KRVARENJE I ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA © 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
KRVARENJE I ZAUSTAVLJANJE
KRVARENJA
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
POD KRVARENJEM SE PODRAZUMEVA ZAŽIVOTNI IZLAZAK KRVI IZ SISTEMA
KRVNIH SUDOVA I SRCA
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
I - PREMA UZROKU:TRAUMATSKO ( nastaje usled dejstva mehani ke
sile )SPONTANO ( kao posledica nekog oboljenja krvi ili krvnih sudova)
II - PREMA POVRE ENOM KRVNOM SUDU
ARTERIJSKOVENSKOKAPILARNO
PODELA KRVARENJA
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
III - PREMA MESTU IZLIVANJA KRVI
SPOLJAŠNJE
UNUTRAŠNJE
PODELA KRVARENJA
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
PRVA POMO
MEDICINSKA POMO
SPECIJALISTI KA POMO
ETAPE ZAUSTAVLJANJA KRVARENJA
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
METODE ZAUSTAVLJANJA KRVARENJA:
PRITISAK PRSTIMA ILI PESNICOM
KOMPRESIVNI ZAVOJ
ELASTI NA POVESKA
PRVA POMO KOD KRVARENJA
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
Krvni sud se pritiska uz vrstu
podlogu (kost,
zglob, grupa miši a)
iznad mesta krvarenja
(arterijsko) a ispod mesta
krvarenja (vensko
krvarenje)
PRI TI SAK PRSTI MA I PESNI COM
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
Vratna arterija se pritiska svim prstima izuzev palca u predelu vrata
Nadlakti na arterija se pritiska sa
etiri prsta uznadlakti nu kost, a palac je sa zadnje spoljne
strane nadlaktice
PRI TI SAK PRSTI MA I PESNI COM
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
Butna arterija se pritiska
pesnicom u preponskoj jami
odprilike gde
se nalazi prednji rub pantalona
Zadkolena arterija se pritiska
svim prstima u dnu zadkoleni ne
jame
PRI TI SAK PRSTI MA I PESNI COM
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
krvarenje iz stopala se zaustavlja pritiskom uz arterije uz potkoleni nu kost
Potpazušna arterija se pritiska uz nadlakti nu kost u pazušnoj jami pritiskom obe ruke, hvatom spolja
PRI TI SAK PRSTI MA I PESNI COM
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
PRI TI SAK PRSTI MA I PESNI COM
pratiti promenu boje kože ispod kompresivnog zavoja (modra ili bleda) i popustiti ako je neophodno
KOMPRESI VNI ZAVOJ
I MPROVI ZOVANI KOMPRESI VNI ZAVOJ
prethodno manuelna kompresija
uvek se stavlja preko zavojnog materijala ili ode e
stavlja se što bliže povre
enom krvnom sudu
posle stavljanja poveske ekstremitet se imobiliše
ne sme da stoji duže od 1,5 – 2 h (mora se evidentirati vreme kada je stavljena), a nakon 2 h od postavljanja postepeno se (ne naglo) popušta na 30 min
ELASTI NA POVESKA
primenjuje se tamo gde se kompresivni zavoj ili poveska ne mogu postaviti: vrat, grudni koš, trbuh
komadi sterilne gaze treba da ispune ranu bez praznog prostora i preko njih se stavlja zaštitni zavoj
TAMPONADA RANE
Naj eš i uzroci su: udarac u nos, visok krvni
pritisak, isuviše jako izduvavanje nosa, veliki fizi ki
napor.
Postupak zaustavljanja krvarenja iz nosa
KRVARENJE I Z NOSA
Naj eš i uzroci su: povrede uva, tumori i zapaljenja spoljnog i srednjeg uva.
Postupak zaustavljanja krvarenja iz uva
Proceniti ja inu krvarenja i odabrati najprikladniju metodu za zaustavljanje krvarenja.
Pozvati službu hitne medicinske pomo i – 194.
Preko povre enog uva staviti sterilnu gazu i prekriti je zavojem .
Ako je povre eni svestan, postaviti ga u polusede i položaj sa glavom nagnutom na stranu povrede.
Ako je osoba bez svesti, postaviti je u bo ni, koma položaj na stranu povrede.
Ne sme se:tamponirati spoljašnji ušni kanal,
vaditi strano telo,
odstranjivati koagulumi.
KRVARENJE I Z UHA
Zaustaviti spoljašnje krvarenje, imobilisati povre ene ekstremitete.
Postaviti osobu u odgovaraju i položaj (položaj autotransfuzije: leži sa glavom naniže nogu podignutih 30 – 40 cm). Ova metoda se sve re e primenjuje kod teško povre enih zbog mogu nosti pogoršanja stanja (kod povrede donjih ekstremiteta, karlice, grudnog koša).
Utopliti osobu, ublažiti ose aj že i (vlažiti usne).
Pozvati hitnu medicinsku pomo i/ ili hitno transportovati povre enog u zdravstvenu ustanovu.
Ostati uz osobu do dolaska ekipe hitne pomo i i/ ili transporta do bolnice, ohrabriti ga, pratiti znakove životnih funkcija
POSTUPAK KOD I SKRVARENOSTI
Rane su naj eš i oblik povrede kod kojih dolazi do ošteenja kože ili sluzokože i drugih tkiva ispod njih.
Prema mehanizmu nastanka i vrsti predmeta kojim su nanete, rane imaju razli it izgled.
Nasataju dejstvom mehani ke sile, hemijskih i fizi kih agenasa.
Mogu biti:OBI NE (povreena koža i potkožno tkivo)
KOMPLIKOVANE (pored kože - povreda živaca,krvnih sudova, miši a, kostiju)
RANE
ogrebotine (najlakši oblik rane nastao trenjem kože o neki vrst predmet)
posekotine (nastaju dejstvom se iva - noža, sekire, stakla..)
rane sa nagne enjem (dejstvom tupe sile pod pritiskom)
razderotine (nastaju pri radu sa mašinama i alatom)
ubodne rane
prostrelne rane
ujedne rane
smrskotine i amputacije
VRSTE RANA
uvek je otvorena u odnosu na spoljnu sredinu
uvek je mogu a infekcija rane
ranjeni deo tela uvek ima smanjenu funkcionalnu sposobnost
uvek je prisutno krvarenje iz rane (manje obilno ili obilno)
ostavlja invaliditet
KARAKTERI STI KE RANE
1. Sa povre enog dela tela skinuti ode u.
2. Zaustaviti krvarenje.
3. Previti ranu sterilnom gazom i zavojem.
4. Kod velikih rana imobilisati povre eni deo.
5. Pozvati službu hitne medicinske pomo i.
6. Povre enog transportovati do zdravstvene ustanove u adekvatnom položaju.
7. Svaku ranu definitivno zbrinjava lekar.
ZBRI NJAVANJE RANE U PRVOJ POMO I
AMPUTACI JSKE POVREDE
Definicija: Odvajanje dela tela (naj eš e ekstremiteti).
Post upak s povre enim:•zaustaviti krvarenje podvezivanjem,•zbrinuti ranu, imobilisati patrljak u podignutom položaju,•preduzeti mere za spre avanje šoka.
Post upak s am put iranim delom :•Amputirani deo se ne ispira, ne isti, ne dezinfikuje.•Zamotati ga u sterilnu gazu.•Saviti ga u plasti nu kesu koju treba dobro zatvoriti.•Sve staviti u drugu kesu ispunjenu vodom i ledom, zatvoriti.•Zamotati tkaninom ili novinama.•Nazna iti na kesi datum i vreme povrede i ime povre enog.•Amputirani deo transportovati zajedno s povre enim u bolnicu.
Strano telo je svaka strana materija koja u e u telo kroz ranu na koži ili prirodne otvore.
U okviru prve pomo i zabranjeno je vaditi strano telo jer može izazvati krvarenje ili još ve e ošteenje tkiva.
Ukoliko rana krvari, krvarenje se zaustavlja pritiskom na ranu oko zarivenog stranog tela i podizanjem
ekstremiteta.
Preko rane postaviti sterilnu gazu, oko stranog tela (sve do njegovog vrha) postaviti slojeve gaze, zavoja ili
„ evrek”, pa onda previti ne pritiskaju i ranu.
Imobilisati povre eni deo tela.
STRANA TELA U RANI
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved
STRANA TELA U RANI
© 2012. I ntellectual Property Office. All rights reserved