-
1
Uvod Ovaj rad je kratko upoznavanje s krkim reljefom. Krki je
reljef znaajno prisutan u Hrvatskoj, a dinarski kr po mnogim je
pojavama jedinstven u svijetu. Stoga bismo mu trebali posvetiti veu
panju. Rad promatra kr u pet glavnih dijelova: 1. Definicija krkog
reljefa 2. Kemijski proces okravanja 3. Reljefni oblici na kru 4.
Voda u kru 5. ivot ovjeka na kru Namjera rada je biti vodi, i to
poeti od poetka, tako da je dostupan i ,,neznalicama, a onda
izgraditi zgradu znanja i sposobnosti uoavanja krkih pojava i
procesa u prostoru u kojem ivimo ili ga posjeujemo.
-
2
Krki reljef za neznalice Kr ne postoji samo u knjigama,
prospektima, na stranicama interneta, na fotografijama dalekih
egzotinih krajeva. Putujui na Jadran, esto prolazimo kraj krasnih i
vrlo zornih krkih reljefnih oblika. Dio fotografija u ovome lanku
snimljen je uz prometnice kojima putujemo. Uz malo truda nauit emo
prepoznavati reljefne oblike u kru i znat emo osnovu njihove prie.
Neki se od njih u meunarodnoj strunoj literaturi na engleskom
jeziku nazivaju ,,uvalas'', ,,dolinas'', ,,poljes''... 1. to je kr?
Kr je skup reljefnih oblika koji su produkt kemijskog troenja
(korozije) stijena topivih u vodi (karbonatne stijene, gips, sol).
Postoje razliiti oblici kra i moemo ih nai u raznim dijelovima
svijeta: na gorju Apalachian, na Floridi, Yukatanu, Karibima, u
sjevernoj Africi, Kini, Indiji, Indoneziji, Australiji, a u Europi
u Alpama, Pirinejima, Karpatima, Apeninima, Kaledonidima u kotskoj,
Hercinidima u Francuskoj i Njemakoj, Helenidima u Grkoj, u
Dinaridima. Kr Dinarida nama je najzanimljiviji i on se donekle
razlikuje od ostalih okrenih prostora u svijetu. Ovdje emo se
baviti upravo njime dinarskim krem. Dinaridi su najveim dijelom
graeni od karbonatnih stijena, njihovih dviju vrsta - vapnenca i
dolomita. One su nastale taloenjem ljutura koljkaa u moru Tetys
tijekom razdoblja mezozoika koje obuhvaa podrazdoblja trijas, juru
i kredu (prije 230 66 milijuna godina). Zbog kalcijevog karbonata
(CaCO3) u ljuturama koljkaa, koji je topiv u vodi, karbonatne
stijene su topive u vodi pa je stoga proputaju. Ta se topivost ne
ostvaruje trenutno, nego kroz dugi niz godina, a propusnost nije
poput one koju imaju spuvaste tvari (karbonati nisu mekani), nego
nagrizanjem nastaju pukotine zbog kojih stijena vie ne moe
zadravati vodu.
Bijele stijene (Gorski kotar)
-
3
Uslojeni vapnenac na otoku Koruli
Visoka litica Ania kuk u NP ,,Paklenica'' izazov alpinistima Na
karbonatnim stijenama nastaje vrlo tanko tlo zato to su one slabo
lomljive, a tlo nastaje fizikim i kemijskim raspadanjem stijena. Na
tlu tankome nekoliko centimetara nemogue je razviti ratarsku
djelatnost.
-
4
Pogled s ceste Obrovac Prezid tlo je toliko tanko, da stijene
ponegdje izbijaju na povrinu nemogua je ratarska djelatnost Ako
slabim uvjetima ratarstva dodamo jo i nedostatak vode, shvatiti emo
zato je prostor kra prostor siromatva i iseljavanja. Ovdje je mogu
jedino uzgoj sitnozube stoke (ovaca i koza). Ondje gdje je tlo
deblje (kaemo da je kr pokriveniji), ondje su uvjeti ivota donekle
bolji (npr. u Lici u odnosu na dio Dalmacije). Neke su stijene zbog
svog kemijskog sastava podlonije mrvljenju (tako se dolomit mrvi
mnogo vie od vapnenca) pa stoga na njima nastaje deblje tlo. Bitan
initelj nastanka tla jo je i klima. Kr u Hrvatskoj Gdje u Hrvatskoj
ima kra? Planinski sustav Dinaridi najveim je dijelom okren pa kra
u Hrvatskoj ima u njezinom dinarskom dijelu. Moemo rei da je grad
Karlovac ,,granini kamen'' koji dijeli krke prostore Hrvatske od
nekrkih. Ve su karlovaka juna predgraa smjetena na breuljkastom
prostoru, a ti su breuljci graeni od karbonatnih stijena i
pripadaju tektonskoj jedinici Dinarida. Dakle, gotovo sav dio
Hrvatske juno od Karlovca je krki, a onaj sjeverno od toga grada
nije, premda izoliranoga kra ima i u Panonskoj nizini (na
slavonskim gorama, Medvednici, umberku). Grad Karlovac je uzet za
granicu jer je on najvee naselje na graninom
-
5
pojasu krkog i nekrkoga dijela nae zemlje. No krkih reljefnih
oblika ima i u slovenskom, bosanskohercegovakom i
srpsko-crnogorskom dijelu Dinarida. 2. Kemijski procesi Glavnu
ulogu u oblikovanju krkoga reljefa imaju kemijski procesi. Dakako
da se tu jo ukljuuju tektonika i mehaniki procesi, ali bez
kemijskih procesa ne bismo govorili o krkome reljefu. Krki je
reljef rezultat kemijskoga troenja stijena Najvaniji uvjet za
odvijanje procesa okravanja jest topivost karbonatnih stijena u
vodi. Te stijene dodue izgledaju vrlo vrsto i otporno, ali voda ih
nagriza. To se nagrozanje (kemijsko troenje, korozija) ne dogaa na
oigled, nego tijekom dugog niza godina. Kemijska jednadba krkoga
procesa glasi:
CaCO3 + H2O + CO2 Ca2+ + 2HCO32- To znai da je kalcijev karbonat
(CaCO3) u dodiru s vodom (H2O) i ugljik-dioksidom (CO2) raspada na
ione kalcija (Ca2+) i hidrogen-karbonata (HCO32-). Tako se
karbonatne stijene tope, a moemo rei da ,,stijena nestaje''.
Voda je nagrizla karbonatnu stijenu dok je tekla niz nju (NP
,,Paklenica'')
-
6
Rezultat kemijskog troenja na stijenama s podruja NP
,,Paklenica'' priroda je vrlo kreativna
Tulove grade na Velebitu (neposredno iznad tunela ,,Sveti Rok'')
rezultat kemijskog troenja (korozije) vapnenca Zbog korozije u kru
ima vrlo mnogo upljina. Proupljenost je jedno od glavnih obiljeja
stijena krkih prostora. Tako nastaju brojne spilje, jame i drugi
oblici.
-
7
Medvjea spilja na otoku Bievo (neposredno uz uvenu Modru
spilju)
Spilja upljara u NP ,,Plitvika jezera'' No, reakcija krkoga
procesa je reverzibilna, to jest, mogu je i obratnti smjer: u
odreenim uvjetima ponovo e se izluivati kalcijev karbonat, rekli
bismo ,,stijena e rasti''. Nastajat e nakupine tvari koju zovemo
sedra (traventin) te ,,spiljski nakit'' (stakaltiti i stalagmiti) u
spiljama. To se dogaa ili djelovanjem nekih biljaka (sedrotvorci)
ili mehanikim udarom (kapanje u spiljama).
Glavni fenomen Plitvikih jezera je nastajenje sedre koja
pregrauje rijeku Koranu tako da nastaju jezera. Sedra se taloi na
biljke sedrotvorce.U prvom planu na fotografiji je sedra koja se
hvata oko biljaka sedrotvoraca.
-
8
3. Reljefni oblici u kru krape i kamenice to sve nastaje
topljenjem karbonatnih stijena u vodi, odnosno o kojim je reljefnim
oblicima u kru rije? Vrlo oigledan rezultat nagrizanja karbonatne
stijene od strane vode su krape. One su ljebovi nastali teenjem
kinice i snijenice (vode nastale otapanjem snijega) po stijeni.
krape na Bijelim stijenema vrlo su velike
-
9
krape (Konalve) Voda moe otapati (nagrizati) karbonatnu stijenu
i dok stoji na njoj u obliku lokve. esto ovdje jo trune lie to
pojaava nagrizanje (koroziju). Taka nastaje kamenica iroko i plitko
udubljenje u okrenoj stijeni.
Kamenica (Konavle)
-
10
krape i kamenice na karbonatnoj stijeni u okolici Komie (otok
Vis) rjeit primjer kemijskog troenja (nagrizanja) Pobra, humlja i
zaravni u kru Pobre oznaava breuljkast reljef. Pobra u kru su
breuljksati prostori u topivim stijenama, u ovom sluaju
karbonatnim. Nastala su difercijalnim (razliitim) otapanjem
karbonatnih stijena zbog njihove nehomogenosti
(nejednolikosti).
Krko pobre (snimljeno kod slapa Kri kraj Knina) Hum je usamljeno
uzvienje. esto se nalazi u polju u kru te je rije o zaostalim
neotopljenim dijelovima (neotopljeni zbog svog kemijskog
sastava).
Hum Promina u Petrovom polju
-
11
Ponegdje postoje i zaravnjeni dijelovi u kru, kod kojih
tektonika nije igrala veu ulogu, nego su oblikovani vanjskim
procesima. To su zaravni u kru. Takve su zaravan zapadna Istra i
dio sjeverne Dalmacije.
Sjevernodalmatinska zaravan u kru u okolici Knina (pogled s
ceste Graac - Knin) Polja u kru U kru su uglavnom vrlo loi uvjeti
za razvoj poljoprivrede. Uzrok je ve naveden nedostatak tla. No,
postoje odreeni dijelovi dinarskoga kra koji su graeni od sipkih,
rastresitih stijena pa na njima onda nastaje i deblje tlo. Rije je
o poljima u kru prostranim udubljenjima, najveim oblicima u kru
(jedna os im je dugaka nekoliko desetaka limometara, a najee je dua
od druge). Dno polja grade rastresite stijene, dok polje okruuju
uzvienja graena od karbonatnih stijena. Krka polja su mjesta
najrazvijenije poljoprivrede te zbog toga i najgue naseljenosti u
kru. Najvea polja u kru Hrvatske su: Gacko, Liko, Krbavsko,
Kninsko, Kosovo, Petrovo, Imotsko, Sinjsko, Vrgorako, a postoje i
vrlo velika polja i u drugim dravama koje zahvaaju Dinaridi:
Postojnsko i Cerkniko u Sloveniji, u Bosni i Hercegovini Livanjsko,
Grahovo, Glamoko, Kupreko, Duvanjsko, Popovo, Nevesinjsko, Gatako
(kljuni dio radnje epa ,,Smrt Smail-age engia'' odvija se u njemu)
te polja u tim i drugim dravama.
Imotsko polje prostrana udubina okruena karbonatnim
uzvienjima
-
12
Liko polje izmeu Velebita i Likog sredogorja (u pozadini)
Livanjsko polje (BiH) izmeu obronaka planine Cincara (ije
karbonatne stijene izbijaju na povrinu) i Dinare (u pozadini) iza
ijih je vrhova Republika Hrvatska; I Dinara, i Livanjsko polje i
Cincar imaju dinarski pravac pruanja (SZ-JI) koji je nastao
naguravanjem Jadranske mikroploe na Euroazijsku u smjeru
sjeveroistoka)
Ratarska djelatnost u Sinjskome polju
-
13
Kninsko polje oaza ratarsvtva u kru
Krbavsko polje iako postoje izvrsni uvjeti za poljoprivredu,
neka polja nisu obraena zbog nedostatka stanovnitva Nastanak polja
u kru jo je dijelom nepoznat. Zna se da im je temelje udarila
tektonika, a onda je uslijedilo kemijsko troenje stijena od strane
vode, proces okravanja. Kroz veinu polja tee tekuica koja je svojim
radom stvorila ljunak i pijesak koji se nalaze u njegovom dnu i na
kojima nastaje debelo i kvalitetno tlo.
-
14
Spilje i jame Podzemlje kra obiluje upljinama to su spilje i
jame. Znanstvane disciplina koja ih prouava, naziva se
speleologija. Spilje su podzemne upljine koje su razvijene na
vodoravnom pravcu (do 45 u odnosu na ravninu Zemljine povrine), a
jame su podzemne upljine koje su razvijene na okomitom pravcu (45-
90). Hrvatska ima oko 1 500 spilja, jednostavnih, razgranatih,
spiljskih sustava, a najpopularnije su Cerovake Peine kraj Graaca,
Vrelo i Lokvarka kraj Lokava u Gorskome kotaru. U bliem inozemstvu
to su Postojnska jama i kocjanske jame u Sloveniji (slovenska rije
za spilju je ,,jama''). Od jama u Hrvatskoj je najdublja Lukina (u
Velebitu), a ima ih oko 3 600. Najee je rije o sustavu pukotina
gdje se izmjenjuju one ue (prolazi) i ire (dvorane). Tim sustavima
esto tee i voda tekuica ponornica. U spiljama i jamama zbog
ponovnog stvaranja kalcijevog karbonata iz vode nastaje spiljski
nakit sige, stupovi, saljevi i drugi oblici to ih priroda udesno
oblikuje kroz dugi niz godina upornim kapanjem i teenjem vode
bogate otopljenim kalcijevim karbonatom.
Cerovake spilje
Spiljski nakit (stalaktiti) u Baraevim spiljama
-
15
4. Voda u kru Kanjoni Zbog korozivnog djelovanja tekuice na putu
kojim ona tee, oblikuje se kanjon. U Hrvatskoj su poznati kanjoni
veih rijeka Zrmanje, Krke, Cetine, a slikoviti su i kanjoni dviju
rijeka iz Nacionalnog parka ,,Paklenica'' kanjon Velike i kanjon
Male Paklenice.
Kanjon Velike Paklenice u NP ,,Paklenica''
Kanjon jednoga od pritoka Zrmanje pogled s ceste Obrovac -
Prezid
-
16
Kanjon Zrmanje kraj Obrovca Ponori i vrela Za kr je
karakteristina slijedea pojava mnogo vode u podzemlju, a malo na
povrini. Geografija postavlja pitanje ,,Zato?'' i nastoji ovu
pojavu objasniti. Ako su klimatski uvjeti u krkom prostoru takvi da
ima mnogo padalina (kao npr. u Lici), oblikovat e se brojne
tekuice. Ako tekuica tee po karbonatnim stijenama, koje su topive u
vodi, nastat e na odreenom mjestu otvor u kojega e se tekuica uliti
to je ponor. Tekuica koja ponire, naziva se ponornica. U prostoru s
vodonepropusnim stijenama, kakva je npr. Panonska nizina, manja
tekuica se ulijeva u veu, a ova na kraju u more ili jezero gdje sve
tekuice zavravaju svoj tok. No, iako je tekuicama Dinarida more
vrlo blizu, mnoge od njih ne uspiju stii do njega na putu stvore
ponor u kojega poniru. Njihova voda tada tee kroz podzemlje te na
drugom mjestu, na dodiru s vodonepropusnim stijenama, npr. s fliom
(slijed lapora i pjeenjaka) vraa se na povrinu to su vrela. Vrela
su krki izvori koji su obino vrlo bogati vodom pa se tako nazivaju.
Zanimljiva je sluaj estavela otvora na povrini koji su povremeno
vrela, a povremeno ponori, ovisno o razni podzemne vode.
ulin ponor u sreditu Ogulina rijeka Dobra (ula) ponire da bi
nakon 10-15 kilometara toka kroz podzemlje opet izbila na povrinu s
istim nazivom - Dobra esto jedan ponor daje vie vrela ponornica se
u podzemlju podijelila na vie tokova. Ponekad je teko odrediti koji
ponor odgovara kojemu vrelu, no to se rjeava ulijevanjem boje u tok
pa se na vrelima eka izviranje obojene vode. Tekui kroz podzemlje
koje je u kru bogato upljinama zbog topivosti stijena, voda se
obogauje mnogim tvarima pa je zato voda iz kra vrlo kvalitetna. To
je jedna od
-
17
strateki najvanijih potencijala Hrvatske. Danas se izmeu
ostaloga moe dobro iskoristiti u turizmu koji bi uvelike oivio
tradicionalno nerazvijeni krki prostoru.
Vrelo na rubu Likoga polja na kojemu izvore voda koja je tekla u
podzemlju Velebita
Vrelo Une (video)
-
18
Vrelo na rubu Likoga polja na kojemu izvore voda koja je tekla u
podzemlju Velebita Sustavi kanala kojima tee voda u krkom
podzemlju, vrlo su sloeni. Zbog tih podzemnih tokova ponekad je
vrlo teko odrediti porjeje neke tekuice. Tako je nakon brojnih
istraivanja utvreno da vode koje poniru u Livanjskome, Duvanjskome,
Glamokome pa ak i Kuprekome polju, na kraju zavravaju u Cetini.
Hidroloko porjeje Cetine nekoliko je puta vee od topografskoga
(prostor s kojega se voda povrinom slijeva u rijeku). Stoga kod
tekuica u vodopropusnim stijenama (stijenama topivima u vodi) treba
raunati na prihranjivanje tekuice ne samo s povrine, nego i iz
podzemlja, to jest da je njihovo pravo porjeje (hidroloko) vee od
povrinskoga (topografskoga) (vidi eura, 2000. str. 61. i Rianovi,
1993. str.189.). Ako nakon toka kroz podzemlje slatka voda izbija
pod morem, nastaje vrulja.
Vrulja Dupci ili Vrulja (pogled s ceste Sinj Makarska) ovdje
izbija dio vode iz zalea, koji ne ulazi u Cetinu
-
19
5. ivot u kru Zbog oskudice kvalitetnim tlom i vodom, ivot u kru
tradicionalno je siromaan. Ako itko zna cijeniti obradivo tlo i
pitku vodu, onda je to stanovnitvo krkih prostora. Kue se grade
uglavnom na rubu polja i uzvienja da se ne bi potroilo obradivo
tlo. Najvea naseljenost je u poljima u kru zbog obilja tla i vrela
pitke vode te oko uvala i dolaca. Stanovnitvo kra stoljeima je
ivjelo ,,s kamenom'', okrueno karbonatnim stijenama tako da su one
postale neodvojiv dio njegovoga ivota. One se koriste, ali mnogo
vie u prolosti nego danas, za gradnju kua, staja, suhozida i drugih
pa se tako ini da je krki ovjek srastao s kamenom, s karbonatnim
stijenama. Od njih su graene kuice seljaka do velebnih palaa.
Kamena kua i zid dvorita u Karlobagu
Kaun objekt za spremanje poljodjelskog orua i sl. u Istri (NP
,,Brijuni'')
-
20
Pulski amfiteatar graen od vapnenca nastalog u razdoblju krede,
dovezenog iz oblinjeg kamenoloma ,,Vinkuran''
Dubrovake zidine vrsto su uglavljene u uslojeni vapnenaciz
razdoblja krede
-
21
Kamenolom u Zveaju (snimljeno s pruge Zagreb Otarije)
Kamenolom u Puiima na Brau proslavio je ovaj otok irom svijeta.
Krki prostor ima jedno bitno obiljeje ekoloki je vrlo osjetljiv.,
treba jako paziti na isputanje otpadnih tvari jer one zbog
propusnosti stijena mogu dospjeti do pitke vode. Svaka tekuina
izlivena na povrini procjeuje se kroz propusne stijene sve do vode
koja e se koristiti u prehrani i o kojoj ovisi ekoloka ravnotea
prostora.
Nezbrinuti tekui organski otpad i karbonatne stijene
katastrofalan spoj Zbog slabe naseljenosti i male gospodarske
aktivnosti (nerazvijenosti) krki prostor ima znatno ouvan okoli to
je ogroman potencijal u dananje vrijeme, a moe se iskoristiti kroz
proizvodnju zdrave hrane i turizam. Proizvodnja zdrave hrane i
turistika usluga (proizvod) ne mogu biti velikoga opsega (tada bi
dokinuli sami sebe), ali zato mogu biti vrhunske kvalitete, ba
onakve kakva se izuzetno trai na domaem i inozemnom tritu.
Tekst i fotografije: mr.sc. Marijan Biru