Lujo Margetić u djelu „Hrvatska i crkva u srednjem vijeku”
Lujo Margetić u djelu „Hrvatska i crkva u srednjem vijeku”
„Aleksandar II. (...) čuo je o Krešimiru, vladaru Hrvata, da je u zloj namjeri dao ubiti svoga brata Gojslava i (zato je) poslao legata Majnarda, pobožna naime čovjeka, da svojom mudrošću ispita da li je to tako. Taj došavši primi od njega (Krešimira) opravdanje tako što mu se (Krešimir) zakleo s dvanaest svojih župana da nije odgovoran za taj zločin pa je on (Krešimir) pomiren ponovno stekao vlast nad tom zemljom od strane svetoga Petra apostola”
Analize:prema Vinku Foretiću
prema Mihi Baradi
prema Nadi Klaić
HRVATSKO PRAVO - optužen Hrvat - slavenskim
pravnim sustavima optuženi se zaklinjao s prisežnicima, obično dvanaestoricom
RIMSKO PRAVO - rasprava se vodila
pred crkvenim licem kao sucem
- optuženi se, ako nije bilo dokaza, oslobađao optužbe zakletvom očišćenja koju je sam polagao
Objašnjenje POJMOVA i TERMINA(pravni postupak, materijalno kazneno pravo) pomoću SREDNJOVJEKOVNIH IZVORA i TADAŠNJIH shvaćanja
Zbirka langobardskog prava(jedan od izvora)
1054., u vrijeme Petra Krešimira
Sadrži materijalno pravo i propise langobardske Italije – sličnost pravnog sustava s hrvatskim krajevima
langobardsko kazneno pravo
staro ugarsko pravo staro hrvatsko pravo
1) Homicidum času
2) Homicidum spontaneum
3) Homicidum gladio
Ubojstvo SE DEFENDO
Ubojstvo SUPER ALIUM AMBULAVERIT
- ubojica nije inicijator društveno negativnog ponašanja koje je dovelo do ubojstva
- kazna: unaprijed određena svota(VRAŽDA, WIDRIGELD)
- ubojica = inicijator
- kazna: cijela imovina
DOLOZNO UBOJSTVO
OBIČNO UBOJSTVO
- pravni sustav ga ne odobrava, zabranjeno je
- bezrazložno, neopravdano
- plaća se vražda
-postoji razlog, opravdanje
-ne plaća se vražda, tj widrigeld
- dokaz da počinjeno djelo nije zabranjeno
Krešimirov slučaj
- DOLUS = svijest o djelu u njegovom fizičkom i socijalnom aspektu- svjesno ubojstvo ili nehajno ubojstvo ?- nije ubio brata Gojslava, DAO ga je ubiti- Krešimir = organizator, usmjerio djelatnost drugih osoba na ostvarenje zločinačkog cilja
- ORGANIZATOR NE MOŽE NEHAJNO ORGANIZIRATI NEKI ZLOČIN
- dolozno organiziranje ubojstva: Netko nije smio organizirati ubojstvo, ali je to ipak učinio!
Dolozna optužba = neopravdana, bezrazložna Tvrdilo se da je Petar Krešimir protupravno i nedozvoljeno ubio brata
Gojslava
OBRANA:- Tvrdi da P.K. nije organizator- Gojslav radio protiv brata; neopravdano mu oduzeo kraljevstvo- Petar daje nalog za “uklanjanje” vlastitog brata TUŽBA: Petar Krešimir – KRIV (ubojstvo brata) – OSLOBOĐEN (legatova tvrdnja na koju se mogao P.K. zakleti bez
straha od optužbe)
PAPIN LEGAT- ne istražuje je li Krešimir ubio, već PITA je li dao DOLO ubiti
borba za vlast – dobar razlog da P.K. brani svoje prijestolje – nije ubio DOLO(bezrazložno) – rekoncilijacija
Dakle, nesumnjivo je da je suđenje organizirano s unaprijed jasno utvrđenim ciljem da se Petra Krešimira oslobodi i da
mu se tim suđenjem čak uvelike pomogne.
Hrvatska i crkva u srednjem vijeku, str 84.
Petar Krešimir je kao kralj dao ubiti svoga brata i nakon toga bio na nama nepoznat način srušen, njemu se uopće ne bi moglo suditi jer ne bi počinio nikakav zločin (u srednjem vijeku kraljeva volja je bila osnova pravnog sustava)
Papin legat Majnard Krešimirova titula 1061.g. postaje:
Rex Croatiae et DalmatiaeRex Chroatorum et Oalmatiarium Krešimir obećaje pomoći prodoru rimske
hijerarhije na tlo bizantske Dalmacije
1.) ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije u jedno kraljevstvo pod nazivom Regnum Croatiae et Dalmatiae proveo je Petar Krešimir kojem je Bizant priznao vlast nad Dalmacijom
- po Račkome, Petar Krešimir zavladao je Dalmacijom uz pristanak Bizanta još 1059.
- po Šišiću, Bizant je čvrsto vladao nad Dalmacijom sve do 1069. i te je godine Petar dobio vlast te ujedinio Dalmaciju i Hrvatsku
- po Baradi, Petar je zavladao 1060.
- po Stipišiću je Bizant vladao nad Dalmacijom do 1069., te je nakon toga Petar Krešimir preuzeo stvarnu vlast bez priznanja Bizanta
3.) Petar Krešimir nije imao nikakvu vlast nad Dalmacijom. On se je sam tako prozvao