994). The Canela, bonding
through kinship, ritual and sex(str. 143171). Fort Worth, TX:
Harcourt Brace.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 51
mi ljudska bia nasuprot doljacima koji su bili vi nia ljudska
bia.Antropolozi danas znaju da svaka kultura koja dobro
funkcionira, smatrasebe najboljom, to je odraz pristupa poznatog
kao etnocentrizam.Dakle, Europljani i Amerikanci europskog
podrijetla 19. stoljea samosu izraavali svoj etnocentrizam
Otkako su poeli ivjeti meu tzv. divljacima, antropolozi su
seaktivno borili protiv etnocentrizma i ustvrdili da su to ljudi
kao i svidrugi. Posljedino tomu, antropolozi su poeli istraivati
svaku kulturusamu za sebe, ispitujui zadovoljava li ta kultura
potrebe i oekivanjasvojih lanova ili ne. Ako je, primjerice, narod
imao obiaj ljudskogrtvovanja, antropolozi su ispitivali okolnosti
koje su prema autohtonimvrijednostima uinile prihvatljivim
oduzimanje ljudskog ivota. Idejada treba suspregnuti sud o obiajima
drugih naroda kako bi ih serazumjelo u okviru njihove vlastite
kulture, naziva se kulturnimrelativizmom. Samo uz takav pristup
mogue je izgraditi neiskrivljenusliku o drugim narodima te stei
uvid u obiaje vlastite drutvenezajednice.
Razmotrimo, na primjer, obiaj Asteka iz 16. stoljea da se
ljudskiivot rtvuje u svrhu rituala. Malo bi suvremenih
Sjevernoamerikanaca(ako uope ikoji) odobrilo takve obiaje, ali
susprezanjem od prosudbemoe se prodrijeti ispod povrine i shvatiti
da su se ti obiaji koristilikako bi uvjerili narod da je asteki
stav zdrav te da e Sunce ostati nanebesima.9 Osim toga, mogue je
zamijetiti kako danas u SjedinjenimDravama na isti nain funkcionira
smrtna kazna. Brojne studije kojesu proveli razliiti znanstvenici
jasno su pokazale da smrtna kazna neodvraa od grubih zloina kao to
ni asteka rtvovanja nisu hranilaSunce. Ustvari, meukulturna
prouavanja pokazuju da se broj ubojstavanajvie smanji nakon njezina
ukidanja.10 Ba kao i asteke ljudske rtve,smrtna kazna je
institucionalizirani magini odgovor na zamijeeninered. Antropolozi
Anthony Parades i Elizabeth D. Purdum istiu:Mnoge umiruje da drutvo
ipak nije izvan kontrole, da vlada mozakona i da je Bog zaista na
nebesima.11
Koliko god bitan kao sredstvo istraivanja, kulturni
relativizamne trai da se zauvijek uzdrimo od prosudbe niti moramo
braniti pravonekog naroda da provodi svoje obiaje, bez obzira
koliko su neoprostivi.Treba samo izbjegavati preuranjenu prosudbu
dok ne izgradimo ispravnoshvaanje kulture koja nas zanima. Tada, i
tek tada moe netko zauzetikritiki stav. David Maybury-Lewis
naglaava: Nitko ne izbjegavastvaranje sudova, nego se oni odlau
kako bi se kasnije prosudilobolje.12
Etnocentrizam
Uvjerenje da je vlastita kulturaiznad svih ostalih.
Kulturni relativizam
Teza da se treba suzdrati odsuda o obiajima drugih narodakako bi
ih se shvatilo na nainnjihove kulture.
9Asteci su vjerovali da se Sunce hrani ljudskom krvlju, pa su
ratovali bez povoda kako biosigurali dovoljan broj zarobljenika za
rtvovanje.10Ember, C.J., & Ember, M. (1996) What have we
learned from cross-cultural research?General Anthropology, 2(2),
5.11Parades, J.A., & Purdum, E.D. (1990). Bye, bye Ted . . .
Anthropology Today, 6(2), 9.12Maybury-Lewis, D.H.P. (1993). A
special sort of pleading. U: W.A. Haviland & R.J.Gordon (ur.),
Talking about people (2nd ed., str. 17). Mountain View, CA:
Mayfield.
-
52 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
Antropolozi, izbjegavajui stav sve moe proi kulturnogrelativizma
dotjeranog do apsurda, moraju izbjei i klopku prosuivanjaobiaja
drugih kultura prema etnocentrikim kriterijima. Formulu, kojatu jo
uvijek vrijedi, izmislio je prije vie od 40 godina antropolog
WalterGoldschmidt.13 Njegov pristup obuhvaa vano pitanje koliko
dobroneka kultura zadovoljava fizike i psiholoke potrebe onih ije
ponaanjeusmjerava. Specifini pokazatelji naeni su u hranidbenom
statusu iopem fizikom i mentalnom zdravlju populacije; uestalosti
nasilja,zloina i delinkvencije; demografskoj strukturi; stabilnosti
i spokojnostikunog ivota; te u grupnom odnosu prema temeljnim
resursima. Moese ustvrditi da kultura naroda, koji u velikoj mjeri
proivljavapothranjenost, nasilje, zloin, delinkvenciju,
samoubojstvo, emocionalneporemeaje i oajanje te okolinu
degradaciju, ne djeluje tako dobrokao kultura nekog drugog naroda s
malo takvih problema. U kulturikoja dobro funkcionira ljudi mogu
biti ponosni, ljubomorni i svadljivi,a ipak ivjeti veoma ugodno a
da ne osjeaju angst (njem. strah),alijenaciju (otuenje), anomiju
(bezakonje), depresiju (potitenost)ili neku drugu bolest naeg
nehumanog i civiliziranog naina ivota.14
Kad se ljudi osjeaju bespomonima da utjeu na vlastite ivote
uvlastitim drutvima, a tradicionalni naini svladavanja tekoa vie
nedjeluju, izraeni su simptomi kulturnog sloma.
Kultura je u biti sustav kojim se osigurava kontinuirana
dobrobitskupine ljudi; moe se nazvati uspjenom sve dok osigurava
opstanakdrutva na nain koji lanovi drutva smatraju zadovoljavajuim
ugranicama oekivanog. Pritom je oteavajue to je svako
drutvosastavljeno od grupa s razliitim interesima pa postoji
mogunost dainteresi nekih ljudi budu zadovoljeni bolje od interesa
drugih. Kulturakoja potpuno zadovoljava jednu drutvenu grupu moe
manjezadovoljavati neku drugu grupu. Iz tog razloga antropolozi
uvijekmoraju pitati ijim potrebama i ijem opstanku najbolje slui
kultura okojoj se radi? Tek preispitivanjem sveukupne situacije moe
se postiirazumno objektivna prosudba funkcionira li kultura
dobro.
Visoka uestalost zloina i delinkvencije znak je da
kulturanedovoljno zadovoljava potrebe i oekivanja onih koji ive po
njezinimpravilima. Zato upozorava zapaanje da je u Sjedinjenim
Dravamavii postotak populacije u zatvorima nego u bilo kojoj drugoj
zemlji, ajo uvijek nema dovoljno prostora da se smjeste svi koji su
osueni zazloine.
Graani Sjedinjenih Drava radose hvale da je njihov
zdravstveni
sustav najbolji na svijetu, imesamo izraavaju etnocentrizam
vlastite kulture. Prema objektivnimpokazateljima njihov sustav,
iako
bolji od mnogih drugih, jo jedaleko od toga da bude
broj jedan.
13Bodley, J.H. (1990) Victims of progress (3rd ed., str. 138).
Mountain View, CA: Mayfield.14Fox, R. (1968). Encounter with
anthropology (str. 290). New York: Dell.
-
PRIRODA KULTURE 2. POGLAVLJE 53
SA@ETAK POGLAVLJA
Za antropologe, kulturu ine zajedniki ideali,vrijednosti i
uvjerenja ne temelju kojih pripadnicinekog drutva interpretiraju
iskustvo i oblikujuponaanje te koji se odraavaju u njihovu
ponaanju.
Svim kulturama zajednike su neke temeljnekarakteristike:
prouavanjem tih karakteristikarasvjetljava se priroda i funkcija
kulture. Kulturane moe postojati bez drutva, odnosno skupineljudi
koji ive u zajednikoj domovini a gledeopstanka su meusobno ovisni.
Drutvo na okupudre meusobni odnosi odreeni socijalnomstrukturom ili
socijalnom organizacijom. Moguaje i zajednica bez kulture, kao to
imaju stvorenjapoput mrava i pela. Unutar kulture nije
sveuniformno; jedan od razloga tome je postojanjerazlika izmeu
mukih i enskih uloga u svakomljudskom drutvu. Antropolozi, koristei
izraz rodmisle na potankosti i znaenja koje biolokimrazlikama izmeu
ena i mukaraca pripisujekultura. Dobne varijacije su takoer
univerzalne,a u nekim kulturama javljaju se i druge
supkulturnevarijacije. U supkulturama se zapaaju
distinktivnorazliiti skupovi pravila, iako svaka od njih dijelisa
irom kulturom odreene zajednikepretpostavke. Jedan primjer
supkulture uSjedinjenim Dravama ine Amii. Pluralistikadrutva su ona
s osobito izraenim kulturnimvarijacijama. Karakterizira ih vei broj
grupa kojese vladaju prema razliitim skupovima pravila.
Osim to je zajednika, svaka kultura se ui.Pojedinani pripadnici
drutva ue prihvaenenorme drutvenog ponaanja u procesuenkulturacije.
Nadalje, karakteristika kulture je dase temelji na simbolima.
Prenosi se priopavanjemi razmjenom ideja, emocija i tenji
izraenihjezikom. Konano, kultura je sastavljena oddijelova, pa svi
aspekti neke kulture funkcionirajukao jedinstvena cjelina. U
kulturi koja dobrofunkcionira posvemanji sklad svih elemenata
ipakje tek priblino, ali ne i potpuno postignut.
Antropolozi imaju zadatak izdvojiti skup
pravila bitnih za tumaenje drutvenog ponaanjanaroda. Kako bi
opis kulture bio realistian, lienosobnih i kulturnih predrasuda,
antropolozimoraju (1) ispitati kako ljudi zamiljaju da bitrebalo
funkcionirati njihovo drutvo; (2) odreditikako ljudi misle da se
ponaaju; i (3) usporediti tos onim kako se stvarno ponaaju.
Antropolozimoraju biti u to veoj mjeri lieni predrasudavlastite
kulture.
Kulturna adaptacija omoguila je ovjeku datijekom evolucije
opstane i proiri se po razliitimsredinama. Ponekad promjena koja
govori u prilogprilagodbi u jednom skupu okolnosti ili
zakratko,prestane biti takvom u drugim okolnostima ili nadugu
stazu.
Za opstanak kultura mora zadovoljavatiosnovne bioloke potrebe
svojih pripadnika,osigurati im kontinuitet i odravati red meu
njimate meu njima i onima koji dolaze izvana.
Sve se kulture mijenjaju tijekom vremena,katkad zato to se
okolina u kojoj moraju opstatipromijenila, katkad zbog upada
doljaka ili jer suvrijednosti unutar kulture doivjele promjenu.Iako
se kulture moraju mijenjati kako bi se prila-godile novim
okolnostima, ponekad su nepred-vidljive posljedice promjene
katastrofalne za drutvo.
Drutvo mora uspostaviti ravnoteu izmeuvlastitih interesa
pojedinaca i potreba grupe.Prevlada li jedno ili drugo, rezultat
moe bitikulturni slom.
Etnocentrizam je uvjerenje da je neijakultura superiorna svim
ostalim kulturama.Stvaranje etnocentrikih sudova
antropoloziizbjegavaju prihvaanjem kulturnog relativizmakoji nalae
razmatranje svake kulture u njezinimvlastitim okvirima i prema
njezinim vlastitimstandardima. Najmanje pristrana
procjenauspjenosti neke kulture ukljuuje kriterije kojipokazuju
koliko efikasno ta kultura osiguravaopstojnost drutva a da to
njezini pripadnicismatraju prihvatljivim.
-
54 i. DIO ANTROPOLOGIJA I PROUAVANJE KULTURE
pitanja ZA RAZMI{LJANJE
1. Jeste li doivjeli neto to vas je uinilo svjesnimdubokih
kulturnih razlika? Kako ste reagirali?Kako je reagirala druga
strana?
2. Kulturni antropolozi provode terenski rad kojise veoma
razlikuje od istraivakih metodadrugih socijalnih i bihevioralnih
znanstvenika.Je li terenski rad doista potreban za temeistraivanja
koje zanimaju antropologe? Kakose dolazi do podataka drugim
istraivakimmetodama?
3. Razmislite o problemu drevne mezopotamskepoljoprivrede koji
je spomenut u tekstu. Istipoljodjelski obiaji najprije su doveli do
usponanekoliko civilizacija, a s vremenom supridonijeli propasti
tih kultura. U protekla dvastoljea, Europljani i Sjevernoamerikanci
suesto osjeali trvenje izmeu prijanjihkulturnih obiaja i promjena
koje je ubrzalanova tehnologija. Koje su vrste kulturnihobiljeja
postale neadaptabilne posljednjihdesetljea u Sjevernoj Americi?
Kako znate kojesu sada adaptabilne?
PREPORU^ENA LITERATURA
Brown, D. E. (1991). Human universals. NewYork: McGraw-Hill.Ova
knjiga poruuje kako ne bismo smjelidopustiti da opinjenost
raznovrsnoukulturnih obiaja utjee na prouavanje
ljudskihuniverzalija: onih aspekata koji su zajednikisvim kulturama
usprkos meusobnimrazlikama. Iako su te razlike vane,
univerzalijezauzimaju posebno mjesto u naem poimanjuprirode
cjelokupnog ovjeanstva i potiupitanja koja prelaze granice ne samo
bioloke isocioloke nego i humanistikih znanosti.
Gamst, F. C., & Norbeck, E. (1976). Ideas of cul-ture:
Sources and uses. New York: Holt,Rinehart and Winston.Ova je knjiga
izbor napisa o pojmu kulture uzuvodna objanjenja. Iz tog izbora
vidi se kakose pojam razvio te kako su iz njega proizaleuske
specijalizacije unutar antropologije.
Goodenough, W.H. (1970). Description and com-parison in cultural
anthropology. Chicago:Aldine.Osnovno pitanje kojim se bavi
Goodenoughjest kako da antropolozi, prouavajui kulturu,
izbjegnu etnocentrike predrasude. Njegovpristup temelji se na
modelima deskriptivnelingvistike. Velik dio knjige obrauje
srodstvoi terminologiju, s raspravom o problemimauniverzalne
definicije braka i obitelji. To jeizuzetno lucidna analiza kulture,
njezina odnosaprema drutvu i problema razlika
pojedinanihkultura.
Hatch, E. (1983). Culture and morality: The rela-tivity of
values in anthropology. New York: Co-lumbia University Press.Ovo je
knjiga o kulturnom relativizmu podkojim se esto podrazumijeva
sasvim drukijipojam relativnosti znanja, povijesnog i
etikogrelativizma. Knjiga slijedi pokuaje antropologada se
suprotstave tim konceptima, poevi oduspona discipline u 19.
stoljeu.
Linton, R. (1963). The study of man: An intro-duction. New York:
Appleton.Linton je napisao ovu knjigu 1936. u namjerida prui opi
pregled antropologije. Njegovoprouavanje socijalnih struktura
vrijedi jo idanas. Knjiga se smatra klasikom, a
povijesnopredstavlja znaajan izvor podataka.