Kruvenica 27

7/22/2019 Kruvenica 27

http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-27 1/108



IMPRESSUM UVO NIK







ŽUPNIKOV BESID



s7 ne pesimi

i obeshrabrenosti: č v r s t o vjeru

da svojim o ć n i m dahom Duh Sveti

Crkvi daruje odvažnost da ustraje i da

traži nove metode evangelizacije kako

bi v a n đ e l j e donijela sve do nakraj

zemlje usp. j 1, 8).Papa ranjo

V J E R N I Č K IN E - V J E R N I Č K IPR STUP B O Ž I Ć U

B o ž i ć u se može p r i ć i na l i č i t e n a č i n e Koliko ljuditoliko pristupa. o s t u pristupu ovisi o našim inter

esima i č e k i v a n j i m a . I jedno i drugo ovisi o društvenim

kretanjima našem obitelj skom odgoju i osobnim iskust

vima. Ipak kako bilo da bilo o ž i ć u j e lakše p r i ć i pjes

mom negoli r i j e č j u Upravo su hrvatske b o ž i ć n e pjesme

i č a j onog najdubljeg - srži b o ž i ć n o g slavlja. Stoga

tko ih sluša može o ć u t j e t i kamo ga vode i kojim bi pu

tovima trebao krenuti na poticaj b o ž i ć n o g otajstva. S

druge strane B o ž i ć je nedvojbeno izazov preispitivanju

i prepoznavanju dubinskih slutnji ljudskoga srca ali i

preispitivanju o č e k i v a n j a koja imamo o B o ž i ć u . a i

jedno i drugo je važno. P o s v j e š ć i v a n j e slutnji može nam

6

p o m o ć i u j e m i č k o m življenju o ž i ć n e poruke. Sve dru

go bilo bi malo. Kao i za druge k r š ć a n s k e sadržaje tako

i za B o ž i ć možemo r e ć i da se prema B o ž i ć u možemo

ophoditi v j e m i č k i i n e - v j e m i č k i . j e m č k i je pristup utomu da se damo voditi b o ž i ć n o m porukom da nas ona

mijenja i da iz nje gradimo svoje životne odnose i životne

interese. N e - v j e m i č k i se B o ž i ć u pristupa kad se koristi

bez želje za ostvarivanjem odnosa s Kristom r o đ e n j eslavimo na o ž Upravo nam je to važno naglasiti u

sadašnjem trenutku. Uz to znamo da je i ć u m o g u ć ep r i ć i iz o p ć e g društvenog z r a č j a u kojem o ž i ć postaje

dio zabavnih sadržaja sekulamog društva. Stoga je ovdje

prigoda da se kaže r i j e č i o tomu. Kad promotrimo hrvat

sko b o ž i ć n o o z r a č j e kroz nekoliko posljednjih godina

onda vidimo da je kod nas nastupilo r i h v a ć a n j e i posre

dovanja urbano-medijskog poimanja o i ć a Namjerno

koristim pojmove urbanog i medijskog jer ta dva

jma govore o izvorištu jednog osiromašenog i zlorablje

nog slavlja. To ne z n a č i da je ruralni koncept o i ć amjerodavan za sva vremena da je bolji i pitomiji . Ne

Pitanje je u kolikoj je mjeri sekularizacija o i ć a pogo

dovala urbanom n a č i n u života i medijskim potrebama.

Nema dvojbe - a to pokazuju psihološke studije - da

z a p a d n j a č k o slavljenje B o ž i ć a unosi psihološku nesta

bilnost i nemir u ljudsko srce. Zašto? Iz cjeline i ć n o gotajstva i z v l a č i se dio i ć n e poruke koju mediji stavl

jaju u službu profita i poticanja potrošnje u danima prijei oko o i ć a





B O Ž I Ć

POVR T K OGU

Ako smo se nedavnih 90-ih godina radovali povratku

B o ž i ć a u javnosti, danas postajemo svjesni kako je u

javnosti z v u č e n B o ž i ć urodio svojom s u p r o t n o š ć u . Dogodila se inflacija i profanacija o ž i ć a i to kroz sadržaje

koji hrane plitke interese i ostavljaju nas u kratkotra

jnom emotivnom zanosu. Istina, to nije p r e v l a d a v a j u ć eali je toliko prisutno da možemo biti svjesni kamo nas

vodi. Kao što su k r š ć a n i u 4. st. pogansko slavlje nepo

bjedivog boga Sunca „pokrstili" i 25. prosinca uveli

slavlje Kristova r o đ e n j a tako se danas d o g a đ a obrnuti

proces oblikovanja opoganjenog o ž i ć a . Sve više dolazi

do sekularizacije k r š ć a n s k o g slavlja Kristova r o đ e n j a .Izgleda da se upravo uz B o ž i ć najbolje razumiju Rah

nerove r i j e č i iz 1952. g. u kojima je opisao stanje u

N j e m a č k o j . Tada je Karl Rahner kazao: „Oni s v e ć e n i c ikoji ne zabadaju glavu u pijesak poput noja, oni koje nije

obuzela lukava taktika da se p o v l a č e m e đ u ljude koji su

ostali vjerni r š ć a n s t v u dnevno konstatiraju da živimo u

poganskoj zemlji s k r š ć a n s k o m p r o š l o š ć u i k r š ć a n s k i mostacima. Da, živimo u jednoj poganskoj zemlji us

prkos velikom postotku k r š ć a n s k e starine. Ako naime

stvari promotrimo i ocijenimo sa svjetskog gledišta vid

jet ć e m o da p r e v l a d a v a j u ć a p o k r e t a č k a sila i stvarnost

koja upravlja povijesnim kretanjima N j e m a č k e ne vodi

prema k r š ć a n s t v u . ( ... ) K r š ć a n s t v o se šutke tretira kao

lijepi i mili folklorni predmet koji ne ulazi u krug ozbiljnih i stvarnih životnih problema." Olako razbacivan

je b o ž i ć n i m porukama je u porastu, a u isto vrijeme je

sve manje onih koji Krista uzimaju za životno uporište.

To je nama r š ć a n i m a izazov prepoznavanju onog izvor

nog na što nas B o ž i ć obvezuje. Č i n i mi se da bi ovdje

trebalo navesti r i j e č i pape Pranje: „S Kristom srce ni

kada ne ostari ". U toj se misli krije ono najvažnije u

B o ž i ć u . Poticaj b u đ e n j u ljudskoga srca trajan je izazov,

a taj izazov najbolje može zasjati u B o ž i ć u . No, to n e ć ebez povratka Bogu.

8

~ [ J E D I EB O Ž I Ć AKad se krene od postavke da su r š ć a n i pozvani svjetlom

vjere promišljati društvena zbivanja, podmetnuti l e đ a i

mijenjati svijet, onda to n a č i da smo pozvani „tako misliti i djelovati da ljudi postaju sve zreliji za a u t e n t i č n ozajedništvo s drugim ljudima, a time u k o n a č n i c i i sa

samim Bogom"(N. Bižaca). B o ž i ć obvezuje da se pos

tane svjestan kako je plitka demagogija dijela o l i t i č k i hi intelektualnih elita - a jednako tako i zastupnika

p o l i t i č k o g katolicizma - unijela o z r a č j e podjela i netr

peljivosti koje guše zauzetost oko b u d u ć n o s t i . B o ž i ćobvezuje, ali ne na deklarativnoj razini, v e ć na razini

skrbi za cjeloviti napredak vlastitog z a v i č a j a i izgradnju

životnih uvjeta koji s v j e d o č i t i kako k r š ć a n i žive iz

uvjerenja da je Bog došao svima, da je Isus r o đ e n za

sve. Ovdje se valja prisjetiti kako je prorok Jeremija,

svjestan umišljaja svojih suvremenika da je Hram po

sebi izvor sigurnosti, p o r u č i o svojim suvremenicima:

„Ne uzdajte se u lažne r i j e č i : 'Svetište Jahvino Svetište

Jahvino Svetište Jahvino ' (Jer 7,4). Kad se sjetimo

u kolikoj su mjeri s l i č n e parole i manipulacijske p r i č eunijele razdora, mržnje, nadimanja i bezumlja u našu

društvenu i osobnu svakodnevicu, onda je razumljivo

zašto je s t a t i s t i č k i broj katolika u Hrvatskoj puki privid,

odnosno ne pokriva stvarni k r š ć a n s k i identitet deklar

iranih katolika. To se najbolje vidi u n e p o s t o j e ć e m utje

caju k r š ć a n s k o g svjetonazora na društvena zbivanja.Crkveno k r š ć a n s t v o ima najviše utjecaj u krugovima

seoskog i starijeg stanovništva i o p ć e n i t o g o v o r e ć im e đ u ljudima koji nisu nositelji društvenih promje

na i ekonomskih inovacija. D e m o k r š ć a n s k i predznak

p o l i t i č k i h stranaka pokazao se, nešto poput stanja u

Italiji, kao p r o b i t a č a n ukras, dok je u biti ostao sredstvo

osvajanja vlasti i č u v a n j a partijskog mentaliteta. Gram

zljivost i o l i t i č k i narcizam, neodgovornost i podobnost,

površnost i potkupljivost pokazali su da u Hrvatskoj pos

toje uvjeti za nesmetani razvoj b e z n a đ a i za mentalitet

koji ne o m o g u ć a v a da se radišnost, poštenje, umješnost i

savjesnost nametnu kao samorazumljive vrednote u ko-



B O Ž I Ć

jim odrastati mladi ljudi i temeljiti svoju b u d u ć n o s tn koju nas B o ž i ć obvezuje. Dok se u Hrvatskoj veliki

broj katolika okuplja n karizmatskim seminarima,

t r a ž e ć i od vjere brzinska rješenja životnih tegoba, dotle

se stablo društvenih odnosa polagano suši zbog izos

tanka moralnih vrednota i društvenih posljedica vjere.

Dio velikih Hrvata-katolika, kako se tom sintagmompokušavalo nametnuti p o i s t o v j e ć i v a n j e nacionalnog i

religijskog, pokazali su svoju v e l i č i n u u zgrtanju i za

posjedanju unosnih položaja. P o l i t i č k a zbilja n s t o č n o jobali Jadrana iznjedrila je obilje lokalnih bogova koji su

svojim primitivizmom, z l u r a d o š ć u ideološkom manip

ulacijom i r o d b i n s k o o r t a č k i m vezama ugušili i zasje

nili kulturalne blagodati koje su s t o l j e ć i m a njegovane u

našim primorskim i t o č k i m mjestima. Stoga su r š ć a n isvjesni potrebe b r a ć e n j a svjetlom o ž i ć n e poruke, poz

vani č i t a t i znakove vremena i svjetlom vjere raskrinka

vati r a s t u ć a osobna, društvena i crkvena zastranjenja.

Dakako, ne i č e se to samo nekih „vaših , nego nadasve i

9

ovih „naših , tj nas samih. Odnosno, potrebno je posta

ti svjestan da smo kao Crkva odgovorni za u v o đ e n j edjece i mladih u iskustvo vjere koja o m o g u ć i t i da

se k o n a č n o p o č n u d o g a đ a t i društvene posljedice vjere.

To n e ć e biti m o g u ć e bez dubinske s a m o k r i t i č n o s t i koja

nužno zahtjeva da se ponizno postavimo pred Bogom

koji je došao spasiti izgubljeno i zaživjeti iz ove našeljudske kože jedno držanje koje p r o m i č e č o v j e k o l j u b l j e .Pritom valja p o ć i od sebe i svojih neuravnoteženosti.

Sve to govori d je u Hrvatskoj oslabila r o r o č k a dimen

zija vjere i njezin utjecaj n oblikovanje s a m o k r i t i č n o s t ikao nosive osobne i društvene vrline. Tomu se ne može

d r u g a č i j e d o s k o č i t i doli osobnim s v j e d o č a n s t v o m života

i podmetnutim l e đ i m a . K r š ć a n i koji i ovoga B o ž i ć aslaviti Kristovo o đ e n j e pozvani su prvi zasukati rukave

i rastati se od poimanja politike kao prilike za o g a ć e n j eili kao sredstva za satiranja o l i t i č k i h neistomišljenika.

don Ivica Huljev



t t tt t t ttttt

PITAM SE PITAM ...

KRIST KNEZ MIRONOSNI„Jer dijete nam se rodilo sina dobismo;

na l e ć i m a mu je vlast. Ime mu je

Savjetnik divni Bog silni Otac v j e č n iKnez mironosni. "

Iz 9,5

Ovaj Izaijin tekst č i t a se kao prvo

č i t a n j e na p o l n o ć k i i to nakon

ispjevanog himna Slava Bogu na

v1sm1 najstarije i n a j a u t e n t i č n i j e b o ž i ć n epjesme. Tema mira na poseban je n a č i nprisutna u b o ž i ć n o m vremenu pa tako i u

b o ž i ć n o j liturgiji.

R i j e č .Mir u biblijskom jeziku ne o m a č a v a samo odsutnost

rata, nego skup svih dobara. Ona s u o m a č u j e napredak,

boljitak i blagostanje. Izaija u svom tekstu u d u ć e g Mesiju

o m a č u j e kao mironosca, onoga koji donosi o s l o b o đ e n j eiz ropstva Božjem narodu. Himan Slava Bogu na visini,

odnosno njen o č e t a k se ponovno ponavlja u e v a n đ e o s k o mulomku koji se č i t a u misi. Nakon što je a n đ e o navijestio

pastirima o đ e n j e Krista Gospodina „odjedanput se a n đ e l upridruži mnoštvo vojske nebeske koja je hvalila Boga:

'Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima koje ljubi "'

(Lk 2, 13-14). Prisutnost a n đ e l o z n a č a v a Božju blizinu i

prisutnost. Ova liturgija nebeske vojske o z n a č u j e u dje

tetu položenom u jaslice Božju prisutnost, tj. božanstvo

tek o đ e n a djeteta. R o đ e n j e Sina u štali donosi mir ljudima

koje Bog ljubi, onima koji su dobre volje, onima koji su

otvoreni Bogu i ljudima. Č o v j e k koji je mirotvorne nije za

tvoren u sebe, to je onaj koji se dariva drugome. Svojim

utjelovljenjem i r o đ e n j e m Bog se darovao i uvijek daruje

č o v j e k u i tim samodarivanjem donosi mir. Mir o z n a č a v aživotnu združenost o v j e k a sa Stvoriteljem, a taj mir se os

tvaruje u radosti susreta . .Mir je n e m o g u ć e ostvariti ondje

gdje je prisutna e b i č n o s t koja č o v j e k a p o t i č e da traži samo

svoju slavu. Mir je Stvoriteljevo djelo, a glad za mirom

o č i t u j e č o v j e k o v u težnju za Bogom.

Himan Slava Bogu na visini govori i o novom dostojanstvu

proizašlom iz mira koji nam donosi Isus Krist. Taj mir je

dar po kojemu ponovni postaj emo miljenici Božj i. Taj mir

je mir Kraljevstva koje do lazi s Kristom. To kraljevstvo j e

„Kraljevstvo pravde, ljubav i i mira", kao što kaže pred

slovlje svetkovine Krista Kralj a. Preduvjet mira je ožja

a ne č o v j e k o v a vo lja. Mir dolazi po Božjoj volji i ljuba

vi, a daruje se ,,ljudima koje (Bog) ljubi" , a On ljubi sveljude, bez razlike. U slav ljenju otajstva Kristova utjelov

ljenja, liturgija Crkve k r š ć a na ponovno otkrivanje

e v a n đ e l j a mira, te da se daju zahv atiti Božjom slavom koja

je istinski izvor mira. Na svetkovinu o ž i ć a okuplje

na zajednica, e ć i Vjerovanj e prigiba koljena na i j e č „i

utjelovio se", te tako poklon pred Božjom m o š ćnjegovim silaskom u ljudski nem ir, ali i u sve oblike ljud

skog mira. Tim poklonom Crkva se otvara miru koji je prvi

dar Krista koji dolazi.

Neka Vas i sve vaše r o đ e Kralj obdari svojim

božanskim mirom i na dobro Von Porojenje dojde

.Mi lan Š r i ć

1



K

d su prve zvijezde otvorile velike i sjajneo č i ugledaše na zemlji č u d e s n u svjetlost.V e ć je pala n o ć ali mrak još nije ogrnuo niemlju ni more. Tajanstvena svjetlost r a č i l a

je iz svake stvari, iz bilja i c v i j e ć a . Gledaju nebeske zvi-jezde i č u d e se na zemlji blistaju iskre svjetlosti kao daje nebo sišlo na zemlju. Od zvijezda se ništa ne možesakriti, jer njihove velike i sjajne vide i najskrovitijetajne, one i u snove zaviruju. Zvijezda v e č e r n j i c a prvaje otkrila tajnu. „Veliko č u d o se n o ć a s dogoditi ,šapne v e č e r n j i c a bliskim zvijezdama i za tren č i t a v onebo zadrhti od s r e ć e . Nikada kao te o ć i zvijezde nisublistale takvom s v j e t l o š ć u . A n đ e l i su pjevali najljepšeuspavanke.Putem prema g r a d i ć u Betlehemu hodaju č o v j e k i žena,osipi Marija. Ne razgovaraju. Kasna je a prednji-

ma i oko njih blista svjetlost i sve je puno svetog mira.

Č u j e se disanje trave i c v i j e ć a šapat o ć n o g lahora. Jo-sip šuti jer č u j e i vidi sve što Marija o s j e ć a . Marija negovori, sluša pjesmu a n đ e l a i č u j e što joj srce govori.Zadrhti na pomisao što se n o ć a s dogoditi, ali utješi je

svjetlost koja je blistala s neba i iz svake stvari oko nje.Č u l a je asan glas: ,,Ne boj se, Marijo, nebeski Otac je uztebe. Okrene se i vidi Josipa koji joj se osmjehne. Onamu uzvrati sretnim pogledom.Marija i Josip v e ć su blizu Betlehemu. Iz k u ć a treperislabašna svjetlost. Niti jedna k u ć a u gradu n o ć a s ne

o č e k u j e Gospodina. U gradu nema mjesta za Spasiteljasvijeta koji dolazi, ali u blizini grada u skromnoj štalicisve je pripravno za d o č e k najdražega gosta. Koliba je

malena, ali u njoj obiluje s r e ć a te se i n i daje zvjezdanonebo sišlo u nju. Kravica i v o l i ć sretni se gledaju. O č iim pune dobrote i topline. Dahom griju slamu u jaslama.Štalica je nestrpljiva. Najradije bi pohrlila u susret onima



B O Ž I Ć N A P R I Č Akoji joj dolaze u goste. Širom j otvorila vrata, i srce idušu. Tiha pjesma a n đ e l a i zvijezda kao slap svjetlostirosi na štalicu. Uto pred vratima n a đ o š e se Marija iJosip. Štalica o s k o č i od s r e ć e zagrli putnike, primi ihu toplo krilo, zatvori vrata te uroni u tihu i svetu radost.Nebeski Otac ogmuo štalicu svjetlom mira i ljubavi.

P o n o ć Sva svjetla na zemlji se pogasila. Zvijezde natren sklopile o č i . Gusti mrak legao na zemlju, samoštalica blista tajanstvenom s v j e t l o š ć u . Č i n i se da nijena zemlji. Lebdi i treperi kao mala zvijezda. U brdupastiri sjede uz vatru i č e k a j u . Ne znaju što se do

goditi, ali srce im govori da n o ć a s ne smiju usnuti.Sjede oni tako kad iznenada zaigrale zvijezde na nebu,zašumorile krošnje, zanjihale se trave. Otvori se neboi slap svjetlosti i pjesma a n đ e l a rosi na zemlju. Zbor

a n đ e l a pjeva: „Slava Bogu na visini i na zemlji mirljudima dobre volje.

N PUTU Z EGIP T

Pogledaše se pastiri prestrašena p i t a j u ć i se što se dogodilo. Ugledaše a n đ e l a kako stoji pred njima i govori:„Ne bojte se j r vam, eto, donosim radosnu vijest ov -

likom veselju za sav narod. U Davidovu gradu rodio se

Spasitelj - Krist, Gospodin. I neka vam ovo služi kaoznak: n a ć i ć e t e Djetešce povijena u pelenice gdje ležiu jaslama. Gledaju pastiri bez daha, č u d e se Htjelibi nešto upitati, ali a n đ e l a više nema. Namah pastiriostaviše svoja stada i sve što su č u v a l i te pohrliše vidjeti Djetešce o kojemu j a n đ e o govorio. Svjetlost sneba i pjesma a n đ e l a dovede ih do skromne štalice.Ugledaše Djetešce povijena u pelenice gdje leži ujaslama. Padoše n i č i c e i pokloniše se n o v o r o đ e n o m eKralju. Najstariji m e đ u pastirima ustade i e č e Mariji:- Žao nam j što d o đ o s m o bez darova.Marija mu se blago osmjehne i r e č e :- Donijeli ste najljepši dar koji ste imali - svoju ljubav.

Djetešce j gledala pastire, smiješilo im se i božanskasvjetlost u đ e u njihova srca te ih ispuni velikom

r a d o š ć u . Sretni pastiri pozdraviše Gospodara neba izemlje, te se vrate svojim k u ć a m aOd one n o ć i iz skromne štalice u blizim Betl hema izvirala svjetlost i tekla na sve strane s j Jos ·t e č e i ulazi u srca svih ljudi dobre voljsvakog č o v j e k a na zemlju ć e d o ć i ~ l i m l S t fživot biti radost.

n đ e l je Osibu

došo uson

i na uho mu reko:

Ne č e k a j don

Vazmi D i t i ć a i Mariju

i biž daje to boje

Dohodu velike nevoje.

S v a n u ć e Osib ni e k o .S Marijan i i t i ć e npri dneva je uteko.

Cili don su hodili

bez jist i bezpit.

Kad je pala

jedva su č e k a l io č i sklopit.

Markla je o ć .Nindera blizu

ni stabla, ni gomile,

ni trima ni spile.

U ti č a s prid njima

vela maslina se stvori.

Pruža in granei potiho govori:

Kod mene morete

na miru prispat.

Jo ć u vos č u v a t

Kasne su ure.

Pod maslinon leži

sveta fameja.

Tvorda zemja

tepla je posteja.

U krilu matere

moli Isus spi i snije.Maslina kanto

i i t i ć a grije.

Kad je zora zarudila

sveta se fameja

s r i ć n a probudila.

Marija je maslini

lipo z fo ila

za mir a ga je i t i ć uod sarca poklonila.

Od tega dneva

po cilen svitu

maslinove grane

širidu mir i jubov

na sve strane.

TinK o l u m b i ć



Pašurate mame Katicerimeje od o ž i ć a Vrime od carko-

vnih i civilih f eštih radosti viška

spize a posebno od slatkega. Svako

misto kod nos imo svoje o m a ć e delicije.

ike se vežu uz specjalne fešte i štajune.

Tako je kod nos vrime od o ž i ć a obavez-no i vrime odpašuratih.

Ma kor se sad pašurate cinidu za svaku feštu, a pogotovo

za niki t u r i s t i č k i prižentacjun, one su za svih nos po

jam B o ž i ć a Ni meni, kako ni v e ć i n i Foranih, B o ž i . ć bez

pašuratih ni B o ž i . ć . Naše none i matere, pa i mi sad, svi

irnorno niki svoj specijalni ricet za pašurate i nojboji je

baš onin naš. Danas se cinidu sva.kakove pašurate, one s

oparenim brašnom, one s o b i č n i m brašnom, sa jabukirna,

patatirna, jogurton i tako daje. Meni se cini da su nojboje

one marne Katice. Pa vi provojte i recte. Mati je govorila

daje ricet dobila od storih Forkih kad je nakon 1943. došla

iz otoka živit u For Govorila je d je to starinski ricet i da

ga puno famejih dupero. Jo znon da ga i danas puno svita

duperaju - jo obavezno i meni su noj draže, a oni kojima son

ga dala, rekli su isto. Provojte pa e t e mi r e ćHomo po redu:

1 vode uzavrit sa malo soli

Y kg muke usut u vodu kad ucini glogoj i

dobro tui dokli vez ne bude grudicih

U vrilo ulit:1 prašak za pecivo

1 dclrakije

1 dclruma

1 vaniliju

malo kanele koricu limuna i naronce

suhvice

3 pune žlice cukara

I s t u ć i mo/at neka pocine

Ako se ispišo dodat muke

3

Borne, svaki ricet imo svoje mole tajne. Tajna rnaterinega

riceta je u temu da se alkohol (rakija i rum) miri u carvenip o t i ć na bule. Tako je i pisalo u ricet. Jo son nažalost to

morala izbrisat iz riceta, jer se carveni o t i ć na bule odovna

ruvino i tukalo ga je hitit. Š ć e t a a i đ o n danas kad me ko

pito koje pašurate cinin, recen da cinirn rnaterin ricet sa car

venin o t i ć e n na bule. Još d von ovo recen: Meni se pari

da su nikad pri pašurate bile boje jer srno svi dovali svoj

doprinos. Pri ni bilo mikserih i rnultiprak:tikih. Tukalo je

vrilo teško tisto dobro i s t u ć pajkon, a kako se cinila dupla

doza, to baš i ni bilo lako. O b i č n o bi mati stavila visoki

pot sa oparenim tistorn u krilo, a mi srno se svi izminjivoli

okolo pajka i tukli dokli se tisto ne bi ucinilo bez grudicih,

taman tako da se ne ispišo i d bude fino i za drugi đ o nkad pašurate ostinedu, a tukaju bit i daje meke za jist. Puno

putih srno se kontreštali jer srno svi itili daržat pot, a ne

ti sto, jer e to bilo puno lašnje. Isto mi se koji put dogodi da

se tisto ispišo, da se pašurate ne daju frigot, da popiju puno

uja, da budedu puno tvorde, pok drugi đ o n nisu ni za jis ni

za gledot. To se sve dogodi s pašuratirna i meni i drugima.

aje mati živa, barž bi danas rekla da to ni do riceta (a to

bi bila istina, jer uglavnom ipak uspijedu ), nego do ove

muke koja ne vajo ništa Epa provojte i prosudte somi.

Zapište i ovu ricetu, a dojte i vi meni koju vašu, isto tako

starinsku, da ih sve sacuvorno za one rnlaje koji ć e d u kako

i mi, frigot i jist pašurate zao ž i . ć .

Mirjana o l u r n b i ć



Sveti Leopold Bogdan M n d i ćDOB R Č O V J E K U

služ i do rog BOG

S

veti Leopold Bogdan M a n d i ć r o đ e n je u Boki kotorskoj. u Herceg Novom, 1866. godine. Primio je vjeru

od roditelja.iznimno pobožnih ljudi. Bio je nizak ras-tom. O d l u č i o seza k:apucinei roditelji mu iskazašepotporuu r i h v a ć a n j u poziva. Godine 1890. a r e đ e n jeza v e ć e n i k a .Bio jena sluibi u Padovi. V e ć i n a njegova s v e ć e n i č k o g djelo-vanja bila je vezana uz ispovjedaonicu. Ispovijedao je višesati dnevno i strpljivo slušao sve koji su mu dolazili - odnajuglednijih g r a đ a n a do jednostavnih seljaka. Molio je zajedinstvo Crkve. T u k o đ e r je svakodnevno promicao istinski

ekumenizam. Preko njega malenoga i skromnoga ljudi suprimali Božje m i l o s r đ e i oprost. Svim ljudima je donosiodobroga Boga. Rasvjetljivao im je njihovu situaciju; svi, ibogati i siromašni potrebni su Boga. Sveti Leopold ljubioje svoj narod. toliko daje za vrijeme I S (ietskog rata odbio

talijansko državljanstvo. Ostao jevjeran sebi; svojoj dobroti.Unrojeu Padovi 1942. godine. Ispovijedjeza Leopoldabila

prilika za sakrammtalnu službu. On je posredova o z m e đ uč o ( i e k a i Boga. Uspostavljao je jedinstvo. Bio je slika mi-losrdnog Oca i to ovdje na zemlji. Kako uspostaviti jedin

stvo? Kada se onekoj stvari naširoko i nadaleko raspravlja.za o č e k i v a t i je kako napori mnogih raspravlj uroditiplodom. Rasprava bi trebala biti objašnjenje same stvari.Tu se ne d o g a đ a . jer o n a č n i proizvod je razilaženje. Takoje i s rasprava o ideji dobra- pokrenuli su je Grci, a preuzeli srednjo (iekovni teolozi i, na kraju. č i t a v svijet. Pitanjeje to koje se t i č e svakog č o ( i e k a ; s v j e d o č i nam to utkanost

takva pitanja u filozofiju. ali i u svakodnevno iskustvo. Ipaktražimo dobro.makar nenalazili ništa više od dobrih stvari.Ponekad a i đ e m o na dobra o v j e k a . Ć o v j e k m o l i i pomažeponekad kakvoj starici pomogne r i j e ć i cestu ili č a k prenijeti veliku k o l i č i n u namirnica. O p ć e n i t o se smatra dobaronaj koji mnogo daje. Ć o v j e l < uvijek o n a č n o daje; i sam je

k o n a č a n ine može dati više od i t a v a sebe. Sveci su tako najbolji ljudi.jer daju č i t a v e sebe drugima. K o n a č n o sam Bogje dobro; jer on daje i u.zima. Bog daje .život kao dar. Svakitrenutak je svet jer ga Bog daruje meni. Ja ipak nisam svet.

Ć i n i m grijeh. i ne samo ja. Svi to č i n e č i n j e n i c a je to o č i t apoput zalaska sunca.ili plavetnilaneba. 1 ako Bog ponovno

iska:ruje svoju dobrotu. daruje mi .život uzimanjem mojihgrijeha. Jedna ispovijed i ponovno imam .život.

Život sv. Leopolda pokazatelj je kako k r š ć a n i n uvije .< ima

nel.<og dobrog koji ga č e k a . Ispovijed je prilika za susret sDobrom. U susretu s Bogom d o g a đ a se spoznanje - č o v j e kvidi ono što nije u s (ietlu onoga koji Jest. Sve r e č e n o moženam biti poticaj. Prvo možemo moliti za dobre i sveteispovjednike. Drugo. na osobnom planu možemo se zapi-tati o vlastitoj grešnosti. Jesmo li stvarno tako dobri kao štovolimo misliti? I koliko č e s t o imam potrebu upustiti se urazgovor s dobrim Pastirom koji me na svojim l e đ i m a želiodvesti u zajedništvo s Ocem? Za k r š ć a n i n a pravo pitan

je nije što je dobro. Pravo pitanje je tko je dobro. Bog jen a j v e ć e dobro kojezadobivamo po njegovoj milosti i za timdobrom srce treba e z n u t i i sretati ga u sakramentu pokore.Neka ovo budepoticaj dai mi budemo dobre sluge DobrogaBoga.

Mate Mihalj v i ć

4



HVARANI ŠKOLUJU SVE VIŠE

ERIGKE Đ J E C Eisionar fra Ilija B a r i š i ć kojegnaša župa pomaže piše kako novamisija lijepo napreduje iako uz

velike napore i muku. Kaže da su ljudi jakodobri i misionari se o s j e ć a j u dobrodošlom đ u njima. Ti ljudi uglavnom žive odpoljoprivrede ali malobrojni veleposjednici zemljišta i šume žive daleko a sirotinjanema ni toliko zemljišta gdje bi mogli sagraditi barem kolibu. Svugdje nepravda igramzljivost. Gramzivcima nikad nije dostai n e ć e im nikad biti jer sve stavljaju u prodrttobolac-torbu.

Kumama i kumovima malih Afrikanaca mogu s a d o š ć ur e ć i da se njihov broj p o v e ć a v a Prvu godinu upisano je

17 djece u školu druge godine 37 a ove 61. Naša župaškoluje 47 djece župa Milna 9 a još 6 naši prijatelji.

P o č e t k o m školske godine poslali smo za školovanjedjece 4972 eura. a kraju školske godine djeca su poslala ocjene i pismo zahvale svojim kumovima i kumama.Neka Gospodin nagradi sve kumove i kume i neka im toobilato uzvrati. I ja osobno zahvaljujem svima. Lijepo je

kad se možemo n e č e g a o d r e ć i da bi pomogli drugima.Gospodin nam to n e ć e zaboraviti. Ovih dana opet smoposlali 1200 eura. Neka imaju za o ž i ć malo bolji u č a k .Nije lako biti gladan i gladovati.



PRIJATEWI MISIJA

eci mi kako seodijevaš i r e ć i ć uti kakav siŽelim r e ć i koju r i j e č o pristojnom odijevanju ili, bolje

r e ć i golotinji koja je danas uzela maha. Fra AndrijaŽ i v k o v i ć u „ K a t o l i č k o m tjedniku piše s l j e d e ć e :

Nikada u povijesti č o v j e č n s t v nije svijetproživljavao tako ozbiljna vremena kako ihproživljava danas. Ali, nažalost mora se r e ć i da senikada nije pokazivalo toliko neozbiljnosti u oz-biljnim vremenima kao što zapažamo danas. Nestaloje stida jer nepristojna moda, napose ženskoga svi-jeta, po gradovima, a nažalost i po selima proširena

na sve strane svijeta.

Na i s u ć e žena zaboravlja ozbiljnost č a s a i gube vrijemeu izmišljanju ludorija kojima se o d r i č u vlastitog ženskogponosa; ludorija kojima nanose materijalnu štetu vlasti-toj obitelji i guraju u propast vlastitu dušu i tijelo. Odi-jelo kakvo danas o b l a č i znatan dio žena nije nikakavukras, nego bestidnost i izazov javnom moralu. Nije bezrazloga r e č e n o da je odijelo jedne žene odraz njezinapoštenja i kako moda nije ništa drugo nego histerija kojase pretvara u tkaninu. Nažalost, n e č e d n gradska modauvukla se i u manja mjesta. Uslijed toga, pomalo se gubiili iznakazuje naša lijepa narodna nošnja, po kojoj smopoznati u cijelom svijetu.Gospodarstva propadaju, moral sve dublje tone. Nepris-tojno o b u č e n i m osobama u o b i č j n i m prilikama trebajubiti u s k r a ć e n i sveti sakramenti, a napose sveta p r i č e s t .Bolje je da je crkva i praznija, nego da se pretvara iizložbeni prostor ludorija i pogubnih o b i č a j a m đ u kojespada i današnja moda, a posebno ženska. Sveti Ciprijannaziva takvu modu bodežom i smrtonosnim otrovom.

Sveti Bernard kaže da je to oružje kojim se đ v o služiza upropaštavanje duše.

16



PRIJ TELJI MISIJ

Papa Benedikt X je rekao: "Sadašnja moda traži zlo.

Ona pruža opaki prilog za o p ć u podivljalost u moralu.

Protivna je e d n o s t i na koju je strogo vezana k r š ć a n s k ažena." Papa Pio XI. naglasio je s l j e d e ć e : „Sasvim je

n e m o g u ć e spojiti sramotu nepristojne ženske nošnje

s ispovijedanjem k a t o l i č k e vjere." K r š ć a n s k e bi duše

morale biti hram Božji. Crkva upozorava da djevojke

i žene nose pristojna i d o l i č n a odjela koja odaju nji

hovu č e d n o s t , č a s t i dostojanstvo. Roditelji ne bi smjeli

dopuštati svojim k ć e r i m a n e č e d n o i nepristojno odije

vanje. Oni moraju imati na pameti daje njihova dužnost

brinuti se, u prvom redu, za vjerski i moralni odgojsvoje djece. Zato neka brižno paze da im se djeca od

rane mladost ne o b l a č e u prekratko i usko odijelo, jer

se p r i u č i t i na golotinju i neosjetljivost u stidljivosti, isto

tako roditelji neka paze da i oni budu kod k u ć e d o l i č n oodjeveni, da svojom golotinjom ne ruše stidljivost kod

svoje djece. D j e č j a je duša s l i č n a vosku u koji se može

utisnuti Božja slika, kao i slika đ a v o l s k a Č i j a ć e se

slika utisnuti u dijete, ovisi samo o onomu komu je u

rukama. Kad se gleda tu podivljalost i golotinju, onda se

samo pitam: moj Bože, kako je taj svijet izgubio sram i

gdje im je ukus i pamet? Roditelji moraju voditi r a č u n ao odijevanju svoje djece. Ipak, mora se priznati da je

uvelike krivnja na starijima, jer su ubili sram u svojoj

djeci. Naime, dragi Bog je svakom djetetu usadio sram.

Kad smo imali d j e č j i v r t i ć , primi-

jetila sam da bi se djeca, kad bi

navršila tri, tri i pol godine,

p o č e l a sramiti. Kad im

je trebalo, primjerice,

p r e s v u ć i majicu, savi

jala bi se u balun

i govorila: „Idi ti tamo,

sam(a se p r e s v u ć i .

17

Č e s t o vidimo u crkvi i starije žene u mini suknjicama,

špaline ili gola ramena pokrivena nekakvom paukovom

mrežom. Ma gdje su tu paukovu mrežu našle? Tada mi

opet misli lete u rano djetinjstvo kad je u gradu moda

bila m i n i ć , ali nije bio tako kratak kao danas, pa kao

da mi u ušima odzvanja pjesma koju su u to doba pje

vali momci, a glasila je ovako: „Suknja kratka, a grbave

kosti, a kakve su Bože mi oprosti " Da, danas je ve

lika razuzdanost pa zato i jesu tolike obitelji razorene.

Svako maloč u j e š

za rastave. Onda se ne trebač u d i t i

daje današnja mladost ovakva kakva jest.

Svim kumama i kumovima, kao i č i t a t e l j i m a Kruvenice,

želim sretan o ž i ć i molim da bi Božansko Dijete svo-

jom m o ć i i ljubavlju privuklo k sebi one koji lutaju

i tumaraju po b e s p u ć u i tami, da bi napokon jednog

dana ugledali Božje svjetlo, u kojem se stvari ovoga

svijeta vide sasvim d r u g a č i j e . Kako kaže Sveto

Pismo, dosta je č o v j e k u da ima što pojesti,

popiti i pokriti golotinju. I više je nego lu

dost nagomilavati bogatstvo. A bila svima

sretna i blagoslovljena Nova 2014. godina.

s. M. Metilda O r e č



alež i plitica hvarskog biskupa

ome Tomasinija u Sarajevu

o č i 59. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, u v e č e r n j i m satima u nedjelju 3. studenoga u katedrali Srca Isusova u Sarajevu konce

lebrirano euharistijsko slavlje predvodio je kardinal VinkoP u l j i ć . Koncelebrirali su svi č l a n o Biskupske konferencije BiH, delegati Hrvatske i Austrijske biskupske konferencije te M e đ u n a r o d n e biskupske konferencije sv. Ć i r i l a iMetoda, apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto i e ć ibroj s v e ć e n i k a . U misnom slavlju sudjelovali su sarajevskibogoslovi, redovnice i matan broj vjernika. Liturgijskapjevanje predvodio je katedralni zbor pod ravnanjem v l č .Marka S t a n š i ć a . S v e č a n a Euharistija slavljena je kaležomi pliticom koje je pretposljednji bosanski kralj StjepanTomaš 1443.-1461.), koji je stolovao u Jajcu, darovaopomatom hvarskom biskupu Tami Tomasiniju. Tom asini

je bio poslanik Svete Stolice u Bosni i Humu Hercegovini)od 1439. do 1461. godine. Pokušavao je p o m o ć i riješiti

pitanje tzv. h e r e t i č Crkve krstj ana bogumila, i sve vjerojatnijeg i p r i j e t e ć osmanlijskog z a u z e ć a Bosne i Humakoje su gušili p o l i religiomi i drugi razdori i spletkarenja. D a r u j u ć i kalež s velikom pliticom i p okam icu, u

koju je dao utisnuti grb biskupa Tomasinij a kralj Tomaš,prema r i j e č i m a s k o - b r a č k o biskupa SlobodanaŠtambuka, iskazao je biskupu Tomasiniju osobitu naklonost i posebnu zahvalnost. Kalež, plitica i pokamica, koji suvjerojatno, kaže biskup Štambuk, u nekoj bosanskoj radionici, nalaze se u Biskupskom muzeju u Hvaru,gdje se č u v a i bula pape Eugena IV biskupu Tomasinijuiz 1439. g., kojom ga j e papa ovlastio za svog de legata uBosni i Humu.U povodu zasjedanja Biskupske konferencije BiH kalež ipliticu iz Hvara, u pratnj i župnika župe S u ć u r a fra StipeM a r č i n k o v i ć a don io je biskup Štambuk koji je na ovom

zasjedanju sudjelovao kao dele

gat Hrvatske biskupske konferencije. Na t k u mise kalež i pliticu predao je u rukekardinala Vinka P u l j i ć a i rekao:„Radosno te pozdravljam, Crkvo u Bosni Hercegovini.1

Pozdravljam tvoje p astire s v e ć e n i k e redovnike, redovnice

sveti puk Božji U ime r a ć e sestara, posebno biskupa

Hrvatske biskupske konferencije, moj pozdrav.I

Dozvolite mi malu pojedinost. U ime moje t r o o t o č n ebiskupije iz koje dolazim - Hvara, B r a ć a Visa - ovaj put

prinosim na uvid ovaj kalež ovu pliticu koji imaju svoju

duboku povijest vrlo važno z n a č e n j e Prije više od 550.

godine, to jest prije nego se dogodio t r a g i č n i s l u č a j pada

Bosne šaptom, ovaj kalež bi dar pretpos[jednjeg kra[fa

bosanskoga S(jepana Tomaša papinom delegatu biskupu

Tami Tomasiniju, koji je tada bio hvarski biskup. Č a s t mi

je da v e č e r a s u ovom kaležu na ovoj plitici biti K rv

Kristova Ttfelo Kristova da u tu Krv želimo pomiješati

tako puno puta prolivenu krv na ovim stranama za krst

č a s n i slobodu zlatnu. ' Neka ti je s blagoslovom Crkvo u

Bosni Hercegovini. Bog te blagoslovio živu č u v a o "

Biskupu Štambuku zahvalio je kardinal P u l j i ć i u propovijedi kada je, z m e đ ostaloga, kalež kralja Stj epana Tomašanazvao uistinu pov ij esnim.

Stipo M a r č n k o v i ć

8



edjeljna jutro, 20. listopada. Pre

ko Starog Grada za Split. Tamo

nam se pridružuju g đ a N a đ a i

v o z a č Renato iz Lumbarde. Kod Crvenog

Grma ulazimo u BIH.

Prvo odredište - Mostar: misu slavimo u velikoj ka

peli r a n j e v a č k o g samostana, sjedišta e r c e g o v a č k e pro

vincije. Crkva je p o s v e ć e n a sv Petru i Pavlu, stara je

bila srušena, a nova se još gradi. Troškovi su veliki, alipomažu iz cijelog svijete, pa i iz Hrvatske. Pod crkvom

je kripta, gdje se č a s t i kip Gospe koji je jedan franjevac

spasio iz požara kod granatiranja. Zvonik je visok 107m

(hvarski je 36m). Naš v o d i č mladi franjevac, objašnjava

da su od tri ponude izabrali - najnižu. Mostarskim fran

jevcima, kao i kasnijim d o m a ć i n i m a poklonili smo

hvarska vino. Razgledali smo grad. a Starom mostu

jedan je m l a d i ć za nas s k o č i o u Neretvu. Nije ljeto, ali

još je toplo. Nakon objeda nastavili smo put.U Jablan

ici oduševio me pano „Jednom Brazil, uvijek Brazil

- reklama za kavu. Neki su posjetili poznati most iz 2

svjetskog rata - na snimanju „Bitke na Neretvi dvaput

je srušen. Ipak, film nije dobio Oscara. N a v e č e r smo se

smjestili u h o t e l u - l j e č i l i š t u Remual u Fojnici, fiziotera

peutskom centru BIH gdje se - zbog nižih cijena - l i j e č ei brojni naši državljani.

19



REPORTAŽA

„Zamisli, iz Hvara

došli posjetiti našucrkvu ''

Ponedjeljak, 21. 10 U 6h ujutro s minareta se č u j e mu

jezin. Kažu, novo j doba, to j snimka koju puštaju sa

z v u č n i k a . Kad završi mujezin, u 6.05h, p o č i n j u zvoniti

zvona samostana. Krenusmo za Sarajevo. V o d i č Fuad,

profesor talijanskog i sociologije, p r i č a nam o povijes

ti Bosne. D o č e k a l a nas j i Leonarda, koja j ne

davno bila u hvarskom samostanu KBLJ. Vidjeli smorijeku Miljacku, Inat k u ć u knjižnicu koju su Austrija

nci sagradili u maurskom stilu, B a š č a r š i j u stare zanate,

p r e n o ć i š t a fontane, džamiju, sinagogu i pravoslavnu

crkvu, sahat kulu te, kako su nam rekli, najstariji javni

WC u Europi. Obišli smo i mjesto atentata na prestolo

nasljednika Ferdinanda, a č u l i smo dosta i o strahota

ma posljednjeg rata. Misu slavimo u katedrali. Potom

na r u č a k - „Pod lipom jedemo begovu č o r b u ć e v a p ep o v r ć e punjeno meso, pijemo žilavku, a za desert j

izvrsna baklava. Svijet j mali - susreli smo S v i r č a n e .Vinka i Marija obišle su poštu - prava starinska, a ne kao

naša koja se pretvorila u svaštaru. Otišli smo na VreloBosne, u podnožju Igmana. Zanimljiv prirodni fenom

en sastoji se od 36 izvora. Utorak, 22 10 Posjet Vi-

sokom. U podzemni labirint Ravne vodi nas prof. Semir

O s m a n a g i ć . N e ć u vam p r i č a t i o „piramidama starim

30.000 godina, starijim od egipatskih, ali labirint j bio

zanimljiv. Navodno vodi u „piramidu Sunca . Posjetili

smo crkvu sv Bonaventure i r a n j e v a č k u gimnaziju. Ob

jed j u pizzeriji ,,Kod Mehe - sudžuk, pavlaka, feta sir,

pohana piletina. Zadovoljni. Pravac Olovo. Uz autocestu

brojne jabuke, s o č n e i ukusne, koje nitko ne bere. Misa

j u svetištu Gospe Olovske. Oltar j zanimljiv, kamen,

na jednoj osnovici. Ostatak j stare crkve koja j bila

spaljena, a sadašnju j izgradila Austrija. Nagoreni prag

stare crkve štuje se kao relikvija. U gradu j tek 17 kato

lika (Hrvata j dosta u okolici), ali kako ovdje nije bilo

sukoba, suživot j izvrstan.

-- -



nFP YRTA7A

2



REPORT Ž

Na glavne fešte, 1 svibnja i Velu Gospu, d o đ u i muslimani. Iz svetišta smo se spustili u grad. Č u j e m o dvojicu,p r i č a j u : Ma zamisli, iz Hvara došli posjetiti našu crkvu.Na povratku u autobusu molimo krunicu i kantomo, a uzcestu su oku ugodna stabla, visoka i do 30m.Srijeda, 23. 10. Kreševo. Velika crkva, samostan sa

muzejom. I ovdje je crkva više puta gorjela. Sadašnja, iz1963., nastala je na mjestu stare iz 1339. g. - tri kapitelaiz te crkve u g r a đ e n a su u oltar, krstionicu i ambon. Ulijepoj grobnici su dva zaslužna franjevca Mato D e l i v i ć1666.-1740. i Marijan o g d a n o v i ć 1720.-1771.). Da

nas je 10 fratara u samostanu. Lijepi muzej m e đ u ostalim i ima i pribor saksonskog rudarenja. Ovdje, kaoi u obližnjem Kiseljaku, na vlasti je HDZ, a hrvatske

zastave se viju ne samo na službenim zgradama. Suživotsa 70 obitelji muslimana je dobar. R u č a l i smo u konobi Fijaker u Kiseljaku. Zatim u Fojnicu, samostan Sv

Duha. U 14. st. u Fojnicu su došli D u b r o v č a n i kaotrgovci i s t r u č n j a c i za mdarstvo, a sa sobom su doveli ifranjevce. Provincija Bosna Srebrena o b u h v a ć a l a je uzBosnu i dijelove M a đ a r s k e Hrvatske, Albanije i CrneGore. U vrijeme Osmanlija održali su se samo samostani u Fojnici, Kreševu i Kraljevoj Sutjesci. Današnjif o j n i č k i samostan je iz 1863. godine. Prošlog rata vojnikArmije BIH ubio je ovdašnjeg gvardijana fraNikicu

M i l i č e v i ć a i fra Leona M i g i ć a . Na taj žalosni d o g a đ a juz spomen p o d s j e ć a j u i tragovi ispaljenihmetaka.Pred kipomBogorodice izmolili smo ružarij .

Od 5500 Hrvata prije rata, sada ih tu živi 3000, dok jeBošnjaka 10.000. Žive u miru, a puno im pomaže i RH.Kasnije smo prošetali mjestom.

kola nobelovacaČ e t v r t a k 24. 10. U Travniku nas je d o č e k a l a nekadašnjahvarska sakristanka s n đ e l a i s v e ć e n i k - e k o n o m t r a v n i č k egimnazije. U sklopu škole je crkva sv Alojzija Gonzage, au njoj je tijelo sluge Božjeg o. Petra a r b a r i ć a - na nakanunjegove beatifikacije svakog se e t v r t k a slavi misa. Taj d n

je slavio don Mili u koncelebraciji s još dva s v e ć e n i k a apo mojoj procjeni sudjelovalo je oko 600 vjernika. Mi smo

misu namijenili za pok. Lenku Z a n i n o v i ć o 3 godišnjicismrti. Nakon 2. svjetskog rata crkva je služila kao skladištepapira i sportska dvorana, a danas je lijepo obnovljena.Gimnaziju danas p o h a đ a 400 u č e n i k a a u č e n i c i te gimnazije bili su i Hvarani - Grga Novak i don Šime K o v a č i ća od ostalih znamenitih đ a k a spomenimo nobelovca IvuA n d r i ć a i Miroslava i m B l a ž e v i ć a R u č a l i smo u školskojblagovaonici, pa pravac o d m a č j e svetište sv. Ive IvanaKrstitelja).Uz obnovljenu stam crkvu gradi se novo ogromno svetište od betona. Na fešti 24. 6.) skupi se nekolikot i s u ć a ljudi. Napili smo se bistre vode iz rijeke, pa produžiliza Jajce. Zaustavili smo se na slapovima Pive, gdje t i č e u

Vrbas. Obišli smo v r đ a v u i ostatke crkve sv Luke kasnijedžamije).

22



REPORT Ž

Samostanska nova crkva Uznesenja Marijina još se

u r e đ u j e a muzej je bogat raznim eksponatima. U prizem

lju u v a j u kostur posljednjeg bosanskog kralja Stjepana

T o m a š e v i ć a . Petak, 25 10 TV kalendar kaže d je danas

preminula dobra kraljica Katarina K o s a č a sahranjena u

f r a n j e v a č k o j crkvi Aracelli u Rimu. U Kaknju, koji se

spominje još 1392. g pod imenom Z g o š č a žene nose

crne marame i tetovažu na ruci u spomen na kraljicu

Katarinu. Crkva samostana sv Petra i Pavla dovršena

je 1966„ pri njoj djeluje zbor sv Cecilije i d j e č j i zbor.

Gradi se pastoralni centar, a p o m o ć dolazi iz Italije. Tu

živi 1200 Hrvata od predratnih 7930. U ratu je ubijenač . s . Darinka J u r č e v i ć , koja je bila zadužena za Caritas.

Upoznali smo sestru našeg Josipa M i j a č a (nedaleko od

Kaknja je selo M i j a č i . Vidio sam i zanimljiv pano -

„Della prodaja stanova . Dolazimo do klanca, što i jest

Sutjeska, a Kraljeva je jer su u blizini stolovali bosanski

kraljevi. CrRwa sv Ivana Krstitelja je iz vremena Aus

trije, a iza samostana su ostaci iz davnih vremena. Sa

mostan, u kojem su sad 4 fratra, osnovan je još 1340. g„

a ima z n a č a j n u biblioteku sa 31 inkunabulom. M a t i č n eknjige iz 1645. najstarije su u Bosni. Na povratku smo

u motelu Tiron u Kaknju jeli lignje, brancine i p o v r ć e -

petak je. Uz put smo kupili i r a v n i č k i sir Subota, 26. 10

Napustili smo hotel. U Novoj Bili obišli smo crkvu i sa

mostan Sv Duha u kojem je bila poznata ratna bolnica.

o m o ć i l i j e č n i č k e ekipe stizali su iz Hrvatske, spasilo

se mnogo ljudi. U podrumu su fotografije i medicinski

pribor. Tužno s j e ć a n j e na rat. Ne ponovilo se Proslijedili

smo preko Novog Travnika, Bugojna i Kupresa za Liv

no. Samostan sv Petra i Pavla na Gorici sa trobrodnom

crkvom u kojoj smo slavili misu. Fratar nas je poslije

odveo u mljekaru kupiti livanjski sir U samostanu je

12 s v e ć e n i k a i 6 novaka. Izvrsno smo r u č a l i u restoranu

Bacchus (a Mateta ni). Prošli smo granicu kod Kamenskog i u 18h stigli u Split. V o z a č mi kaže - prešli smo

1425km. Srednja Bosna bogata je šumama, rijekama,

rudama · ugljenom, zemlja je b r a đ e n a dosta je stoke,

ljudi su marljivi i s r d a č n i . Zbog tog blaga č e s t o su i

stradavali. Neka ih Bog poživi u miru i slozi. Na kraju

hvala đ o n Miliju koji je osmislio ovo putovanje i poh

vala našim Starogrojkima:, eje su predvodile pjevanje u

crkvi i autobusu, te ministrantima Bakici i Mirotu.

A di ć e m o d o g o d i š ć a „ .

23



REPORT Ž

Turneja telle aris u BiHDragi i t a t e l j i Kruvenicepokušat vam u kratkim crtama prenijeti d j e l i ć atmos

fere sa putovanja naše male glazbeno - scenske družine.

Iako se ovaj put radi samo o zboru, namjerno i s t i č e m i

onaj drugi dio naziva, scenski, je r, vjerujte, kad smo nas

desetak na jednom mjestu, to vam je prava scena u ma

lom, drama i komedija, sve u jednom.

aša vikend turneja imala je zadanu rutu Hvar - Saraje

vo - Visoko - Zagreb. Krenuli smo sa Dolca rano ujutro,

u 4:30. nakon savladavanja t o č k e horor trase usli

jedilo je iznenadno b u đ e n j e č i m je brod isplovio; Marita

je zaboravila torbicu s osobnim dokumentima, a i Nikši

je haljina ostala doma. Nakon k r a ć e g razmišljanja i par

telefonskih poziva stvar je riješena. Taxi dovesti zab

oravljene stvari do u ć u r j a a mi ć e m o vrijeme prikratiti

neplaniranim izletom u Makarsku. Vrijeme je bilo lije

po, dan s u n č a n . Uz kavicu na rivi i kolone automobilakoji su tamo prolazili a k l j u č i l i smo kako moramo biti

duboko zahvalni i ponosni na našu pjacu i rivu gdje se

ipak može uživati i bez udisanja otrovnih plinova iz aus

puha.

D o č e k a l i smo s l j e d e ć i brod u Drveniku i krenuli dalje

sa neka tri sata kašnjenja. Nema veze, koncert je tek u

19h. Sad se barem imamo na a č u n koga i č e g a zezati.

U ugodnoj vožnji prošli smo dolinom Neretve, stigli

na n i č n i prijelaz, a onda novi šok: v o z a č u je istek

la v o z a č k a dozvola i policija nas ne pušta dalje Ni

naprijed ni nazad Panika, što da radimo ? Zamjenski

može d o ć i tek kasno poslijepodne, nema šanse da

stignemo na koncert. Spasonosno rješenje pronašli smo

m e đ u vlastitim redovima; naš kolega Stipe dugo godina

vozio je autobus. o z a č k u je na svu s r e ć u ponio, nije

istekla, policija nije imala ništa protiv. Nakon 5 godina

Stipe je ponovno sjeo za volan i Stella Maris sretno stiže

u Sarajevo. I ovim putem jedno veliko hvala kolegi kojije spasio stvar od sasvim izvjesne katastrofe

24



REPORT Ž

U Sarajevu nas je o č e k a o naš, kako smo ga prozvali, o d i č- fra Ivan N u j i ć profesor u f r a n j e v a č k o j gimnaziji u Vi

sokom. Parkirali smo pred crkvom sv. Ante na Bistriku i

krenuli do B a š č a r š i j e na ć e v a p e . Avionom je stigla i Vesna

iz Zagreba, tako daje sve bilo spremno za koncert. Za dlaku

je izbjegnut još jedan neželjeni d o g a đ a j pokušaj provale u

autobus. Sva r e ć a pa je o s p o đ a koja radi u suvenirnici na

vrijeme o č i l a provalnike i pozvala policiju.

Sam koncert protekao je u f a n t a s t i č n o j atmosferi. Bilo j e

divno vidjeti sva ta radosna i nasmijana lica. Na domjenku

poslije nastupa mogli smo se uvjeriti s koliko s r e ć e i ljubavi

smo primljeni. Bio je to zaista jedan lijep susret.N o ć smo proveli u Visokom, r a d i ć u dvadesetak kilometara

od Sarajeva, danas pomatom po piramidama. Spavali smo

u a č k o m domu koji se nalazi u sklopu v a č k e k l a s i č n egimnazije. To je jedina i č n a gimnazija na prostoru BiH.

Otvorena je davne 1900. godine. Primio nas je ravnatelj

konvikta fra Stipo Alandžak. Subotu smo iskoristili za raz-

gledavanje. Fra Ivan nas je odveo do naselja A r n a u t o v i ć ina mjesto gdje su se u srednjem vijeku nalazile Mile,

kraljevsko stolno mjesto. Na tom je mjestu okrunjenje i

pokopan kralj Tvrtko I K o t r o m a n i Danas su te ruševine,

tj . ostaci crkve z a š t ć e n o e n i č k o d r u č j e Posjetili

smo i vrelo rijeke Bosne, a nakon toga opet B a š č a r š i j a ič a k u restoranu Pod lipom. Za gastronomski dio bili su

zaduženi Braco i Vice. Prema njihovom savjetu, gotovo svi

smo n a r u č i l i sarajevski sahan. Naravno, nismo pogriješili.

U povratku , autobus, spontano smo zapjevali pred

sarajevskom katedralom i zaradili pljesak prolamika

Te subotnje v e č e r i u gradskom kinu u Visokom bio je or

ganiziran koncert za potrebe otvaranja javne kuhinje. Or

ganizator koncerta bilo je udruženje "Mladi volonteri'',

u suradnji s e v a č k samostanom iz Visokog. Osim

nas nastupili su lima Karahmeti, 13-godišnja zvijezda X

Factora, Muharem O s m a n a g te pomata sarajevska pro

fesorica solo pjevanja GordanaT o p i ć

s kojom smo imalipriliku i zapj evati na pozornici, uz izvrsnu pratnju prof Be-

inde na klaviru. Nadamo se njenom posjetu Hvaru

i gostovanju na jednom od naših koncerata. Sve u svemu,

vidjeli smo jedan lijep primjer zajedništva i suživo ta ljudi

r a z l i č i t i h nacionalnosti i vjeroispovijesti. U ovom kratkom

vremenu provedenom m e đ u njima stekli smo dojam da su

tamo ljudi n a t o ekonomsko- p o l i t i č brigama sretnij i

nego mnogi ovdje, „opijeni" turizmom i devizama. Fra

Ivan namje r i č a o mnogo zanimljivih i n j e n i c a iz daleke

a i ove nedavne prošlosti. Uloga franjevaca na prostoru

srednje Bosne č i n i se zaista krucij alna za bosanske Hrvate

katolike. Ovim putem još jednom zahvaljujemo fra Stipi i

fra Ivanu na gostoprimstvu. Zaista smo uživa li ta dva dana.U nedjelju prije polaska razgledali smo samo

stan. Impresionira njihova knj ižnica koji broji oko 60 000

naslova Pozdravivš i se s našim d o m a ć k r e ć e m o za

Zagreb gdje uz manje o t e š k o ć e na granici opet) stižemo

u poslijepodnevnim satima. Smjestili smo se u hostel i

kratko odmorili prije koncerta. Nažalost, vrijeme nam nije

išlo na ruku, kiša je neumorno padala. n t o č tomu, crkva

sv. Petra u Vlaškoj bila je dobro popunjena. Naravno, bilo

je tu i rodbine i manaca porijeklom Hvarana. Napomen

imo kako smo pjevanjem v e l i č a l i i samu sv. misu prije

koncerta. Nakon toga r a l i smo u Kaptolskoj kleti pod

ravnateljskom palicom našeg Viceta. U ponedjeljak ujutropred polazak naš tenor Ante doživio je nezgodu. Na njega

je pao veliki komad lima s krova tijekom nevremena koje

je tog ju tra vladalo Zagrebom. Na svu r e ć u sve je završilo

samo manjom ogrebotinom na glavi. Usput smo posjetili

d j e č j i v r t i ć u kojem radi naša Vesna i lagano krenuli k jugu.

Maslenica je zbog bure bila blokirana, tako da smo, preko

Knina, vijugali Zagorom do Splita. Kako je kod nas uvi

jek veselo, put je ipak protekao uz pjesmu i smijeh, pogo

tovo u stražnjem dijelu autobusa. Umorni i zadovoljni to

je k l j u č a k ove mini turneje. Nadamo se da nije zadnja.

Poziva ne manjka.

Krešimir M a r u š i ć

25



U emlji umjetnika flamenca inogometariprema za svako ozbiljnije puto-

vanje o b i č n o k r e ć e gledanjem vre-

menske prognoze koja č l a n o v i m aHvarskog p u č k o g kazališta na dan puto-

vanja nikako nije bila naklonjena. Razlog

za ustajanje u 3h i okupljanje na Dolcu

sat iza toga možemo zahvaliti jakoj buri

koja j prekinula katamaranski promet

na srednjodalmatinskom p o d r u č j u .

Ovaj put bur je kriva za n o ć n u tj ranojutamju vožnjuprema S u ć u r j u Još nije ni svanulo a Laslovo se zaputilo prema Drveniku gdje nas je č e k a o najsuvremenijiautobus u Hrvatskoj i v o d i č t u r i s t i č k e agencije F-toursIvan Elek. Koji sat poslije eto nas na z r a č n o j luci

Ć i l i p i Putne torbe i u o b i č a j e n e procedure i kontrole nad u b r o v a č k o m

aerodromu protekle su uredno i sve je bilospremno za uzlijetanje zrakoplova španjolske aviokom-

panije Vueling. Ugodni let preko Jadranskog mora navisini od 11.000 m pretvorio se u razgledavanje našihotoka središnjeg dijela Italije grada Rima i Sardinije.Nakon 2 sata približavamo se z r a č n o j luci El Prat jednojod najprometnijih z r a č n i h luka Europe. Ruta slijetanjazrakoplova bila je savršena za razgledanje Costa Bravei prelijepe Barcelone. Nakon aerodromskih formalnostipanoramski razgled Barcelone mogao je o č e t i

Veliki audi

i maliAngelBarcelona glavni grad autonomne pokrajine Katalonije iglavno t r g o v a č k o i industrijsko središte Španjolske jedna je od n a j v e ć i h luka i n a j v e ć i grad na Sredozemnommoru. Urbano p o d r u č j e grada se proteže izvan granice

gradske uprave nap o d r u č j e

oko 803 km2

i broji preko4 200.000 stanovnika što ga č i n i šestim metropolskim

26



REPORT Z

p o d r u č j e m u Europi. Barcelona se nalazi na č e t v r t o mmjestu po bogatstvu u Europskoj Uniji prema BDP-u,koji iznosi oko 35.975 € (44 viši od EU prosjeka), i sp r o r č u n o m od 177 bilijuna€, na 35. mjestu je u svijetu.Kao tržišna marka (brand), grad je t r e ć i po uspješnostiu Europi, i po reputaciji i primanjima. Kroz u o b i č j e n ugužvu na gradskim prometnicama put nas vodi na 173

m visoko brdo Montjui:c, gdje se nalaze brojne znamenitosti iz povijesti Barcelone. Prva postaja bio je Olimpijski stadion, s g r đ e n 1927. g, a kompletno renoviranza Olimpijske igre 1992. godine. U podnožju stadiona

smješten je prekrasan vidikovac, odakle se vidi cijelaBarcelona. Put kroz centar grada vodi nas do najpoznatije r a đ e v i n e Barcelone, ali i cijele Španjolske: SagradaFamilia (bazilika Svete obitelji) krunsko je remek-djeloarhitekta Antonija Gaudija, iako je ostala nedovršenanakon njegove smrti. Šteta je što Gaudijeva n e o g o t i č k aideja nije nikada dovršena, ali njegovi modeli se danas č u v j u u kripti bazilike. Trebala je izgledati kaoupisani latinski križ s pet brodova sa trobrodnim transeptom. Glavni brod je osvijetljen širokim prozorima itrebao je imati pravu šumu stupova, od kojih je svakitrebao biti o s v e ć e n drugom svecu, apostolu ili biskupu.Na sjecištu brodova se trebao uzdizati golemi toranj,simbol Krista, okružen s č e t i r i manja tornja (simboli

e v a n đ e l i s t a . Svaka od tri fasade je trebala imati č e t i r itornja sa zvonima, što simbolizira 12 apostola. Ovamonumentalna vizija, s naglaskom na visini, trebala je

simbolizirati jedinstvo neba i zemlje. Gaudi je zamisliobaziliku kao golemo alegorijska djelo koje imati tri

monumentalne i s i m b o l i č n e fasade. Zapadna, ulazna, fasada je p o s v e ć e n Kristovom r o đ e n j u , i s t o č n a njegovomživotu i muci, a južna - u s k r s n u ć u . Interijer je t a k o đ e rtrebao biti jarko obojen; desni brod u bijeloj i zlatnoj boji

(simboli radosti), a lijevi brod l j u b i č a s t o i crno (simbolituge). Gaudi je jedno od a j v e ć i h imena novije španjolskepovijesti. Poginuo je pod naletom tramvaja 1926., a njegova smrt ražalostila je cijelu Barcelonu. I n a č e , cijeli centar Barcelone obiluje njegovim djelima. Fascinirani ovimGaudijevim remek-djelom vrijeme je bilo za završiti prvidan španjolske turneje i pohitati do 70 km dalekog Lloreta de Mar, poznatog t u r i s t i č k o g ljetovališta ovog dijela Španjolske. Predstava je održana u crkvi SantuarioVirgen del Carmen, uz lijepu p o s j e ć e n o s t . To je bila prvapredstava novog Angela, kojeg od sad igra desetogodišnjiBlaž B r k u š i ć . Blaž je to odigrao onako kako samo on tozna - f a n t a s t i č n o . Blaž, welcome aboard. Kasno b u đ e n j e i

ispijanje kavice, a i kupanje na plaži; šetnja po s u n č n o mLloretu bila je dio jutarnjeg programa, dok je vrijemeiza r u č k donijelo temeljitije razgledavanje Barcelonekoja je prepuna turista sa svih strana svijeta. Gotovo je

n e m o g u ć e pobrojati svaku znamenitost i zanimljivostglavnog grada pokrajine Catalunya. U planu starog grada se i danas može prepoznati t i p i č n a rimska mrežastaurbanizacija. Dio rimskih zidina je uklopljen u katedralukoja je osnovana 343. g osnutkom biskupije. Katedralakoja je r đ e n od 13 do 15 st p o s v e ć e n je svetoj Eulaliji,jednoj od zaštitnica grada, č i j a se kripta ispodglavnog oltara crkve.

7



REPORT Ž

/

Legenda kaže da je Eulalija bila djevica koja je bilam u č e n za vrijeme rimske vladavine Barcelonom te ubijena kad je imala samo trinaest godina. Najznamenitije

g r đ e v i n e u gradu su ipak djela spomenutog AntonijaGaudija, te secesijske g r đ e v i n e Palau de la MusicaCatalana i Hospital de Sant Pau, nastale u zlatno dobaBarcelone, koje su danas UNESCO-va svjetska baština.Središte novog grada je trg Pla9a Catalunya od kojegse prema obali spušta slikovita ulica La Rambla. a

gornjem dijelu avenije Avinguda Diagonal je r g o v č k osredište grada. Barcelona ima 4,5 km plaža, od kojih je

najstarija i j v e ć Barceloneta, duljine 1,100 m Barcelona ima 68 parkova: n j v e ć i je Montjwc, a najslavnijiPare Guell, nastao po projektu A Gaudija. Samo gradski

parkovi prekrivaju 10 gradske površine.Salvador Dalii svetište Montserrat i d u ć i su punktovi naše turneje.

Crna ospai bikoviVožnja i z m e đ u Lloret de Mara i Figueresa, grada Salvadora Dalija, traje nekih sat vremena. Figueres semože pohvaliti Dalijevim muzejem, koji godišnjeposjete na t i s u ć e posjetitelja oduševljeni i zainteresirani n e o b i č n o š ć u lika i djela jednog od najpoznatijihŠpanjolaca. Dali je u povijesti z p m ć e n po svojimsnažnim i bizarnim slikama, te kao jedan od najpoznatijih predstavnika nadrealizma u slikarstvu. Jedan odnajboljih primjera tog u m j e t n i č k o g pravca i usto nje

gova najpoznatija slika je Postojanost p m ć e n j (Mekani satovi), dovršena 1931. g Posjet muzeju Salvadora

28



REPORT Ž

Dalija ostavlja dojam da se svakako radi o vrlo č u d n o mč o v j e k u č i j a biografija obiluje dogodovštinama kojih se

ne bi posramili ni a m e r i č k i autori crnih komedija. Dvasata vožnje od Figueresa do svetišta Monserrat prolaziu razgledavanju industrijskog dijela regije Katalonijagdje je i staza Formule 1 i tu se održava velika nagradaŠpanjolske. Uspon do svetišta svakako nije za akrofobe,jer vijugava cesta vodi po rubu brda na č i j e m vrhu se

nalazi poznato marijanska svetište.U prijevodu Montserrat z n a č i nazubljena planina,zbog njenih s p e c i f i č n i h vrhova, koji ju č i n e n a r o č i t o

p r i v l a č n o m planinarima. Benediktinci su zbog svogap o v u č e n o g n a č i n a života p o s v e ć e n o g molitvi u tišiniovdje pronašli idealno mjesto za samostan, koji je osnovan u 11. st. Ljepota samostana i katedrale u tomokruženju jednostavno zadivljuju. U katedrali se nalazidrveni kip Djevice od Montserrata s Isusom koji datiras kraja 12. s t o l j e ć a . Gospa i Isus su crne boje, zbog č e g aje Katalonci nazivaju La Moreneta (tamnoputa). O b i č a jje da posjetitelji, po svojoj volji, dodirnu kip Crne Gospes Isusom z a z i v a j u ć i blagoslov i zaštitu. Ovo svetište nadaleko je poznato i po svom d j e č j e m zboru koji izvodigregorijanske korale svakog dana u 13h, s izuzetkomb o ž i ć n i h blagdana i ljetnog odmora. Od č u d a k a do marijanskog svetišta - tako bi se mogao nazvati ovaj dan uŠpanjolskoj koji završavamo z a j e d n i č k o m v e č e r o m uhotelu. Vrijeme je za p o č i n a k naravno samo nekima.Prvi dio turneje je završen, ujutro se k r e ć e prema Pamploni.Rano ustajanje i vožnja do 505 km udaljene Pamploneslijedilo je u rasporedu turneje. S jednog kraja na drugi kraj Španjolske. Pamplona je smještena na sjeveruŠpanjolske, na obalama rijeke Arga. Pamplona je i fi-

nancijsko, t r g o v a č k o ali i upravno središte Navarre.

Broji oko 200.000 stanovnika. Za baskijske nacionaliste,Pamplona je povijesno središte Baskije. Najpoznatija je

po utrci bikova u vrijeme Sanferminesa. Sanferminesje naziv fešte koji se proslavlja svake godine u č a s t sv.

Fermina iz Amiensa u Pamploni. Jedna od najpoznatijihaktivnosti koje se odvijaju za Sanferminese je encinerrohrv. „zatvaranje ). Encinerro se sastoji od t r č a n j a pred

bikovima na dužini od 800 m. Trka završava u areni zaborbe sa bikovima. Encinerrosi se održavaju svakogdana i z m e đ u 7. i 14. srpnja u jutarnjim satima i traju

i z m e đ u dvije i tri minute. Sanfermines ima vrlo starutradiciju se korijeni nalaze još u srednjem vijeku.

m e r i č k i pisac Ernest Hemingway proslavio je ovaJ

praznik širom svijeta, u č i n i v š i g središnjim okruženjemu svom romanu ,,A sunce izlazi .Osim razgledavanja centra Pamplone, na red su došle ineke španjolske delicije, od kojih svakako treba izdvojiti paellu, a uživala se u p e č e n o j sipi, bakalaru i patki.Španjolska je poznata i po o d l i č n i m vinima pa ni toganikad nije falilo, a za napomenuti je kako su cijene zavrhunska vina vrlo p r i s t u p a č n e . Od zanimljivosti trebasvakako izdvojiti i prvo „natjecanje u pjevanju stari- mladi. Voditelj m l a đ e g tima Fabijan B r k u š i ć prisvojio je pobjedu svojoj ekipi. Ljutnja starijih je bila be-

29



REPORT Ž

spredmetna. V e č e r n j a šetnja glavnim trgom Pamplonebila je završni č i n ove divne v e č e r i Jutro nam je donijelo vožnju do najpoznatijeg t u r i s t i č k o g središta sjeverne Španjolske, San Sebastiana. Taj prelijepi grad naobali Atlantskog oceana zaista zaslužuje naziv biseraŠpanjolske. Mi odlazimo, a Manchester United dolaziu San Sebastian. R i j e č je o utakmici lige prvaka i z m e đ ud o m a ć e g Real Sociedada i engleskog giganta sa OldTrafforda. E, da možemo bar do sutra ostati i pogledati

utakmicu, bila je neispunjena želja velike e ć i n e . Ipak jenogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu. Autobusom do Bilbaa je trebalo sat vremena.Bilbao n a j v e ć i grad Baskije Španjolska), nalazi sena p o d r u č j u bogatom željeznim r u d a č a m a . Aktivnoje industrijsko središte s rafinerijama i s razvijenomželjezarskom, kovinskom i kemijskom industrijom.Nažalost, č e s t o ga se spominje zajedno sa t e r o r i s t i č k o morganizacijom ET Treba napomenuti kako nema višenikakav utjecaj, a gubitak potpore stanovnika Baskije iakcija policije donijele su mir na p o d r u č j u te regije, a i

cijele Španjolske.

Od znamenitosti treba svakako izdvojiti Guggenheim -muzej modeme i suvremene umjetnosti, koji j e projektirao Frank Gehry, a izgradio Ferrovial Napravljen je

u obliku velikog broda. Povratkom u hotel u Pamplonizavršen je drugi dio turnej e po Španjolskoj . Na redu je

Madrid.

U gl vnom gr duRani d o r u č a k i vožnja do 400 km udaljenog Madrida prolazi po kišnom vremenu i osim prolaska blizuZaragoze ništa se zanimljivog ne može vidjeti. Oko16.00 sati dolazimo u kišom okupani Madrid, glavni gradŠpanjolske. Prvo naselje na r u č j današnj eg Madridaosniva arapski emir Muhamed I. u drugoj polovici 9.s t o l j e ć a i z m e đ u 860. i 880. godine), gradinuvojnog te vjerskog karaktera, tzv ribat, na lijevoj obalirijeke Manzanares. Dakle, Madrid se rodio kao ribat,tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se

muslimanski borci pripremali za džihad, sveti rat

30



REPORT Ž

V e ć i z n a č a j Madrida p o č e o je u srednjem vijeku, 1561 g„kada ga je kralj Filip II. proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadašnje prijestolnice,u njega seli svoj dvor U vrijeme tzv modernog doba od

16. do 17. st Madrid se konsolidira kao prijestolnica novedržave, Španjolske Iza smrti Karla I I„ posljednjeg kraljaiz habsburške dinastij e na španjolskom dv oru, dolaze na

vlast francuski Burbonci 1701. godine. Šetnju kroz povijest

Madrida zaustav ljamo 1936. kada i do Madrida stižu prvevijesti o pobuni vojske kojoj je na č e l u general FranciscoFranco, inicirane u španjolskom protektoratu u Maroku.Pobunjenicima je cilj bio u grad i srušiti vladu Španjolske„druge" republike. Madrid se pretvorio u tadašnju svjetskuscenu na kojoj se odigravala bitka i z m e đ u fašizma i slobode. Godinu posije Franco zauzima cijeli grad, a stanovnici bježe s p a š a v a j u ć i goli život. Nakon Francove smrtil 975g i dolaska na vlast kralja Juana Carlosa I„ dolazi douspostave demokratskog poretka. Ustavom iz 1978 . g. Madrid je p o t v r đ e n glavnim gradom Španjolske. Madrid zaista obiluje kulturnim g r a đ e v i n a m a od kojih svakako treba

spomenuti Kraljevsku a l a č u Katedralu ... Predstava j e bilau crkvi San Jer6nimo, gdje su se krunili španjolski kraljevi,a nalazi se odm ah do Prada, jednog od najpoznatijih svjetskih muzeja . Za ljubitelje nogometa Madrid je, dakako,poznat i po Rea Madridu, najuspješnijem klubu u povijestinogometa. Nekoliko l a n o kazališta otišlo je pogledatiutakmicu Lige prvaka Real Madrida i Juventusa(2:1), dok su ostali uživ ali uz plesne ritm ove flamenca.

postaja turneje je grad Toledo, smješten nedaleko odMadrida. Toledo leži na granitnoj uzvisini (529 m) i dio je

UNESCO-ve baštine. Bio je nekadašnji glavni španjolskigrad, a zbog svoje iznimne kulturne vrijednosti danas gap o s j e ć u j e

turista.

usret s hrvatskimk a r m e l i ć a n k a m aIz Toleda put nas vodi prema Avili. Grad se nalazi na 1182m iznad morske razine i najviše je središte provincije uŠpanjolskoj. I z g r a đ e n j e ravnom vrhu stjenovitog brda koje

se uzdiže iznad ogoljenog krajolika Krajolik je rezultat ekstremne klime dugih i teških zima i kratkih ljeta. Stare zidinegrada, koje dominiraju njegovom panoramom, s a g r a đ e n esu od đ e g granita oko 1090. god. Zidine sadrže osam deset i osam kula i devet ulaza i još se nalaze u č n o mstanju. Avila je grad gdje se rodila sveta Terezija, k l j u č n aosoba k a t o l i č k e reformacij i kao m i s t i č a r k a spisateljica ireformatorica o v n i č k e zajednice a r m e l i ć a Za nas je

Avila postala poznata kada je u taj najstroži samostan na

svijetu došla živjeti naša poznata glumica Edita j i ć tedvije sestre iz Splita, Gabrijela i Mihae la Mladineo. Njima

se za koji mjesec pridružiti i sestra stera. Po kazivanju poglavarice samostana iz Hrvatske ima još molbiza prijem u samostan, ali opatica smatra kako su t i r i Hrvatice ipak maksimum. Predstava je bila d l i č o s j e ć e n a

jakoj kiši koja je padala cijelog dana.Po završetku predstave imali smo i 20 minuta vremenarazgovarati sa sestrama i njihovom opaticom, a dije lila nasje dvostruka č e l i č n a ograda. Iako je nama teško shvatitikako se netko može opredijeliti za ovakav n a č i n života,bili smo dojma da su sestre k a r m e l i ć a n k e veoma sretne.Prigodni darovi nisu izostali, a na njihovu zamolbu ponijelismo darove za njihove obite lji za naredni o ž i ć . Puni dojmova vratili smo se na u kišni Madrid, a trebalo sepripremiti za rani odlazak na e đ u n a r o d n i aerodrom Barajas. Dva sata trebala su avionu Easy jeta za „ateriranje" uMilano i v e ć oko 13h bili smo u centru Milana, v o d e ć e gfinancijskog središta Italije. Posjet Katedrali i okolnimznamenitostima, obilazak a n a i šetnja po glavnom trguispunili su ovaj zadnji dan turneje . Povratakdo Split nije seni osjetio, b u d u ć i da je F-tours po nas poslao svoj najm oderniji autobus. 13 sati vožnje i eto nas na trajektu, turnejaje završila.Svakako treba posebno istaknuti o d l i č n u organizaciju,vrhunskog v o d i č a lijepo vrijeme i o d l i č n o raspoloženje.Ovaj tekst imao je zadatak Vas potaknuti na razmišljanje dase l u č i t e posjetiti Španjolsku. Idite, n e ć e t e se prevariti.Zdravi i veseli bili.

Prošpero v i ć

31



ada je papa Ivan Pavao II. 1984.

godine prvi put pokrenuo Svjet

ski dan mladih želio je istaknuti

važnost ulaganja u u d u ć n o s tmladih r š ć a n a nazvavši ih tada „Božja

jutarnja straža" i to je probudilo jednu novu

dimenziju Crkve koja je sada otvorila prostor

mladima da u nju aktivno u đ u kako bi samiupoznali Boga, ali i s v j e d o č i l i svoju vjeru

č i t a v o m svijetu.

Prvi Svjetski dan mladih dogodio se 15. travnja 1984.

godine u Rimu i tada je mladima darovao drveni križ

i potaknuo ih neka ga nose svijetom kao znak Isusove

ljubavi prema č o v j e č a n s t v u . S l j e d e ć i Svjetski dani mla

dih nastavili su se i nakon smrti pape Ivana Pavla II.. Do

sada je najmasovniji susret održan u Manili 1995. g. gdje

se okupilo 5 milijuna mladih. Iz takvih velikih svjetskih

okupljanja mladih izrasli su i s l i č n i nacionalni susretidiljem svijeta. Tako u Hrvatskoj još o 1996. g. u Splitu

kada je organiziran prvi nacionalni susret, svake s l j e d e ć edvije godine se okuplja u zajedništvu, pjesmi i molitvi

t i s u ć e mladih iz svih hrvatskih biskupija i k a t o l i č k i hmisija gdje zajedno slave Boga. Do sada je održano osam

susreta u r a z l i č i t i m hrvatskim biskupijama.

S l j e d e ć i veliki nacionalni susret hrvatske k a t o l i č k emladeži održava se u Dubrovniku. D u b r o v a č k i biskup,

mons.Mate U z i n i ć m l a d i m a je p o r u č i o : „Dragi mladi,

D u b r o v a č k a biskupija vam otvara svoje srce, a Du

brovnik svoje zidine ".

Još smo na susretu u Sisku primijetili oduševljenje

mladih i ovacije zbog izbora Dubrovnika za s l j e d e ć e gd o m a ć i n a jer ovo je uistinu jedinstvena prilika mladima

da d o đ u i upoznaju naš grad koji je mnogima atraktivan,

ali č e s t o dalek i financijski n e m o g u ć . U organizaciji ovog

velikog d o g a đ a j a u k l j u č e n i su ponajviše sami mladi iz

naše biskupije, okupljeni kao animatori i volonteri, koje

pokušavamo formirati preko sustavnih priprema i pro

grama do susreta, ne samo za z a j e d n i č k o organiziranje

susreta, v e ć i za djelotvorniji vjerski angažman u vlas

titim župama. Nastojimo u V i j e ć u za mlade d u b r o v a č k ebiskupije pripremiti program koji je prvenstveno usm-

32



N J VLJUJEMO

jeren na e ć u ljudsku izgradnju naših mladih i njihov os

obni ras t u vjeri. Nastoji se probuditi s j e ć a j senzibilnosti

za druge njihove vršnjake i o s j e ć a j crkvenog zajedništva,

a sve to kroz zabavu, pjesmu, ples i a j e d n i č k u molitvu.

Jedan od ciljeva našeg susreta je dati slobodu mladima

da djeluju, da sami i z g r a đ u j u te se u č e i rastu u o s j e ć a j uodgovornosti. Upravo je odgovorna sloboda k l j u č n ilight-motiv cijelog susreta, što se vidi u samom geslu

„Na slobodu pozvani (Gal 5,13). Bog je č o v j e k a stvorio

kao slobodno b i ć e no cijela povijest č o v j e č a n s t v a p r i č aje jedne neprestane napetosti i borbe č o v j e k a da bude

slobodan. U toj je p r i č i mnogo p o n u đ e n i h „sloboda

koje č o v j e k a bez č v r s t i h temelja č e s t o omame i zarobe.

Bog ga ni tad ne ostavlja, nego bdije nad njim, daruje

mu Put. Bog tako ljubi svijet da ulazi u njegovo ropstvo

grijeha, navezanosti, lomi ga i za slobodu s l o b a đ a . Ran

jenom svijetu šalje Branitelja, koji ga u izobilju dariva,

p o m a ž u ć i mu tako na ruševinama graditi v r s t e temeljei jake zidine, koji onda postaju uzletišta nove slobode.

P r i č a je to o ljubavi i slobodi mnogo puta proživljena

u srcima, opjevana u stihovima i uklesana u zidinama

našega grada, koju mladima želimo s p r i č aDok ljepotom svojih zidina i v l a č poglede i osvaja

srca ljudi, grad stoljetne povijesne slobode, podignut

iz vremena i prostora u n a r u č j u svoga sveca, sv Vlaha,

poziva mlade da uzdignu svoga duha prema vrhun-

cima i polete prostranstvima Kristove slobode. U toj slo

bodi želimo da i vi budete dio ove naše S a d o š ć uvas pozivam da nam se pridružite i u prijateljskom

zajedništvu i radosti vjere doživimo dobar SHKM 2014.

Ante N o v a k o v i ć koordinator volontera i animatora

SHKM-a Dubrovnik 2014.



NAJAVLJUJEMO

„HVARKINJENOVI KAZALIŠNI PROJEKTDRAMSKOG STUDIJA MLADIH

HVAR

Prije nego se osvrnemona „Hvarkinje': novi ovogodišnjikazališni projekt aanova Dramskog studija mladihu Hvaru. smatramo potrebnim spomenuti njihovu

uspješnicu „Ljubu Ivanovu': izvedenu prije nekoliko godina,a koja je nastala scenskim uprizorenjem narodnih pjesamahrvatskog priobalja povezanih r h a i č n i m hrvatskim napjevima. Za tu je predstavu. izvedenuna 10. susretu profesionalnov o đ e n i h kazalištaza djecu i mladež Hrvatskog centra Assitej uSisku. c j e n j i v a č k i suddodijelio nagradu „Zvjezdana Ladikavoditeljici Dramskog studijamladih Hvar Dolores o l u m b i ćza rad na najboljoj predstavi Festivala. Iz obrazloženja žirija

i s t i č e m o s l j e d e ć e : ,;visoka kvaliteta izvedbe rezultat je iznimno kvalitetnog pedagoškog rada. Posebno treba pohvalitipovezanost narodnih pjesama u cjeloviti dramaturški izraz teizuzetno emotivno izraženu interpretaciju mladih i z v o đ a č a ,koja se temelji na a r h a i č n o m jeziku hrvatskog priobalja, akoja postaje bliska i današnjem mladom gledatelju':Ovo je bilo potrebno istaknuti kako bismo naglasili dosljednost i upornost kazališne pedagoginje Dolores K o l u m b i ć injezinih mladih glumaca u oživljavanju hrvatske narodneknjiževne baštine., koja u njihovoj interpretaciji postaježivotna i suvremena. Posebna je vrijednost djelovanja ukazališnoj radionici hvarskog Studija mladih što za njih

„ v r a ć a n j e književnoj baštini nije u o b i č a j e n i odnos prematradiciji, v e ć je to r a ć a n j e istinskom izvoru trajnih ljudskihi u m j e t n i č k i h vrijednosti. S obzirom na obilje isprazne tzv.

u m j e t n i č k e ponude na aktualnoj medijskoj i životnoj sceni,izvorna narodna umjetnost djeci i mladeži ukazuje na pravi

put jer im iskrenim i jednostavnim govorom s v j e d o č i o bitnim životnim pitanjima. U traganju za trajnim t n i č k i mvrijednostima u narodnoj književnostikazališna pedagoginjaDolores o l u m b i ć u zapisanim hvarskim narodnim pjesmama našla je iznimno bogatstvo i raznovrsnost jednostavnogi iskrenog u m j e t n i č k o g izraza, koji je u starom o t o č k o mgovoru s a č u v a o dragocjeno blago mudrosti, ć a j n o s t i ,suptilne ljudske č e ž n j e . , slutnje i snova, posebice kad je upitanju ljubav. Dramski studio mladih scenskim projektom„Hvarkinje o t v r đ u j e i ovaj putkoliko je baština uzbudljiva,koliko je zapravo bliska suvremenicima, posebice mladimakad joj je pristup iskren i spontan. kad joj se ne pristupai s k l j u č i v o radi tradicije., nego da bi se upoznala, te se uz njezinu krenulo u vlastito stvaralaštvo.

Uspjeh predstave „Hvarkinje': nadamo se., n e ć e biti ništamanji od uspješnosti „Ljube Ivanove : jer mladi glumci

i z g o v a r a j u ć i tekstove hvarskih narodnih pjesama kao svoj

vlastiti govor, ispovijesti, pošalice., u z r e č i c e . , uzvike i povike.,

vezane uz njihov a v i č a j , prebogatim č a k a v s k i m r j e č n i k o mz n a l a č k i stvaraju „audio-krajolik koji finom o s j e ć a j n o š ćispunjava prazan scenski prostor. K tome nas glazbena intervencija maestra Tomislava o z i ć a t a k o đ e r prožima emocijama i budi interesza p e c i f i č a n scenski govor mladih hvarskih glumaca. Uz kazališnu pedagoginju Dolores o l u m b i ćkoja je uz režiju i dramaturški osmislila stihove, koreografijui scenski pokret uredila je Tamara C u r i ć , scenski govor JureR a d n i ć a kostime je dizajnirao Toni a r i ć - Rico.Z a k l j u č n o uz ovaj dramski projekt kazališne pedagoginje

Dolores K o l u m b i ć i mladih hvarskih glumaca potrebno jeistaknuti njihovu višestruku vjernost. U prvom redu zadivljuje iskrena vjernost rodnom gradu. odnosno v i č a j u .Naime, mladi glumci koji su svoj kazališni put a p o č e l i kaodjeca u Dramskom studiju mladih sad su a g r e b a č k i studenti, ali i dalje djelatno sudjeluju u projektima Studija mladih.Osim vjernosti rodnom gradu i z a v i č a j u njihova vjernostkulturnoj baštini i z a v i č a j n o m č a k a v s k o m govoru t a k o đ e rje pohvalna i z a d i v l j u j u ć a . I k o n a č n o spomenute vjernosti

z a v i č a j i baštini povezuje i oplemenjuje vjernost odnosnoljubav prema umjetnosti, posebice kazališnoj, što i ne č u d i

b u d u ć i da su r o đ e n i u gradu s najstarijim komunalnim tea

trom u Europi. Hvar se može ponositida

ima takvu mladež.Tin o l u m b i ć

4



/

OPCINSIG GRBOVI N

varu Visu

O

tkad j sredinom 12. s t o l j e ć a bila

osnovana hvarska biskupija, njezin

j zaštitnik uvijek bio sv. Stjepan I.papa i m u č e n i k (umro 257. g., blagdan izvor-

no 2 kolovoza, u najnovije vrijeme 2 lis-

topada). Tako j njegov lik prirodno postao

znamenom Grada i O p ć i n e koja se od o č .14. do p o č . 19. st. sastojala od dvaju otoka,

Hvara i Visa B r a č se prije toga izdvojio iz J)z a j e d n i č k e o p ć i n e - ali ne i iz z a j e d n i č k e ~biskupije - te dobio zasebna zaštitnika, sv. / flJurja, koji j bio i na grbu stare, cjeloviteb r a č k e o p ć i n e ) . M e đ u t i m lik sv. „Stipana"

javlja se kao oznaka Kom une razmjerno

kasno, a ponavlja rijetko.

U l<amenu• •na papiru

Poslije drugih dalmatinskih o p ć i n a , i Hvar je 1493. do

bio pravo da se u Mlecima za nj kuje sitni bakreni novac,

tzv. bagatin, i iz te je godine i prva od sedam poznatih

emisija toga novca. Na prednjoj je strani imao s t o j e ć i lik

sv Stjepana s tijarom na glavi, knjigom uz prsa u ljevici,

a križem na u g a č k u žezlu u ljevici. Uokolo je tekao nat

pis: S STEPHANVS PONT. LESINENSIS =sv. Stjepan

papa, hvarski zaštitnik). Na stražnjoj je strani reversu)

bio državni grb, lav sv Marka KRASNOV 1962, 25-

30). Na zvonu Leroja gradskog sata) izlivenom 1564.

g. nalazi se i o p ć i n s k i grb, nasuprot onom državnom,

m l e t a č k o m . Vrlo je o š t e ć e n od vremena, a prikazuje svStjepana u plaštu i pod tijarom kako sjedi na prijestolju,

a uz glavu mu dva n đ e l a koja mu se klanjaju. U ljevici

se nazire knjiga, tj. E v a n đ e l j e a desnicom blagoslivlja

?).

Sveti je Stjepan kao o p ć i n s k i emblem i na donaslovnoj

stranici frontispiciju) prvotiska hvarskoga Statuta,

izdanog u Mlecima 1643. godine Gedan je od rijetkih

s a č u v a n i h primjeraka izložen u MHB). Prikazan je

dopojasno, s plaštem i tijarom; desnicom blagoslivlja, a

u ljevici drži k l j u č e v e , znak papinske vlasti, koji o b i č n oo z n a č u j u sv Petra. Uz gravuru je natpis: SANCTVS

STEPHANVS PROTECTOR NOSTER = sv Stjepan,

naš zaštitnik).

U lapidariju MHB, u ostacima crkve sv Marka, č u v a se

i kameni spomenik, o č i t o natpis nekad u zidu, jer su sve

strane osim prednje n e o b r a đ e n e . Sa strane o t u č e n o g nat

pisa je po grb u baroknoj kartuši; prvi je a k o đ e r o t u č e n ,a drugi prikazuje sv Stjepana na prijestolju: desnicom

blagoslivlja, dok u lijevoj ruci drži trostruki papinski

križ na žezlu crux hastalis). Ovo je rad 17. st. i vjerojatno p o t j e č e iz srušenoga Kneževog dvora; možda je

35



POVIJEST

-i j č o pogrdnom natp.isu Jerolimu m

vD ,

V i t a l j e v i ć u - Vidaliju, soprakomitu i(zapovjedniku) hvarske galije, nat- pisu koji je postavljen 1 6 ~ 9 p ~ š t o je ~ Q ~ ~ ~ ~ :Vidali napustio svoju l a đ u 1 pobjegao, a /fkasnije, kada e ovaj bio pomilovan, „ski- '

nutom" (= o t u č e n o m ? - G NOVAK 1972,

164. Jednak grb nalazimo i na hvarskoj Fortici, jedinoj

gradskoj t v r đ a v i prije 19. st. , na stražarnici blizu starog,

j u g o i s t o č n o ulaza; p o t j e č e vjerojatno iz prve r e ć i n e 18.

st. (gipsani odljev u MHB). Grb je p ć i n e i Kaptola bio

u bitnome j ednak, a ovakvim se grbom na e č a t u služi

i danas hvarskažupa, sve do 1982. pripojena Kaptolu.

I na kruni zdenca u dvorištu hotela „Palace", na mjestusrušenoga Kneževa dvora, s i s t o č n e strane ima dopo

jasan lik sv. Stjepana, nažalost potpuno t u č e n i a č u v a nsamo u obrisu. Prepoznaje se po svojstvenoj papinskoj

mitri s trostiukom krunom, tij ari. Sa sjeverai jugaovoga

„bucala'.' iz 16. ili 17. st. je lav sv. Marka

U a.thivu Machiedo i u zb irci K a s a n d r i ć č u v a se e č a thvarske izrazito baroknih crta, koji bi mogao

potjecati iz druge polovice 18. t o l j e ć a . Sv. Stjepan

tu na prijestolju ima u ljevici E v a n đ e l j e , a desnicom i

opet blagosliv lja Uokolo je natpis: CONSILIV mi ET.

COMMVNITAS. PHARIAE ( =v i j e ć e

io p ć i n a

hvarska).

U h e r a l d i č k o j zbirci MHB č u v a se otisak p e č a t a uza

s l j e d e ć i nedatiran zapis, pisan rukom Marina Gazzarija

p. Ivana: Stemma della Citta di Lesina, detta in latino

Phara, o Pha.ros, rappresentata un tempo dalla Commu

nita, ossia Consiglio de' Nobili (= „grb gradaHvara, lat

inski zvanog Phara ili Pharos / /, nekad predstavljanog od

O p ć i n e odnosno vlasteoskog i j e ć a ) . Zapis je svakako

nastao nakon dolaska Francuza, a grb na e č a t u ima u

gornjem dijelu v e ć opisivanoga sv. Stjepana na prijes

tolju, s knjigom E v a n đ e l j a i desnicom koja blagoslivlja,

dok je u donjem polju stilizirm prikaz gradaHvara: For

tice, gradskih zidina i Katedrale. Uokolo je natpis: IU

ICES ET CONSILIUM COMM:UNITATIS PHARAE

= „suci i i j e ć e hvarske"). Po svoj je prilici ova

i n a č i c a nastala u vrijeme prve austrijske uprave, 1797.-1806. g.; usp. primjer iz 1800.: FBB, V. 102.

36



POVUEST

Z dpa potonji ponekad figurira kao „hvarski emblem na

stava gra a razglednicama. God 1955. bila je obnovljena jedinst

vena o p ć i n a za otok Hvar, opet „razdrobljena 1993.

Za vrijeme francuske uprave (1806.-1813.), p o č e v od 1. na one izme(hi 1812. i 1955., bez bogomoljske, koja je

I. 1812., bila je hvarska o p ć i n a dotad sastavljena od oto- (zbog neznatna broja stanovnika) podijeljena i z m e đ uka Hvara i Visa, „razmivljena na sedam manjih: Hvar, Jelse (ovoj , nakon nekih prijepora, voljom a n s t v aStari Grad, Vrbosku, Jelsu i S u ć u r a j na Hvaru, te Vis i pripade Gdinj) i S u ć u r j a kome pripade selo Bogomolje;

Komižu na Visu ( o p ć i n a Bogomolja utemeljena je tek tako nije bila obnovljena ni v r b o v a č k a o p ć i n a (Vrboska,

1886., za to selo i obližnji Gdinj: J. O V Č I Ć 1995, Vrbanj, S v i r č e i Sv. Nedilja), v e ć se podijeli i z m e đ u35); tako se i o p ć i n a Hvar od tada sastojala samo od Gra· Staroga Grada i Jelse. Te se 1993. g. si.vara posebno

da i obližnjeg o d t u č j a . U francusko se vrijeme hvarska povjerenstvo, koje o d l u č i v r a ć a n j e povijesnoga grba

o p ć i n uprava koristila p e č a t o m na kom je okrunjen za Grad Hvar; na n a t j e č a j u za likovno tješenje pobijedicarski orao; on u pandžama ch·ži liktorski svežanj iz kog Kuzma K o v a č i ć (dokumentacija u potp.). Nakon toga

izbijaju munje, a uokolo je natpis: MUNICIPALITA DI p o č i n j e se taj grb neslužbeno koristiti, a službeno su grb

LESINA o p ć i n a Hvar: FOH, XV Ill. , 418/1811). i zastava (= s grbom na plavom polju) proglašeni dosta

M e đ u t i m se vratila ausbijska vlast, nalazimo u upo· kasnije: Službeni glasnik Grada Hvara 3MJI./2001, 38.

rabi opisani p e č a t s likom sv. Stjepana u gom- Remigije u č i ć u posmrtnoj bilj ešci (koje nema

jem, a stiliziranim prikazom grada Hvara < - ~ n j e g o v ostavštini: FR.B) kazuje, bez

u donjem polju: FOH, XLI., 143/1814. ~ \ ~ - o p ć i . . . ~ ~ n a v o đ e n j a izvora, daje stara o p ć i n s k a„Visoka vlada o c l l u č i 1832. da se ~ ~ lf _ ~ zastava hvarska bila dvobojna: gore

hvarska o p ć i n a smije i dalje služiti fi · ~ t crveno, dolje srebreno ili bijelo, a

p e č a t o m s ovim grbom, tek uz t . . . š \ po sredini o p ć i n s k i grb, koji on

nov natpis: Amministrazione Co- • ~ ~ pogrešno opisuje kao onaj, što

munale i Lesina = „Hvarsko .. nastade istom svrhom 18. st.: PI

o p ć i n upraviteljstvo - FOH, ~ ~ 86/1977, 10-11. Dostupni pisani

LXX., 28/1832. Tako je bilo sve I • izvori govore t u g a č i j e: O p ć i n a u

do 1925. g. , kad je odredba vlasti ft dopisu Kotarskome poglavarstvu:

prve Jugoslavije, da se ukinu stari \.19<t ~ FOH, 1874/1879. , 15. XIl. · izno-

o p ć i n grbovi na p e č a t i m a a na ~ i f tJ ~ ~ si da je, još prije propasti m l e t a č k enjima uvede državni grb s nazivom ~ .t XSI 1 i ~ vlasti ?, hvarska zastava bita trobojna,

o p ć i n e lati nicom i ć i r i l i c o m , izazvala p ć e 8 t A. • plavo-bijelo-plava, s likom sv. Stjepana

negodovanje: ND, 114/1925, 1; ocllukom HSS· po sredini; O p ć i n a n a č i n i novu prema staroj

ovskog O p ć i n s k o g odbora u Hvaru 9. V. 1937. r a ć e n j e o dolasku Cara 1875. g., „neslužbeno", a tada traži

opet taj stariji grb, kao i hrvatski izrazi n a č e l n i k i „ko- i službeno ovlaštenje; spominje lik sv. Pape na novcu

tar , a o d b a č e n a ć i r i l i c a kao ovc je nepotrebna, u n a t o č s kraja 15. st. te na prvotisku Statuta iz 1643.; razlikaprosvjedima tadašnjega „sreskog n a č e l n i k a : FOH, je, kažu, tek u tome, što je tada na zastavi, kao i na

1884, 1885 i 2351/1937. Ali v e ć pod NDH državni je o p ć i n s k o m p e č a t u uz lik sv. Stjepana, bio još i prikaz

grb ujedno i o p ć i n s k i , dok partizani i chuga Jugoslavija „drevnog obzidanoga grada Hvara . Tvrdnja da j e Hvar

upotrebljavaju najprije jednoobraznu i sveprisutnu zvi imao...svoj u vlasti tu gradsku zastavu plavo-bijelo-plavu

d u p e t o k r a k u a z a t i m d r ž a v n i i l i r e p u b l i t a k o sa gradskim grbom ponavlja se i mnogo kasnije, u do

i prvih godina Republike Hrvatske. · U m e đ u r e m e n u pisu O p ć i n br. 1821112. VI. 1927. Savezu gradova u

je bio p o n u đ e n - doduše samo u k o r a t i v n o - t u r i s t i č k e Zagrebu: FOH, p ć i n s k i službenici, zajmovi, najmovi. ..

svrhe - oblik starijega grba, ali bez sv. Stjepana (koji Jeli ova zastava bila od nadležne vlasti odobrena, ne zna

je kao k r š ć a n s k i znak bio zazoran tadašnjoj vlasti), te se, no svakako se vijala, kad Marija e v i ć dobiva

sa zdencem u p1vome planu: BHAKH 5-6/1963,15-16. 6 kruna za popraviti dva put brujak o b č i n s k i / /svetog

Dodatna je zbrka nastala, kad su neki pomiješali sv. Stjepana i u č i n i t novog i novu trobojnicu ujedno s kon

Stjepana I. p. im. sa sv. Stjepanom I., ugarskim kraljem, cem i dtugo: FOH, R a č u n i 1907, 161.

37



POVIJ ST

••••••••••••••••••••••••~ ~ ~ ~ ~ ~ ?~ ? J ~

ovj r .nik :

l H ~ ~ b 6 l ~ . ~ ~ /; j I -- .



U hvarskom MHB č u v a se i ulomak stare o p ć i n s k ezastave (45 za 65 cm), darovan od Đ i n a Novaka N.

D U B O K O V I Ć u BHAKH 3-4/1961, 21); dopojasno prikazani lik sv. Stjepana na njoj kao da je a đ e n po onomeiz prvotiska Statuta, jer u ljevici drži k l j u č e v e . Pozadinaje ove zastave, slikane na platnu i danas u veoma slabustanju, bila modra, no s a č u v a n a je tek u s i ć u š n u dijelu:po tome se č i n i da je to ona, za koju je navedeno da se

vijala na „ o p ć i n s k o j terasi (ispred Kazališta) na kraju

prošloga s t o l j e ć a : ...bandiera municipale con Santo Stefano in campo azzurro - D 41/1892, prijepis u FK, sv. 70.

Ono što je iznesena o grbu Grada Hvara, vrijediuglavnom i za druge o p ć i n e i ,,gradove , koji postoje naHvaru i Visu od 1812. do 1955. i ponovno nakon 1993.do danas, iako ih ne mogu podrobnije istražiti, jer suneki od o t i č n i h arhiva propali u 2. svjetskom ratu (StariGrad, Bogomolja i S u ć u r a j , neki su mi nedostupni Vis

i Komiža), a s a č u v a n i Vrbaske i Jelse još su nedovoljnoo b r a đ e n i . Reprodukcije koje se ovdje donose uglavnomsu iz FOH, iz dopisa predmetnih o p ć i n a hvarskoj, a grbovi nisu nastali prije polovice 19. st.; natpisi uz njih bilisu isprva talijanski, zatim d v o j e z i č n i , a nakon pune pobjede narodnoga preporoda, krajem 19. i p o č e t k o m 20.

st., i s k l j u č i v o hrvatski:Stari Grad: gradski zid s vratima i trima kulama; uklesani na p ć i n s k o m domu s kraja 19. st. - Vrbaska: u t v r đ e n acrkva sv. Marije. - Jelsa: stariji grb do oko 1870. - obalaPunat s mostom, a iznad njih stablo duda ili murve (tal.gelso - krivo, jer je ime slavensko i dolazi od drvetajelhe jolhe johe: N. D U B O K O V I Ć NADALINI 2001,309-31 O), zatim more i a đ a ; noviji nakon toga: u t v r đ e n ažupna crkva; potonji je grb, sa zastavom na zlatnom

polju, bio i službeno usvojen 1999.: SD, 22. II. 1999., te Službeni glasnik o p ć i n e Jelsa. - Bogomolja: prikaz

Navještenja, donedavno titulara župne crkve. - S u ć u r a j :lik mjesnog zaštitnika sv. Jurja, ponovno p o t v r đ e n u 10.

obljetnici obnove te o p ć i n e - SD, 16. XII. 2003., 21. -Vis: lik sv. Jurja, naslovnika stare crkvice na ulazu uluku. - Komiža: lik mjesnog zaštitnika sv. Nikole.

Joško K o v a č i ć

Izvori i literatura: BHAKH Bilten Historijskog arhiva komune hvarske,

Hvar; D ,,II Dahnata , Zadar; Niko D u b o k o v i ć Nadalini: Odabrani radovi,Split, 200 I; FBB ~ o n d B o g l i ć - B o ž i ć u MHB; K o n d K a s a n d r i ć u MHB;FOH Fond o p ć i n e Hvar u MHB; FRB Fond Remigija B u č i ć a u MHB;Joško K o v a č i ć : O hvarskom grbu, Hanibalova l u č 2/I., Hvar, 1991, 6-7; isti:Župa Bogomolje na Hvaru, Služba Božja I/XXXV., Makarska 1995.; Đ u r oKrasnov: Novac grada Hvara kovan po M l e t a č k o j republici, PPOH II./1962.;Frano M a r o e v i ć : Dva procesa u hvarskoj komuni, Radovi Instituta JAZU uZadru 15/1968, 184; MHB ~ M u z e j hvarske baštine, Hvar; Grga Novak: Hvarkroz s t o l j e ć a , Zagreb, 1972; ND ~ N o v o Doba , Split; P e r i o d i č n i izvještajCentra za zaštitu kulturne baštine, Hvar; PPOH P r i l o z i povijesti otoka Hvara,Hvar; SD „Slobodna Dalmacija , Split.



FOSCOLOV

SPOM NIKU

HVARUprethodnoj se „Kruvenici br. 26/2013

na str. 37 navodi da je u 17. st. na

Pjaci ispred L o đ e , a nedaleko od

štandarca, stajao spomenik Leonardu Foscolu,

m l e t a č k o m vojnom i r a đ a n s k o m predsto-

jniku „generalnom providuru ) za Dalmaciju

p o č e t k o m Kandijskoga rata.

Ovaj se rat vodio od 1645. do 1669. g. i z m e đ u M l e č a n ai Turaka, a iako je glavni ulog bila m l e t a č k a Kreta ili

Kandija, krvave su se borbe vodile u cijeloj Dalmaciji.

Foscolov je n a j v e ć i uspjeh, pored osvajanja u sjevernoj

Dalmaciji, bilo osvojenje Klisa (30. ožujka 1648.), koji je

bio u turskim rukama 111 godina; ta je pobjeda daleko

odjeknula. Izvojevali su je uglavnom d o m a ć i ljudi, Hr

vati, na obrani svojih domova i svoje zemlje (G. NO-

VAK 2001, 169-170). Nakon toga podižu Foscolu više

spomenika: samo su se u Splitu s a č u v a l a tri, sada u grad

skom muzeju (usp. fotografiju: V o d i č MGS, 83 i 87), a

navodno su bila č a k č e t i r i : takva brojnost u tom gradu

ne č u d i , jer su i Split i okolica odahnuli istom r a ć a n j e mKlisa u k r š ć a n s k e ruke. U o r č u l i mu je bio podignut sla

voluk s kipom s nutarnje strane kopnenih gradskih vrata1650.; kip se nije s a č u v a o , ali jest onaj kasniji, u dvorištu

p l e m i ć a A r n e r i / ć / a : C. F I S K O V I Č 2 0 0 8 , 279-281 i 298-

299.

U spomenutom se č l a n k u u „Kruvenici navodi

m o g u ć n o s t , da bi ostatak Foscolova kipa mogao biti onaj

vl. Ive N o v a k a - „ K e r c i ć a p. Dina, sad u dvorištu k u ć e na

Pjaci gdje je restaurant „Mizarola ( č . zgr. 193): taj je teško

o š t e ć e n i ulomak, vi sine 80-ak cm, zapravo visok reljef u

profiliranu okviru, bez glave, ruku i trupa, no ipak se vide

izvezene dokoljenke, plašt i meke č i z m e p o s u v r a ć e n i hsara, svojstveni s a č u v a n i m Foscolovim spomenicima;

osobitosti su izduženi srcoliki štit, s kasnije otklesanim

natpisom i/li relj efom, zatim natpisna traka koja s njega

visi, na kojoj je razaznatljivo tek završno slovo „O , te

štitnici za koljena (za fo tografiju hvala ko legi M. ć u ) .Za razliku od go rnjeg ulomka, dosad nepoznatog i nevi

dljivog, kameni kubus, za koji ovdj e pretpostavljam da

bi mogao biti postolje Foscolovoga kipa, odavna je pred

o č i m a Hvarana, ali do sad ostade neidentificiran. Nalazi

se na ogradi sjeverozapadnog ugla „Malog đ a r d e t a(ovdje „mali , po o t o č k o m j u , a ne

4



POVIJEST

„manji , jer je nastao tek iza 2 svjetskog rata, za razliku

od „Veloga đ a r d i n e t a , v dalje), uz „pregib hvarske luke

zvan Š ć i g a v i Bok. Tlorisne je e l i č i n e približno od 61 za

61 cm, a visine od 88 cm. Obrubljen je jednostavnom

profilacijom, a n sadašnjoj sjevernoj strani (izvorno je

usmjerenje nepoznato) ima u vrhu dva o t u č e n a ovalna

grb ovna polja, ukošena jedno prema drugom (= Foscola

i tadašnjega hvarskoga Kneza?), a ispod njih uokviren

natpis, od kog je ostao samo prvi i posljednji redak:

D.O.M.

= eo optimo maximo = „najboljem

i n a j v e ć e m Bogu ), te onaj s godinom

p o d i g n u ć a 1654.:

AN oMDCLIV

41



POVIJ ST

Sve su navedene natpisne p l o č e uokvirene stiliziranim

„S volutama, nalik onima na Foscolovom slavoluku uK o r č u l i ; vjerojatno su oba spomenika djelo o r č u l a n s k i hklesara, tada, uostalom, i jedinih valjanih u širemokolišu. Ne smije se izostaviti ni gornja ploha, gdje su,osim središnje udubine, još e t i r i utora, valjda za željeznezaporke spomenutoga kipa? Kubus je n a č e bio odlomljen u gornjoj polovici, i naknadno zalijepljen cementom(za fotografije hvala kolegi J B r a c a n o v i ć u ) .U pogledu izvornoga smještaja ovoga spomenika, pretpostavljam da je stajao i s t o č n o od Štandarca, prema

kasnijoj k u ć i Raffaelli (gdje je danas u prizemlju kavana„Pjaca ), vjerojatno u osi Leroja. Zapadno bi smetao ul

azu u Knežev dvor (danas ulaz u hotel „Palace ), a jošzapadnije Pjaca nije bila o p l o č a n a (i zato neprikladnaza postavljanje ovakva s v e č a n a spomenika) sve dok nijeovdje oko 1875. bio z a p o č e t ,,Veli đ a r d i n e t J. K O V A Č I Ć1997, 67).Ovakvi su spomenici bili, dakako, oblik m l e t a č k edržavne propagande, koja joj je bila potrebna u Kandijskom ratu, vojni teškoj i dugotrajnoj, koja je na koncuzavršila porazom: Mleci izgubiše bogatu Kretu, a za„utjehu dobiše mala p o d r u č j a Dalmacije. Osobito je

hvarska o p ć i n a , v e ć tada osiromašena, platila grdan da

nak za ovaj rat - u ljudstvu, gradivu i novcu J.K O V A Č I Ć

2012, 54-56). Stoga ne z a č u đ u j e , da su upravo Hvarani

1662. „ i z m r č i l i ovaj (?) Foscolov spomenik („Kruvenica k. g.). U spomenutoj je „Kruvenici izneseno i to,kada su i zašto bili otklesani natpisi i grbovi s Foscolovogi drugih s l i č n i h spomenika u Hvaru i Dalmaciji: odlukom same l e t a č k e vlade iz 1691., kojoj bijahu dodijalabeskrajna razmetanja njenih predstavnika u ovoj pokrajini, uz p o v l a đ i v a n j e u l a g i v a č k i h mjesnih vlasti: stogasu bili izbrisani svi natpisi i grbovi osim državnih (lavaSv. Marka) i duždevskih; tako su stradali oni na Fortici,gradskim vratima i kulama, Katedrali, Arsenalu, L o đ i . . . ,

l i š a v a j u ć i ovaj grad važnih ili bar zanimljivih povijesnih

podataka. Ovo je jedinstven l u č a j da spomenike uklanjaista vlast koja ih je postavila.

ško K o v a č i ć

Literatura: Cvito F i s k o v i ć : K o r č u l a n s k e studije i eseji, K o r č u l a , 2008.; JoškoK o v a č i ć : Uz prošlost hvarske Pjace, GPPD G r a đ a i prilozi za povijest Dalmacije, Split) 13/1997.; Isti: Razvoj grada i luke Hvara kao vojnog i pomorskogsredišta, GPPD 25/2012.; Grga Novak: Prošlost Dalmacije, Zagreb, 2001.; o d i čMuzeja grada Splita, 2003.

ISPR V K I ISPRIK

U č l a n k u potpisanoga o Štandarcu („Kruvenica br.

26/VII., Hvar, rujan 2013.), na str. 39, nenamjernomje omaškom pogrešno izneseno da je odvjetnik dr.Božidar B o ž i ć (1883.- 1972.) bio „hvarski zet - štomu je bio otac, a ne on.

I s p r i č a v a m se zbog ove pogreške poštovanim potomcima dr. o ž i ć a i svim č i t a t e l j i m a .U istom je č l a n k u , na str. 41, pogreškom pri tipkanjunavedeno daje bivši jugoslavenski praznik ,,DanArmije bio 22. XI.; treba: XII. (prosinca).

Joško K o v a č i ć

42



200 GODINA OD KR J FRANCUSKE UPR VE

HV R

POD N POLEONOM

Tko j izgradio ovu zgradu? - pitao j car.

- Francuzi Vaše V e l i č a n s t v o - odgovoriše

mu. Tko j projektirao ove vrtove? A ove

ulice? A ove predionice svile?

- Francuzi Vaše V e l i č a n s t v oTako? - rekao j car u svojoj znameni-

toj u g l a đ e n o j maniri - Meni se č i n i da suFrancuzi ovdje napravili sve i zato j šteta

što nisu ostali još koju godinu.

Tako je osobitu zgodu, koja se u Dalmaciji vaz

da p r e p r i č a v a o putovanju cara Frane I kroz

Dalmaciju 1820-ih, zabilježio Theodor Schiff

u svojoj knjizi tiskanoj 1875. godine Schiff,

60). Naravno, radi se o pretjerivanju, s l i č n o kao što se

i danas vazda p r e p r i č a v a da je u Dalmaciji sve izgradi

la - Austrija. Nasuprot tome, stoji ocjena Grge Novaka

kako vrijeme francuskog vladanja .. nije ni za Hvar bilonipošto ni u kakvom pogledu sretno, a život se odvijao u

vegetiranju i o č e k i v a n j u Novak, 197). Kako bilo, krat

ko, sedmogodišnje razdoblje francuske uprave Hvarom,

č i j a se 200. godišnjica svršetka navršava ove godine,

d r a m a t i č n o je utjecalo n život u Hvaru.

Nakon 377 godina m l e t a č k e vlasti 1420.-1797.), Hvar

je mirom u Campo Formiju 18. 10. 1797.) došao pod

vlast Austrije. Prva austrijska uprava nije formalno ništa

promijenila u odnosu na prethodnu vlast - uprava Hvar

ske komune ostala je ista, osim što o p ć i n u sada vodi

sudac-upravnik, a ulogu kneza preuzimaju državni iza

slanik i Mjesno nadleštvo. No, nakon poraza u bitci kod

Austerlitza 2. 12 1805.), Austrija je morala Požunskim

mirom Požun = Bratislava; 26. 12. iste godine) pre

pustiti Napoleonovu carstvu Veneciju, Dalmaciju i

negdašnju l e t a č k u Istru. One su pripojene Kraljevstvu

Italije, kojim je vladao kao potkralj Napoleonov posinak

Eugene de Beauhamais. Dalmacija je podijeljena n 4

distrikta na č e l u s delegatima kojima je bilo p o d r e đ e n oisprva 13, a kasnije 18 poddelegata. Hvar je dobio poddelegata, suca i zapovjednika v r đ a v e .

43



O LJETNICE

Bernard Dubourdiev

Francuska uprava formalno je ukinula stare staleške raz

like, i z j e d n č i v š i sve stanovnike pred zakonom, no timenije uspjela pridobiti na svoju stranu puk. Konzervativni

p u č a n i smatrali su Francuze bezbožnim ,jakobincima ,

a č e s t k u l u č e n j a i n o v a č e n j a za vojsku nisu pridonijela

njihovoj popularnosti. Obrazovanije plemstvo cijenilo je

donekle nastojanja Francuza za u n a p r j e đ e n j e m i mod

ernizacijom. No, od tih je nastojanja uspjelo - i to samo

nakratko - otvaranje gimnazije u Hvaru. Tome su razlog

brojne p o t e š k o ć e u kojima se našla francuska uprava u

Hvaru.

Sv. rošperomprotiv Rusa i

ustanikaV e ć su u p r o l j e ć e 1806. g Hvar napali Rusi. Oni su kra

jem travnja s Galešnika i ratnih brodova bombardirali

grad, a 2 svibnja iskrcali su se i na juriš pokušali zauzeti

grad. No, odbijeni su kod Venerande. Ipak, ruska bloka

da i bombardiranje nastavile su se Jerolim Machiedobilježi kako je u gradu tada zavladala glad, pa su se

William Hoste

Hvarani 9 svibnja, na u o č n i c u gradskog konpatrona,

molili pred otvorenom orkom sv Prošpera. Kada su

izašli iz crkve, zatekli su u luci brod pun hrane, koji je

zbog propuštanja vode morao pristati u luci - ostalo je

nejasno kako se probio kroz blokadu: Hvarani su to č u d opripisali sv Prošperu. Sutradan, 10 svibnja, iz Vire su

doneseni kod Fortice teški topovi kojima su k o n a č n opotjerani ruski brodovi.I ovi su d o g đ j i pridonijeli potpunoj militarizaciji

Hvara. U g r d i ć u koji je brojao oko 1000 stanovnika

bilo je preko 400 vojnika. Francuzi su zauzeli - nara

vno, bez naknade vlasnicima - brojne privatne k u ć e za

potrebe vojske, od javnih zgrada L o đ u Arsenal i Fon

tik, a smjestili su se i u f r a n j e v a č k o m te dominikanskom

samostanu, u biskupskom dvoru i jednoj crkvi (vjero

jatno sv Roku). Biskup u to doba nije prebivao u Hvaru:

A n đ e l o Petar Galli, M l e č a n i n r o đ e n na Krfu (13. 10

1763.), postao je hvarski biskup u studenom 1800. g.;

1805. g na putovanju za Rim zaustavio se u Mlecimagdje je morao i ostati zbog ratnih zbivanja, a tamo je



O IJETNICE

\ 1 ~ i b r o l •Smjer

Mercure

vje1raeHona •

f arolina

Flore ff orona

vorite •

f o n e

Hvar

luka Jurja

VS

I

Viska bitka 181

i umro 27. S l J e Č n J a 1812. g., bez da se vratio u svojubiskupiju. Zbog p o l i t i č k e situacije i naumljene reforme

crkvene uprave, koja je p r e d v i đ a l a ukidanje nekih dalmatinskih biskupija, Hvar je novog biskupa - Trogiranina Ivana Skakoca - dobio tek 1822. godine.Neposredno nakon ruskog napada Francuzi su dali popraviti Forticu. S l j e d e ć e godine, 1807„ na brdu, koje je

do tad nosilo ime sv. Nikole Višeg, z a p o č i n j e gradnjaForte Napoleon, koji brdu dati današnje ime PoljunNapoleon==lok. Napoljun, n se ispušta jer su ga o m a ć i

doživljavali kao prijedlog na). Još u 16. st. l e č a n i suu o č i l i opasnost z Forticu od m o g u ć e g z a u z e ć a ovogbrda, a isto je isticao i ženijski bojnik Rubbi - koji je izradio i prvi neostvareni) nacrt utvrde - u svom podneskuneposredno pred p o č e t a k gradnje. Kao kamenolom zagradnju ove utvrde poslužio je nekadašnji sklop augustinske crkve i samostana sv. Nikole Nižeg, kojeg supodržavili još l e č a n i 1787. godine. u rujnu 1808. uutvrdu se smjestila vojna posada. Francuzi su pokušalisagraditi i utvrdu na obližnjoj Veloj glavi, no do 1813.uspjeli su postaviti samo temelje. Na ovim je radovima,kao i prilikom kasnijeg u t v r đ i v a n j a Baterije i Venerande,k u l u č a r i l o č e s t o bez naknade, lokalno stanovništvo; jošjedan razlog omraženosti Francuza u puku.Uslijed rata s Austrijom, koji je prethodio bitci kod Wa

grama 5.-6. 7. 1809.), francuske trupe su 1809. g. napustile Hvar, a grad i otok povjerili su Trogiraninu Jakovu

Celiu-Cegi, pukovniku lokalnih snaga Forza teritoriale). Ustanak protiv francuske upr ve a p o č e o je u Starom Gradu, odakle je 700-800 pobunjenika r e d v o đ e nStjepanom Botterijem došlo u Hvar 19. kolovoza.Celio-Cega je pobjegao brodom u Split, a Hvarani sudali podignuti austrijske zastave na Štandarcu i Forticikako bi smirili ustanike. No, kada su ustanic i zauzeliHvar, skinuli su sa Štandarca zastavu, koju su podigli

Hvarani, te podigli svoju austrijsku zastavu. Djelovanjeustanika u Hvaru, u strahu od kojih su Hvarani ponovnootvorili orku sv. Prošpera, smirio je dolazak austrijske

t o p o v n j a č e u luku 21. kolovoza. Njen zapovjednik Lichtenstein u dogovoru s g r a d o n a č e l i mirovnimsucem osnovao je provizorno Kotarsko povjerenstvo,koje je upravljalo Hvarom do povratka Francuza 5. prosinca 1809 „ nakon mira u Schbnbrunnu 14. 1O. .

Engleska blokadaHvar tada dolazi u sastav Ilirskih pokrajina koje su uzDalmaciju č i n i l i Dubrovnik, Istra s Trstom, Hrvatska,Vojna krajina, Kranjska i Koruška. Dalmacija je od tadapodijeljena n pet okruga, sjedište petog okruga bilo je

u Hvaru. Još od Rusa iz Jadrana nakon mirau Tilsitu, 7. 7. 1807. , njihovo su mjesto zauzeli Englezi .Blokada Jadrana se intenzivirala nakon schonbrunskogmira. Centar gusarenja i r i j u m č a r e n j a - pod zaštitomEngleza - postaje Hvaru obližnji otok Vis, koj i su Francuzi u više navrata pokušavali osvojiti. I brojni Hvarani

bavili su se unosnim k r i j u m č a r e n j e m - prema Visu bi isplovili n a j č e š ć e pod izlikom ribolova.

45



O IJETNICE

Dana 13. ožujka 1811. g. došlo je do pomorske bitkei z m e đ u Hvarskih škoja i Visa, tzv. prva Viška bitka.Brojno n d m o ć n o francusko-talijanske snage 6 fregatai 6 manjih vojnih brodova) pod zapovjedništvom komodom Bernarda Dubourdieua poražene su od Engleza 4fregate) kojima je zapovijedao kapetan William Hoste.Sam Dubourdieu je poginuo, a njegov brod Favoriteje potopljen, dok su dva francuska broda zarobljena.S l j e d e ć e godine Englezi se p o č i n j u u t v r đ i v a t i na Visu,a otok dobiva i svog prvog guvernera Georga DuncanaRobertsona.

U m e đ u v r e m e n u su Francuzi nastavili sa svojim reformama u Dalmaciji. Godine 1811. ukinute su sve dalmatinske, pa i hvarske bratovštine dekret o ukidanju donioje još 20. kolovoza 1808. g potkralj Eugen). M o g u ć e jeda su neko vrijeme nastavile djelovati bratovštine Presvetog Sakramenta i Dobre smrti sv. Križa), č i j e ukidanje nije bilo p r e d v i đ e n o dekretom v. A D u p l a n č i ć , 85-87), no ne zadugo, jer njihovu ulogu uskoro preuzeticrkovinarstvo. Svi posjedi bratovština su podržavljeni,pa i bratovštinske crkve - Duh Sveti, Zvijezda mora isv. Roko. Tada je zatvoren i dominikanski samostan scrkvom sv. Marka. Oratorij sv. Ivana na Fortici za francuske je uprave pretvoren u skladište o p n i č k o g streljiva.G r k o k a t o l i č k i gostinjac sv. Venerande - podržavljen još5. srpnja 1807. g. - pretvoren je 1811. g. u utvrdu. U istovrijeme gradi se i Baterija na Križnom ratu, kasnije nazvana Baterija sv. Andrije. U vrijeme Francuza ove dvijeutvrde jednostavno su se nazivale Batterie de droite iBatterie de gauche, odnosno baterija s desne Veneranda) i s lijeve Baterija) strane luke gledano od grada).Glavni graditelj svih francuskih utvrda u Hvaru bio je,navodno, inženjerijski satnik Tracy.Dana 1. s i j e č n j a 1812. stupila je na snagu odluka o

cijepanju stare Hvarske komune - od nje su nastaleo p ć i n e Hvar u sastavu kojeg su bili Brusje, Grablje,Škoji i Z a r a ć e , Stari Grad, Vrboska, Jelsa, S u ć u r a j ,Vis i Komiža posljednje dvije su - zbog gore opisanihd o g a đ a j a - službeno formirane tek 1815. g.) - podjelakoja se, uz neke izmjene i uz prekid od 1855. do 1993„zadržala do danas.

Nakon itkenarodaTzv. Bitkom naroda kod Leipziga završilo je vr ij emeNa poleonove dominacij e u Europi k o n a č n i poraz doživioje 18. 6. 1815. kod Waterlooa). Združene snage Rusije,Pruske, Austrije i Švedske porazile su u č e t v e r o dbitci 16.-19. 10. 1813.) Francuze. Eng lezi su j oš 1812.osvojili Lastovo i K o r č a 1813. otoke pred Du

brovnikom. Nakon što im se 2. studenog predao Split,kapetan Hoste doplovio je 9. studenog u Hvar. Zauzeoje Galešnik, Bateriju i Venerandu, ali mu se francuskizapovjednik nije htio predati, v e ć se povukao u utvrdeFortica i Poljun. Na Po ljunu je neki narednik Hrvat

pobunio hrvatski dio posade - pa se zapovjednik s ostatkom posade morao u Forticu. Ali, kako je i tu prijetila pobuna, morao se 14 . studenog predati. K o n a čsu 23. studenog na otok došle i austrijske snage pod

zapovjedništvom kapetana K n e ž e v ć a , no zapovjednikotoka i dalje ostaj e engleski bojnik John Slessor. Nakon

B e č k o g kongresa 1814. Austr ija je dobila vlast nad Ilirskim pokrajinama, pa su Englezi napustili Jadran.M e đ u t i m , Austrija nije vratila prijašnje stanje: zadržalaje v e ć i n u francuskih reformi. Podržavljene crkve nisuv r a ć e n e kultu kasn ije su Crkvi v r a ć e n i Zvijezda morai Duh Sveti), niti su se obnovile ukinute bratovštine tek

se 1861. osnovat i Bratovština sv. Nikole i obnovitiBratovština sv. Kr iža). Francuske reforme nisu se mnogorazlikovale od onih koje su se provodile u HabsburškojMonarhiji za vrijeme Josipa II vjerojatno su s l i č n ebile naumljene i za prve austrijske uprave, samo su ih

Francuzi proveli brže. Naumljenu francusku reformu

biskupija Austrij a je provela 1828„ kada je papinskombulom Locum beati Petri ukinuto osam dalmatinskihbiskupija - Hvarska je uspjela preživjeti to i još jednokasnije 1870-ih) naum ljeno ukidanje. Francuske utvrdeAustrija je obnovila i proširila, a sagradila je i dvije nove- Galešnik 1832.) i Smokovnik 1833 .). Hvar je vojskanapustila tek nakon druge) Viške bitke 1866. godine.

Literatura: J. Machiedo, Memoria .. di San Prospero .„ Split, 1872„ 30-31; G. No vak, Hvar kroz t o l j e ć a , Zagreb, 1972„ 195-198; Otok Hvar, Zagreb, 1995.;T. Schiff,Iz poluzaboravljene zemlj e, Split, 1997.; A. D u p l a n č Spli tske bratovštin e u o č iukidanja 1811„ Dalmacija za francuske uprave, 1806.-1813.), Zbornik radova, Split,2011. i drugi č l a n c i iz istog zbornika; J . Razvoj grada i luke Hvara kaovojno g i pomorskog središta, GPPD 25 .

Joško B r a c a

46



O LJETNICE

7



O LJETNICE



T. Schiff: Iz poluz bor vljene zemlje

Prvi telegrafski s t r u č n j a k u Splitu Theodor Schiff svoja s j e ć a n j a na Dalmaciju zapisao je u knjigu Aus

halbvergessenem Lande, objavljenu u e č u 1875. godine. Na hrvatski je njegovu knjigu preveo Ivica

D u h o v i ć Ž a k n i ć (Književni krug - Split, 1997.). Schiff je u Splitu, gdje je nosio nadimak Telegrafizzo,

djelovao 1860-ih; tu se i oženio u obitelji Capogrosso-Kavanjin, a tu mu se rodila i dvoje od osmero) djece.

Njima je i posvetio knjigu: Pokušao sam o d i ć i veo koji leži nadDalmacijom i njenim stanovništvom. Ništa ni-

sam izmislioni izumio. I s p r i č a o sam samo ono što sam tijekom dugih godina tamo vidio i zapisao u ć a n j i m akoje sam ponio iz domovine svoje qjece - iz poluzahoravljene zemlje. U ovom i l j e d e ć e m broju donosimo dvije

Schiffove r i č e o Hvaru:

l ako je procvjet l g v(str.129-133)

Caro Renzo Ti volevo da mo/to tempo

scrivere, ma credo, che non mi ami piu.

Sai che ho a dirti, che t'amo mo/to. Non

so piu che mandarti mille baci arditi.

Addio, Renzo, per sempre addio L 'ora

s'qffrettapel partir mio. Tua qffettissima

Pierina.

Vigilia def Natale def 874

Talijanski kojim je pisano ovo pismo

nije ni k l a s i č a n ni elegantan. Pismo

nadalje ima još jednu odliku: dosta

va istog primatelju putem pošte bila bi vrlo

upitna, jer gornji redci urezani su na listu

agave, dugom skoro t i r i a širokom jednu

stopu, napola skrivenom u gustišu n i hlistova, na stjenovitoj obali otoka Hvara na

žarkom suncu. U n a t o svojoj mesnatoj ai velikim bodljikama koje su njezina obrana,

listovi su spomenute agave uveli i mlohavi.

Pitat se zašto. Zato što je agava prošle

godine cvj etala.

A svaka agava, pošto procvjeta, mora umrijeti

9



A P T ~ T lHTARTT

Pierina je bila nježno dijete nije bila Morlak

inja ni seljanka. Ima na dalmatinskim obalama

i otocima gradova koji - iako u današnje doba

zapušteni ruševni i zanemareni - s v j e d o č eo z n a č a j u koji su imali pod v l a š ć u ranijih

gospodara. Takav je i grad Hvar. Prekrasna

i j e ć n i c a g r a đ e n a u venecijanskom stilu

svojim prostranim dvoranama nudi gostoprim

stvo i današnjem Gradskom v i j e ć u . L o đ a ko

joj po ljepoti nema ravne ukrašena arkadama

zagledana je preko ubave luke na široko more.

Danas je zovu i l j e č i l i n o m zgradom. No

u njoj sresti goste koje su na l i j e č e n j utek u i truno poneki a s n i g r a đ a n i n Hvara o đ eu l o đ u popiti svoju moricu. Zimsku luku č i n i

ogromnan a d s v o đ e n a

prizemna dvorana. UnjQj su zimi uplovljavale venecijanske galije t ~ i spas od vjetra nevremena i pirata -

.. ._.._ danas je ona nasipom odvojena od mora i na

. . : . ~ 1 ~ e z i n o m se kamenitom p l o č n i k u sardele paki

raju u b a č v e Od negdanjih mramornih p a l a č akoje su č i n i l e gradsku jezgru i pripadale vene

cijanskim p l e m i ć k i m obiteljima ostali su da

nasjedva vanjski zidovi. Unutra se u ogoljelim

sobama raskomotila a j č i c a priroda: smokve

lovorike i loza pustile su duboke žile a kroz

prozorske otvore s lukovima ukrašenim ar

abeskama izviri ponekad koja koza radoznalom o t r ć i svijet i spokojno i v a j u ć i .A kakve u ć e takvi i ljudi. Nametnuta kultura

p e r č i n a i vlasulja izgubila je padom Repub

like Venecije na svojoj životnosti. Vanjski je

sjaj ostao venecijanski jezik i n a č i n9Phodenja. No ljudi su se zapravo okrenuli~ i Muškarci suše smokve love sardele i

obraduju vinograde s ljubavlju i koliko im to

prilike dopuštaju. A žene se umiju ljupko na

~ o n i t i odijevaju se g r a đ a n s k i imaju vatrene

venecijanske ie ć i n o m

znadui t t i

i pisati.n a č e se bave k u ć o m i r u č n i m radovima vezu

prekrasan vez od agavinih niti. I muškarci i

i z u z e t n o su trezveni trezveno žive i svime

~ tadovoljni. Sve - ovdje zapravo vrlo

irialo

. Pierini nitko nije mogao da je manje lijepa

Qd ostalih hvarskih djevojaka niti joj p o r e ć idobar odgoj. U č i l a je i t t i i pisati p r o č i t a l a je

nekoliko knjiga od prve do p o s l j e d 1 ~ e stranice

knjiga koje su joj s l u č a j n o dospjele u ruke.

mjela se n e o b i č n o dobro i dopadljivo odije-

ati. Umjela je p r i l i č n o dobro napisati pismoako ne lijepo a ono barem razumljivo.

No u su gospodarile majka i dvije starije sestre i

nisu se puno obazirale na nju niti je pitale za njezina

u m i j e I kako joj je bilo punih e t r n a e s t godina

je izobrazba bila svršena. Zato je imala vremena koliko

je htjela i sama je njime gospodarila. Ako ne bi ki šilo na

otocima ili ne bi bjesnila bura nad Dalmacijom što je

tijekom kratke zime bio relativno č e s t s l u č a j mogla je

pola dana spokojno sjediti u debeloj sjeni jednog o g a č ana stijenama daleko izvan grada -pod nogama su joj

pljuskalivalov i o gole hridi na kojimaje rasla jednajedi

na agava.Na tom je mj estu od niti agave isplela nježne č a r o b n e i p k e

50



7 A DTC:T l U \TA DT1

No listove agave koje je trebala nikad nije otkidala od

one ogromne biljke što se usamljena širila na hridina

ma ispod nje. A zašto bi? Na otoku Hvaru posvuda ima

agava i više nego dovoljno. A velika agava na golim

stijenama njoj je bila sveta. Zašto? Ni sama nije znala

zašto. Dalmatinke nisu ili su pak samo izuzetno senti

mentalne. Agavu ljudi ovdje zovu aloja a znanstvenici

kažu da je to agava americana. Vjerojatno znanstvenici

imaju pravo. No kako je iz Amerike došla na dalmatinske obale i otoke ostaje tajna. Znanstvenici tvrde i to da

je var u davno doba bio povezan s kopnom i da nije

bio otok. Vjerojatno misle da su time riješili tajnu i bit

da su opet u pravu. Pierini teze znanstvenika nisu bile

poznate no znala je da je još kao posve mala rado sjedila

na istom mjestu ispod r o g č i da je tada v e ć č u l kako

agavi treba pedeset godina da bi procvjetala a nakon što

procvjeta - umire. Htjela je to vidjeti. Onako bezazlenu i

naivnu č e s t o bi je spopao o s j e ć a j da je i sama agava ili

da dijeli sudbinu agave na goloj usamljenoj hridi. Znala

je da je takav o s j e ć a j plod njezine mašte i nije ozbiljno

vjerovala u njega.

Pedeset godina zacijelo se loše moglo složiti s njezinih

č e t r n a e s t no raskošna agava - nj ezina agava - bila je ve

lika i snažna još dok je Pierina bila dijete. Zato se ipak

nadala upravo njuvidjeti u cvatu i - vidjeti j e kako umire.

Nije Pierina bila zla bila je samo radoznala.

Prošle godine tijekom koje je postala razumnija osjetila

je nekakvo kruljenje i zujanje u svojoj maloj glavici kao

da se netom probudila iz sna koj i je trajao prvih dvanaest

godina njezina života i jedne je prekrasne proljetnev e č e r i zaplakala nad svojom agavom i slutnjom njezine

skorašnje smrti. No s č e t r n godina č o v j e k brzo n đ eutjehu i Pierina se uskoro opet smijala dok j oj je zadnja

suza još kapala na rub koju je vezla.

No u životu biljaka malo je toga i j e nego u ljud

skom životu: nikad mu se ne zna e t k i r ijetko kada

mu se dade predvidjeti kraj. Nekim u č j e m mala se

b i l j č i c a ugnijezdila u jedva vidljivu pukotinu na suroj

hridi Izrasla su č e t i sabljasta lista obrubljena me-



Z PISI HV RU

kim, savitljivim bodljikama. d u ć e godine pridružili suim se novi listovi, a s l j e d e ć e godine opet novi. U sredinise oblikovao nabujali pupoljak, na vrhu oboružan trnomi iz njega su se svake godine odvajala dva do tri lista.Svake su godine bivali sve a č i i e ć i a itjihove bodljikesve t v r đ e i nakon petnaest ili dvadeset godina biljka semogla p o d i č i t i svom puninom s o č n i h snažnih listova stvrdim bodljikama koje su j u v a l e .Ove se godine Pierina nadala ispunjenju svoje velikeželje.Biljka j pred njezinim č i m a živjela svoj č u d e s a n tajan

stveni život. Veliki pupoljak s plodnom bodljom natekaoj i širio se više nego što j bilo u o b i č a j e n o . Stremio j

van i probio j ovojnicu svojih listova - onoga dana kadj ovojnica pukla pojavila se zelena, snažna šara cvjetnestapke.Šteta Upravo u vrijeme kad se odigravao ovaj tajanstveni agavin preobražaj, Pierinina pozornost bila j

negdje drugdje. U Hvar j došao mlad č o v j e k stranac,kojega j netko p r e p o r u č i o Pierininu ocu. Satima j idanima lutao stjenovitim obalama, skupljao biljke i donosio ih doma. Sušio ihj i z m e đ u listova papira. I pisaoj puno. o , imao j dovoljno vremena za p o s j e ć i v a t i

č e t r n a e s t o g o d i š n j u Pierinu na njezinu usamljenom,omiljenom mjestu. Razgovarali su o moru i biljkama, ikako j priroda prekrasna, u d e s n a i tajanstvena, baš kaoi neodgonetive Pierinine o č i .Možebit joj j on govorio i o ljubavi, no to nitko ne zna.Nijedan živ ljudski stvor nije u p u ć e n u ono što su jednodrugome rekli. Jedini svjedok njihovih razgovora bio j

cvijet agave.Agava j ispunila Pierinina nadanja i o č e k i v a n j a . Unepuna dva mjeseca iz prekrasne j lisne č a h u r e niknulosnažno deblo, visoko preko trideset stopa, razgranalo

j listove na sve strane, listove prekrivene nJezmm,žutobijelim cvjetovima. I dok j dvoje mladih ljudisjedilo zajedno u njezinoj blizini, svježi morski vjetarzasipao ihj opojnim mirisom v i j e ć a .Miris v i j e ć a nije bezopasan, njime se č o v j e k lako opije.A Pierina j manje razmišljala o agavi nego ikada. Č i n ise da j u njezinoj nutrini iznikao t a k o đ e r jedan cvijet,iako ni izdaleka nije imala agavine godine.Kod djevojaka se to d o g a đ a brže, a Pierini nije bilo nitipetnaest. Kad j došla jesen, agavini su cvjetovi otpali.Vjetar ih j odnio u valove. Mladi j č o v j e k - zvao se

Lorenzo - uprtio svoj zavežljaj i a k o đ e r otišao. Odnijeloga j more, koje ga j bilo i donijelo. Na rastanku rekaoj Pierini da j ona dobra, draga djevojka, no šteta štose rodila u Hvaru gdje žene nemaju pojma o o b i č a j i m avelikoga svijeta - njegova svijeta - niti imati prilikuo njemu išta a u č i t i . Pierina nije zaplakala. Pošla j kaoi ranije do svog omiljenog mjesta i sjela ispod r o g a č a .Pod njom velika agava na goloj stijeni koju ljubi beskrajno more. I opet joj se, kao i ranijih godina, u č i n i l oda j agava i da dijeli njezinu sudbinu. Jer ni ona višenije cvjetala. Obrazi su joj svaki dan bivali sve b l j e đ i aplamene o č i sve e ć e . o , nije vidjela agavinu smrt, j r

kad j zima s prvim olujnim burama nahrupila u Dalmaciju, Pierina j bila umrla.

d u ć e godine umrla j i agava. Uveli su joj snažni listovii pali mlohavo na kamen. Na jednom od njih n a đ e n e suurezane r i j e č i koje sam naveo na o č e t k u ove p r i č e :

„Dragi Lorenzo V e ć dugo i želim pisati, no vje-

rujem da i više nisam draga. Moraš znati i želim

i r e ć i koliko e volim. Jedino što j u mojoj o ć i- poslati i t i s u ć u poljubaca. Ostaj mi dobro, Renzo,

zavazda budi sretan. I mom j putovanju kucnuo č a s .Tvoja Pierina koja l'e voli.





Takvo saznanje brzo se proširilo unutar NDH i Židovi suuz n a j v e ć e napore i opasnosti p o č e l i bježati u dijeloveHrvatske gdje je bila talijanska okupacijska vlast. Takoje sredinom 1942. g z a p o č e l o p o j e d i n a č n o i grupnoemigriranje Židova iz nekih p o d r u č j a Bosne, a posebnoiz Sarajeva prema Dalmaciji. Talijani su ih prihvatili irazmjestili po srednjodalmatinskim otocima.

olgeter HaviloTako je 26. studenog 1942.g u 15 sati parobrodom iz

M e t k o v i ć a stigla prva grupa od oko 200 Židova. Odmahsu razmješteni po hotelima Slavija, o v a č i ć i Overland.Mjesec dana kasnije, tj. 13 v e l j a č e 1943. motornim bro-dom je pristiglo još oko 140 Židova, koji su razmješteniu hotele Palace i Park, kao i u k o n a č i š t a i privatne k u ć eBilo je još dolaska manjih grupa, tako da su u Hvaruukupno boravile 404 židovske izbjeglice.Skromno snabdijevanje hranom (tzv. „deke ) je osi-guravala talijanska vojska. To su bili mršavi obroci, aliredoviti. Uz p o m o ć Hvarana, koji su pridošlice opskr-

bljivali ribom, nekako su preživljavali. Neki su imalinovca, neki bi dali i zlato za kupnju hrane („žuto za

žuto ), ali ni sami Hvarani nisu imali hrane za sebe jer je

to bila tzv „gladna 194 3. .Osobno mi je pred dvadesetak godina Mihael MišaMontiljo, jedan od Židova koji je boravio u Hvaru,

i s p r i č a o kako je, kao petnaestogodišnjak, prilikom jedneracije Nijemaca u Sarajevu pobjegao iz škole i sa još

nekoliko Židova pješke došao do Mostara, pa dalje svedo M e t k o v i ć a Tu su se okupili brojni Židovi iz Bosnei p r e b a č e n i su u Hvar. Ovdje mu je bilo lijepo, ali iteško. S j e ć a se da je stanovao u k o n a č i š t u koje je imalogostionicu „K dobroj kapljici , ali nije se s j e ć a o imenavlasnika. Rekao sam mu d je to bio Ivo Novak Kogo.Židovska mladost je upražnjavala slobodno vrijemesportskim aktivnostima. Posebno su se isticali u no-gometu. Igrali su utakmice n igralištu zvanom Tenisu gradskoj šumici ispred ruševine crkve sv Venerande.Natjecanja su bila i z m e đ u ekipa Židova, talijanskoggarnizona i hvarskih m l a d i ć a M e đ u Židovima se isti-cao jedan sportaš ekstra klase po imenu Havilo. Tijekomjedne utakmice, Havilo je postigao šest zgoditaka, p je

njegova m o m č d slavila p j e v a j u ć i : Oj Havilo, bravo,bravo/šest golova ti si dao./Šura, šura je/šura uska, mala

e

54



Z NIMIJIVOSTI

P o č e t k o m 1943. g partizanski aktivisti u Hvaruz a p o č e l i su vrbovati mlade Židove da se u k l j u č e u partizanski pokret. M e đ u Židovima j organiziran ilegalni

N a r o d n o o s l o b o d i l a č k i odbor koji su č i n i l i Marcel-MarciWeiss Jozef l b a h a r i - Č u č o Ela Samakovlija BiankaBeba Samakovlija i Moric-Moco Kampos. Organiziralisu prebjeg 15 židovskih omladinaca koji su se pridružilipartizanima. To su doznali Talijani i od 26. v e l j a č e 1943.godine uveli su stroži režim boravka i kretanja Židovapo Hvaru. Izlazak u grad j bio samo ujutro od 10 do 12

sati i poslijepodne od 14 do 17 sati. Slobodno su se mogli kretati Pjacom Rivom i Fabrikom a krajnje granicekretanja su bile uz more od f r a n j e v a č k o g samostana do

kupališta. Nisu smjeli zalaziti u gradske ulice niti razgovarati sa mještanima a n a r o č i t o sa nepoznatima. Zatosu se Židovi najradije okupljali na gradskom kupalištu itu se m e đ u s o b n o družili dogovarali i izmjenjivali informacije. Na njihovu s r e ć u ovaj režim kretanja nije dugotrajao.

oncerti u SlavijiM e đ u Židovima koji su bili uvijek dotjerani isticalesu se njihove lijepe žene. One su bile predmet pažnjei žudnje mnogih mladih Hvarana. Ostale su u s j e ć a n j uSara Lola Neta Bjanka Gerda Ema Mirjam i mnogedruge. Ali i Židovi su se zagledavali u o č i t e Hvaranketako da su stvorena i a č a prijateljstva i veze od kojih suneke postale i brak.Tako se Hvaranka Marica r a c a n o v i ć a ć o zaljubila i

kasnije udala za Židova Davida Altaraca iz TravnikaLucija Luce V u č e t i ć Babuka udala za Otta L u š i ć a iz Sarajeva a Ljubica M a l j k o v i ć Ricetova se udala za ElijasaKonfortija t a k o đ e r iz Sarajeva. Prve dvije su nakon rataotišle živjeti u Izrael a r e ć a se kasnije sa suprugom vratila i živjeli su u Hvaru.Židovi su bili m e đ u s o b n o dobro organizirani. Svaki hotel ili v e ć a grupa imali su odgovornu osobu koja se zanjih brinula. Osim problema sa hranom n a j v e ć i im j

problem bila nabavka drva za loženje j r j bila jakazima a nijedan hotel ni d o m a ć i n s t v o nisu imali grijanje.Tome treba dodati problem sa vodom posebno za higijenske potrebe.

55



Z NIMLJIVO STI

Unutar hotela Slavije bila je i z g r a đ e n a provizorna pozornica. Č e s t o su na hotelskom klaviru svirali pojediniŽidovi, a s o l i s t i č k i i grupno su pjevali i davali s k e č e v e .Hvarani su č e s t o p o s j e ć i v a h njihove priredbe, iako se

p l a ć a o ulaz - sjedenje 1O a stajanje 5 kn Svima je ostalo u s j e ć a n j e pjevanje „Ja sam Varaždinec, V a r a ~ d i n e cdomovine sin što ukazuje da je osim brojnih Zidovakoji su došli iz Bosne, posebno Sarajeva, bilo i Židova izdrugih dijelova N H Hvarani su zapamtili pojedina imena svojih privremenih s u g r a đ a n a Jahiel Kamhi, LidijaVaksler, Erna Musofio, Isidor (Izika) i Buki Gaon, Mir

jan Mathe, Sitar. ,David Đ a v o ) , Melanka, Rafael ...Židovska djeca su p o h a đ a l i osnovnu, mješovitu

g r a đ a n s k u i talijansku školu. Bili su dobri đ a c i az a d i v l j u j u ć e je kako su brzo i dobro u talijanskoj školisvladali talijanski.U m a t i č n i m knjigama iz tog razdoblja nije upisan nijedan brak, kao ni r o đ e n j e djece.Svi Židovi napustili su Hvar u zoru 18 lipnja 1943.Bio je to bolan i stresni rastanak sa svojim brojnim

d o m a ć i n i m a uz koje su se, na kraju, prisno vezali. Istovremeno su plakali i pjevali „Ne plašimo se, nismosami . P r e b a č e n i su na otok Rab, u logor Kampor.Valja r e ć i nekoliko r i j e č i o Hvaraninu koji je pomagaoŽidovima: Ante T o n č i M i l i č i ć Maleško, osobnog nadimka G a u l i ć r o đ e n je 1907. godine. Osim osnovnog obrazovanja, imao je i ugostiteljsko obrazovanje, suverenoje vladao talijanskim i n j e m a č k i m jezikom i pomagao je

svom ocu Mati i l i č i ć u u o đ e n j u hotela Slavija od njegovog otvaranja 1927. godine. Krajem tridesetih godinaprošlog s t o l j e ć a preuzeo je v o đ e n j e hotela uz p o m o ćsvojih sestara i brata koji je osiguravao prehrambeneproizvode iz vlastitih polja. Bio je izuzetno dobre naravi,druželjubivi j e v a č ugodnog glasa. Bio je l a n crkvenog

zbora i klapa.Kad su došli Židovi u njegov hotel, on ih je primione samo kao profesionalni ugostitelj, v e ć kao č o v j e k

k r š ć a n i n i č o v j e k koji nije imao predrasuda premadrugim svjetonazorima. Shvatio je njihove probleme imuke, jer su mu oni stalno p r i č a l i o svojim n e v o l j a m ~ ,o bježanju pred Nijemcima i ustašama, o progonu izk u ć a i stanova, o d v o đ e n j u njihovih roditelja i najbližihu logore. Sretni zbog privremenog spasa, u strahu odneizvjesne b u d u ć n o s t i bili su sretni da su se našli uovakvom prijateljskom okruženju. T o n č i je, osim osiguranja prehrane i smještaja, skromnim m o g u ć n o s t i m auvjetovanim ratnim okruženjem, organizirao u svom

hotelu koncerte, zabave i izlete, kako bi olakšali njihov

težak položaj. Nastavio je voditi hotel Slaviju i poslijerata kao i nakon nacionalizacije 1948. godine. Dobioje p ~ i v r m n o smještaj u dvije sobe i tavanu tog hotelado njegove generalne rekonstrukcije 1986., kada je preseljen, uz o b e ć a n j e da dobiti zamjensku k u ć u , što je,nažalost, bila prevara. Ni njegovi nasljednici nisu dobilinikakvo o b e š t e ć e n j e . Bio je strastveni kolekcionar starihpredmeta i podvodnih artefakata i uvijek ugodan sugovornik i j e v a č . Umro je 1992., u 85 godini.

Podaci su dobiveni iz pisanih zabilješki i s j e ć a n j a suvremenika. Spomenut one kojima sam zahvalan za podatke u ovom tekstu. To su: Dinka a r e l i ć Maja e l u š i ćIna B a b i ć Šime Fio, Vojo Štambuk, Mate Novak Kranjac, Ivo Novak Šole, Jakša V l a h o v i ć Zorko M a r i č i ćBanjoš, Đ o r đ o Novak Marte, Desa K o v a č e v i ć , KatjaTorre, Vjera o v a č i ć J e l i n i ć Marija i Jure Z ~ n i n o v i ć tedokumentacije koju su mi o m o g u ć i l i Melita Svob, Jelka

K o v a č i ć Vidmar, Zorka B i b i ć i Lucija N i ž e t i ć . Svimanajljepše zahvaljujem.

dipl. ing. Prosper a r i č i ć

56



D

o prije tridesetakgodina u gradu

Hvaru i selimaBrusju, Velom i MalomGrablju, Z a r a ć u i SvetojNediji ime doktora Oresta u n k o v i ć aizgovaralo se sa divljenjem, zbog njegovehumanosti, dobrote i požrtvovnosti zabližnjega. Tako bi se izgovaralo i danas daoni, koje je grijala njegova dobrota i znanje,nisu tijekom vremena umrli. Tek osobe udevedesetim godinama života mogu i danas

p r i č a t i o proživljenoj dobroti ovog hvarskogl i j e č n i k a .

Orest Ž u n k o v i ć r o đ e n je u mu - gdje mu je otacslužbovao - 1896. g od oca Martina i majke Anne r

Trentmann. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a studij u Grazu. Nakon studija radio je u Slovenskoj Bistrici, a potom u Gdinju, kao o p ć i n s k i l i j e č n i k .Tu se nije dugo zadržao jer je uskoro premještenu Hvar.Orestje, kao idealist koji je stremio jednakosti svih ljudi,još za studentskih dana postao l a n k o m u n i s t i č k e partije.Zbog toga nije imao v e ć i h neugodnosti, sve dok ga 15.ožujka 1936. nije, zajedno s još 6 hvarskih komunista,uhitila hvarska žandarmerija. Povod u h i ć e n j u bile su ilegalne brošure i letci p r o n a đ e n i prilikom pretresa stanadr Ž u n k o v i ć a .U žandarmerijskoj stanici u Hvaru pod batinamase pokušalo i z v u ć i njihovo priznanje o č l a n s t v u u

k o m u n i s t i č k o j partiji, a nastojalo se saznati i gdje skrivaju o m u n i s t i č k u literaturu. S l j e d e ć e g dana p r e b a č e n i suna Galešnik, jer su se njihovi jauci č u l i i izvan stanice.Tu su m u č e n i sa još šest S t a r o g r a đ a n a i dvojicom iz Vr

boske. Od posljedica torture na Galešniku preminuo jeDinko Novak Kuzmin.

Ostali su odvedeni u Split nas u đ e n j e

Dr.Ž u n k o v i ć

je22. travnja 1936. g o s u đ e n na 5 mjeseci strogog zatvora, a Toma u z o l i ć na 3 mjeseca - ostali Hvarani su

o s l o b o đ e n i .Ž u n k o v i ć je nastavio djelovati kao antifašist i p o č e t k o m2 svjetskog rata. U h i ć e n j e 3 prosinca 1941. g., prilikomprijenosa oružja od Bogomolja do Z a r a ć a . Toga danaje posljednji put vidio svoj Hvar - vezan je i odvedenu Šibenik gdje je na talijanskom vojnom sudu o s u đ e nna 30 godina zatvora. O s l o b o đ e n je 1942. g., kada supartizani pustili talijanske zatvorenike u zamjenu zanjega. Nastavio je djelovati kao partizanski l i j e č n i k a

poginuo je u Bosni za vrijeme „IV ofenzive p o č e t k o m1943. godine. S v j e d o č a n s t v o humanosti „dobrog dok-

57



POVU ST

tora Hvara pronašao sam u pismu njegovog p o l i t i č k o gneistomišljenika, Hvaranina Fortunata lvlarchija*. On je

prilikom s u đ e n j a Ž u n k o v i ć u u Splitu napisao pismo nje

govu odvjetniku. e možemo sumnjati u istinitost pis

ma jer sam lvlarchi u pismu za sebe kaže: Nemam ništa

z a j e d n i č k o g a sa idejom za koju je optuženi Ž u n k o v i ćsamo obratno. Ovdje donosimo dio toga zanimljivog

s v j e d o č a n s t v a :Imao sam s r e ć u da upoznam Gosp. Ž u n k o v i ć a još

p o č e t k o m 1929. g ... Č o v j e k finog odgoja, s i m p a t i č n epojave, č e l i č n o g karaktera, a e s e b i č a n do krajnosti, os

vajaoje u prvi mah simpatiju svakog koji bi ga upomao.U profesionalnom radu nije bilo granica njegovom altruizmu i požrtvovnosti, za svakoga u o p ć e bez razlikena socijalni položaj ili o l i t i č k o mišljenje. Ni jedna dobra inicijativa nije ostala bez njegove saradnje, alije pri

tome izbjegavao svaki u č n i nastup i volio je da svoj samaritanski rad obavlja u tišini iza kulisa, jer nije tražioni priznanja ni populariteta, jer e sve to smatrao jedinokao dužnost ..Cijela knjiga ne bi bila dovoljna da se iznesu karitativnaqjela dr. Ž u n k o v i ć a ali neki t i p i č n i s l u č a j e v i bit v e ćdovoy·ni da okarakteriziraju tog č o v j e k a . Ante B i b i ć

r e č e n i Žiže, siromašan ribar, ležao je više mjeseci savu k o č e n od ednog teškog napadaja reumatizma. Zatražioje p o m o ć od jednog mjesnog L i j e č n i k a koji mu je

predložio l i j e č e n j e putem injekcija i postavio zahtfev od

in 600. U tog bi.Jednog ribara ni hljeba u u ć i a kamolitoliki novac. Nije volio da se duži pak dalje kukao igla-

dovao. Pukim l u č a j e m nabasao u tu k u ć u dr. Ž u n k o v i ćkoji ne p i t a j u ć novca ni o s t a v y · a j u ć i uvjeta, ni prije ni

poslije, prene da pomogne tom bližnjemu svome. Brižnanjega dr. Ž u n k o v i ć a povrati radu tog bijednika, koji prvog ulovy·enog jastoga da proda, da može kupiti

kruha nesitoj qjeci, v e ć ga nosi svom spasitelju da muse barnekako oduži. Dr. Ž u n k o v i ć ganut i zadovoy·an dajoš postoji ljudske zahvalnosti, prima dar ali l a ć a jas-

toga. Nezaposleni mornarFrane o m a n č i ć pak. Antunaimao teško bolesnu ženu. Ni vatre u u ć i a kamoli krepnajela koja bolesnica potrebuje. Dr. Ž u n k o v i ć šay·e iz svoje

k u ć e hranu i ovlasti u ć a n d ž [ j u daga opskrbipotrebitim.Nebrojivi su l u č a j e v i filantropije tog o v j e k a Koliko je

suza obrisao to znade hvarska sirota .. a i propala gospoda. To navlastito made s e y · a č k i narod obližnjeg selaBrusja i Graby·a .. Na svakom pozivu te seoske sirote onse uvijek najpripravnije odazvao, iako to nfje bila uvijek njegova dužnost i mao da od toga nikakove koristi.

Po neprohodnim putovima, danju i o ć u suncem, kišomi vjetrom, on je znao da po dva-tri puta dnevno polaziu ta sela. Č o v j e k O f f e ć a j a , karaktera, ponašanja, ć u d i i

kulture, dr. Ž u n k o v i ć ne može da se ubroji u destruktivnei revolucionarne elemente, v e ć m e đ u onim apostolimakoji njihovim l i č n i m primjerom, a l t r u i s t i č k i m radom i

samoprijegorom služe na primjer i dokaz y·udske solidarnosti ...Svakako jedna eventualna osuda imala bi bolni utisak

na cjelokupno p u č a n s t v o Hvara. Ista bi, prividno, udo

voljila zakonu, ali bi efekat bio suprotan onome kojeg

si je zakonodavac zamislio jer ni jedno obrazloženje upresudi n e ć e uvjeriti Hvarane da je r . Ž u n k o v i ć jedan

z l o č i n a c ; obratno misliti da se danas kažnjavaju tako

vi ljudi samo zato što su takovi. Hvarsko u č a n s t v o dalo

je svoj sud o dr Ž u n k o v i ć u prilikom njegove otprate

iz Hvara. Uprkos ranog sata, cijeli hvarski narod otpratio

je svoga miljenika; ne zato što se solidariše onom idejom

za koju ga se optužuje, v e ć da iskaže svoje poštovanje

prema „ Č o v j e k u Nemam ništa z a j e d n i č k o g sa ide

jom za koju je optužen dr Ž u n k o v i ć sasvim obratno ..

Uvjereni prijatelj dr Ž u n k o v i ć a i p o z n a v a j u ć njegove

o s j e ć a j e stalan sam da, u koliko je uistinu sagriješio, da

su ovo par mjeseci bili dovoljni da ga urazume ... (pri

jepis iz S. v e s i ć Hvar z m e đ u dva rata, Zagreb, 1969.)

* Fortunato Nato lvlarchi, rodom Hvaranin, prije i

za vrijeme 2. svjetskog rata bio je direktor tvornice

karbida u Dugom Ratu. O njemu je dr. Joško o v a č i ću Kruvenici br. 25 zapisao: Optužen kao „suradnikokupatora , bio j e na prvome u đ e n j u o s l o b o đ e n no

onda e neki partizan iz Dugog Rata zatražio njegovulikvidaciju. Strije[jan od komunista na hvarskomgrobištu, bio je - kako se do danas govori - od pogubi

te/ja pokopan još živ i samo površno zatrpan zemljom;kadje sutradan mjesni grobar došao dovršiti „pokop ,

kažu dagaje „mrtvac rukom uhvatio za nogu.

Takva ga je sudbina zadesila od strane drugova dr.

Ž u n k o v i ć a kojeg je on zdušno i s r č a n o branio, o p i s u j u ć injegovu humanost

Damir a r i ć



Akademik Grga NovakB RB GORGO HAHON 1888.-1978.)

ve godine navršilo se 125 godina od

r o đ e n j a akademika proj dr Grge

Novaka našega barba Gorgota. Ova

obljetnica nas obvezuje da oživimo j e ć a n j ei odamo o č a s t nesumnjivo a j z n a č a j n i j o jl i č n o s t i koju je var iznjedrio u svojoj novi-

joj povijesti. Svojim ukupnim djelovanjem a

posebno stvaralaštvu na o d r u č j u povijesti

i arheologije proj Novak je vrednovani

cijenjen kao istaknuta znanstvena l i č n o s tEurope 20. s t o l j e ć a .

Tome s v j e d o č i č i n j e n i c a daje bio č l a n svihjugoslavenskih

akademija, č l a n najstarije talijanske akademije „Accadem-

ia Nazionale dei Licei u Rimu (jedini s ovih prostora na-kon u đ e r a B o š k o v i ć a ) , p o č a s n i č l a n akademija nauka Ru-

munjske i M a đ a r s k e te dopisni č l a n mnogih akademija. Uz

č l a n s t v a mnogobrojnih znanstvenih, a posebno arheoloških

društava diljem Europe, istaknut č l a n s t v o akademije u

Rimu i Palermu, Europskog društva u Veneciji, Slavenskog

instituta u Pragu i Kraljevskog arheološkog društva u Lon-

donu. Za svoja znanstvena p o s t i g n u dobio je mnogobro-

jna državna i europska odlikovanja. Posebno treba istaknuti

da je engleska kraljica Elizabeta II. prilikom posjeta Jugo-

slaviji, iznimno, prof. Novaka odlikovala ordenom Viteza

britanskog imperija. Na o d r u č j u ukupnih društvenih zna-

nosti 20. st. u Hrvatskoj i cijeloj bivšoj Jugoslaviji nije bilo

n o s t i koja je za svoja d o s t i g n u ć a bio cijenjen, priznat i

odlikovan kao on.

Senzacionalno

o t k r i ć eOno što je akademika Novaka afirmirala kao znanstveni-

ka najvišeg ranga njegov je ogroman s t v a r a l a č k i opus.

Objavio je tridesetak knjiga od kojih je nekoliko nezao-

bilaznih povijesnih sinteza i monografija. Napisao je sto-tine znanstvenih studija i t i s u ć e č l a n a k a koje je objavljivao

u najrecentnijim publikacijama svoga doba. Uz povijesna

djela temeljena na vlastitim istraživanjima, treba istak-

nuti povijesne sinteze „Naše more , „Prošlost Dalmacije

(koju j e znanstvena kritika ocijenila kao prvu povijest toga

p o d r u č j a na našem jeziku), „Povijest Splita i, što je za nas

posebno važno, „Hvar i „Hvar kroz s t o l j e ć a .Akademika G Novaka kao ozbiljnog znanstvenika

p o t v r đ u j u njegovaarheološkaistraživanja, posebno na loka-

litetima otoka Hvara. I s k a p a j u ć i u G r a p č e v o j špilji, nailazi

na keramiku koju datira u drugo t i s u ć l j e ć e prije naše ere.To je č a k i za njega bilo senzacionalno o t k r i ć e , jer je pret-

postavljao da prve veze naše obale s Mediteranom p o č i n j utek oko 5 st. pr Kr. Kad e najednomkongresu u Bruxellesu

govorio o tom neolitskom nalazištu i p r o n a đ e n o j keramici,

izazvao je pravu senzaciju: „Arheolozi su ostali zapanjeni

i zadivljeni mojim nalazima. Svi su tražili fotografiju i

pitali gdje se spilja nalazi. Nakon toga izlazi njegovo ka-

pitalna djelo, monografija „Prethistorijski Hvar G r a p č e v ašpilja) . Ovo djelo mijenja koordinate neolitskih veza i pu-

tova medu obalama Sredozemlja. I s t o č n a obala Jadrana od

tada ravnopravno sudjeluje u duhovnom zajedništvu med-

iteranskih kultura. Kasnijanjegova istraživanja u Markovojšpilji i otkrivanje impresso keramike, najstarijih neolitskih

9



S J E Ć A N J Aposuda, pomaknuli su spomajnugranicu o ovim o d r u č j i m a na 5000godina pr Kr.

more, možda su mi odredili b u d u ć iživot." Nakon završene g r a đ a n s k eškole u Hvaru, i s u s o v a č k u gimnaziju polazi u Travniku. „Tamo su

mene, lijenoga Dalmatinca, n a u č i l iredu i radu." Č e s t o je to isticao - dabez mukotrpnog rada nema v e ć i hrezultata. Tu je stekao temeljnoobrazovanje te „ latinski i g r č k i

Akademik Grga Novak bio je istinski rodoljub i veliki sin Dalmacijei svoga Hvara, strasno zaljubljen unjih. Osim svojim stvaralaštvom,okrenutom ovim prostorima, to je

potvrdio i svojim životom. io je

jednako dostojanstven i ležeran u„kratke g a ć e i momorsku majicu",kao i u fraku, te jednako neposredan i s r d a č a n u susretu sa predsjednikom neke strane akademije kao i

NoVAK

PR THISTORIJSKIkao vodu piti." Nakon mature,„otac je rekao-dosta ". O d l u č i v š ise sam uzdržavati, d a j u ć i repeticije,odlazi na studij u Zagreb pa u Prag,gdje sluša predavanja č u v e n o gTomaša Masaryka. S t j e č e doktorat nauka u Zagrebu. Zapošljavase na splitskoj realci. Za boravkau Splitu, r a d e ć i kao p o m o ć nsila" u Arheološkom muzeju kod

HVARsa „forskin ribaron i težokon". To je

dar i privilegija samo velikih ljudi.Kako bih ilustrirao u kolikoj je mjeribio „žali Foranin", i s p r i č a t dvijeanegdote. Jednu sam č u o osobnood njega, a drugu doživio. Kadase 1910.g vratio doma sa studija uPragu, naišao je na oca, barba Prošpeta, loše raspoloženog,„slabe voje". Pita ga: „Ca je, a ć a ol ste maroti?" „Ma nison, sinko." „01 je introda išla slabo?" „Ma ni." „A ca je

onda?" Na to mu otac: „Ma di ti, sinko, bit dobrokad furešti perfin i guzicu peredu is vodon " Druga anegdota vezana je za posjet barba Gorgota Akademiji zajednosa Mikotom Novakom-Hahanom, koji mu je trebao nešto

p o r u č i t i . Tom prilikom bio je u društvu potpredsjednikaAkademije nauka Sovjetskog saveza. Miko i ja smo u o č i l iimpozantan crveni nos uvaženog gosta. Barba Gorgo je tovidio i rekao: „Ca mislite, je mu ovo pecu carvenega hripeja od tega ca puno pije vode?"

ad i samo radProfesor Grga Novak r o đ e n j e 2 travnja 1888.g. u Hvaru.U razgovoru sa novinarom „Vjesnika" nekoliko mjeseciprije smrti (1978.), iscrpno je i slikovito opisao svoj život.Na pitanje što se m a č a j n o dogodilo te 1888.g„ odgovorioje: „Dogodilo se nešto b i č n o - da se ja, sin težaka i ribarske ć e r i rodim u p a l a č i hvarskih kneževa. Z v u č i gordo,no bilo je baš obratno: zbog siromaštva se to dogodilo."Naime, u o č e v o j k u ć i koju s ljubavlju opisuje kao lijepustarinsku kamenu k u ć u nije bilo mjesta pa ga je majkarodila kod svojih teta u ruševnoj kneževoj p a l a č i . „Ali upravo mjesto o đ e n j a ta o č k a odmah do o đ e Sanmichelli

ja, sa pogledom na hvarsko kazalište, predivnu Pjacu te

đ o n Frane B u l i ć a „zarazio samse iskapanjima i arheološkim

istraživanjima". Životni put ga vodi na Filozofski fakultetu Skopju, te na poziv Ferde Š i š i ć dolazi u Zagreb, gdje naFilozofskom fakultetu, uz dva k r a ć a prekida, vodi katedru

o p ć e povijesti starog vijeka sve do 1962. godine. Drugiprekid profesure izazvan je robijanjem u Staroj Gradiškitijekom II. svjetskog rata. Po završetku rata m a č a j n o j eprisutan u z a g r e b a č k o m društvenom životu. O p r a š t a j u ć i sena groblju Mirogoj od prof. Novaka, tadašnji z a g r e b a č k i

g r a d o n a č e l n i k Ivo Latin istaknuo je velike zasluge GrgeNovaka u obnovi z a g r e b a č k o g s v e u č i l i š t a o b n a š a j u ć idužnost rektora S v e u č i l i š t a od 1946. do 1947.g. Svojeorganizatorske sposobnosti potvrdio je i svojim radom uJugoslavenskoj akademiji manosti, na dužnosti razrednogtajnika te glavnog tajnika Akademije. Obnašao je dužnostpredsjednikaAkademije č e t i r i uzastopna mandata, tj. punih

dvadeset godina. Koliko je bio cijenjen m e đ u akademicima, p o t v r đ u j e njegov izbor za doživotnog p o č a s n o g predsjednika. To j e bio prvi takav izbor u dugogodišnjoj povijesti JAZU.U spomenutom razgovoru sa novinarom „Vjesnika", GrgaNovak naveo je nekoliko naslova i radova koje je u tom trenutku pripremao za tisak. je bio u 90. godini života Nakraju razgovora je rekao: „Rad i samo rad me drži. Rad me

č i n i m l a đ i m . O godinama e ć u govoriti. Napišite da volimživot i sve što je lijepo u životu. Ako se izuzme rat i logor,život mi je bio dobar."

Jakša l a h o v i ć

60



'1 · · • „ .

,. . •

. ' 1 .

, ·

. : . • •, .·

,..,, · .

BATERIJA/ 19 5 . . 2013 .. r ~ r e d i z ~ { ~ l _ l T ~ p š ~' - i . : . „ .

„ .„.







Hvarski aktualni t u r i s t i č k i (ali i

društveni, p o l i t i č k i ekonomski )

trenutak neodvojiv je od povijesnog

trenutka u kojem se nalazimo. Ušli smo u

EU i p o č e o nam je e ć i - p r i l i č n o o g r a n i č e n i rok u kojem možemo p o v u ć i znatna sred

stva iz europskih fondova. Samo o d r e đ e n ovrijeme na raspolaganju nam je ogroman i

stvaran novac, za koji u ovom gradu kao da

nitko ne mari. Da bi se mogao iskoristiti za

dobrobit naše lokalne zajednice, s obzirom

da su sredstva namjenska, potrebni su nam

završeni detaljni projekti, i financijska kon

strukcija za svakog od njih. Do sada po tom

pitanju nije u č i n j e n o gotovo ništa. Nažalost,

umjesto da su institucije Grada d o č e k a l eovu o č e k i v a n u i najavljivanu ) povijesnu

6

prigodu s nizom pripremljenih projekata

spremnih za realizaciju, i tako odmah

z a p o č e l e rješavanje niza nasušnih gradskih

potreba, u proteklih je osam godina došlo

je do procesa institucionalne devalvacije i

disfunkcionalizacije Hvara.

Prije osam godina bili smo svjedoci velikog optimizma: s

uspostavom javno-privatnog partnerstva u S u n č a n o m Hva

ru" o č e k i v a o se i ogromni kvalitativni komunalni iskorak

grada Hvara. M e đ u t i m , zbog neumlja, kaprica i p o l i t i č k o ginfantilizma dogodio se veliki nazadak i u č i n j e n a je nena

doknadiva šteta. Sada imamo jednu novu prigodu, koju ne

smijemo propustiti. K l j u č n o je pitanje h o ć e m o li ponoviti

lošu povijest, h o ć e m o li nepovratno izgubiti još jednu je-

dinstvenu financijsku šansu za boljitak Hvara? S obzirom

na zadane rokove, te s obzirom na nerad, nesposobnost i

opsjene kojima smo predugo bili izloženi, situacija je v e ćk r i t i č n a . Zato, izradi projekata treba pristupiti hitno, ali jednako tako i temeljito. Nipošto ne brzopleto i površno.



KTU LNO

ad i institucijeStoga, osim p o l i t i č k e volje i koordinacije, sada nam je

više no ikad neophodan proaktivan stav, predan rad i

angažiranost na svim institucionalnim razinama - svo

jevrsni novi radni, profesionalni, pa i z a v i č a j n i etos. Sve

je krajnje jednostavno: da bi se financijski povoljno real

izirao niz dragocjenih gradskih projekata, u osnovi su nam

potrebne samo 4 stvari: rad, odgovornost, institucije, i rad.

Bez rada i velikog truda, jasno je valjda svima, n e ć e m onapraviti ništa, dok s druge strane, teret realizacije javnihprojekata leži na institucijama g r a đ a n i samoinicijativno

tu ne mogu znatno p r i p o m o ć i ) . Institucije upravo i postoje

radi toga, i zato ih putem poreza i l a ć a m o . Ono što zabrin

java dosadašnja je praksa. Iskustvo pokazuje da je svijest o

javnom interesu vrlo niska, da je javni interes o b i č n o „zad

nja rupa na svirali" (iza privatnog i grupnog), i da javni in

teres č e s t o ne brane i ne zastupaju č a k ni institucije koje su

njegovi titulari, poput r a d o n a č e l n i k a . Ostaje vidjeti h o ć e li

ovogodišnja izborna promjena donijeti pozitivne promjene

na tom planu. Ništa manje loša nije ni situacija s radnim

etosom. Kao u Makavejevom filmu, kada glavnom liku na

jedno uho ulazi Božja zapovijed Ne kradi , a na drugo uhoizlazi Ne radi , umjesto odgovornosti i kulture rada na djelu

je mahom neodgovornost i nekultura nerada.

Postalo je gotovo samorazumljivo da sfera javnog dobra

služi samo i z v l a č e n j u novaca i privilegija, bez odgovornos

ti za rezultate, zbog č e g a smo kao nacija i kao država došli

na rub kolapsa. o se „krsti" realizmom. Oni koji se tome

nisu pridružili i protive se, n a j č e š ć e su e s h v a ć e n i a oslov

ljavaju se, najblaže, kao idealisti. a jednoj strani, neki go

dinama, bez ikakvih konzekvenci, parazitiraju na javnome

novcu poreznih obveznika, b r i n u ć i se i s k l j u č i v o za svoj

privatni interes, i ne d o p r i n o s e ć i doslovno ništa zajednici

65

koja ih p l a ć a . Takvi koji su sebi na trošak g r a đ a n a osigu

rali sinekure, a nisu radili ništa, izravno su odgovorni za

današnje zapušteno stanje. Oni danas, naravno, pokušavaju

otkloniti bilo kakvu raspravo o tome, i s p r i j e č i t i svaku kritiku. Po principu "ko je jamio, jamio je", i uz krilaticu „ne

o k r e ć i m o se unatrag, gledajmo naprijed", takvi bi najradije

da se sve ono do sada zaboravi, i krene iz p o č e t k a . a dru

goj strani, rijetki pojedinci koji su samoprijegorno radili

cijeli svoj radni vijek, koji su p r a k t i č k i volonterski, bez na

knade i izvan radnog vremena radili, iako nisu morali, koji

su ulagali silan osobni napor i trud, svoje životno vrijeme

i energiju, da bi stvorili nove vrijednosti zajednici u kojoj

žive, ne dobivaju niti s i m b o l i č n o priznanje. Ta i takva ero

zija društvenih vrijednosti put je u propast svake sredine.

H o ć e li joj se Hvar uspjeti otrgnuti?



KTU LNO

S obzirom na sve, da bi adekvatno odgovorili na izazovtrenutka, u p o s t o j e ć o j situaciji bili dovoljno efikasni teipak pravovremeno aplicirali za novac iz europskih fondova, uz svekoliku mobilizaciju svih nadležnih institucija,valja razmotriti m o g u ć n o s t i profesionalnog usavršavanja idoškolovanja p o s t o j e ć i h kadrova, eventualno privremenozapošljavanje drugih djelatnika potrebnih profesionalnihprofila, te angažiranje specijaliziranih konzultanata i vanjskih suradnika. M e đ u t i m bez htijenja, bez znanja, bezpregalaštva, bez entuzijazma, bez strasti, bez kreativnosti,ljudi kojima smo povjerili upravljanje našim gradom i ljudiu nadležnim institucijama, izgledi za kvalitativni iskorakHvara ostat tek neznatni. Valja nam vjerovati, i nadati se,da se to n e ć e dogoditi i da kao g r a đ a n i ovoga grada e ć e m odobiti još jednu povijesnu pljusku.

Sto treba Hvaru?U odgovoru na ovo pitanje zacijelo bi se mogao napraviti

č i t a v elaborat, što ovdje nije o g u ć e . Pokušajmo stoga, bezpretenzije na sveobuhvatnost, makar natuknuti samo nekeod bitnih momenata. S oznakom visokog prioriteta Hvaru,

m e đ u ostalim, trebaju vrhunski projekti javnih prostora,projekti visoke i trajne vrijednosti. Grad Hvar treba znatnopovisiti svoje komunalne standarde, u r e đ e n o s t i kvalitetujavnih prostora, dodati nove vrijednosti, kako bi se doveo usklad sa svjetskom reputacijom koju, ne bez osnova, ima. o

z n a č i da nam ne treba bilo što, i da nam ne smije „prolazitikoješta. Trebaju nam samo i s k l j u č i v o kreativno osmišljenii vrhunski izvedeni, integralni projekti javnih prostora, sposebnom brigom za detalje, koji Hvar oplemeniti. Koji

na ono što kao grad v e ć imamo dodati novu vrijednost iuskladiti ga s njegovim planetarnim imidžom. Projekti koji

odisati p o s e b n o š ć u duhom, ljepotom i skladom, kojibiti nove t u r i s t i č k e atrakcije, koji postati istinske hvarske znamenitosti.a bi se to dobilo, da bi to u o p ć e bilo m o g u ć e kapitalne

projekte javnih prostora treba raditi i s k l j u č i v o putemjavnih n a t j e č a j a oglašenih urbi et orbi, s nagradnim fondom za najbolje ocijenjene projekte. Time ć e m o dobiti

v e ć i broj kvalitetnih rješenja, više r a z l i č i t i h vizija s t r u č n i h ,kreativnih ljudi koji se profesionalno i s t v a r a l a č k i baveu r e đ e n j e m i osmišljavanjem prostora. Tek tada, kada budemo imali kvalitetnu m o g u ć n o s t izbora, možemo izabratinajbolje. Želimo li da Hvar bude vrhunska svjetska destinacija, ne samo po imidžu, nego i po svojim realnimkvalitetama, to nam je jedini put. Hvar je dovoljno bogatda to može i mora sebi priuštiti, posebno sada uz asistenciju EU fondova. Hvar je previše vrijedan da bi si dopuštaokrpež i traljava, b e z l i č n a i s p o d ) p r o s j e č n a rješenja. Za Hvarkoji želi napredovati i prosperirati ne samo sada, nego jošviše u b u d u ć n o s t i , u zaoštrenim konkurentskim odnosima,dovoljno dobro može biti samo ono najbolje - dobiveno uotvorenoj konkurenciji ideja i vizija. o je recept na kojemfunkcioniraju najuspješnije svjetske metropole. U suprotnom, loše nam se piše.

Sumica šetnicai obala

e đ u javnim prostorima od kapitalnog z n a č a j a za turizamgrada Hvara, i kvalitetu života g r a đ a n a , a koji bi se trebalinatjecati za novac iz EU fondova, istaknuto mjesto i visokiprioritet imaju Šumica, šetnica i obalni pojas (pomorskodobro). o su prvoklasni javni prostori najviše vrijednosti,

66



KTU LNO

nažalost v e ć dugo zapušteni i devastirani, ali s ogromnimpotencijalom da dodatno oplemene Hvar i postanu istinske hvarske znamenitosti. Trebali bi biti osmišljeni i izvedeni tako da dodaju novu vrijednost ovom gradu, da budu

č u v e n i dijelovi njegova identiteta, nove t u r i s t i č k e atrakcije,ujedno i na dobrobit stanovnika Hvara.U Šumici, koja kao prirodna baština po svojoj vrijednosti predstavlja pandan Hvarskom kazalištu kao kulturnojbaštini, naglasak treba bi i na ftori, biljkama, po šum lj av an u,stablima .. , tako da to prvenstveno postane svojevrsni hvarski arboretum, a tek potom na svim drugim sadržajima.Osim Venerande i igrališta „Tenis , posebno mjesto u projektu treba imati osmišljavanje rijetke i živopisne r a đ e v i n ekružnog tlocrta, bivšeg mlina, za koju je prava šteta daonako nezapažena tavori skrivena od javnosti. Šetnica iobala (pomorsko dobro) trebaju se u prostorno-projektnomsmislu tretirati kao jedna cjelina u cijeloj svojoj dužini, dokprojekt Šumice, naravno, ne smije biti odvojen od rješenjašetnice i pomorskog pojasa u tom dijelu.Šetnica i obalni pojas (pomorsko dobro) trebaju č i n i t iorgansku cjelinu, sa precizno o d r e đ e n o m tipologijom isadržajima, koji poštuju prostornu i ekološku ravnotežu.Šetnica treba postati mjesto na kojem biti strogozabranjena vožnja, parkiranje, kao i odlaganje k o j e č e g aa za konkretne potrebe stanara i poslovnih subjekata trebaodrediti vrijeme kada smiju pristupiti autom.Skup, i z o p a č e n i nakaradan koncept do sada izvedene betonske staze treba zaustaviti tu gdje je stao, i nakon izradenovog, na javnom n a t j e č a j u dobivenog, kvalitetnog, integralnog projekta prostorno-arhitektonski-hortikulturnogi sadržajnog rješenja šetnice skupa s pomorskim dobrom,treba ga iskoristiti kao podlogu za to novo cjelovitarješenje. To je t i p i č a n primjer kako se u Hvaru ne smijeraditi: skupa estetsko-arhitektonski promašena staza od betona (k tome klizava kad je mokra, ispresijecana kanalimagdje se može uganuti nogu) i industrijskog o p l o č n i k a (ko

risti se za parkinge) iz kojeg raste korov (te tako iracionalno i bezrazložna sužena č a k do 50% na mjestima gdje jebila široka), kao da je „pala s Marsa . Bez supstancijalnogodnosa prema svome okruženju, s uništenim autohtonimzelenilom i d r v e ć e m korespondira s ambijentom samokroz paradoks: tako što ga n a g r đ u j e . Zato, treba biti samoprijelazno rješenje, nastala silom (ne )prilika. Nesretnos a g r a đ e n i zahod na šetnici treba ako v e ć ne ukloniti, ondasvakako doraditi, makar toliko da se o m o g u ć i diskrecijanjegovim korisnicima.Urediti šetnicu ne z n a č i (samo) o m o g u ć i t i hodanje stazom.Umjesto e z l i č n i h rješenja koja od Hvara stvaraju palanku,

danas više no ikad trebamo vrhunska rješenja koja nudedoživljaj, koja p r i v l a č e koja u s h i ć u j u koja intrigiraju,

koja su u p e č a t l j i rješenja s duhom i karakterom, o kojima se govori i piše, koja se snima, i s kojima se zajednica ponosi. Cjeloviti projekt šetnice i pomorskog pojasatreba osmišljena sve modeme plažne sadržajeu k l j u č u j u ć i i tuševe. Treba t a k o đ e sadržajno odrediti prihvatljive i dopuštene oblike poslovanj a (kako bi ljudi koj i tuposluju znali i mogli adekvatno profi lirati svoje djelatnosti)te treba zadati tipološke i dizajnerske odrednice opremei u r e đ a j a koji se mogu koristiti. Sve s ciljem kako bi sedobila elitna razina kvalitete i estetike tog vrlo vrij ednogprostora, kao i p a d a j u ć us luga. Naravno, u tom kontekstu posebnu važnost ima autohtono ze lenilo i ostalahortikultura, te treba neizostavno povesti brigu o obnovii zaštiti biljnog fonda, tako da zelene površine budu upravo zelene površine, a ne štošta drugo. U nizu projekata zaapliciranje na EU fondov e zacijelo bi trebali biti i r đ a v akoja zahtijeva osm išljavanj e i sanac iju, rsenal, kazališteknjižnica .. , što su teme za sebe.

aktika strategijePrijepori tipa „koj i nam turizam treba? , party, obiteljsk i

kulturni .. , ne mogu biti adekvatno razriješeni dok se neshvati da ovo što pos ljednjih godina imamo u Hvaru nijenikakav tip turizma pa niti „party turizam. Više-manje sveovo do sada bila e sam oj edna anarh ija, stihija, posvem ašn ainstitucionalna neorganiziranost pasivnost i nepripremljenost za fenomene koji su nam se dogodili. Zato su ljudi spravom o g o r č e n i i to su pokazali na izborima.Najprije moramo stvari dovesti u red postav it i ih u skladusa zakonom, organizirati se, napravitipripreme, i u č i n i t i da sv i akteri t u r i g a đ a unašem gradu to poštuju. Da bi to mogli, č n a je opet,uloga institucija, na kojima je e ć a odgovornost, a koje

moraju dati puno doprinos nego do sada, posebno zavrijeme t u r i s t i č k e sezone. Tek nakon toga imamo pravo imožemo p o č e t i meritorna raspravljati „koji/kakav turizamželimo? .

U r e đ i v a n j e i sa zakonima i propisima negašenje n o ć n o g života i zabave u Hvaru. Jasno je naim eda bez magije života Hvar više ne bi bio Hvar, ida je to jedna od njegovih tradicionalnih i s t i č k kom parativnih prednost i svojevrsni forte. Ali je istotako jasno da se Hvar ne sm ije pretvoriti u deregulirani„offshore raj za buku. Stoga bi trebalo hitno uspostaviti jasna pravila kojih bi se svi akteri zabavnog života u

gradu bez izuzetaka trebali pridržavati, uz sv ijest da nijen a r o č i t i problem u jednodnevn im ili d o g a đ m koji traju

7



KTU LNO

par dana, poput glazbenih festivala (koji mogu imati pozitivne efekte ako su dislocirani u pred i post sezonu), v e ć uv i š e m j e s e č n o j ordinamosti buke onih koji tu stalno posluju. Jedno od a č e l a koje bi valjalo postaviti jest da n o ć n iklubovi mogu djelovati samo u interijerima. Postavljenihpravila se onda treba pridržavati strogo i d u g o r o č n o kakobi zainteresirani poduzetnici mogli r a č u n a t i na stabilnosttakvog opredjeljenja, s obzirom na potrebne investicije uzatvoreni klupski prostor.U raspravi o turizmu i strategiji pravo sudjelovanja trebajuimati svi, od poljoprivrednika, ribara, obrtnika svih vrsta, hotelijera, i z n a j m l j i v a č a , do primjerice, medicinara,u č i t e l j a , umjetnika, umirovljenika .. jer ovo je grad svihnjegovih stanovnika, i svatko mora imati o g u ć n o s t izraziti svoj posebni interes, kako bi se cjelovita artikulirao o p ć iinteres. Nitko ne smije biti izuzet, ali nitko ni fetišiziran.Pitanje strategije hvarskog turizma dobiva svoj puni smisaotek promatrana u cjelini otoka Hvara, stoga je za punovrijednu strategiju potrebna suradnja s našim partnerima izStarog Grada, Jelse i S u ć u r j a .

hink tankJedna od važnih institucija je i T u r i s t i č k a zajednica, kojabi, umjesto da bude tek puki s t a t i s t i č k o - i n f o r m a t i v n i ured,po prirodi stvari trebala postati stožerna mjesto, l u č o n o š ahvarskog turizma - svojevrsni t u r i s t i č k i think tank krozkoji bi se detektirali problemi i otvarala pitanja, predlagalarješenja, artikulirale nove ideje, radilo n strategiji turizmai održivom razvitku. Dok se to ne dogodi, treba brinuti damakar ono osnovno što nudimo, sunce i more, bude istinitoi precima prezentirana. Da barem s morem nije tako uvjeriosam se nakon što sam iz razgovora s potencijalnim gostimaiz Švicarske doznao da su odustali od svog prvog dolaska u

Hvar, n dva tjedna u listopadu, je r je tada more tu prehladno. Nakon što sam im zabezeknut, krenuo to demantiratitvrdnjom da osobno redovito plivam do sredine studenog, ada je more u to doba ovdje izuzetno toplo, uputili su me n

stranice TZ Hvar. Tu sam zbilja zatekao službeni grafikonkoji pokazuje da je temperatura mora u listopadu najniža ugodini, i to niža od 15°C. Po tim podacima najviša godišnjatemperatura mora u Hvaru jedva prelazi 20° C i to tijekomsvibnja i lipnja ?, dok je npr. u kolovozu tek l 7°C. Pravaistina je da u kolovozu temperatura mora m r i j e ć i 25 °C,u listopadu je e ć i n o m iznad 20°C, dok se u studenom držina 18- l 9°C. Uzaludne su bile moje tvrdnje da je u cijelom

grafikonu r i j e č o potpuno pogrešnim podacima. Nisam ihuspio razuvjeriti i oni su se o d l u č i l i za - Primošten.

ulturni turizamS obzirom na zazivanje kulturnog turizma, prvi,jednostavan, relativno j eftin a efikasan korak ka kulturnomturizmu trebao bi biti promjena matrice, tj. nov i pristuponom što v e ć im amo. o s t o j e ć e Hvarska kulturno lj etovaljalo bi marketinški rekontekstualizirati , promijenititržišnu paradigmu, te raditi na novim trendovima. Umjestoda kultura gostu služi kao usputn dobrodošla zabava nakon plaže, jer je eto na obližnjem stablu s l u č a ugledao

obavijest oe č e r a m d o g a đ a j u

ona se mora preobrazitiu onaj bitan razlog zbog kojeg takav gost planirati uHvar upravo radi nekog kulturnog d o g a đ a j a baš u vrijemekad se održava. Dovoljno j e za t a k da se v e ć uhodanaHvarska kulturno ljeto brendira i da kao brendsustavno i unaprij ed svoje sadržaje (inter)aktivno i atraktivno prezentirati kroz modeme medije i društvene mreže.Audio-vizualnom prezentac ij om , cjelogodišnjim interaktivnim marketinškim pristupom putem društvenih mreža imodernih medija, uz o d g o v a r a menadžment u kulturimože se doprijeti do f i č n tržišnih niša, te ugodinama p o s t i ć i sada možda i nezamislive rezultate naplanu kulturnog turizma. 400 godina Hvarskog kazališta,kao i samo kazalište, i dalj e stoj i zapušteno, i skriveno odljudi. Treba ga, pa makar to trenutno bilo samo radi im idža,unijeti n sve promidžbene materijale i istaknuti gdje

god je to m o g u ć Osim toga, napose s pozicije kulturnogidentiteta destinacije, te image makinga, zapostavljena je,nedovoljno akcentirana i valorizirana, te neiskorištena,vrijedna hvarska materijalna i nematerijalna baština podzaštitom UNESCO-a: od agave, star igradska hora/ager, i procesija „Za križem". To s UNESCO-m je nešto štobi nam, uz 400 godina Hvarskog kazališta, trebalo „pisatin č e l u Kulturnom identitetu Hvara i hvarskog turizmazacijelo bi itekako doprinij elo isticanje Hvaranina IvanaV u č e t i ć a , formiranje interaktivnog muzeja (ili zabavnogparka) daktiloskopije koji bi u vrijeme kadje i iPhone dobiobiometrijski skener t a č otiska prsta), kreativna osmišlj enmogao postati profitabilna hvarska atrakcija. Prostor zakultur t u r i s t i č k o osmišljavanje ima j oš mnoštvo, poput npr.

u p u ć i v a n j a na gomile (kamene suhozide), e đ i v a hortikulturnih t o č a k a s a č e n imenovan im autohtonimbiljem, o d r e đ i v a n j i u ć i v a na lokacije za promatranje i prepomavanje zvijezda (što je danas u doba tabletr a č u n a l a i pametnih telefona, h v a l j u j u ć aplikacijama svepopularnije). .. Ipak, nešto posebno intrigira: z a č u d n a je dau svojih skoro o l j e ć e i po turizma, Hvar nema (ili barem

ne i s t i č e ) „katalog" pom atih č n o s t i koje sug o s j e ć

68



KTU LNO

Da, dakle nema (ili barem ne i s t i č e prikupljene i sistematizirane zapise, fotografije, anegdote poznatih ljudi svogavremena za njihova boravka u Hvaru. A bilo ih je mnoštvo,od habsburške gospode do Toma Cruisea. Formiranjemjedne takve kolekcije, potom p r e t o č e n e u audio-vizualnioblik i multimedijalno prezentirane u nekom od atraktivnihhvarskih prostora (primjerice kao svojevrsni vremeplovnikaleidoskop, i sl.), dobila bi se nova gradska atrakcija,te osnažio onaj ,,kultur-glamur identitet Hvara, koji ga,

m e đ u ostalim, u r i s t i č k i distingvira.Na koncu, nešto sasvim d r u g a č i j e : jedna od naizgled banalnih, ali ozbiljnih disfunkcionalnosti grada Hvara, kojase kosi s njegovom elitnom reputacijom, n e m o g u ć n o s tje transporta od i do katamarana ljeti. Č e s t i su s l u č j e v istarijih ljudi, ili obitelji s malom djecom i n o v o r o đ e n č a d ikoji v e ć sami teško pokretni moraju još ,,rastezati svojuprtljagu od/do Dolca, jer im p o m o ć i nema niotkud. Niti

g r a đ a n i n automobilom, niti taksist ne smiju prevesti ninjih, a niti nj ihovu prtljagu. To se ne bi smjelo d o g a đ a t i . Ilitreba nekim dozvolama o m o g u ć i t i ulaz u grad do katamarana za svaku katamaransku liniju, ili organizirati posebnuslužbu za prijevoz barem prtljage, a po o g u ć n o s t i i ljudi,na potezu Dolac - katamaran i vice versa. Ili možda oboje.Slobodan prolaz autima do katamarana bi trebalo dopustitii zimi, kada pada kiša.

da radostiili folk pjesI aOve skromne u r i s t i č k e refleksije, koje ipak žele biti poticajza dublji promišljaj i djelovanje, samo su dotakle dijelove

n e č e g a v e ć e g što se č i n i neiscrpnim. Ars longa, vita brevis? Da, ali neiscrpnost izazova koji stoje pred nama ne

smije biti opravdanje za pasivnost. Upravo suprotno. Mismo pred alternativom: Hvar kao palanka ili Hvar kao elitno mediteransko mj esto. Stagnacija ili prosperitet. Sudbinaje u našim rukama. T o č n i j e u rukama nadležnih institucija,

p o č e v š i od G r a d o n a č e l n i k a i predsjednika T u r i s t i č k e zajednice pa dalje. Istina, č a k i ako i d u ć i h mjeseci nitko nemakne prstom, naredna sezona biti dovoljno dobra, aliza drugu i one koje slijede više nismo sigurni. Nadajmo se,

m e đ u t i m da e m o b j e ć i takvu kratkovidnost. Potrebe suvelike. M o g u ć n o t a k o đ e r Novac e k a , spreman. o ć e m oli ga iskoristiti, i zasvirati Odu radosti, ili ć e m o završitikao u folk hitu: „Šta meni tvoja pusta para, ma pusti me

s r e ć o nemam ti j a dara ? Razliku č i n e samo 4 stvari: rad,odgovornost, institucije i rad.

9



GR ND PR Xan > i t ~ F = = Đ

svoJim g o v ~ a, g sebfo m

prigodi proslava Dana grada,

č e s t o skrene pozornost na

istinu koju smo u svakodnevnom životu

skloni p r e s k o č i t i ili, namjerno ili ne, č a k i

zaboraviti. Radi se o č i n j e n i c i koja, po

jednostavljeno, kaže s l j e d e ć e :„ G r a đ e v i n e , arhitektura povijesna i ostala

o d r e đ u j u ć a obilježja jesu važne sastavnice

pojma grada, no ono najvažnije, ono što ga

esencijalno najviše definira jest o v j e k koji

u njemu živi, dakle, njegovi ljudi, njegovi

g r a đ a n i .

Č a k i bez velikog promišljanja se lako složiti sa tvrd

njom da je grad zemljopisno-ekološka koncentracija ljudi

i prirodno boravište civiliziranog č o v j e k a no milije mi je

prikloniti se promišljanju iz d r u g a č i j e g kuta koje kratko i

jasno kaže - grad je stanje svijesti, a ne inventura r a đ e v i n a .Kako je teško u o p ć e i zamisliti suvremeni živi grad bez

g r a đ a n a ili pak g r a đ a n e bez grada, jasno je da okvir ovog

pojma o d r e đ u j e kvaliteta njihove interakcije koja, ukoliko

izostane, sve svodi na puko nazivlje, na formu bez pravog

sadržaja. U z i m a j u ć i u obzir r e č e n o moglo bi s z a k l j u č i t ikako se privrženost i ljubav prema vlastitom gradu definira

ili s pak može razložiti na odnos (ljubav) spram urbano

prirodnom okruženju, odnos g r a đ a n a prema g r a đ a n i m a te

odnos g r a đ a n a prema vlasti koja ga vodi i predstavlja grad

u p o l i t i č k o m smislu i obrnuto. U svakom s l u č a j u tema ipostavke vrijedne razmišljanja i a n a l i t i č k o g osvrta.

Joško Rosso

• HvarZaista su rijetki g r a đ a n i kojima se možda omaknu

ti izjava da ne vole ovaj grad, dok v e ć i n a bez trunke

premišljanja prisegnuti kako je njihova ljubav neupitna,

b e z g r a n i č n a i svevremenska.

Lijepo.

Zanimljivo je, n e ć e t e vjerovati, kako brojnost izjava

ovakvog tipa kod g r a đ a n a raste i opada ovisno o godišnjim

razdobljima. Ljetna euforija i turisti fascinirani ljepotom i

atmosferom svakako djeluju motivacijski na p u č a n s t v o pasu izljevi ljubavi prema svom gradu u javnosti vrlo č e s t i i

glasni. S pravom bi me mogli nazvati cinikom kada bih ovu

pojavu pripisivao i s k l j u č i v o pozi pred gostima i vezivao za

osobni priliv eura, no č i n j e n i c a je da u zimskom periodu

promet „ljubavnih izjava d r a s t i č n o pada.

P o l i t i č a r i su pak u nešto boljoj poziciji. Osim što kao

g r a đ a n i upadaju u onu ljetnu kvotu, sudjeluju u sjednicama

Gradskog v i j e ć a gdje se ljubav prema gradu i njegovim

g r a đ a n i m a izjavljuje „po defaultu , gotovo kao protokolar

na obveza, pa time spašavaju vansezonski prosjek javnog

gradoljublja. No kako se ove izjave kvalitativno uklapaju u

prethodno navedene elemente č i j a ukupnost daje pravo napuninu izjave „I love Hvar ?

70



N O Ć N ROSSUlJ

lementarnanepogodaPrvi i a j p r i v l a č n i j i razlog koji izaziva izjavu ljubavi prema

svom gradu jest onaj baziran na oku ugodnom urbano-pri

rodnom okruženju te, u razmišljanju o b i č n o zanemarenoj

č i n j e n i c i da je on platforma za ispunjavanje osnovnih

životnih potreba, pa je po prirodi stvari r i v l a č a n . To je ono

što se vidi kroz objektiv izdaleka, no zumiranje pokazuje

nešto drugo. Mudri ljudi kažu da je ljubav poput života,da je tajna u detaljima. Podrazumijeva brigu i napor da se

svaki d j e l i ć objekta obožavanja č i n i p r i v l a č n i m i sjajnim,

prvenstveno sebe i svoje ljubavi radi, a potom i za estetski

doživljaj drugima. D o g a đ a li se to u nas?

Hmm. , pa ne bih baš rekao. Saliž na Pjacijoš uvijek stenje

č e k a j u ć i rekonstrukciju, a stenju i postariji g r a đ a n i kada

im noga upadne u kakvu rupu ili izlokanu fugu. Torre pen

dente di Pisa (Kosi toranj u Pisi) po s n o s t i je manje

atraktivan od našeg Mandracchio pendente di Lesina. Daje

ogradni zid a n d r a ć a visine 55 metara kao i toranj, otklon

vrha u odnosu na temelje bio bi daleko v e ć i od ona 4 metra

„krivine kojima je Pisa stekla svjetsku slavu. Ulazi u gradsu nam č e r g a s t i dijelovi grada nedovršeni, bez nogostupa

i javne rasvjete, kolapsi na Dolcu p o d s j e ć a j u na prometna

rješenja po receptima iz Libanona, i .. ima toga još po-

dosta.

Dakle, volimo li mi zaista svoj grad ukoliko godinama

gledamo iste stvari i o k r e ć e m o glave od njih, gutamo ista

opravdanja i ne dižemo svoj g r a đ a n s k i glas a h t i j e v a j u ć ikvalitetna i trenutna rješenja? Pokazujemo li time možda

nedostatak ljubavi prema svojim s u g r a đ a n i m a koji su se

kroz p o l i t i č k i angažman ponudili voditi ovaj sustav i č i n egrad u užem, operativnom smislu? Jer, ako nekog volimo,

valjda je normalno pratiti što radi, voditir a č u n a

o njegovim promišljanjima, namjerama, htijenj ima, željama? Tim

više što se sve to reflektira i na kvalitetu našeg života. Ili

smatramo da je vrhunac ljubavi prema ovoj sastavnici po

jma grada izabrati ih a potom pristojno ostaviti na miru i

okrenuti se svojim dvorištima, turistima, maslinama, lign

jama pa što bude - bit Ovo mi više p r i l i č i egoizmu i

s e b i č n o s t i bez imalo dodirnih t o č a k a sa deklarativnim „I

love Hvar . Ovakav indiferentan odnos g r a đ a n a prema po

litici i p o l i t i č a r i m a nužno izaziva jednak povratni odnos,

u n a t o č p o l i t i č a r s k o j retorici koja stalno tvrdi d r u g a č i j e . I

zaista, koliko pojedini p o l i t i č a r i stvarno vole ovaj grad i

g r a đ a n e možda i nije tako teško procijeniti na s l j e d e ć e mprimjeru. Predizborne programe možemo tretirati poput

ljubavnih pisama svom gradu i koja, uz b r a č n u ponudu

za l j e d e ć e mandatno razdoblje, sadržavaju o b e ć a n j a kako

se grad i g r a đ a n i paziti i maziti. Raznježeni g r a đ a n ipotom kažu sudbonosno „DA , i?

Praksa pokazuje da o l i t i č a r i n a j v e ć i dio stavki iz b r a č n eponude ne ispune, pa je l o g i z a k l j u č i t i da je k o l i č i n aljubavi prema gradu i g r a đ a n i m a zaista upitna. Doduše,

ni druga strana nije bez krivice što se ljubavni plam jed

va održava. Manjak brige oko toga što p o l i t i č k i b r a č n ipartneri rade za grad i sa gradom zna djelovati dosta

d e m o t i v i r a j u ć e za izabrane, a ovi pak zauzvrat zanemaruju

i ne održavaju nivo o b e ć a n i potrebne komunikacije pa

stvar škripi. Zato valjda i jesmo tu gdje smo, u svakom

zapuštenom odnosu ljubav se gubi pa dolazi do zastran

jivanja, laži, prevare te, u k o n a č n i c i do pucanja b r a č n i hšavova.

71



N O Ć N A ROSSUIJA

Ali You NeedIs LoveOvogodišnja dodjela gradskih nagrada i priznanja otkrilaje svu tugu m e đ u s o b n i h odnosa u gradu, bilo da se radi oodnosu o l i t i č a r i - g r a đ a n i ili pak o m e đ u s o n o m odnosusamih r a đ a n a .Postoje r a z l i č i t i oblici ovih priznanja za n e č i j e zasluge

i iako jep r e d v i đ e n o

da se svake godine može dodijelitinagrada za životno djelo, tri kolektivne i pet osobnih nagrada, ove je godine primila jedino Magda V u č e t i ć . Premaobrazloženju - za dodatni napor uložen u okviru obavljanjasvojeg redovitog posla.Što nam ova i n j e n i c govori?Jasno p o r u č u j e da u Hvaru proteklih godina niti jedandruštveni subjekt (kolektiv, kako kaže Pravilnik) svojimradom, trudom i zalaganjem nije zaslužio nominaciju zagradskog „Oscara .A možda smo ih sve v e ć nagradili pa više nemamo koga?Ove su godine č e t i r i osobne nagrade ostale nepodijeljenepa ispada da godinama gotovo nitko ulaže nekakav dodatninapor, makar u okvirima svog posla, i zaslužio da ga seprimijeti i predloži. Iz priloženog naizgled tako i jest, no satakvim mišljenjem se duboko ne slažem.Da ne nabrajam, u Hvaru zasigurno postoje i udruge i pojedinci koji svojim dugogodišnjim trudom i radom svakako zaslužuju nekakvo priznanje koje do sada nisu dobili.Pitam se, a zašto onda nisu predloženi?Odgovor bi bio - ljubavi radi, ili bolje e č e n o radi njezinogizostanka.Složimo li se da vrijedni ljudi ipak postoje i ako je poznatoda r e d l a g a č i mogu biti r a đ a n i udruge g r a đ a n a društveneorganizacije i zajednice, dakle bukvalno cijeli grad, jasno jeda se nešto č u d n o d o g a đ a .

,,Moglo bi bit da

je lakše umrit...Jasno je da zajednica koja želi napredovati jednostavno treba javno p r i m j e ć i v a t i javno i formalno priznavati, te takomotivirati svoje č l a n o v e na još e ć i i predaniji angažman,bez obzira s v i đ a l i nam se oni osobno ili ne.mi - u ništa.

A možda problem nije u našem izostanku pažnje, brigeili ljubavi za svoje s u g r a đ a n e v e ć je za devalvaciju ovogtradicionalnog društvenog priznanja krivac i s k l j u č i v o - Facebook. Možda smo pojam priznanja p o č e l i p r i l a g o đ a v a t ifilozofiji ove najpopularnije društvene mreže. Naime, objavljivanje svog razmišljanja, fotografije ili s l i č n o g kojeprikupi dovoljan broj virtualnih ,,lajkova prividno, alisvakako javno i deklarativno, ima e ć u težinu od stvarnog ismislenog truda koji ne zaslužuje ni pokušaj javne nominacije, odnosno ,,lajkove naših 3 vrlih nam i j e ć n i k a . Zarazliku od onog pravog, napornog i jednogodišnjeg, lagodno facebookovo društveno priznanje može stizati svakogdana, a kako se slatko samozavaravanje ipak rado ne petljasa zdravim razumom, festival i dalje traje.I, na kraju, evo a k l j u č k a .Najprije, obzirom da nam osigurava neponovljivi urbanoprirodni estetski doživljaj, položajno - klimatske elementeraja i stalno a s t u ć i broj turista koji nam nose dovoljna sredstva za život, ovaj nas grad e z g r a n i č n o i bezuvjetno voli.Koliko i ulažemo li o p ć e truda da bi ljubav bila e c i p r o č n aprosudite sami.Kao drugo, možda dodjela nagrada grada zaista više nemasmisla. Č i n j e n i c a da imamo s r e ć u i priliku živjeti u prostoru koji nam osigurava ono što trebamo, a bez velikog trudai pažnje zauzvrat, samo z n a č i da smo svi v e ć n a g r a đ e n i dasmo od grada dobili svak· svoj „Grand Prix . :FEao t r e ć eizgleda da majice sa natpisom „I • IiYAR iskreno nose



Prije odlaska a _ p u t o ~ a n j e _ r a d n ~ g n a ~ziva „U potrazi za ljudskim dusama

HRT-ova novinarka Ivana r a g i č e v i ćpiše o motivima snimanja r i č e o ilegalnim imigrantima. P r i č a je to o „drugima i

d r u g a č i j i m a . O ljudima koje, kako kaže,

v e ć i n a „tzv. Europljana" doživljava kao one

koji im ukrasti radna mjesta, kao sumn

jive, lopove, crnce ..

S n i m a j u ć i ih u Hrvatskoj, upoznala je, kaže,

ljude s licem, imenom, prezimenom, dušom.

I tako je to uvijek. Drugi, nepoznati, bez imena i životne

p r i č e lako postaju oni tamo - masa bez lica, bez o č i j u . Oni

su d r u g a č i j i . I uvijek su gori od nas. Kako priznati da ono

što nije isto može biti dobro ili ( s a č u v a j Bože ) bolje od

našeg. Spoznaja da postoji nešto, tamo negdje - u susjed

nom selu, državi, kontinentu - što je jednako dobro ili č a kbolje, traži preispitivanje našeg izbora, naših odluka, nas

samih. A to je teško, zahtijeva vremena i, n a j č e š ć e , boli.

Zato to rijetko radimo. Zato je lakše o onima drugima ne

znati ništa ili znati malo. Iz neznanja se javlja strah. Iz stra

ha - otpor, netrpeljivost, mržnja. A mržnja je zlo, zar ne?

U o č i gotovo svake sportske utakmice zapjenjeni se dije

limo na nas i njih. Dijelimo se na nas i njih č a k i na pro

slavama j e n č a n j a . Dijelimo se prije izbora, podijelili smo

se i prije referenduma č i j i rezultat zapravo nije ni važan.

Nije, jer je bio poznat mnogo prije: s t r a h u j u ć i od drugih

i d r u g a č i j i h „koji nam ovo i ono", l i k u j u ć i nad svakim

milimetrom osvojenog u o s t r a š ć e n o j bici za svoje, m r z e ć ii r i g a j u ć i vatru, gubimo dušu i pretvaramo se u ne-ljude.

Kad smo druge i d r u g a č i j e stavili na onu stranu, više nije

važno je li ona tamo studirala ekonomiju i obožavala „Sjaj

u travi", baš kao i ti, voli li možda istu vrstu č o k o l a d e i la

kira li nokte istim lakom? Umire li onaj tamo jednako zbog

straha od zubara? Ima problema s probavom? Jednako je

a l e r g i č a n na gljive? Isto je ukrao ocu žilet za prvo nespret

no brijanje, jednako plakao kad mu se rodilo dijete? Oni su

us

iz drugog i d r u g a č i j e g ) sela, druge nogometne m o m č a d izbora, rase, kulture, vjere, nije važno. Oni su masa, bez

lica, bez o č i j u .Bitka s onima drugima uvijek p o č i n j e iz neznanja i ig

noriranja. Ignoriranja i n j e n i c e da su oni tamo ljudi. Takvo

ignoriranje p o č i n j e podjelama na nas i njih, a završavaratom. Malim, u l i č n i m , susjedskim, ili velikim, pravim,

krvavim. Sve smo to nedavno prošli, a tako smo brzo zabo

ravili. G r o z n i č a v a podjela na nas i njih ne č i n i nas ~ o l j i m a .Č i n i da ne vidimo više ni lica, ni imena ni dušu. Cini nas

manje ljudima.

B o ž i ć je tu, sad e m o svi biti mekši, tolerantniji, puni ljuba

vi i brige za druge, baš kako je Isus propovijedao i kako

bi Crkva trebala n a u č a v a t i . Sve ostale dane u godini, za

č i m tragate? Jeste li na vašem životnom putovanju u potrazi

za ljudskim dušama ili samo za potvrdom da ste bolji od

drugih? Od njih. a kakvo lice, ime i prezime oni imali.

Katija u č e t i ć

7



RAZMI ŠIJANJA

EDOLOM

P o č i n j e sasvim jednostavno benig-no. Najprije rano ujutro prije negosi spremna pokazati se svijetu ne

znaš je li bolje skupiti kosu ili je ostavitiraspuštenom. Namještaš rep p u n đ upramenove nervozno prebacuješ sad na

jednu na drugu stranu. Č i n i ti se da jelakše a ć i novi kontinent nego crtu razd-jeljka. Pažljivo nanosiš crtu tušem slojmaskare pa još jedan za svaki s l u č a j jer

tko zna koga ć e š sve danas sresti. Crveniruž ili neki blagi neutralni? Završiš s timmazuckanjem oslikavanjem i o s j e ć a š sekao malo bolja o v j e k i c a možeš m đ uljude.

Onda svane dan kad se više ne možeš pogledati u ogleda-lo jer ne znaš koga ć e š tamo sresti. Izbjegavaš jutarnjipozdrav svome odrazu svojem obrnutom licu. Kad i z a đ e švani zaobilaziš ljude a kasnije im se pravdaš da ih nisividjela. Šuljaš se ulicama gdje nitko ne zalazi. U kavani sezagledaš u neku t o č k u u dnevnim novinama kako netko ne

bi sjeo za tvoj stol.A onda prestaneš odlaziti u kavane. Puno i t a š . Ili premalo.Tražiš s a m o ć u . Najsigurnije je u toplini vlastitog krevetane želiš se ustati ujutro. Puno spavaš. Pa onda premalo.

O k r e ć e š se namještaš bacaš jastuke na pod brojiš ovcemoliš slušaš glazbu ali iz m r a č n o g stropa naviru nekeguste i tamne sjene kakve do tad nisi vidjela.Jednom se bez razloga r a s p l a č e š usred obiteljskog r u č k a .Suze ti se miješaju sa tjesteninom i umakom od a j č i c a . a

o p ć e č u đ e n j e u k u ć a n a ne znaš objasniti što ti je. P o v l a č i šse u sobu i ležiš ležiš ležiš u nekom maglovitom bunilu.Onda prestaneš biti svjesna ljudi oko sebe. Postaju nejasni

obrisi. Dani su tromi ili munjeviti ne postoji č v r s t ustaljen

7



R ZMIŠLJ NJ

ritam otkucaja njegovih trenutaka. Praznina u tvojoj glavi

sve je e ć a i e ć a i e ć a a č v o r u utrobi sve teži, teži, teži.

Onda se p o č n e š tresti. Drhtiš kao list pred refulom orkan-

ske bure. Otpuhana si Nema te

A onda se n a đ e š u č i s t o j udobnoj prostoriji, za besprije-

korno s r e đ e n i m stolom. a zidovima su morski pejzaži.

Rješavaš neki smiješan i lagan test: jedino što trebaš

je odgovoriti sa da ili ne, ili bilježiti brojeve od I do 5

G o s p o đ a s r d a č n o g osmijeha s druge strane strpljivo č e k adok riješiš test i spremna je dati ti ocjenu. Naposljetku, crta

jedan grafikon nalik onoj s t a t i s t i č k o j torti, pogleda te i kaže:

„Imate depresiju.

a trenutak, ali samo na trenutak, o s j e ć a š se kao dobitnik

na lotu, jer sve je napokon dobilo ime, ali onda slušaš kako

to ime, koje si v e ć sebi nadjenula kao novo odijelo, novi

dio sebe, istjerati iz svog života. Bit dugo i teško. Trebat

vremena, strpljenja i puno, puno snage. Nekome ide

brže, nekome ne Individualno je, svakome skrojena baš po

njegovoj mjeri. Ali to odijelo može se odbaciti, osloboditi

se njegove stisnutosti.

Nekoliko mjeseci kasnije, odijelo je o d b a č e n o Leži neg-

dje na gotovo zaboravljenoj cesti i v e ć su ga zgazili bro-

jni koraci, iskljucali lešinari i užgalo sunce. Postane lakše

kad sretneš nekoga sa s l i č n i m odijelima, jer kroj je utješno

poznat, njegovi šavovi. No što kad poželiš oduzeti to odi-

jelo, baciti ga, osloboditi toga Drugoga tijesnih rukava i

plitkih, iskidanih džepova?

Dovodiš i sebe u opasnost da u toj silnoj želji sam sebi

nanovo iskrojiš ono što je bilo uspješno o d b a č e n oNaznaka odgovora došla je jednog jutra, kao nenadana ne-

vera.

Pokušaj biti ledolomac.

Budi kao taj tromi, spori brod koji odlazi tamo gdje nitko

ne želi. Strpljivo č e k a promatra, osluškuje. Ako su sile pri-

rode naklonjene, led se polako lomi. Ako ne, prisiljen se

usidriti, plutati, broditi u najboljoj vjeri.

Možda su oni pametniji, mudriji, iskusniji i a č i t a n i j i bili u

pravu: možda je potrebno topiti led, voljeti i ne pitati ništa

zauzvrat, ne pitati h o ć e li ti se to vratiti, h o ć e li ti se to is-

platiti, h o ć e li Drugi biti i upola sposoban i spreman pružiti

isto.

Možda je ljubav jedini odgovor. Kako god teška i bolna

bila.

Možda je to jedini n a č i n za odbacivanje onog tijesnog odi-

jela, i svojeg i t u đ e g . Ako je tako, onda se valja zaputiti

tamo gdje žive ledolomci.

B i b i ć



aku naše molu misto, a i malo v e ć u

misto, imo svuj štandarac. Imo gaTrogir, imo ga i Makarska, po Split,

Lošinj i još puno drugih mistih. Po gatako imo i For Banjuš von r e ć da se

je na njemu, štandarcu, brušketalo. Da se

un ispominje kal se je tu cinilo. A pari mise da son ninder i vidil j elnu sliku, baržol Prošpeta M a r i č i ć a ili ol onega Tepše,na kojuj se vidi ovi naš Banjuš kako pratibrušket blizu štandarca.

a štandarac ni napravjen da bi se na njemu brušketalo.Kako smo mi svit koji je uvik volil svoju zemju, a kakosvako zemja imo svoju bandiru, a kako smo mi uvik volilisvoju bandiru, to su i F orani, a l e č a n i su malo pomogli,

napravili svuj štandarac da bidu na njega obisili našu bandiru. Ni to uvik bila naša, harvoško bandira, ni nikal ni bilaharvoško bandira sve do pri malo vrimena, ma to non ni

smetalo - važno je da se bandira vije. Po su naši stori gradilite štandarce svudera po Dalmaciji sumo da bidu mogli gledot u bandiru.E, ma kako vrime pasoje, kako se vrimena minjaju, minjaju

se i bandire. A minjaju se i štandarci. Jerbo bi na štandarac,na onu stinu di bi se bil stavil pol na koju se posli dviglabandira, na tu stinu bi bil uklesan grb one zemje pol kojun smo bili kal se je štandarac napravi , h o ć e r e ć Venecije. To je bila zemja koja je vode zapovidala. A mi, tosvak zno, mi ne volimo okupatore. Neka ti okupatori nosesvoje štandarce doma sa svin svojima grbovima, non takištandarci nisu ol potribe.Tako su niko mista izgubila svoje štandarce. Zbog tegagrba koji je bil iz Venecije. Štijen u nike store novine dasu naše vlasti u Makarsku, posli ovega zolnjega rata, bileodlucile da maknu štandarac, jerbo da ni harvoški, da je

okupatorski, i danji taki štandarac, m l e t a č k i ni potriba. Ninji smetalo ca su malo pri tega istratili, kako piše u novine,

76



PRIC

30 mijori kuni da ti isti štandarac poprave jerbo se je bil

pocel raspadot. Jo son pri niku g o d i š ć e vidil ti štandarac

Makarsku. Vidil son ga i Splitu i Lošinju, a barž i još na

niku misto, po mi je palo napamet a di je naš štandarac

Komižu. Ni m o g u ć e da ga mi Komižoni nimomo, jerbo je i

naš otok bil važan za te okupatore, M l e č a n e Zoc mi nismo

zaslužili ti vražji štandarac, a bome i mi volimo bandire.

A ondamije palo napamet da baš radi tega ca smo mi bili ne

sumo važni za prosperitet onih Mletkih nego i puno važniji

ol svih ovih drugih mistih koji imaju štandarce, da su zatu

Mleci non napravili ne sumo štandarac ol recimo desetak

metrih i oni postamenat ol okolo dvi tone stine, nego su oni

Komižu napravili veliku u ć u koju mi zovemo Komuna,

koja je visoka barž i pedeset metrih, i nonju su bili stavili

jedon veliki pol na koju su stavili bandiru. Ta bandiraje bila

na taku veliku visinu da su je Talj oni mogli vidit is Rima da

su tili. A barž se je vidila i iz Venecije.

Danas kal se vej ne brušketo, kal se ne gre na sardele, još

uvik štandarac služi za bandire kal su niki praznici. Ali i ne

sumo za bandire. Ovode Foru se, ali sumo liti, okolo tega

štandarca svaku vecer skupjaju stariji svit da bi se porazgo-

voralo obo stvorima koje su se dogodile tega o n a Onako

se lipo poredajujedon do drugega, gledodu ispril sebe i brez

nike velike priše razgovoraju. Ono pri izborih su se vodile

diskusije obo temu kuje boji, je to Bene, je to Pjerino ili

Joško. Nikako se složit oko tega jerbo jelni govoridu jelnu

stvor a drugi drugu. A onda su se ć a p a l i one Katije. Sal kal

je obo njuj ric, e tote je bilo malo v e ć e kontreštonjo. Ca

tu mi znomo obo njuj, ca ona more ucinit za Fori tako to.

Famiju nju svu poznajemo, ma obo njuj, Katiji, puno malo

ili ništa. Je, govoridu da ona dobro lavuro te „nekretnine",

a j e to r e ć daje i za druge stvori. Ondajejedon rekal

da je Katija živila vonka (to mu je kuda tamo barž bit

cagor naucila), a drugi rece amu j e, a onda recu niku ime

za nikega Foranina koji je živil vonka, a koji ni baš puno

naucil niti se je obogati , amu je i un živi vonka po cabiš ti

nj emu dol da bude poteštot. I tako se onda fem10 obo temu

govorit, a poene se ništo drugu.

Digor se tote okolo tega štandarca vodidu i puno ozbiljni

diskursi. Kako bi vajalo da non misto bude cistije, kako se

po o ć i ne more spat o ov ih mlodih turistih, kako ni ribe na

peškariju jerbo ribori olnesu svu ribu restorane a kogod

dodo da tako ne p l o ć a j u porez).

A i jo digor seden na štandarac. Nonde je lipo, okolo se-

dan uri sunce je vej iza Venjeronde, hladovina, svit paso-

je, turisti nos slikojedu kako s i đ i m o po ć e d u tamo r e ć da

ovako Forani uživaju i ništa ne cinidu, sumo non turistima

vazimju pineze . A tu ni istina. Nojpri, mi smo stori svit,

mi smo se nalavurali svojemu životu i sal smo zaslužilida se malo olmorimo . Je, istina je daje e ć i n a onega svita

ca sididu okolo štandarca cili svuj život lavurala hotele

di se je lavuralo tri, citiri ili pet miseci na g o d i š ć e a ne

v e ć e . Ma nisu oni krivi za tu. Istina je i da i kal su lavurali

da ni baš bilo puno teško jerbo je bilo puno v e ć e radnika

nego ca je bilo potriba. Po su zatu mogli, oni kako i drugi

koji su lavurali na drugima mistima, kako p ć i n i butige

i druge kancelarije, mogli su vazest bolovanje kal je bilo

vrime o jematve, maslinih ili levonde. A gospodor, h o ć ur e ć daržava, zatvorila bi jelno oko jerbo su se masline mo-

rale obrat i grožje otargot. A sa nos pustite da uživomo,

rekli bidu.

A kal smo tako jedon put ostali bez „teme", meni je palo

napamet da recen ništo radi cega son se posli pokajo .

Ništa grubega obo Foranima nison rekal (kako mi se digor

omakne), nego son sumo spomeni ca son tega o n a proštil

na intemet. Rekal son da son proštil da kal smo ono pri

puno g o d i š ć bili pol Mlecima, da su Komiža i Vis bili pol

forskun komunun i daje ta Komiža bila centar i b a š ć i n e na

ovemu našemu moru. Ovo moje govorenjeje dobro pasalo.

Nikur ni ništa rekal ca jo folin Komižu. Na to su se vej

naucili. Ali je provo nevera nastala kal son rekal da son

proštil da su m l e t a č k e vlasti zapisale da su sumo jelnu

n o ć komiški ribori ulovili tri miljuna tonih sardel. E, ovo

mojima prijatejima sa štandarca ni dobro leglo po su, kako

jedon, iskocili nanoge i prema meni. Da kako mogu tako

govorit, da su to gluposti, da je jo znon koliko bi brodih,

levutih, gajetih, falkuših tukalo napunit za stavit svu tu

sardelu, tri miljuna tonih, da kako son mogal to povirovot.

Oto napravili su me ludega kuda ništa, a jo son sumo rekal

ca son proštil tega lneva. Ni mi baš bilo drogo ca tako mis-

lidu obo meni, dobota son se ofendil, ma mi j e bilo olma

lagje kal son vidi da sumo Banjuš ni navolil na mene. Da

me je još i un pocel vridjat, bilo bi mi puno težje. I tako,

non storemu svitu Foru je liti puno lipo. Kal ni vitra, ni

bure ni juga, ni dažja, kal našu storu guzicu grije toplo stina

o štandarca, neka imo M l e t a č k i grb, koju je litnje sunce

upeklo. I mi se ne bunimo. Je, istina j e, bilo bi malo lipje

dajoš i naša storo škina moremo malo naslonit dokle onako

razgovoromo, ma se još nikur o nos ni na to potuži . A

kako bi se i potužili kal znomo kako non je priko zime.

Priko zime se skupjomo Santa Barbaru. E, ako to niste

mali onda niste puno puti pasali priko rive navecer okolo

pet šest urih. Bude škuro, jedva se vidimo, ma ne propusti-

mo doznat novitodi obo temu ca se dogodjo naše molu

misto. I okolici. Koliko je dažja napadolo zolnjih dvon-

aste urih, koji je vitar pasonu puhol, je di po Dalmaciji

izvornilo koji brud, koji katamarani nisu vozili danas i koga

je ono danas helikopter olnil Split. Kubi mogal doma

i mimo zaspat a da ne zno ove i slicne novosti ca se na

svitu dogodjaju. A onda kal dož malo popusti i vitar utihne

77



P R I Č A

i kal dujde vrime da na televiziju pocet ona tursko serija

onda se pomalo raštorkomo svak na svoju bondu. A kal bi

nji jo rekal da u puno mistih u Dalmaciju stori sviti priko

zime imo di p u ć da nisu na vitru i na h l a l n o ć i kako mi u

Foru da imaju i zaigrat na korte ili šah po i kafu u pul

cine popiti novine proštit i na biljord zaigrat a još kal bi nji

rekal da i jelna siromašno Komiža tu imo opet bidu poceli

mamjit na mene da jo sumo obo Komiži govorin i sumo nju

folin. Ajo sumo istinu govorin. A ca vi mislite kako je non

storima kal ono stojimo u Santa Barbaru bura dere hlolno

je mi ruke u žepe beritu na glovu a šol okolo vrota i gle-

domo kako L o đ a stoji proma. Ništa se unutra ne dogodjo

letrika ugošena vrota zatvorena. Da ni onega molega ca

darži Santa Barbaru sina one Mare ca je zajelno sa menon

hodila u gimnaziju u Splitu ona ca je neputa pokujnega

burba Antonijota ca je bil u Amerike da ni tega molega

ne bismo imali ni di sest. Nego je un za nos ostavil vonka

jelnu klupu da ne stojimo nanoge svaku vecer. Oto kal s

obo non ne brinu oni iz o p ć i n e nojde se niki mlodi covik

kojemu ni svejelno.

Ca mislite ca bismo mi stori mogli mislit obo onima u

o p ć i n i koji bi vajalo da malo misle i na nos. o ne mon je

kojemu ol nos storih palo napamet cagor grubega dobro

grubega obo r a d o n a č e l n i k u i onima okolo njega ca su nos

dekapoto zaboravili. o znon da meni je. Puno putih.

Pjero o g d a n i ć

78

B G JI

Nison bi ništa v e ć e šempijon

ni v e ć e pijon

nego somo san bi mlaji

pizali manje tad su bagaji

a manje ih je i bilo.

Sad se unutra svega nabilo

i ono grubo i lipo je stalo

grubega v e ć e lipega malo.

A pri...

Pri se to ni moglo dogoditmogo si i ne pensat

i moli milijun putih falit

sve bi se zaboravilo

nonkli minutposli

nego se opravilo

a za p o m e n u ć e bi ostali

somogušti

a malo bi i dožuntali

nismo uvik bili jušti.

Ma sad se šporkica zakorila

i ne moreš je se laterat

vrime gre ne fermoje

ne more se o v i k tornat.

Sad se žuntaju side b o l e š ć i n ei akobogdo tu jo nevoja

da nan se ovo naša

baren pari pinku boja.

I tišimo se da nismo tamni

nego somo s ori

i da je ovo još i dobro

mogli smo ispast igori.

I tišimo se da smo barenka imali

kruto lipu mladost

kad nan i ustarost

č i n i ovoliku radost.

A boram i e nan bilo

i te kako lipo

nikad pri„.

I to nison bi ništa e ć e šempijon

ala baž bokun v e ć e pijon

ma bi san mlaji puno mlaji.

A sad„.

sad su me izili

moji

tuji

bagaji...

Katarina a t i j a š e M a k j a n i ć



ožujku smo dobili e-mail sa Novog

Zelanda sa potpisom John i Shona

Vucetich. Napisali su kako postoji

vjerojatnost da smo daljnji r o đ a c i i ukoliko se

to potvrdi, rado bi nas upoznali prilikom posjete

Hvaru. Odgovorili smo im i zatim je uslijedio

još jedan mail u kojem su napisali da su u hrvat

skom Institutu za migracije došli do o d r e đ e n i hpodataka, a oni su im proslijedili adresu župnog

ureda u Hvaru, t o č n i j e u p u ć e n i su na uredništvo

„Kruvenice . Oni su im, s l u ž e ć i se podacima

koje su im poslali, uspjeli u knjigama r o đ e n i h i

umrlih p r o n a ć i pretke i o tome ih obavijestiti, te

su spomenuli nas - njihovu ž i v u ć u i jedinu rod

binu na drugoj stani svijeta. Klupko se polako

p o č e l o odmotavati.

S obzirom da sam povratnik iz N j e m a č k e , želio sam znati

odakle stižu naši korijeni u Hvaru. V e ć duže vrijeme sam

razmišljao kako o t i ć i u župni ured i sa tim se pozabaviti.

Ova iznenadna informacija je to sve ubrzala. Zainteresiralo

me i sam sam p o č e o slagati kockice u vezi naše obitelji.

Tako su mailovi u č e s t a l o dolazili, moje k ć e r i su odgovarale i polako se stvorila neka vrsta poznanstva, gotovo pri

jateljstva. Oni su u m e đ u v r e m e n u rezervirali sobe u hotelu

Park. Obavijestili smo užu rodbinu o ovom pronalasku

rodbine i svi zajedno smo i š č e k i v a l i dan kada ć e m o se up

oznati, a posebno moj stariji brat Miko, koji je živio i radio

u Australiji, a da nije znao za rodbinu na Novom Zelandu.

Osobno sam iz djetinjstva imao jednu nepoznanicu koja me

je sve ove godine „ m u č i l a , a nitko od starije rodbine nije

znao odgovoriti: na grobu „ P j a t i ć e v i h - A b r a m o v i h piše :

sin Juraj i njegov sin Matija podižu spomenik ocu i ma

jci 1892. godine. Slaganjem imena i godina došli smo do

z a k l j u č k ad je to bio Juraj, brat mog pradjeda Abrama, sa

svojim najstarijim sinom Mateom.

79



NAŠI PO SVIJETU

Sada ć e m o i ć i povijesnim tokom. Godine 1862. b r a ć amog pradjeda Abrama, Juraj (George) i Nikola (sagradio vilu Marchi- o tome je pisao gosp. Prošper M a r i č i ću jednom od prošlih brojeva „Kruvenice ) otišli su naput u Novi Zeland. Nikola se vratio u Europu i nastaniose u Trstu. Nisu mu se svidjela pusta prostranstva Novoga Zelanda koja su idealna za bavljenje s t o č a r s t v o m .Imao je dara za umjetnost i trgovinu: govorio je nekoliko jezika i svirao nekoliko instrumenata. Nije se ženioniti imao potomstvo i nemamo nikakvih pismenih ni usmenih podataka o tome kako je umro i gdje. Pretpostav

ljamo da je umro u Trstu, jer je tamo i živio. Ali postojii druga o g u ć n o s t daje u starosti otišao u Novi Zelandi tamo umro (1915.).Stariji brat Juraj je tijekom putovanja upoznao djevojkuiz Škotske, sa kojom se kasnije oženio i imao šesterodjece - tri sina i tri k ć e r i . Bavili su se s t o č a r s t v o m imalisu farmu i od toga su živjeli. R o đ a k John, koji namje poslao mail i ovog ljeta nas posjetio, njihov je praunuk. Zanimljivo je da se on bavi prodajom sjemena za farmere,

s l i č n o kao njegov pradjed Juraj (George), a žive u dijeluNovog Zelanda gdje ima vrlo malo Hrvata. Rekli su da

na Novom Zelandu još živi pet muških potomaka spre-zimenom V u č e t i ć .

ALSO

CEORCE

llUSllAND OF' AllC>VE

IE O Ć T Z4 . ' 1818

AC:l:D 8 Yl:AAll

AT REU

Tokom boravka u Hvaru svaku su v e č e r bili kod užeobitelji na v e č e r i i druženju. Jedan dan smo ih odveli naŽdrilca i Sv. Klement. Bilo je zanimljivo č u t i njihovazapažanja u vezi Ždrilaca jer se jedan veliki dio otokazove Abramovo i oni su znali da im od t u đ a p o t j e č u korijeni. Oni su zamišljali zapušteni otok sa grobovimapredaka. Pošto je sezona bila još u punom jeku bilo je

mnoštvo jahti, jedrilica i turista na otoku. To im je biloveliko i z n e n a đ e n j e . Poslije smo išli na sv. Klement iželjeli smo provjeriti piše li na zvonu crkvice ime Nikola

V u č e t i ć - on je, navodno, donirao to zvono. Pošto nije

bilo visokih skala, nismo mogli provjeriti. Prošetalismo se otokom, otišli na divan r u č a k i kasno popodnese vratili u Hvar puni lijepih dojmova. Upoznali smo ihsa ljepotama Hvara, a posebno ih se dojmilo grobište inaša stara grobnica, te vila Marchi, koju zbog renoviranja nismo mogli bolje razgledati. Šest dana njihovogboravka brzo je prošlo - naše k ć e r i se redovito dopisuju. O b e ć a l i su da se ponovno vratiti za koju godinui malo duže ostati. Moramo posebno istaknuti Shonu,ženu našeg r o đ a k a Johna, koja je glavni p o k r e t a č svihovih d o g a đ a j a žena n j e m a č k i h korijena, puna ener

gije, velikog srca in j e m a č k e

upornosti. Donijela mi jemnoštvo spisa, m đ u kojima su i pisma stara 100-150

80





Gustirne dio trinaesti

VOD

Oblikom kruna nalikuje na one iz sv Marka i Venerande

ali j od njih. Vjerojatno su nastale u istom razdoblju.

Visina krune j Ocm a postolja l 2cm. S južne i sjeverne

strane uklesan j grb sv Marka. S s t o č n e j bio grb hvarske

komune s likom sv Stjepana koji j danas neprepoznatljiv

dok j su sa zapadne dva spojena trokuta. Kruna j nap-

ravljena od jednog kamenog bloka. Na otvoru j mnogo

utora od đ e n j vode. Danas se koristi kao vodoskok j r

j ispod betonirana.

Trebalo se spustiti ispod krune i vidjeti gdje j bio sprem-

nik vode. Pomogao nam j k u ć n i majstor hotela Sinikša

P a v l o v i ć .Ušli smo u prostor bivše taverne Riton. Fotogra-firao j Duško S t i p i š i ć D u l e . Pod krunom j bio otvor na

82



Gustirne dio trinaesti

VOD

visini od 3m. Koristio se kao dimnjak dok je taverna bila ufunkciji. Šteta, danas je zapuštena. Željeznim stepenicamaspustili smo se iz taverne u spremnik dimenzija 10x5, a visine 3m. Vode je bilo 50cm. Z a č u d o voda stalno d o t i č eizvire iz betonskih stepenica, a Sinikša mi p r i č a kako tuvodu nikako ne mogu zaustaviti i sanirati. Ona nekimputem u t i č e u M a n d r a ć . Iz spominjanja i p r i č e znam da suu M a n d r a ć u obitavale i anguje jegulje). Za kišnih dana,spremnik se mora ispumpavati crpkom. Ovaj spremnik nijedaleko od duboke gustirne kod koludrica u dnu vrta. Objese vjerojatno pune istim putem sa brda Fortice, jer sampisao kako su č a s n e rekle da je to živa voda. Zahvalni izadovoljni napustili smo hotel.V e ć smo duže vrijeme najavljivali i dogovarali posjet Poljunu. K o n a č n o smo p o č e t k o m lipnja i to ostvarili.

D o č e k a l i su nas dr. Hrvoje B o ž i ć zvjezdoznanac, kojiv e ć godinama iz opservatorija promatra nebeski svod,i g. Nikša Novak-Bakica, koji osmatra S u n č e v e vrline

i mane i za kojeg možemo r e ć i da je zakon Poljuna. NaPoljunu je od davnina bila o s m a t r a č n i c a jer pogled pucana morsku p u č i n u . T v r đ a v a je s a g r a đ e n a za francuskeuprave, a njome su se služili i Austrijanci. Zadnji vojnicina Poljunu su boravili nakon II. svjetskog rata, a sada je

Poljun sjedište Opservatorija Hvar, u sklopu Geodetskogfakulteta S v e u č i l i š t a u Zagrebu, te seizmografski centar. Znanstvenici s Poljuna s u r a đ u j u s brojnim europskimi svjetskim institucijama. Za sve koji su koristili Poljun,bilo je potrebno puno vode. Gustima se nalazi u utvrdi gdjese treba sagnuti za ć i . G r a đ e n a je kamenom i crljenicom.Smještena je prema zapadu, uza zid. Obložena je beton

skim p l o č a m a i ima željezni pokriv. Do razine vode bilo je

2m, a vode je bilo 2,37m. Jami 4 vagona vode, a napuneje 5 vatrogasnih cisterni po 8000 1). Prije se punila prekoterase kišnicom, ali sada su ljeti potrebe v e ć e jer su gorebrojni službenici sa svojim obiteljima. Zapadno od utvrde

je veliki betonirani plato 15x5m, po kojem se nije smjelošetati, kako bi voda ostala č i s t a . I s t o č n o u dvorištu je malagustirna s betonskom krunom 76x76cm, visine 27cm. Imaželjezni poklopac, a vodu dobiva sa krova. Do razine vodebilo je lm, a vode je imala 3,9m. Joško, Zippy i potpisanibili smo lijepo p o č a š ć e n i a uz d o m a ć i n e na Poljunu je bioi č e š k i znanstvenik Jirka, koji nas je zabavljao na gitari. G.

Nikša nam p r i č a kako je v e ć 35 godina na Poljunu i kakose jednog dana Palagruža mogla vidjeti golim okom, vidioje i fuge na lanterni. Puno hvala dr. Hrvoju i g. Nikši, d o ć i

ć e m o opet. Gore ima još zanimljivosti.Nastavit se ...

M.B.Ž.

83



Mirta martina Myrtus communis L.

Z BOR VLJENI SIMBOL

LJUB VI

Z

a mirtu, gotovo zaboravljenu biljkuMediterana, postoje brojni nazivi:m r č a mrta, rujevka, martina, mrtinka,

jurovika, a r č a ...U Hvaru je nazvana dandarica. P o t j e č e sIstoka, najvjerojatnije je Indija bila pradomovina. U pretpovijesno doba prenesenaje u zapadnu Aziju, Egipat i G r č k u .

Domovina joj je europsko p o d m č j e oko Sredozemnogmora, gdje mir ta naraste u grm visine od 3 do 5 metara, av e ć je u k l a s i č n o doba igrala izvjesnu ulogu. Vjerojatno su

je redovnici prenijeli preko Alpa u ostala podmga Europe.U g r č k o j mitologiji mirta je o s v e ć e n a božici Afroditi, a urimskoj mitologiji božici Veneri. Iz tog doba proslave Veneralija o t j e č e o b i č a j urešavanja uzvanikami1tom prigodom

v j e n č a n j a Stari narodi smatrali su je svetim drvom kao lovor) i simbolom ljubavi. Židovska litmgija slavi mirtu kaojednu od svetih biljaka. Jedan od europskih b i č a j a novijegdoba je i z a m č n i č k i vijenac od c v a t u ć i h mirtinih r a n č i c aNalik je adventskom vijencu, no mnogo je l a đ e g datuma.Spominje se kako je navodno k ć i vrlo slavne i poznate bavarske porodice Fugger prva ušla u augsburšku katedralu1583 g. sa vijencem od mirte na glavi.

Mirta je zimzelen i razgranat grm. Listovi su joj nasuprotno smješteni, sitni i na kratkoj peteljci, ovalni ili lancelasti, kožasti i sjajni, a pri vrhu su suženi i zašiljeni. Imajuugodan a r o m a t i č n i miris, te se vrste ove porodice ubrajajuu z a č i n s k o bilje. List sadrži e t e r i č n o i mirisno ulje, 45 mgvitamina C, kineola, mirtenola i terpena. Cvjetovi su bijelii nježni, ugodna mirisa s pet latica i mnogo prašnika. Cvateu kasno p r o l j e ć e i tijekom ljetnih mjeseci kraj svibnja -kolovoz).Plodovi su okmglaste ili ovalne bobe, promjera 5 - 8 mm,s ostatkom a š k e na tjemenu. Dozrijevaju u studenom. Plodovi su mesnati, tamnoplave boje i u njima je mnoštvo sje

menki. Mi1ta raste samoniklo u toplim is u n č a n i m

obalnimp o d r u č j i m a jer je osjetljiva na studen, no otporna je na

posolicu. Voli tlo neutralne ili blago kisele reakcije. Stokaje ne brsti i nema š t e t o č i n a Sastavni je dio šumske vegetacije sredozemnog poj asa. Drvo mi1te je fino i e d n o l i č n eteksture, svj etložute ili svj etlosivocrvenkaste boje. Dobro se o b r a đ u j e daje o d l i č a n ugljen i upotrebljava se za

izradu manjih predmeta, podložaka i štapova. Kod nas je

dosta rasprostranjena na srednjem i južnom dijelu jadran

ske obale i na otocima. Najviše je ima na Mljetu, Lastovu,Lokrumu, a a k o đ e r na Visu, Hvaiu, B r a č u i K o r č u l i

8



POSEBNOSTI BL GOD TI PLODOV MEDITER N

Plodovi mirte imaju ugodan, slatkasti i a r o m a t i č a n okus.Mirišu na smolu, koja je sadržaj ploda, uz e t e r i č n o ulje,limunsku j a b u č n u kiselinu i š e ć e r . U staroj G r č k o j su stariAtenjani konzumirali plodove u svježem stanju, a u Rimusu ih koristili kao Još danas u G r č k o j plodove mirtesole i konzumiraju kao z a č i n . U nekim su se dijelovimaDalmacije plodovi nekad konzervirali u soli, a za vrijemeDrugog svjetskog rata sušili su e i mlj eli u brašno i miješalisa š e n i č n i mMirta se koristi u kozmetici i medicini. Rimljani su je koristili kao ukras prilikom blagdana i v j e n č a n j a a u medicini kao sredstvo za ublažavanje ž e l u č a n i h tegoba. Asircii Babilonci upotrebljavali su mirtu za iskašljavanje. Premaspisima Hipokrata, Plinija, Diskoridesa, Galena i arapskih

l i j e č n i k a drevna medicina obilnoj e koristila mirtu. Koristise za probavne smetnje, za bolesti crijeva, bolesti mjehura,upalu zubnog mesa i sluznice, u l i j e č e n j u proširenih venai za uništavanje štetnih bakterija na otvorenim ranama.

T a k o đ e r je korisna u l i j e č e n j u probavnih tegoba i zaustavljanju krvarenja.

E t e r i č n o ulje od mirte koristi se za sve probleme dišnihputeva, k r o n i č n o g kašlja, kod pada imuniteta, a dosta sekoristi u masaži i aromaterapiji.Šiblje mirte koristi se za pletenje košarica i ribarskih alatki

(otok Olib). Mirtaje i č e s t o hrvatsko žensko ime. Zanim-

ljivo je daje najviše osoba nazvanih i r t a r o đ e n o 1980-ih,a veliki broj slavi o đ e n d a n 23. travnja.Jedan perzijski pjesnik u XVI. st. napisao je: „Kako samupalio svoju mirisnu s v i j e ć u s m:lltom, jasminom i tamjanom - o s j e ć a j i su odjednomprovalili iz mog srca kao

c v i j e ć e u vrtu.

mr.sc. Stanislav Štambuk

8



uk

Provjo ti meni tako barba Jakša Baio da je Toni receni

Š ć i k o posli pustega nagovoronja prodo susidu kozu. Susidje bi infišo kupit je kad je vidi koliko Luce izmuze mlika.

Priko tri litre i to svaki đ o n Pasojedu đ o n i i kojagodera

šetemona, a Š ć i k o t a koza se pokozala puno manje mlikata i

susid je doša pripovidit. A njemu Toni d r e t o - š ć e t o : „E, moj

kumpore, ako son ti prodo kozu, nison ti prodo ženu Lucu

ajo sa kozon alavija u pašu hodit, a vajo umiti must." Eto,

jeste sad kapili? Ni sad potriba da žuntojen i „puške ubo-

jite" a n d u š i ć a Vuka, jerbo svi mi odovna znomo da somo

uminje i voja za lavur cinidu da se gre napreda. Nemiga

po politiki d o ć na dobro p l o ć e n o misto, za nikakov lavur,

a puno putih velu š ć e t u nikomu odgovorat. Uz oto š ć i p a tmaco š ć i p a t potezat i grabit ) za sebe i somo svoju korist

di se more i ne more. I otako durat dokle se bude poslušan

oli se ne ukože potriba za nikin da bude kriv za ništo. Ma

ne da se ucini provda, koga briga za to? Nego da novine podirektivi pišedu somo obo temu, da se judi zabavidu okolo

tega i da ne vididu ca sa bonde tece niz riku prifrigonosti

u nicikovo tuje more koristi, a na špale naših dugih sve to

v e ć i h . Drugi put, za fregulu „voltat tonce" i jude u ž e ć na

drugi nocin, n o ć se cagodera drugo za pisat po fojima i

petat u Vijesti na televiziju kako parvu glavnu. I onda oto

pumpat, da duro co v e ć e da se judi ž e š ć i d u i ć a p o j e d u se

za garlo, po portalima i uživo, sve isto. Somo da ne vididu

ca one rike nosidu i komu, dokle ne bude kasno za ispravit.

Ako kogodera i provo dignit glos, epeta su tote foji i tel-

evizije, za v e ć u nevoju isfabrikat se i koji moli proces

perlafinta. A sve da vrime paso do novega velikega šušurakoji pokrit ono ca se ne srni vidit, a još manje kapit.

86



SPIZ

Tako su portile pri tega sanirone naše banke, inpoštonaPošta u privatne ruke, izgori HEP pritocila se INA, takosmo intrali u EU i u toliko tega dmgega, tako ć e d u portitceste za deseti dil p r i p l o ć e n e vridnosti, sad se šuško obovodima i potokima i sve tako. A co ako j i ovo ca se homo

r e ć , nikako doznalo, somo dim za pokrit niki puno goriogonj? Stroh me j oto i promislit.Studenice me ni stroh, dobro j kumpatin. Ma, ne jubinj jerbo cini ubukuvot se a to mi ni toliki gušt kako bitu krotke g a ć e i majicu. Ni me nje stroh, pogotovo kad j

špaher u operu i pronta darva oli briket za gorit. Još kadse nojde adata spiza koja tepli i kripi cijadina - ma, dobotami j dražja ova naša buma zima nego teplina u Dubai,misto di se volidu p o ć odmorit naši moderni p o l i t i č a r i odsvojega teškega lavura. Koji bidu bili kapoci nami napravit

š ć e t u v e ć u nego Turcini u svoje doba, somo da hi j molati deseti dil njihovega vrimena. Na svu s r i ć u , uvik se nojdeniki „Vuk a n d u š i ć sa nikon svojon sabjon ubojiton, pokne poduraju koliko bidu itili. Složmo se, kontra studenicepuno boji od sabje j dobar pajak, uz voju i uminje kojegodera tete Luce. U jedne takove son priloni blaguvo i pjatuodmado ime:

1?tt»c> (i) li kl'i) l-

» g ~ t i kc>»fl'Cl

~ v i h ~ ~ m a . n i hNikoliko juskih bokunih SUHE PRAJCEVlNE (od parvegadima ) oprat u teplu vodu, pok stavit na ogonj, na parvi glogoj prominit vodu i nastavit kuhot zajedno sa kojin boku

nom friške GOVEDINE i (bome, ako j prilika, a gre vonu gušt) isto tako friške BRAVETINE sa pol maceta l i š ć aod SELENA. Kako koji bokun omekne, vajo ga izvadit idaržat u pot pokriveni dokle sve meso ni gotovo. Prociditda ni koji o k u n c i ć od kosti, pok u otu juhu stavit nikolikoPATATIH isicenih na kvarat, na manje bokune KAROTIHi ako j na ruku koju feticu korijena od SELENA, glavicu špigih d o m o ć e g a LUKA, k u ć a r i n zarnih PAPRA.Kad epeta buto glogoj, žuntovat verdum kako vos pametuci prima tvardini, a dobro j ako imote d o m o ć e g a zelenega KUPUSA, VERZOTA i svakega mišonega DIVJEGAZEJA sa grancicon KOROMACA. Kad se verdura dobotaiskuhola, vrotit ono meso ucinjeno na bokune od zalogoja, zalit maslinovin UJEN, ako j i koliko potriba žuntat

SOLI i na lagano neka kuho još jednu pol ure. Ovo morebit e ć e oli manje juhatno, kako ko voli. U starija doba, kadbi mankalo mesa od kvalitodi, dobro bi doša koji retoj odpancete, a posli v e ć i h žumotih se užalo na zodnju žuntat iSIKIRICE kuhone đ o n pri jerbo j do FAŽOLA bilo težje

d o ć . Sa i ć e n a i posli popit koji pot oli bukaru (koje pri imoi dupero žmule od cakla od svajdon?) CORNEGA vina i koti more stat deprova? I neka ti se kogodera somo usudi r e ćda ne smiš izjustit da si za domovinu, a kontra dušmanina

p a r i ć o nU „Kmvenicu" od, pari mi se, pripasonega B o ž i ć a j bilogovora obo tikvima, kako su zdrave i guštože, kako se svemoredu p a r i ć a t a riceta j bila za rižot. Ovi put j ricetaza slatko sa tikvon. Ricetu j nindera pronošla moja ć e r ,žena fregulu remordenala, a jo, makor ne propja lud zasvakin slatkon, jedva ceko da se ohlodi za taštat. Tolikoj lipo vunjalo, sve dole do na kolu. Ove đ o n e j bila lipaprovidenca od tikov, Bogu fola (a i Bracotu i Dariji kojime onjitanto imodu na pamet i damjedu ), pok son kuhetoleva-leva. Napomenit somo par nocinih: juha od tikvesa kozicima i pinjolima; orzot sa tikvon, gorgonzolon i rikulon; pašteta od tikve sa b o k u n i ć i m a bunceka . i n e ć u zasad v e ć . U ovo ca slidi se nison p r e ć o , son somo ji. V e ć eputih pmžo ruku, ma ne mogu se odlucitje mi boji mlok olistuden, dopokon i sutradon.

87



SPIZA

t?itCl c > ~ tikc VZa tisto: izmišat 20 dekih MUKE sa 1 k u ć a r i n o mPRAŠKA, 7 i po dekih CUKARA i malo SOLI.Žuntat 1O dekih hlodnega MASLA utankoisicenega i mišatdok le se sve ne ucini u marvice.Ulit 2 žlice šuga od Litvfl.JNA i 1 ŽIBvlONCE isa hlodnima rukima umisit tisto, a onda stavit ufrižider neka pocine jednu pol ure.Za kremu: ucinit u bokune 80 dek TIKVE i

p e ć u roštjeru povar korte za pecenje otprilikepol ure na 190 grodih, da omekne i porumeni.Izvadit i kad malo ostine ucinit u pire. Žuntat18 dekih CUKARA, 1 i po u ć a r i n KANELE,po pol u ć a r i n a proha odMUŠKATNEGAOR-

IHA i Đ I B v l B I R A dvo puta meju parste BRO-

KVE GARIFULONE u proh, 3 JOJA I 20 dekihkremastega SIRA (mascarpone oli s l i č n i po guštu) isve lipo izmišat.Kalup promjera 26 cm namazot maslon i obložit razvojonin tiston, a rub fregulu pritisnit sa perunom oli sa parstima. Povar tega onu paštelu sa tikvon lipo izravnati stavit up e ć n i c u

na 160 grodihjednu uru, uru i deset minutih.Ovih zocinih gore morete stavit i v e ć e i manje, kako jevami gušt, npr. ako žuntote fregulu mlivenega KARDAMONA siguro n e ć e t e falit. Meni drugi put bit gušt provat ovu ricetu sa v e ć o n miron tikve i pari mi se da mibit još i dražje. Imo bit da son u zodnje vrime ucini kojedobro <lilo a da i ne mon jerbomi se ukozala providenca uformu butiljice jednega desertnega Muškata iz Istre. Ne bi

mi ni razvikoni i skupi bordoški Sautemes ovako lipo legauz ovo delikono slatko, virujte mi. A za drugu prilikuisto do u butigu, ca je siguro, siguro je.)Kad materijoli za ovu „Kruvenicu" portidu pud štamparije,referendum od 1. dvanaestega se još n e ć e dogodit, pok

n e ć e m o nanka mat kako finit. Da mi je za ovo ca se sadd o g o đ o nikor loni provjo, ne bi mu virovo, bi bi se kladi zane mon co da je e m o g u ć e da dobar dil svita ovako penso.U Harvosku smo na kortu prima popisu iz 2 0 1 1 . g o d i š ć abili priko 86 % katolikih (a 91 % svih skupa k a r š ć a n i h ) ,pok mi se ovako stonje, stavovi i rasprave obo karakterubraka paridu e ć e nego cudni. Na jednu bondu su a t o l i č k edaržave: Portugal, Španjolska, (nedoj Bože da bude i Harvoska ) i još nike druge molale da se brak zove i zajednicaistega roda, a na drugu npr. Japan ( som o 1% k a r š ć a n i hukupno ) koji oto obo cemu naš referendum apena i baržodlucit, u svoj Ustav je v e ć ugrodi - da je „brak zajednica

muškarca i žene" Gospe moja, umišoj se kakogodera

- •..,,,

Ako nami ne uspij eš pamet prosvitlit , <loj nos i svu Harvosku ca je još nisu prodoli Japanu pod koncesiju, barenkojednu 68 g o d i š ć . Barž kroz oto vrime koji „sveti vjetar"proventat smrod tolikih štalih naših d o m o ć i h harvoskih„Augija" . A ti m oj, Josipe, d si zaviko „za m a r ć a p i j up a r i ć o n ne bi te rastezali po fojima, forumima i televizjima, nego biš avanco barenko za p o m o ć i k a ministra, akone i za provega Gori od ovih naših, teško d biš bi. I bezp o m o ć i M a n d u š i Vuka i tete Luce.A vi ostali, kako i uvik: Zdravi i veseli bili , lipo j ili i pametno pili

Marinko u r i ć

88



Puno smo kuntenti prižentat vonjošjed-

nega cijadina ca je noša vrimena i fregulu

voje stavit na kortu kojigodera foriku za

naš „Kantun . Oto je Forani, ing.arh. Darislav

P e t r o v i ć i virujemo da e ć e fermat na ovih par

štrofih:

Masline bileu bocu narizone

koromac kiti.

Đ i r o j e d u dvo.Odmeti za anele,

Lojko i Tepša.

Galeb na r a j c i ćstoji kako makako

Izviri kosmej.

Štandarac, zno se,gospodori. Okoloberita kruži.

Gremo u „Bobisiza laštre na kaju

Jugo niz konol.

Norak u porat,aneli obišeni.

dorž moci rivu.

***

Bori i kosebrode pozdravijedu.

Mirni Galešnik.

Tramuntanelakako don gre e š č i se.

Jidra su puna

9

/odri ružmarin

i oblok jušnih celih.Novo bizera.

Corno mahrama

A natrujene ruke

tribidu zeje.

Dobro zalije

pod Forticu u jenorbidne aloje.

Rape u zideBatarije , gominjac.

Sime pinjolih.

Pošip i plavac,maraština, vugava.

Blogo u bacve.

Gazidu judinojlipju pjacu na svit.

Pasih ne fali.

Štufi galebizalegli po mrižima

Haloca levut.

Sulor u Grodu.Kumpanija piterih,

carnjene o k e

Studen dicenbražestoki je dušmanin

miša u rapu.

Marinko u r i ć



- Kakvo vrijeme na sv. Makarija 2. 1.), takvo biti u

rujnu.

- Topao s i j e č a n j Bože pomozi; Ako je s i j e č a n j mokar,

prazne su a č v eAko je na sv. Antuna opata 17. 1.) zrak č i s t bit suha

godina.

- Po sv. Fabijanu 20. 1.) ravna se ostatak zime: ako je

toplo, zima n e ć e više bititako hladna, a ako je hladno, h l a d n o ć a potrajati.

90

PLANET

Sunce

Mjesec

Mars

Merkur

Jupiter

Venera

Saturn

P r o l j e ć eJaki vjetrovi,

oborine

Promjenjiva

Nes talno,

blagi zrak

Vjetrovito,

nestalno

Olujno, suh

zrak

Kiša, hladno

1982 1996

1992 1999

1988 1995

1991 1998

1987 1994

1990 1997

1986 1993

L.ieto Jesen Zima

V r u ć i ugodan Oluje, puno

zrak padalina

Lijepo Vjetar, kiša Vedro, mraz

V r u ć e povre- Topao zrak, Nes talno,

mene oluje oluje vjetrovito

Promjenjiva, Kiša, vjetar Olujno,

vjetrovito snijeg ili kiša

Velika Vjetrovito, Blago,

v r u ć i n a oluje toplo vjetrovito

Kišovito Kiša, Snijeg, kiša

hladnoHladno,

GODINA

2003 2010 2017 2024

2006 2013 2020 2027

2002 2009 2016 2023

2005 2012 2019 2026

2001 2008 2015 2022

2004 2011 2018 2025

2000 2007 2014 2021



Radoslav e n č i ć : R j e č n i k govora grada Hvara

- orskerici i štorije MHB, 2013.)

Uprepunoj L o đ i je sredinom listopada predstavljen

R j e č n i k govora grada Hvara - Forske rici i štorije,

autora Rade B e n č i ć a Pozdravnu r i j e č uputila je

ravnateljica :MHB-a Nives T o m a s o v i ć organizatorica pro

mocije. U kratkim crtama predstavila je autorovu biograf

iju i z n a č a j ovog r j e č n i k a . O samom r j e č n i k u su govorile

i recenzentice, dijalektologinje dr Sanja V u l i ć i dr LjerkaŠ i m u n k o v i ć . Istaknule su neke posebnosti hvarskog govora,

primjerice starinu i j e č i bezime (prezime), barž (vjerojatno,

možda) i cinije (jeftinije), kao i važnost ovog r j e č n i k a , ne

samo za o m a ć e ljude, v e ć i za rame s t r a ž i v a č e . I sam autor

i s p r i č a o je kako je nastao ovaj vrijedni rad. Marinko J u r i ć ,jedan od suradnika na j e č n i k u i ekspert za hvarski govor, na

kraju je r o č i t a o zanimljivu i duhovitu goncicu svoga ujaka

Frane J u r i ć a .R j e č n i k govora grada Hvara nije k l a s i č a n r j e č n i k : autor

B e n č i ć napisao je kratak pregled gramatike hvarskog go

vora, izdvojio je tematski j e č n i k , u kojem su nazivi biljaka,

životinja, ljudske naravi i ponašanja, namještaja i poljoprivrednih i ribarskih alata, zanimanja .. Izdvojio je i popis

hvarskih obiteljskih nadimaka, što je vrlo vrijedan temelj

za daljnja istraživanja. Sam r j e č n i k sadrži oko 12000 r i j e č ii pedeset fotografija. Na kraju su goncice i štorije hvarskih

autora, a na priloženom cd-u č i t t e l j može poslušati kako

one z v u č e na forskemu, u izvedbi Marinka u r i ć a . Radoslav

B e n č i ć stvarao je ovaj r j e č n i k deset godina. Nakon odlaska

u mirovinu p o č e o je najprije zapisivati i skupljati hvarske

romanizme r i j e č i iz romanskih jezika: venecijanizmi, talija

nizmi i sl.), te je tijekom vremena proširio svoj rad i na ostale

r i j e č i iz hvarskog govora. Zanimljivo je da nije jezikoslovac

po zvanju, niti su njegovi preci Hvarani. Njegovi roditeljibili su fotografi koji su se o č e t k o m 1930-ih doselili u Hvar.

Tijekom nekoliko e s e t l j e ć a vrijedno su i brižno bilježili sve

velike i male d o g a đ a j e koji č i n e životni puls malog mjesta.

Ipak, ona prva gramatika koju je usvojio o đ e n j e m u našem

gradu i djetinjstvom po kolama i pjacetamaostala je jednako

živa, jednako a u t e n t i č n a do danas i plodonosna u stvaranju

njegovog, slobodno možemo životnog djela. B e n č i ć je

nastojao zabilježiti e z i č n u situaciju sredine 20. st., k l j u č n o gtrenutka u kojem su se uslijed razvoja turizma i promjene

strukture stanovništva o č e l e d o g a đ a t i velike e z i č n e prom

jene: najprije su se p o č e l i gubiti romanizmi, a sam hvarski

p o č e oje u velikoj mjeri poprimati

o b i l j e ~ adrugih mjesnih

govora, pa i onog književnog.

91

Ovaj r j e č n i k je, s u đ u j e m se e ć i , kulturni d o g a đ a j godine

u našem gradu, č i m e je Hvar dobio mnogo: a u t e n t i č n oblago (gotovo zaboravljenih i nestalih) i j e č i i života sredine 20.st., z v u č n i zapis govora i bogate temelje za daljnja

istraživanja. Najbolja potvrda spomenutome neka budu

r i j e č i samog autora: „ Č u j e m da je jedan stari Hvaranin

iz Kalifornije (Jako B u l i ć , koji više nema force dolaziti u

Hvar), zahvalio telefonski rodbini na poslanom primjerku i

rekao da taj libar sad drži nakantunalu i da s njime završava

dan. A jedni prijatelji me izvještavaju iz Hvara da su do-

bota ostali bez obida' onaj dan kad je libar <loša u k u ć u jer

da ga stara majka cilo jutro nije puštala iz ruku To su meni

najdraže reakcije, jer mi je cilj upravo i bio da to ne bude

r j e č n i k koji se samo pogleda koji se i zadrži u rukama."

Z B



Smrt trovanjem u centru HvaraIN MEMORI M N ŠEM NOM BORU

„Bog je skrbio za ovo d r v e ć espasio ga od suše bolesti, lavi-

na i i s u ć a oluja i poplava. No

ne može ga spasiti od budala.

John Muir

Sugom, ljutnjom i o g o r č e n j e m primili smo vijest da

je velebni bor na ulazu u hvarski Veli đ a r d i n pao, kao

žrtva drskog vandalizma. Č a s n a 133-godišnja sta

rina, vrijedan dio naše prirodne baštine, živo b i ć e koje je

u svojim godovima nosilo uspomene na gotovo cijelu pov

ijest hvarskog turizma, koje je preživjelo dva svjetska rata,

koje je bilo dio odrastanja i života generacija i generacija

Hvarana, jedinstvena i neponovljiva prirodna skulptura

koja je krasila i oplemenjivala centar našeg grada, a koja je

do bezumnog i planskog nasrtaja još uvijek bila više nego

d o b r o d r ž e ć a nepovratno je uklonjena iz njegovog i našeg

staništa, u ponedjeljak 25 studenog 2013. godine.

Uljudni djelatnici Komunalnog, n šok i nevjericu brojnihg r a đ a n a Hvara, strpljivo su odgovarali kako se bor sasušio

uslijed vandalskog č i n a zasad nepoznatog p o č i n i t e l j a(odnosno p o č i n i t e l j i c e kako bruje ovih dana hvarski ku

loari), koji/a mu je izbušio/la tri rupe u samoj blizini korije

na te redovito ulijevao/la otrov. U rupama je č a k p r o n a đ e ni č e p od pamuka, kako otrovna e k u ć i n a ne bi mogla hlapiti

van. Ubijanje je, dakle, planirano i pomno s p r o v o đ e n o .U udruzi za održivi razvoj grada i otoka Hvara „Dignitea

ovaj č i n smatramo vandalskim zlodjelom. L a k o ć a s ko

jom je p o č i n i t e l j / i c a izvršio/la ovaj hortikulturni ekocid

u centralnom gradskom parku naprosto je nedopustiva i

skandalozna, te ne smije ostati nekažnjena. Kroz hvarsku

povijest ovaj p rk doživio je brojne transformacije, ali kao

gradski park mjesto je okupljanja svih g r a đ a n a Hvara i

naših gostiju. Taj park, kao i drugi, predstavlja duh našeg

grada, stoga ovaj bezumni č i n nije samo eko-vandalizam,

v e ć je to besprizorni nasrtaj n našu prirodnu baštinu, kul

turu i kvalitetu života.

U državama zapadne Europe, koje su izgradile visoku

g r a đ a n s k u svijest o vrijednosti prirodne baštine za društvo,

a koja nekima m đ u nama o č i t o manjka, ovakav č i n za

konski se tretira kao ozbiljno kazneno djelo, za koje je uz

p l a ć a n j e ogromne n o v č a n e kazne (koja se mjeri i desecima

t i s u ć a eura) p r e d v i đ e n a i zatvorska kazna. O ozbiljnosti togkriminalnog č i n a s v j e d o č i i odredba po kojoj bi stranac u

92



REAGIRANJA

s l u č a j u da p o č i n i nešto takvo u njihovoj zemlji dobio tra-jni izgon iz države. Takvi su ljudi, dakle, nepoželjni u sva-koj sredini. I to posve opravdano. Bezumni p o č i n i t e l j (ilip o č i n i t e l j i c a ) svojim č i n o m agresije prema velebnom boru

zakinuo je sve današnje žitelje Hvara, a isto tako i b u d u ć egeneracije, koji biti s k r a ć e n i za njegovu ljepotu i poseb-ni g o đ a j koji je davao centru grada i gradskom parku.Ne tako davno u istom parku v j e d o č i l i smo velikom medi-jskom cirkusu oko ukapanja tzv škatule za sne, u kojojsu trebala biti pohranjena „kulturna bogatstva današnjihHvarana" na vrijeme od 100 godina. Cilj zakapanja te met-alne kutije navodno je bio „ s a č u v a t i k o m d i ć svakodnevice

b u d u ć i m naraštajima, kako bi iz prve ruke v j e d o č i l i osebu-jnosti naše kulture i n a č i n a života". Naši preci s u g r a đ a n i )koji su u Hvaru živjeli prije 130 i više godina ostavili su nam

mnoge vrijednosti kojima se danas d i č i m o i zbog kojih jeHvar ono što danas jest. Jedna od najvrjednijih ostavština,uz naše poznate r a đ e v i n e , je prirodna baština, e đ u inim

u vidu šuma, parkova i zelenila, koju su nam oni vizionarskiosigurali. Na njoj se temelje p o č e c i , kao i sadašnjost, hvar-skog turizma. Dakle, „škatula" koju smo mi od naših preda-ka dobili izuzetno je bogata i na njoj p o č i v a naš današnjiprosperitet i dobar život u Hvaru. A što se u Hvaru d o g đdanas? Usred centra grada, u gradskom parku mjesecima seubija 133 godine staro drvo koje je moglo krasiti ovaj gradjoš e s e t l j e ć i m a , dok se umjesto d r v e ć a i biljaka ukapa met-alna kanta potpuno beskorisnim stvarima. O tempora, o

mores Kakvu poruku šaljemo generacijama koje dolaze?Iz udruge ,,Dignitea':zbog ovog i ostalih stradalih borova, u

ime svih tužnih i zabrinutih r đ n i u ime u d u ć i h gener-acija, apeliramo na sve nadležne, od Komunalnog o d u z e ćdo Policije, da ovo zlodjelo rasvijetle do kraja, da se istrag-om utvrdi identitet p o č i n i t e l j a / i c e koji/a se tako brutalnodrznuo/Ja dirati u jedno od neponovljivih gradskih blaga,da bude primjereno kažnjen/a, te da se s p r i j e č i eventualnedruge bezumnike koji bi možda željeli u č i n i t i nešto l i č n o .Štoviše, č i n j e n i c a da je naš velebni bor u centru gradaumirao u agoniji dugo i polako, da je otrov p o č e o djelo-vati puno, puno prije i da su simptomi trovanja bili vidljivimjesecima ranije, kada se veliki dio njegove zelene, jedrekrošnje p o č e o sušiti, a da je sve p r i m i j e ć e n o tek post fes-

tum, kada se otrovano stablo srušilo,otvara pitanje nedo-voljne pažnje i brige nadležnih službi, koje su se dužne skr-biti o prirodnoj baštini grada Hvara. Ako nismo u stanju

zaštiti prirodnu baštinu koja nam ovako umire pred no-som, kakva tek biti sudbina prirodne baštine na drugimmjestima? Udruga „Dignitea" nastavit promicati svijesto vrijednosti i važnosti prirodne baštine našega grada, te

konkretnim akcijama pripomagati njenom o č u v a n j u , dok

od nadležnih tražimo da preispitaju vlastito djelovanje ipoboljšaju organiziranost, zaštitu i skrb, kako se nasilnasmrt velebnog bora u Velom đ a r d i n u ne bi nikad ponovilana nekom drugom l u č a j u . Boru hvala na ljepoti koju namje pružao i kojom je oplemenio naše bivanje u ovom gradu.I nek' nam oprosti svima što ga nismo na vrijeme zaštitili ispasili. Ostat nam u lijepoj i trajnoj uspomeni

Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara ,,Dignitea"

9



S malim zakašnj enjem, katehetska nedjelja proslavljenaje 29. rujna. Misu u lOh slavio je župnik, a osnovci sumolitvu vjernika i recitaciju na kraju mise.Neki su donijelii školske torbe na blagoslov. Nakon zaziva Duha Svetoga,župnik je blagoslovio medaljice s likom Gospe te ih podijelio ovogodišnjim p r v a š m Toga je dana bio blagdansv. Mihovila (koji se zbog nedje lje nije slavio) - imendannašeg župnika.

Na blagdan zaštitnika Dalmacije, sv. Jeronima u ponedjeljak, 30. rujna, misu je slavio župnik.

5 RUJNA - 27 STUDENOG 2013

Svetkovina hvarskog patrona sv. Stjepana I. pape i

m u č e n i k a z a p o je s v e č a o m e č e r n j o m u žežin uutorak, 1. listopada . Prije v e č e mise za zdravlje - aline pred arkom sv. Prošpera - slavio je župnik. Bratimi suimijeli relikvijar sa glavom sv. Stjepana iz sakristije i uprocesiji po Katedrali donijeli ga na stol pred glavnim oltarom. V e č e r n j u j e predvodio biskup Štambuk. Uslijedilo j epodizanje blagdanske zastave pred Katedralom uz nastupžupnog i katedralnog zbora sv. Cecilije i benda mladih teprigodni govor biskupa Slobodana. U lh u Zv ijezdi morakoncert je izvela GSU Stella Maris, a dobrovoljni doprinos bio je namijenjen za obnovu te crkve.Naime, predstoji

skupi projekt obnove oltara crkve na kojem su ovog ljetaustanovljena o š t e ć e n j a koj a treba što prije sanirati. Ovomprigodom prikupljeno je 3.350 kn . Hvala GSU StellaMaris Sam dan svetkovine sr ijeda, 2. listopada, o č e o je procesijom sa s v e č e v relikvijama po Pjaci. S v e č a n u misuslavio je kotarski biskup Ilija J a n j u koncelebraciji sbiskupima Splitske metropolije i brojnim s v e ć e c i m aBiskup J a n j i ć u homiliji se kratko osvrnuo na ovogodišnjijubilarni spomen na 313 . g. u kojoj je car Konstantin

k r š ć a n i m a dopustio slobodno ispovijedanje vjere. Bila j eto „vanjska sloboda", istaknuo je kotarski biskup, u d u ć ida su k r š ć a n i živjeli unutarnju slobodu vjere, što sus v j e d o č i l i s p r e m n o š ć u da za vjeru žrtvuju vlastiti život. To

m u č e n i č k a s v j e d o vjere slavimo blagdanom sv. Stjepana, č i j a nam žrtva i u našem vremenu treba biti uzor i putokaz. U nastavku propovijedi mons. navodio je bitnevjerske i ljudske vrednote kojima bi vjernici uz zagovor sv.Stjepana trebali svakodnevno težiti i za njih molit i. „Prijesvega trebali bismo se osobno duhovno obnoviti i to na

n a č i n da upomamo sami sebe, da primamo svoje pogreškekako bismo duhovno obnovljeni bili pripravni za iskrenisusret s Kristom. Nakon osobne duhovne obnove trebamose potruditi oko obnove naših obitelji, koje su u našem vremenu u velikoj opasnosti, jer ima onih kojima ne odgovara

zdrava obitelj. Ima, nažalost, onih koji svim silama nastojeg r a đ a n s k i zakon nametnuti i imad Božjeg zakona.

Misa uz križ n Vrhu sv Mikule slavljena je prve suboterujna (7. 9.). Predvodio je dan Jure M a r t i n i ć uz koncelebraciju dan Emila a v i š i ć i dan Ante M a t u l i ć a .

Blagdan Male Gospe - R o đ e n j a Marijina - ove godine nijeslavljen Ger je pao u nedjelju, 8. rujna, koja ima prednost)kao ni spomen Žalosne Gospe s l j e e ć e nedjelje (15. 9.).

U Anuncijati je proslavljen blagdan Uzvišenja sv. Križa.

U subotu, 14. rujna, u l 8.50h a p o č e l o je - dijelom pjevana,a dijelom č i t a n o - Skazanje o n a š a š ć u i uzvišenju sv. Križa.

Misu koja je uslijedila predvodio je biskup Štambuk u koncelebraciji s župnikom i dan Jurom M a r t i n i ć e m . Ova misaujedno je bila i spomen 1700. obljetnice Milanskog ediktakojim je k r š ć a n s t v o dobilo slobodu. Bratimi sv. Križa po

o b i č a j u su misu namijenili za žive č l a n o v e . Nakon misebratimi su p j e v a č e i č l a n o v e p o č a s t i l i suhim smokvama,„bruštulonima omendulima", prošekom i travaricom.

Na misama 24. nedjelje kroz godinu 15. rujna, milostinjaje skupljana za gradnju crkve Gospe Velikog hrvatskogkrsnog zavjeta u Kninu. Prikupljeno je 9. 022 kn i 20 E.

U utorak, 17. rujna, održana je misa za pokojnog župnikadon Juru B e l i ć a .

94



ŽUPNA KRONIK

M e đ u t i m , ako se to dogodi, ako Božji zakon ne bude iznadsvih zakona, nema nam b u d u ć n o s t i , a upravo su zdrave

k r š ć a n s k e obitelji najbolji temelji za b u d u ć n o s t svakogamjesta, grada, šire zajednice i č i t a v o g svijeta Moramo spouzdanjem bolje slušati naše župnike, jer oni ne govoreu svoje ime, oni nam govore Kristove r i j e č i S duhovnomobnovom svakoga od nas osobno, naših obitelji i župnih zajednica o ć i ć e m o uspješno graditi i naše društvo u cjelini,u kojemu moralne i duhovne vrednote biti na najvišojcijeni. Ne smije nas obeshrabriti r e n u t a č n o 'bolesno'stanjenašega društva. Sjetimo se da majke još više vole i više se

trude oko bolesnog djeteta. Stoga i mi nastajmo još višeljubavi iskazati r a d e ć i za dobrobit naše crkvene zajednice,našeg društva i majke domovine. Kod nas je Crkva odvojena od države, ali ne smijemo smetnuti s uma da Crkvadjeluje u državi i da se njezina n a z o č n o s t mora osjetiti upropovijedanju i isticanju moralnih i duhovnih vrijednosti,što se ni u kojem s l u č a j u ne može smatrati bavljenjem politikom. To je jednostavno zalaganje za univerzalne ljudskevrijednosti, bez kojih ni država ni Crkva ne mogu č e k i v a t ibolji život u u d u ć n o s t i . - rekao je kotarski biskup (sadržajpropovijedi preuzet s ika.hr), a uz propovijed zapjevao je ipjesmu „Kriste budi naša radost . Svetkovina je a k l j u č e n aII v e č e r n j o m u 18.30h i još jednom misom koje je predvo

dio župnik.

P o č e t k o m listopada z a p o č e l a je i listopadska pobožnostpred oltarom sv Jerolima i Gajetana- nakojemje kip GospeRužarice. Pobožnost je p o č i n j a l a u 18.30h. Č e t v r t k o m je,uz pobožnost prije, bilo i k r a ć e klanjanje nakon mise.

Blagdan sv. Frane Asiškog proslavljen je misom uf r a n j e v a č k o j crkvi Gospe od Milosti u petak, 4 listopada.Misu je slavio gvardijan fra Joakim Gregov u koncelebraciji s dekanom đ o n Emilom P a v i š i ć e m , dominikancem fraMarijem Marinovom, đ o n Jurom M a r t i n i ć e m i hvarskim

župnikom. Na kraju je održan obred r e m i n u ć a sv Frane, auslijedilo je č a š ć e n j e u refektoriju samostana.

Na Gospu od Ružarija ponedjeljak, 7 listopada, krunicuu 18.30 i misu u 19h predvodio je župnik.

Misu za Domovinu - po prvi put s l u č a j n a koincidencija)pred otvorenom arkom sv Prošpera - slavio je župnik naDan neovisnosti, utorak, 8 listopada.

T r e ć e nedjelje listopada, 20. 10., obilježena je Misijskanedjelja. Misu u lOh slavio je biskup Slobodan, a na

p o č e t k u propovijedi su recitaciju o misijama održale petd j e v o j č i c a o b u č e n i h u boje pet kontinenata. Milostinja

95

MIS N VRHU SV MIKULE

J _ „ •

UZVIŠENJE SV KRIŽ

ŽEŽIN SV STJEPANA I



ŽUPNA KRONIK

je bila namijenjena za misije, a prikupljeno je 14.577 kn

Prije v e č e r n j e mise moljena je misijska krunica. Hvalažupljanima što su se u ove dvije prilike za gradnju crkve uKninu i povodom misijske nedjelje) velikodušno iskazali.

Nakon župne mise u nedjelju, 27. listopada, Srednja školaHvar organizirala je pred Katedralom manifestaciju Danikruha. Župnik je blagoslovio proizvode koje su pripremilisrednjoškolci. Prihod od prodaje namijenjen je u humani-tarne svrhe.

Ponedjeljkom, 28 listopada, z a p o č e l a je prva fazau r e đ e n j a unutrašnjosti crkve Duha Svetoga. Prematrogodišnjem planu Ministarstva kulture ove je godineodobreno 80.000,00 kn za obnovu crkve, pa se pristupilou r e đ e n j u hodnika z m e đ u crkve i sakristije, krova iznad togprostora i krova apside. Druge dvije faze p r e d v i đ a j u v e ć asredstva, kojima bi se dovršio projekt obnove.

Svetkovina Svih svetih proslavljena je u petak, 1 stu-denog. S v e č a n u misu u Katedrali u lOh slavio je biskupŠtambuk u koncelebraciji s župnikom. U 17.30h pjevana je

v e č e r n j a a uslijedila je još jedna misa.

Na Mrtvi dan subota, 2 studenog, u 5h u Katedraliz a p o č e l a je misa sa službom č i t a n j a koju je slavio župnik.Nakon mise u procesiji smo, uz moljenje krunice, otišli nagroblje, gdje je župnik održao prigodnu propovijed i molit-vu za mrtve. Uslijedila je misa u grobnoj kapeli. Misu u1Oh u Katedrali slavio je biskup, a onu u 18h sa e č e r n j o mžupnik u koncelebraciji s đ o n Jurom M a r t i n i ć e m

U osmini Mrtvog dana svakodnevno je u 17.30h moljenakrunica za pokojne. Mise s v e č e r n j o m bile su namijen-jene redom od 4 do 8 studenog: u ponedjeljak za pokojnebiskupe i s v e ć e n i k e u utorak za branitelje i ostale domov-

inske zaslužnike, u srijedu za bratime sv Križa uAnuncija-ti, u e t v r t a k za bratime sv Nikole u Katedrali zbog radovana Duhu Svetom), te u petak za duše u č i s t i l i š t u . Zadnjegdana osmine, subota, 9 studenog, slavljena je misa blag-dana posvete Lateranske bazilike.

Uz misu za pokojne bratime sv Križa, koju je slavio biskupSlobodan u koncelebraciji s župnikom, blagoslovljena sunova vrata na crkvi Anuncijati. Vrata od ariša po uzoruna stara izradio je majstor Mladen P o z a i ć iz Marije Bis-trice. Radove je financirao Grad Hvar. Bratovština sv Križapristupila je ovom projektu na inicijativu fra Joakima Jakija

Gregova koji je donirao drvo za izradu vrata.

96

ŽEŽIN SV STJEPANA I

SVETKOVIN SV STJEPANA I



ŽUPNA KRONIKA

On je bio s p r i j e č e n sudjelovati na ovoj misi, pa mu je upravaBratovštine u r u č i l a prigodnu zahvalnicu u nedjelju, 10. studenog, nakon v e č e r n j e mise u f r a n j e v a č k o m samostanu. Nakonmise u Anuncijati bratimi su p o č a s t i l i prisutne domjenkom ispred crkve na stolovima restorana Junior.

Na spomendan sv. Jozafata, utorak, 12. studenog, z a p o č e l a je

devetnica Gospi od Zdravlja. Zbog radova u crkvi Duha Svetoga održavala se u Katedrali pred oltarom Gospe od Zdravljapod južnom propovjedaonicom (osim 14. 11. .

Spomen hrvatskog sveca Nikole T a v e l i ć a , č e t v r t a k , 14. studenog, proslavljenje misom kod koludrica. U 16h izložena je

Presveto na klanjanje, potom je oko 18h uslijedila devetnicaGospi od Zdravlja. Misu je slavio đ o n Jure M a r t i n i ć u koncelebraciji s župnikom.

Župni i katedralni zbor sv. Cecilije pod ravnanjem KlareM i l a t i ć održao je koncert povodom završetka Godinevjere u nedjelju, 17. studenog, nakon v e č e r n j e mise u Katedrali. Zbor su na klavijaturama pratile Anna o m i č i ć i Jasna

F i s t o n i ć . Kao solisti nastupili su Vinko B u d r o v i ć Ivo Tudor,Margarita u r č e v i ć , Magda u č e t i ć , Katija a n i n o v i ć Dawnayi Katija o m a n č i ć . I z m e đ u dva bloka pjesama zbora nastupioje i m l a đ i ženski dio zbora uz pratnju gitarista Tonija u đ o m iZorana e r k o v i ć a .

Blagdan Prikazanja BDM u hramu - Gospa od Zdravljaproslavljen je u č e t v r t a k , 21. studenog. U Gospinoj crkvi uZ o r a ć u pjevanje „Života z a p o č e l o je 8h, a uslijedila je misakoju je slavio župnik. U Katedrali mise su bile u 10.30 i 18h.Prije v e č e r n j e mise molila se krunica i molbenica Gospi odZdravlja, a preko mise grupa p j e v a č a otpjevala je, po o b i č a j u ,staru Gospinu pjesmu „Zmožna, o d i č e n a .

Blagdan sv. Cecilije proslavljenje u petak, 22. studenog. Misau 18h bila je namijenjena za pokojne č l a n o v e župskog i katedralnog zbora koji nosi s v e t i č i n o ime. Nakon mise, p j e v a č i suimali z a j e d n i č k u v e č e r u u restoranu Dela .

Godina vjere z a k l j u č e n a je na svetkovinu Krista Kralja, u

nedjelju, 24. studenog. S v e č a n u misu u lOh slavio je biskupŠtambuk u koncelebraciji sa župnikom. Nakon r i č s t i pjevanje himan „Tebe Boga hvalimo , a zatim je izložena Presvetona klanjanje. Animirane ure bile su od 15 do 16h za roditeljete od 16 do 17h za djecu i mlade. Klanjanje je z a k l j u č e n as v e č a n o m v e č e r n j o m u 17.30h s posvetnom molitvom SrcuIsusovu. Uslijedila je recitirana misa.

Od 25. do 30. studenog tvrtka Agrosan iz Zagreba provela je

fumigaciju postupak uništavanja insekata plinom) Kat-

edrale, Biskupskog muzeja i Kaptolske knjižnice. Zbog togaje Katedrala tih dana bila zatvorena, a pobožnosti i mise bilesu kod koludrica.

Na sv. Katarinu, ponedjeljak, 25. studenog, „Život je pjevanič i t a n kod koludrica u 17.30, a potom je župnik slavio sv. misu.

97

BLAGDAN SV. FRANE

MISIJSKA NEDJELJA



DANI KRUHA

MRTVI DAN

ZAHVALNICA ZA FRA JAKIJA

KONCERT ZBORA POVO OM ZAVRŠETKA GO INE VJERE

GOSPA O ZDRAVLJA U Z R Ć U FUMIGACIJA KATEDRALE

9



KRŠTENI 18. Luka Colnago i Paola e š k o v i ć 7. 9. 2013 .

1. Ivan o Vincenzo B a r i š i ć r.15.3 .2012., k. 8.12.2012. kod franjevaca 19. Andrej Zgur i Tessa Anton ia Novak Carder, 14. 9. 2013.2. Dita e š o v i ć r. 3.9.2012., k. 8.12.2012. 20. Slavka Vlahov i Rozarija Primi, 17 . 9. 2013 .

3. T o n i a K a r k o v i ć r. 23.6.2012., k. 22.12.2012. 21. Adrian Donaldson i Stephanie Lee, 21. 9. 2013.

4. Meri Borozan (Split), r.16.9.2012., k. 23.12.2012. 22. Stjepka Bucat i Jana k i ć 21. 9 . 2013.

5. Bepo R i n č i ć (Kaštel Gomilica), r. 23. 6. 2012., k. 3. 2. 2013. kod franjevaca6. Jakov a d a i ć r.25.9 .2012., k. 1O 2. 2013. kod franjevaca

23. Bruno Repaš i Sandra a r b a r i 28.9.2013.24. Silvano Predani Marij a 3. 10. 2013 .

7. Pavla o v a č e v i ć r.27.7.2012., k. 1.4.2013. 25. Patrik Primorac i Anita a 5.10. 2013 .

8. T o m a K o v a č e v i ć r.27.7.2012., k. 1.4.2013. 26. Ante i l i č i ć i Vlktorija k o v i 5.10.2013.

9. Nara Tudor, r. 18.8.2012., k. 7.4.2013. 27. Milan F i s t o n i i Jasna Madžar, 5.10.2013.

1O Nikola a r k o v i ć r. 4.11.2008., k. 13.4.2013. 28. Petar l e n k i Marijana Sel ak, 12. 10. 2013 .11. Amalija Vinka e j i ć r.14.11.2012., k. 14.4.2013. 29. Đ o r đ e J e l i č i i Pr ošperina B i b i ć 19.10.2013.

12. Tia u c i j a M e š i č e k (Brusje), r. 8.12.2012., k. 27. 3. 2013. kodfran jevaca 30. Vinko R a v l i ć i Mia Vitali, 26.10.2013.

13. VilmaidaKakkonen (Vrbanj), r 28.9.2012., k.29.4.2013. 31. Stipe o l u m b i i Nives e l i č i ć 16. 11. 2013 .

14. o m i n i k M a j i ć r. 22.2.2013., k. 4. 5. 2013.15. Ivan F a d i ć (Zadar), r. 26.10.2012., k. 25.05.2013.16. Dario i l i ć r. 17.12.2012., k. 26.5.2013. V j e n č a n i izvan Hvara17. Danijela u k i ć (Brusje), r.29.3.1988., k. 2.6.2013. kod benediktinki 1. Milan Domazet i Mari Novak, 20. 4. 2013. u Splitu18. Kasta a s i l j e v i ć r. 12.6.1986., k. 2.6.2013. kod benediktinki 2. Jurica Š i k l i ć Ivana 27 . 4 . 2013 . u Marij i Bistr ici19. Antonija S p a j i ć r. 22.5.2012. , k. 8.6.2013. 3. Petar u b e l a i RenataArar, 27. 4. 2013. u Dubrovniku20. Filip Nikola u z o l i ć r. 10. 2. 2013., k., 9 .6.2013.kod franjevaca 4. Vislav P e t r i ć i Maris ija Tomaš, 11. 5. 2013 . u Splitu21. Roko Klement i l i č e v i ć r. 19.1.2013., k. 15.6.2013 .kod franjevaca22. Gašpar Ožbolt (Zagreb), r. 16.4.2013., k.20.7.2013.23. Menego Buj, r. 29.4.2013., k. 17. 8. 2013. kod benediktinki

5. Siniša Bevanda i Jasenka Tudor, 11. 5. 2013 . u Zagrebu6. Viska V i s k o i V latka t r i n i 28 . 9. 2013 . u Splitu7. Jure Š i m u n o v i i Ana Ž u a n i ć 19. 10. 2013 . u i m a

24. Mihovil V l a h o v i ć r. 2.4.2012., k. 24.8.2013. u Sv. Kuzme i Damjana 8. Kasta a s i l j e i Matea Tanta, 26. 1O 2013 . u (Trilj)25. Nikola Mažar, r.30.12.2011., k.1.9.2013.26. M a r a S i l o v - T e p i ć (Zagreb), r. 5.7.2013., k. 28.9.2013.27. Stela Marija U r i n r 8.12.2012., k. 5.10.2013.28. TijaRita i b i ć r. 22.12.2012., k. 5.10.2013.

29. F r a n k a P a v l o v i ć (Split), 8.1.2013., k.12.10.2013.30. Josip Žuvela, r. 17.5.2013., k.13.10. 2013.kod franjevaca31. Kris B a r i š i ć (Medvode,Slovenije), r. 14. 9. 2012., k. 30. 10. 2013.32. L i n a B a r i š i ć (Medvode,Slovenije), r. 1.2.2007., k. 30.10.2013.33. Izabela Štambuk (Bjelovar), r. 31. 7. 2013., k. 9. 11. 2013. kod franjevaca34. Leon a Tudor, r. 6. 8. 2013., k. 17. 11. 2013.35. Roza Novak, r. 22. 9. 2013., k. 17. 11. 2013.36. Frane a t k o v i ć - M i k u l č i ć r. 22.03.2013., k. 24.11.2013.

1. N i k o l a M a t i j a š e v i ć r. 4 . 9.1941., u. 15. 12. 2012.2. StankaMachiedo, r. 14. 2. 1925 ., u . 18. 1. 2013.3. M a r i j a B o j a n i r 3. 2. 1934 ., u. 20 . 1. 2013 .4. Dinka Novak, r. 12. 1. 1932., u. 26 . 1. 2013 .5. Marija Tudor, r. 22 . 11. 1919., u . 13. 3. 2013.6. Ana B a r i š i ć r. 20. 8. 1921., u. 21. 3. 2013.7. Mate o v a č e v i ć r. 3. 12. 1947., u. 23 . 3. 2013 .8. Mihajla u. 30 . 3. 2013 . pokopan u Vrisniku9. Lukrecija Širok, r. 3. 6. 1928., u. Dubrovnik 31. 3. 2013.10. Dean Novak, r. 27. 2.1969 ., u. 11. 4. 2013.

Kršteni izvan Hvara:11. Dragutin r. 1. 11 . 1918. , u. 17. 4. 2013 .12. M a r i j a n a K o v a č e v i ć r 8. 3. 1921 ., u. 30 . 4. 2013 .

1. Ive Pavao T o m i č i ć r. 8.9.2012. , k.26.5.2013.u S u ć u r j u 13. Ela Marija l i č i ć r. 13. 8. 1934., u . 17. 5. 2013 .2. Marko V u č e t i ć r. 9.4.2013., k. 13.10.2013.u Selcima 14. CvitaLazaneo iz Jelser. 1937., u . 5. 6. 2013 .

V J E N Č A N I (boldirani prebivaju u našoj župi)15. Jozica a r k o r. 9. 12. 1922 ., u. 9. 6. 2013 .16. Gorka Karlica, r. 22. 12. 1949., u. 4. 7. 2013.

1. Boris l e n k o v i ć i Petra a v i ć 9. 2. 2013. 17. Mande i b i ć r. 24. 8. 1928 ., u. 13 . 7. 2013 .2. Ivica K a r k o v i ć i Karla Radman 13.4.2013.3. Marijan B o b i ć i Đ u r đ i c a Vulelija, 13. 4. 2013.

18. Barba ra Tudor r. 28. 8. 1973., u . 21. 7. 2013.

19. Vinko Ž u a n i r. 19. 2. 1930., u. 14. 8. 2013 .

4. Mario u l i ć i Barbara r b a n a s i ć 20.4.2013. 20. Tomislav m a n č i ć r. 19. 11. 1944 ., u. 18. 8. 2013 .

5. Christoph Heckenbucker i Maja Fluri, 10. 5. 2013. 21. I v a n k a K o č e v i ć r. 27. 7. 1946., u. 20. 8. 2013 .

6. Alessandro Maria Flo ra i a n e s a P e t r i ć 18. 5. 2013. 22. Margarita r. 28. 2 . 1959. , u. 26. 1O. 2013.

7. Nin o Prstec i Željka Lamprecht, 25. 5. 2013.8. Milan V u j a n o v i ć i Ana Maria Kiraly, 25. 5. 2013. 2009. 20 10. 2011. 2012. 2013.

9. Ante S p a j i ć i Lena S a n s o v i ć . 8.6.2013.10. Saša K o v a č e v i ć i Branka k a r i č i ć 22.6.2013.11. Andrej G a g i ć i Ivanka a b i ć 22 6. 2013.

l{Š N I 35 31 38 31 36 171

N Č A N I 20 14 3 1 37 31 133

12. Domagoj K a z n a č i ć i Sandra a t i ć 13. 7. 2013.13. Kristijan Stefan Žganjer i Bettina Holzer, 23. 8. 2013.14. Simon Neal i Jelena e r u š i ć 24. 8. 2013.

UMRLI 34 35 29 25 22 145

PKVUPlUl cSNICJ 27 38 27 31 26 149

15. Petar Lozancic i Katherine Websdell, 29. 8. 2013.

16. Mislav Škribulja i Marija Rafajac, 31. 8. 2013.KRIZ:VtA: .llCI 30 35 35 23 42 165

17. Mark Eid i Serena LucijaBarbarich, 7. 9. 2013. Priredila: Marija r a t a n i ć

99



S RUJNA - 25. STUDENOG 2013.

mi se pari, ili stvarno ni nijedna

gruba novitoda u ovu kroniku ..

Ala da se i to jedonput dogodi. Sig

o smo cogod priskocili .. A da ne

bismo b u d u ć e koju Vašu novitodu

priskocili, jovte non navrime, pok e m odožuntat. Guštojte, ako morete ..

5. 9. Predavanje o T.G. Jacksonu. - Thomas Graham Jack

son i njegova istraživanja u Dalmaciji bila su tema preda

vanja njegova unuka Sir Nicholasa Jacksona u L o đ i . Preda

vanje je održano na engleskom, a na hrvatski je prevodila

Flora Turner V u č e t i ć . Organizatori su bili Muzej hvarskebaštine i Britansko-hrvatsko društvo.

6. 9. Hvar partner na vinskim s v e č a n o s t i m a u Jastrebar

skom. - U velikom šatoru na jaskanskom Sajmištu s v e č a n osu otvorene 21. Jaskanske vinske s v e č a n o s t i . Grad Hvar bio

je partner ovogodišnjih vinskih v e č a n o s t i a g r a d o n a č e l n i kR B u d r o v i ć osvrnuo se na poveznicu Jastrebarskog i Hvara

kao dvaju gradova koji su poznati po vinskoj tradiciji i

bogatoj kulturno povijesnoj baštini. (hvar.hr)

6. 9. Franki Preda Letch 38. godinu ljetuju u Hvaru.

- Predstavnici TZ, Grada Hvara i S u n č a n o g Hvara priredilisu druženje kako bi zahvalili b r a č n o m paru iz Londona što

su i nakon toliko godina ostali vjerni svome Hvaru. '1ed-

nom smo došli u Hvar i z ljubili se u to mjesto koje n m je

post l nezbježn destin cij za odmor. S v i đ a n m se f -

milij rn tmosfer d o m a ć i n a r i v l a č e nas skriveni mirni

kutci Hvara koji još im ju svoje č a r i gdje se možemo opustiti

i uživ ti u ljepot m koje Hvar ima. - rekli su Frank i Freda

Le ch (hvar.hr)

7. 9. Predstavnici grada Hvara posjetili jedrenjak Pal

inuro : - U sklopu bilateralne vojne suradnje Hrvatske ratne

mornarice i Oružanih snaga Talijanske Republike, talijanski

školski brod Palinuro od 5 do 9 rujna boravio je u Du-

brovniku. Zapovjednik talijanskog broda, kapetan fregate

Mauro Panarello susreo se s predstavnicima grada Hvara

predsjednikom GV M. J e l i č i ć e m i d o g r a d o n a č e l n i k o m FB r o n z o v i ć e m T a k o đ e r su se susreli sa p o č a s n i m konzulom

Republike Italije Franom Bongijem.

12. 9. Ministar Hajdaš D o n č i ć na Hvaru. - Ministar po-

morstva, prometa i infrastrukture je na temu ulaganja u

prometnu infrastrukturu održao radni sastanak s hvar

skim r a d o n a č e l n i c i m a i a č e l n i c i m a . Najavio je ulaganja u

kvalitetnije povezivanje Hvara s kopnom. Razgovaralo se i o

m o g u ć n o s t i m a uspostave hidroavijacije na ovom o d r u č j u .

14. 9. Obilježen svjetski dan prve p o m o ć i - Aktivisti Cr

venog križa, predstavnici Grada, Policije i Osnovne škole

izveli su pred o đ o m prigodnu manifestaciju povodom

svjetskog dana prve p o m o ć i Prisutnima su se obratili uz

100



GRADSKA KRONIKA

ravnateljicu Crvenog križa Maju u d r o v i ć i predsjednik

Gradskog v i j e ć a Marko J e l i č i ć policajac Filko Hraste te

ravnateljica OŠ Hvar, Jelka K o v a č i ć Vidmar.

14. 9. „Challenge u Hvaru. - U sklopu utrke Challenge

2013. od St. Moritza do Munchena luksuzni automobili,

vrijedni oko 8 mil. E, posjetili su i Hvar.

15. 9. Zorica, Tedi i Pero na Venerandi. - Koncert Zorice

Kandže održan je na Venerandi u 20.30h. Gost e č e r i bio je

Tedi Spalato, a Hvarane je posebno oduševio nastup lokalne zvijezde u usponu Pere R a d a i ć a , koji je otpjevao svoj hit

s ovogodišnjeg Marko Polo festivala - „Samo tvoja ljubav

zove me .

19. 9. Hvar - hit destinacija za j e n č a n j a stranaca. - Sezo

na j e n č a n j a stranaca u Hvaru a j č e š ć e z a p o č i n j u v e ć posli

je Uskrsa i potraju sve do kraja rujna. „Lani je naš M a t i č n iured zabilježio č a k 70 stranih v j e n č a n j a , a najvjerojatnije

ć e m o tu brojku dosegnuti i ove godine jer je u ovoj godini

sklopljena više od pedeset brakova u kojem su glavni akteri

- stranci Parovi n a j č e š ć e dolaze iz Velike Britanije takvih

je barem polovina dok je kod ostalih mladenaca bilo raznihkombinacija. Istaknimo i iseljene Hrvate koji se upravo ovdje

d o đ u v j e n č a t i - kazala je hvarska m a t i č a r k a L u č i N i ž e t i ćza Slobodnu Dalmaciju (SD), s napomenom da se godišnje

na n a j s u n č a n i j e m otoku obavi samo dvadesetak d o m a ć i hv j e n č a n j a .

20. - 28. 9. Proslava sv. Kuzme i amjana u V Grablju. -

Predstavom „ Č u d n o v a t e zgode šegrta H l a p i ć a GSU Stella

Maris i izložbog „Hvar - Metropola mora Borisa K r a g i ć au petak, 20. 9., z a p o č e l a je proslava grabajskih zaštitnika.

S l j e d e ć e g dana održan je 9. turnir na male branke, a u ned

jelju, 22. 9., skupština udruge Pjover. Na sam dan sv. Kuzmei Damjana uz misu i procesiju održan je i tradicionalni ples

uz nastup grupe Đ i r . Proslava je a k l j u č e n a u subotu, 28. 9.,4. memorijalnim turnirom Lukša N e z i ć koji je ove godine

osvojio NK Levanda.

21. 9. „Mladi na djelu . - Udruga mladih „Pharina iz

Hvara na č e l u sa project managerom Juricom P e t r i ć pro

vodila je aktivnosti projekta „Volunteers in Action (Volon

teri u akciji) podržanog i financiranog od strane Europske

Komisije, u sklopu programa „Mladi na djelu (Youth in

Action), za č i j u je provedbu u Hrvatskoj zadužena Agen

cija za mobilnost i programe EU. Projekt je zamišljen kaoosmodnevno s t r u č n o osposobljavanje mladih namijenjena

101



GRADSKA KRONIKA

mladima, te osobama koje su aktivne u radu s mladima.Sudionici treninga došli su iz 13 europskih zemalja. (otokhvar.com)

21. 9. Kids day - I ove je godine na Pjaci održan „Kids daykao uvod u futsal turnir „Adio ljeto Hvar 2013 . Uz brojnezabavne sadržaje održan je i turnir u u l i č n o j košarci, a sve jez a k l j u č e n a slij etanjem padobranaca.

27. 9. 12. 10. Proslava Dana Grada. - U petak, 27. 9.,održana je aktivnost „I p j e š a č e n j e m do zajedništva u organizaciji SŠ Hvar, a pod vodstvom prof. Lee P e t r i ć ; istogdana L o đ i je predstavljena knjiga „Ljekovito bilje otokaHvara u kuhinji i pripravcima naših nona autorica ZeljaneŠkarpa i Marice u r a t o v i ć u organizaciji Gradske knjižnice.U subotu, 28. 9., u Arsenalu su održane dvije predstave -„Balet kroz k l a s i č n i i suvremeni i z r i č a j Baletnog studijaHvar i „ Č u d n o v a t e zgode šegrta H l a p i ć a GSU Stella Maris.U ponedjeljak, 30. 9., ujutro je u L o đ i otvorena izložba fotografija povodom 90. obljetnice hvarskog r t i ć a , a u 19.30

u Arsenalu je održana predstava „Zelene škure Dramskogstudija mladih. an o č i svetkovine u l lh održana je u L o đ i

s v e č a n a sjednica Gradskog e ć a - govorili su predsjednikV i j e ć a Marko J e l i g r a d o n a č e Rino biskupSlobodan Štambuk, izaslanik župana Visko te ministar uprave Arsen Bauk. Na kraju je zlatna plaketa za iskazanu humanost u radu s pacijentima dodijeljena medicinskoj sestri Magdi V u č e t i ć Na sam dan hvarskog patronaodržan je u Arsenalu koncert Gradske glazbe, e v a čdruštva, klapa Galešnik i Bodulke te folklornog društva

„Šaltin . U č e t v r t a 3. 10., Plesno kazalište OŠ Hvar uprizorila je bajke Crvenkapica, Pepeljuga i Ljubav u Ar senalu,a koncert na Pjaci održalo je „Zabranjena pušenje . U petak, 4. 10., Ljetnikovac Hanibala ugostio je

v e č e r Rajke n đ o v i ć M a s l o v a r u organizaciji Muzejahvarske baštine, a u Arsenalu su Plesno kazalište i Zbor OŠHvar izveli mjuzikl „ Č a r o n j a k iz Oza . Hvar - metropolamora organizirao je obilježavanje Lepantske bitke u hvarskom portu u subotu, 5. 10 ., a istog dana kod franj evaca jeglazbeno-scenskim programom „Kamp pr ijateljstva i nezaborava SŠ Hvar obilježila an s j e ć a na Tonija r i ć aOd 11. do 12. 10. održana je O o č k a regata u Organizaciji

JK Reful.

1 2



GRADSKA KRONIKA

3. 10. GSU Stella Maris na manifestaciji H l a p i ć 2013. -

Predstava „ Č u d n o v a t e zgode šegrta H l a p i ć a , u režiji prof.

Sandre D o m a n o v i ć , uvrštena je u službeni program mani

festacije H l a p i ć 2013, kojom se obilježava sto godina od

izlaska romana I. B r l i ć M a ž u r a n i ć . Zato je Stella Maris poz

vana na s v e č a n u proslavu H l a p i ć e v o g a r o đ e n d a n a 3. 10. u

kazalištu Trešnja u Zagrebu. Zastupali su ih hvarski H l a p i ćMateo M a l e č i ć i prof. D o m a n o v i ć .

6 1O. Završene ljetne priredbe. - Završnim koncertom

P j e v a č k o g društva Hvar, GSU Stella Maris i klapa Bodulke

i Galešnik u klaustru f r a n j e v a č k o g samostana a k l j u č e n e su

još jedne Hvarske ljetne priredbe, koje su od 26. 5. bogatim

programom p r i v l a č i l e d o m a ć e i turiste.

7. 1O. Hvarska dizajnerica Tanja Ć u r i n osvojila brazilski

„Vogue . - Ovoga je ljeta u d u ć a n Tanje Ć u r i n ušla Duda

Maia Viotti, novinarka brazilskog Voguea'', koja je za p r i č eo Tanjinu nakitu č u l a od sunarodnjaka što su pohodili

Hvar. Napravila je intervju, a Tanja je dobila i poziv za sud

jelovanje na dvjema izložbama u Sao Paulu i Braziliji. (SD)

7. 10. Dane kruha obilježila je i OŠ Hvar prodajnom

izložbom kruha i ostalih pekarskih proizvoda koje su nap

ravili u č e n i c i i njihovi roditelji. Zbog lošeg vremena mani

festacija je ove godine održana u L o đ i

10. 10. Hvar dobio „ R j e č n i k " - U L o đ i je i z d a v a č Muzej

hvarske baštine organizirao promociju knjige „ R j e č n i khvarskog govora - Forske rici i štorije Radoslava B e n č i ć aViše u rubrici „Novi libri .

11. 1O Otok Hvar zbraja rezultate sezone. - Otok Hvar je

u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 217 .027 turista,

odnosno 27 .688 više nego lani, a i n o ć e n j a je znatno više

- 1.283.181 ( 126.452 . T u r i s t i č k a zajednica grada Hvara

bilježi porast 15 posto (533.242), ne u k l j u č u j u ć i podatke s

p o d r u č j a nautike. (SD)

12.-17. 10. „Bildung i paideia . - U Hvaru je održan

M e đ u n a r o d n i simpozij udruge „Platon iz Zagreba, u

suradnji sa z a g r e b a č k i m Institutom za filozofiju i Gra

dom Hvarom. Tema je bila Bildung i paideia: Filozofski

modeli odgoja i obrazovanja. U sklopu simpozija održan

je 13. 10. koncert The Ingolfsson-Stoupel dua iz Berlina u

f r a n j e v a č k o m samostanu, a Marinko P e t r i ć održao je 14.10. u L o đ i predavanje „Long Distance Sea Travel in the 15th

century (Prekomorska putovanja u 15.st.).

13. 10. Promocija knjige „Prsten mira i m a j č i n s k e ljuba

vi . - Gradska knjižnica i i c a Hvar organizirala je u

L o đ i promociju knjige „Prsten mira i m a j č ljubavi

(prilozi za povijest Bedema ljubavi - pokreta majki za mir

u Domovinskom ratu, 1991. - 1993. , autorice Slavice i l i ć .O knjizi je, uz autoricu, govorio dr. Ante Nazor, ravnatelj

Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domov

inskog rata.

16. 1O. Tvoja energija . - Seminar o energetskim zadruga

ma Tvoja energija'' održan je u o đ i u organizaciji progra

ma UN-a za razvoj u rvatskoj, udruge Dignitea i Grada

Hvara, a predavali su Robert i Mak Đ u k a n .

17. 10. „ P r i č a iz t r g o v a č k o g centra . - Predstavu

iz t r g o v a č k o g centra izveli su u Arsenalu glum ci Sinjskog

p u č k o g kazališta.

1 3



GRADSKA KRONIKA

17 . 19. 10. Susret ribara. - Hvar je ugostio 18. susret ribara

Hrvatske o b r t n i č k e komore u hotelu Amfora.

19. 1O Za Nou prikupili 41.000 kn Jelsa je bila o m a ć i n10. jubilarne manifestacije Rotary kluba Hvar - Biciklijade

2013. - 'Biciklom za Nou'. U središtu Jelse okupilo oko 150biciklista, što joj daje epitet jedne od najuspješnijih bicikli

jada u nas. Prikupljeni iznos od 41.000 kn u l a ć e n je malo

dobnom j e č a k u Noi iz Hvara za l i j e č e n j e cerebralne paral

ize. (SD)

19 10 Adio lito 2013. - Na turniru, koji na kraju ljeta oku

plja djelatnike ugostiteljskih objekata, nastupilo je 8 ekipa

iz grada Hvara. U finalu je „El Clasico pobijedio „Nauticu

3:2, a t r e ć e mjesto osvojila je „Kavana Pjaca protiv „Miza

role (2:0).

24. 27. 10. Sabatina u Hvaru. - U Amfori je s v e č a n o ot

vorena 23. e đ u n a r o d n a manifestacija vinogradara i vinara

„ Saba tina 2013. , u organizaciji Zadružnog saveza Dalmaci

je i Hrvatske udruge vinarskih gradova, pod visokim pok

roviteljstvo predsjednika RH Iva J o s i p o v i ć a . Od hvarskih

vinara, priznanje „Stjepan B u l i ć ' ' za doprinos u n a p r j e đ e n j uvinarstva dobio je Andro T o m i ć iz Jelse; posebno priznanje

za višegodišnji samoprijegorni rad u vinogradarstvu i vi

narstvu Ivo Marjan Zec iz Jelse; priznanja uzornim indi

vidualnim vinogradarima Udruge vinogradara i vinara

Dalmacije Duje Tudor iz Milne, Stjepan P l e n k o v i ć iz Svete

Nedilje i Ivo V o d a n o v i ć iz v i r a č a . Na završnoj s v e č a n o s t i u

Arsenalu Zlatan plavac grand eru Zlatana P l e n k o v i ć a berbe

2010. postao je ukupni šampion i šampion crnih vina. Od

Hvarana n a g r a đ e n je još Josip Zuvela (OPG Hora - Hvar)

za najbolje otvoreno bijelo vino - Pošip berba 2013. I n a č e ,ove godine je na Sabatinu svoje uzorke predalo 250 tvrtki

i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz cijele Hrvat

ske. (SD)

25. 27. 10. Smotra u r i s t i č k e kulture. - 6. državna smotra

n a g r a đ e n i h radova T u r i s t i č k e kulture, č i j i je cilj sustavno i

promišljeno u g r a đ i v a t i vrijednosti baštine u proces odgoja

i obrazovanja, s temom „Najljepši kulturni krajolik mog

z a v i č a j a , održana je u Hvaru. Izvan konkurencije, u č e n i c iOŠ Hvar predstavili su svoj projekt „Pakleni otoci , koji su

pripremili pod vodstvom mentorice Zorke B i b i ć . U sklopu

manifestacije prikazana su likovna i glazbena ostvarenja

u č e n i k a OŠ Hvar na temu hvarskog kazališta te izložba i

knjiga „Iliri na B r a č u OŠ P u č i š ć a (otok-hvar.hr)

26. 10. Pobijedili Lupori. - Na Peškafondo Gariful Hvar

odazvali su se natjecatelji iz svih djelova Dalmacije i Dal

matinske zagore. U dva natjecateljska dana ulovljeno je 45

kg liganja,a pobjedila je hvarska ekipa Lupor sa 8,5 kg. Fešta

od liganja završena je gala partyjem u restoranu Gariful.Prigodne poklone dobila je i jedina ženska ekipa Blinkerice.

(otok-hvar.com)

28. 1O Promocija Eko Etno sela otoka Hvara u Londonu.

- U projektu Adristorical lands z a j e č k a promotivna ak

tivnost za sve partnere održala se u Londonu, u Europskom

domu, Star Gallery od 28. 10 . - 8. 11. Cilj izložbe bio jeslikama Ive Pervana d o č a r a t i o d r u č j e etno- eko sela otoka

Hvara (Brusje, r a ć e , Malo i Velo Grablje, Male Rudine i

Humac). (otok-hvar.com)

30. 1O Veneranda oduzeta zakupniku. - Na dnevnom

redu 7. sjednice Gradskog v i j e ć a Hvara svakako je bila

najzanimljivija t o č k koja se odnosila na Prijedlog d

luke o produljenju ugovora dosadašnjem zakupniku kult

nog n o ć n o g kluba - hvarske ,,Venerande . V i j e ć n i c a Nada

J e l i č i ć zatražila je da se ta t o č k a skine s dnevnog reda, a

g r a d o n a č e l n i k Rino B u d r o v i ć (SDP) obrazložio je svoj pri

jedlog pismom namjere. Zatim su svi v i j e ć i c i zajedno s

pravnom službom Grada sastavili tekst odluke o ć a n j uVenerande na up ravljanje Gradu. i c e Nada e l i či Katia Z a n i n o v i Dawnay odbacile su važnost ili ute

meljenost pisma namjere tvrtki ,,Veneranda d.o.o. i Carpe

Diem b u d u ć i da je, kako su rekle, Veneranda'' d.o.o.

prekršila ugovor o zakupu na više n a č i n a - nije izgradila

Meteorološku stanicu, devastirala je spomenik kulture be

spravnom gradnjom koja se ne može legalizirati i ostala

dužna Gradu milijunske iznose, a l a ć a l a je samo 300 kuna

m j e s e č n o v e ć 20 godina. z e ć e Veneranda d.o.o. je prije

20 godina potpisala ugovor o najmu i ispoštovala ga. Ponovit

ć e m o zahljev za produljenjem ugovora. Poštivat e m o odluku

nadležnih struktura grada Hvara, kao što ć e m o znati zaštititii naše interese prokomentirao je vlasnik o d u z e ć a Kazimir

M a r k i ć (SD)

6. 11. Talijani restauriraju hvarsku o đ u - Restaur ira sep r o č e l j e L o đ e Projekt je pokrenut na inicijativu Zajednice

Talijana grada Hvara i pr ijavljen na č a j regije Veneto.

„Ovaj smo put, na svu s r e ć u , uspjeli dobiti iznos od 30.000 E,

a time financiramo rad talijanskih s t r u č n j a k a iz arhitekton-

ske tvrtke 'Laira' iz Padov . a posao obavijaju u suradnji ipod nadzorom splitske tvrtke 'Neir d. o.o. kazala je Alessan

dra Tudor, predsjednica Zajednice. Projekt u ime Grada od

samih p o č e t a k a prati projektantica Ita a v i č (SD)

1 4



GR DSK KRONIK

7. 11 Margarita P e t r i ć proslavila 100 r o đ e n d a n - Margarita P e t r i ć je u krugu svoje djece Marije u r i ć i MarinkaP e t r i ć a šest unuka i devet praunuka, proslavila svoj 100.

r o đ e n d a n Nona Margarita je r o đ e n a u obližnjem VelomGrablju, od malena je radila u poljoprivredi, a njezini su sebavili i p č e l a r t v o m Udala se 1939. g za Marinka P e t r i ć a .Rodila je dvije k ć e r i · Mariju i Dobrilu, koja je umrla 1943.kao jednogodišnje dijete. Iste te godine, kad je bila u drugom stanju zadesila ju je još jedna velika n e s r e ć a • - ubili su

joj supruga na Staru godinu na hvarskom groblju. „Ostalaje

udovica sa samo 30 godina naš otac, nažalost, nije doživio

n j e svoga sina. Mama je od tog t r a g i č n o g d o g a đ a j a u

dubokoj crnini, nikada je više nisu zanimali ni ples, ni z a-

bave. Za nju je postajalo samo polje, težak mukotrpan rad

crkva. Uvijek j e govorila triba svaki dan radit moli t Boga,

mora se mirno pošteno ž ivit , a za dugotrajan život ist sp izu

ono č e g a ima na selu - mlika, zelja v o ć a pomalo mesax -kaže njezina ć e r k a Marija. Proživjela je 100 godina, a d nijedan d n nije p r e n o ć i l a u bolnici. SD)

9 11 Fra Jakijev križ u Milni - U župi Milna s v e č a n o jeproslavljen blagdan zaštitnika sv. Teodora. Euharistijskoslavlje predvodio je biskup Slobodan Štambuk Biskup je

na kraju misnog slavlja na rivi blagoslovio veliki kameni

križ koji je po nacrtu akademskog kipara fra Joakima JakijaGregova, ujedno i milnarskog župnika, izradio kamenoklesar Dražen a k š i iz Donjeg Humca na otoku B r a č u . Kr ižje postavio i postolje izradio m jstor Bare V r a n o v i ć Iz-radu i postavljanje križa financirali su župljani Milne. Prijeblagoslova križa biskup št mbuk je rekao: K r š ć a n s k i se svi-

jet ove godine spominje poznatog Milanskog edikta u kojemu

je prije 1700 godina car Konstantin Veliki, sin svete Jelene,

dao slobodu k r š ć a n i m a Veliki broj k r š ć a n a bio je u Konstan-

tinovoj vojsci. Konstantin je imao v i đ e n j e križa. U v i đ e n j umu je p o r u č e n o : U ovom ć e š znaku pobijediti . K r š ć a n i su

bili ohrabreni pomogli su mu da pobijedi. I vi Milnarani,

u ovom znaku spasenja pobijediti zlo ovoga svijeta. Is-

pod ovog vašeg kr iža piše: Mi/na je uz Krista. Neka to ne

bude tek napisani tekst nego življeni život. Odajem priznanje

vašem vrijednom župniku koji se trudi da kad ode iz ove

1 5



GR DSK KRONIK

župe, ona ga n e ć e m o ć i zaboraviti. Zbog svega što j u č i n i ou ovom malom mistu, misto bih najradije nazvao Jakilan .

Fra Jaki je za s l j e d e ć u godinu najavio blagoslov novog ive-

likog tabernakula, svetohraništa, koje biti postavljeno iza

oltara. Križ na rivi, rekao je fra Jaki, kao znak k r š ć a n s t v anedostajao je ovom k r š ć a n s k o m mjestu stanovnici križ

nose duboko u svom srcu i dušu. A to je velika je zasluga

onih koji su prije njega ovdje pastoralno djelovali. (Stipo

M a r č i n k o v i ć )

16. 11. Film o generalima. - U sklopu proslave obljetnice

godine dana od s l o b o đ e n j a hrvatskih generala Ante Goto

vine i Mladena M a r k a č a , u o đ i je u organizaciji hvarskog

ogranka HDZ-a održana projekcija filma „ Č a s n i sude, ni

sam kriv s o č e t k o m u l 9.30h.

16. 11. e č e r šansone za N o ć kazališta . - U sklopu mani

festacije " N o ć kazališta koncert ) e č e r šansone izveo je

S r đ a n Depolo, p j e v a č skladatelj književnik iz Rijeke, u

Arsenalu.

18. 11. S j e ć a n j e na Vukovar. - Povodom ana j e ć a n j a na

žrtvu Vukovara pred Katedralom su paljene v i j e ć e . Organ

izirano su dolazili razredi Osnovne škole koji su izradili

prigodne plakate. U v e č e r n j i m satima Srednja škola organ

izirala je prigodnu priredbu u refektoriju f r a n j e v a č k o g sa

mostana.

25. 11. Č e t i r i b r o n č a n e medalje za Hvarane. - U Sara

jevu je održan International Sarajevo Gastronomy Fes

tival „Bosanski dukat od . do 21.11. na kojem su sud

jelovali Ivan B u z o l i ć kao sudac te Kuzma Novak i Antonio

D u j m o v i ć , č l a n o v i novoosnovane udruge, Croatian master

chefs association sa sjedištem u Hvaru, kao natjecatelji. Na

svom prvom natjecanju nastupili su u dvije kategorije (veg

etarijansko i biftek) i osvajili č e t i r i b r o n č a n e medalje. (otok

hvar.com)



DENTJERE NA SUN E

vije su o s p o đ e o d l u č i l e posjetiti

muzej u Louvru. Našle su se pred

poznatom slikom koja predstavlja

b o ž i ć n i prizor. Slika ih je oduševila

svojim bojama i ljepotom. Jedna

primijeti neku pojedinost i r e č eprijateljici:,,Vidim nešto č u d n o Zašto tolika

bijeda? Zašto baš magarac i vol grij

malog 1 ,usa u jaslama?

,,Ni · . Njegovi su roditelji

č u d n o Nemaju novaca,

embrandta n a r u č i l i da

K Z LO

2 UVODNIK3 ŽUPNIKOVA BESIDA6 B O Ž I Ć OBVEZUJE

10 PITAM SE PITAM11 SVJETLOST IZ BETLEHEMSKE ŠTALICE

13 PAŠURATE MAME KATICE14 SVETI LEOPOLD M A N D I Ć

15 PRIJATELJI MISIJA18 KALEŽ I PLITICA

T. TOMASINIJA U SARAJEVU19 H O D O Č A Š Ć E PO SAMOSTANIMA

SREDNJE BOSNE24 TURNEJA STELLE MARIS U BiH

26 HPK UŠPANJOLSKOJ32 SHKM2013

34 VARKINJE - NOVI KAZALIŠNI PROJEKT35 O P Ć I N S K I GRBOVI NA HVARU I VISU

40 FOSCOLOV SPOMENIK U HVARU43 HVAR POD NAPOLEONOM

49 KAKO JE PROCVJETALA AGAVA

53 PROGNANI ŽIDOVI U HVARU

57 DOBRI DOKTOR HVARA59 AKADEMIK GRGA NOVAK

61 FOR - PRI I SAD62 KANTUN OD SLIKIH BARBA IVOTA

64 T U R I S T I Č K E REFLEKSIJE70 N O Ć N A ROSSULJA

73 IME PREZIME DUŠA74 TAMO GDJE ŽIVE LEDOLOMCI

76 ŠTANDARAC79 SUSRET NAKON S T O L J E Ć A I POL

82 GUSTIRNE DIO TRINAESTI84 POSEBNOSTI I BLAGODATI

PLODOVA MEDITERANA86 SPIZA

89 KANTUN ZAFORIKU90 ADASTRA

91 NOVI LIBRI92 REAGIRANJA

94 ŽUPNA KRONIKA99 ŽUPNA STATISTIKA

GRADSKA KRONIKADENTJERE NA SUNCE



Kruvenica 27

Documents