Kraška erozija Ivona Biočanin I8
Kraška erozija
Ivona Biočanin I8
• Kraška erozija predstavlja hemijski
proces nastajanja oblika reljefa
delovanjem vode na lako
rastvorljive stene-krečnjak, gips i
dolomit.
• Kraški oblici se, prema mestu
formiranja, dele na površinske i
podzemne.
Površinski erozivni kraški oblici
• Škrape
• Vrtače
• Uvale
• Kraška polja
Škrape• Uske paralelne brazde dubine od nekoliko
centimetara do nekoliko metara izmeĎu kojih su oštri
grebeni.
• Velika površina zahvaćena škrapama naziva se
škrapar ili ljuti kras.
Vrtače• Zatvorena okruglasta udubljenja u krečnjaku,
prečnika do 200m i dubine 5-10m.
• Predeo sa velikim brojem vrtača naziva se boginjavi
kras.
Uvale• Izdužena udubljenja u krečnjaku dužine nekoliko
kilometara i širine do nekoliko stotina metara.
• Nastaju spajanjem više vrtača ili proširivanjem
nekadašnjih dolina usečenih u krečnjacima.
Kraška polja• Imaju oblik velikih kotlina strmih strana i zaravnjenog
dna dužine do 60 km, a širine 10-15 km.
• Nastaju kao poligenetski oblici (delovanjem kraske
erozije u tektonskim rasedima ili ugibima) ili redje
spajanjem uvala.
Podzemni erozivni kraški oblici
• Ponori
• Jame
• Pećine
• Prerasti
Ponori
• Predstavljaju pukotinu na dnu vrtače ili
kraškog polja gde poniru površinski tokovi.
Jame
• Podzemni kraški
oblici u vidu
vertikalnih kanala.
• Mogu biti duboke i do
nekoliko stotina
metara.
Pećine
• Sastoje se od mahom horizontalnih kanala
prolaza i dvorana rasporeĎenih u više
nivoa.
• Nastaju mehaničkim i hemijskim
delovanjem vode (reke ponorice)
• Često su ukrašene pećinskim nakitom.
• Najduža pećina na svetu je Mamut pećina
u SAD (590 km).
Mamut pećina
Prerasti
• Posebni kraški oblici,
prirodni mostovi iznad
reka nastali urušavanjem
tavanica nekadašnjih
pečina.
• Veoma su retki, ali ih u
Srbiji ima 12.
Akumulativni kraški oblici
• Taloženjem kalcijum-karbonata u koritima reka uz
pomoć mahovine nastaju bigrane prečage i barijere.
Na njima nastaju vodopadi ili se uzvodno od njih
formiraju mala jezera.
• Taloženjem kalcijum-karbonata u pećinama nastaje
pećinski nakit.
• Sa tavanice vise stalaktiti, a na podovima nastaju
stalagmiti, koji se mogu spojiti i formirati pećinski
stub.
• Pećinski nakit se može formirati i u obliku
zavesa, draperija i travertinskih slivova.
• Predeo sa velikim naslagama čistog krečnjaka u
kojem su razvijenu svi kraški oblici naziva se potpuni
kras ili holokras (Dinarski kras), a predeo sa velikom
kolicinom nerastvorljivih komponenti sa slabije
izrazenim kraškim oblicima reljefa nepotpuni kras ili
merokras (okolina Beograda, Sremčica)