Konferencija BALKAN FORUM: Neformalno obrazovanje na Balkanu Sarajevo, 20 - 2 1.9.2007

Konferencija BALKAN FORUM:

Neformalno obrazovanje na Balkanu

Sarajevo, 20-21.9.2007

Konferencija BALKAN FORUM:

Neformalno obrazovanje na Balkanu

Sarajevo, 20-21.9.2007

CIVITAS@BIHCIVITAS@BIH

Globalni konsenzusGlobalni konsenzus

idejaideja vizijavizija strateškastrateška područjapodručja

jednaka jednaka vrijednost i vrijednost i dostojanstvdostojanstvo svih ljudi o svih ljudi bez obzbez obziira ra na njihovo na njihovo rasno, rasno, nacionalno/nacionalno/etničko ili etničko ili neko drugo neko drugo porporiijejekklolo

demokratsko demokratsko društvo u društvo u kojem će svi kojem će svi građani građani uživati sva uživati sva svoja prava i svoja prava i slobodeslobode

politika politika zakoni zakoni ekonomijaekonomijaobrazovanje obrazovanje informiinformissanjanjeenaukanaukatehnologijatehnologijakultura i kultura i društveni društveni odnosiodnosi

PORODICA GRUPE VRŠNJAKA

OBRAZOVANJE

MASOVNI MEDIJI

RELIGIJA

POLITIČKI SISTEM POSLOVNI

SISTEM

IZNIMNI DOGAĐAJI

CIVILNO DRUŠTVO

DEMOKRATSKA KULTURA

DEMOKRATSKA KULTURA

Najznačajniji faktori u formiranju

Ključ cjeloživotnog učenjaKljuč cjeloživotnog učenja

Cjeloživotno učenje

Inicijalno obrazovanje Permanentno obrazovanje

Formalno obrazovanje Neformalno obrazovanjeInformalno obrazovanje

Samoučenje

Sa razvojem svijesti o potrebi obrazovanja odraslih, javila se ideja da bi učenje trebalo da traje cijeli život. Stoga je potreban sistem obrazovanja, koji će u svakom trenutku, svakom pojedincu, bez obzira na životnu dob ili profesionalni status, pružati mogućnost sticanja novih, raznovrsnih i korisnih znanja. Mnogi autori formalno, neformalno i informalno obrazovanje tretiraju komplementarnim elementima iste cjeline.

Koncept cjeloživotnog učenja obuhvata i usklađuje različite oblike učenja u svim životnim razdobljima. To su: organizirano učenje (obrazovanje i odgoj) koje može biti formalno (školovanje) i neformalno (tečajevi, seminari, treninzi kroz NVO ili ustanove za obrazovanje) te neorganizirano ili informalno učenje. Obzirom da se čitav život mora učiti, učenje u odrasloj dobi se ne odvija u školi nego u van-školskim organizacijama, odnosno tamo gdje odrasla osoba radi i živi.

Ključ cjeloživotnog učenja

Formalno obrazovanje označava djelatnosti koje se izvode u institucionalnim i javno verificiranim oblicima obrazovanja radi sticanja stručnog zvanja, vještina i sposobnosti, a obuhvata predškolsko, osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje.

Neformalno obrazovanje označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti i za lični razvoj.

Informalno učenje označava aktivnosti u kojima se učenje i razvoj vještina dešava kroz iskustveno učenje. Osoba prihvata stavove i pozitivne vrijednosti, razvija vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i drugih uticaja i izvora iz svoje okoline. U tim aktivnostima svaka osoba samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom učenja kao i odgovornost za rezultate učenja.

Pojašnjenje pojmovaPojašnjenje pojmova

Središnja pozicijaSredišnja pozicijaSistem obrazovanja u zemljama Balkana nije se

značajnije mijenjao u prošlom vijeku. Jedan od razloga je i činjenica da promjene u obrazovanju ovise o konsenzusu o općim načelima, ciljevima i očekivanjima koji usmjeravaju obrazovnu politiku i praksu:

» na lokalnom nivou» na nivou cijele zemlje» na evropskom nivou» na globalnom nivou

To je otvrorilo mnogo prostora za neformalno odgovara potrebama korisnika i lakše se

provodi

“Termin obrazovanje odraslih označava korpus organiziranih edukacijskih procesa svih sadržaja, razina i metoda (formalnih i drugih) bez obzira da li odrasli nastavljaju ili zamjenjuju započeto školovanje ili naukovanje, bez obzira razvija li odrasla osoba svoje sposobnosti, proširuje svoje znanje, poboljšava svoje tehničke ili stručne kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova ili ponašanja; i u perspektivi potpunog ličnog razvoja i u perspektivi učešća u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, ekonomskom i kulturnom razvoju“.

(UNESCO, Recommendation on the Development of Adult Education, 1976).

Potrebe i mogućnosti neformalnog obrazovanja

Šest sugeriranih uloga nevladinih organizacija

1. Stvoriti infrastrukturu i staviti je u funkciju2. Stimulirati inovacije i stvarati nove ideje3. Stvaranje, podsticanje i distribucija informacija -

komunikacija4. Pružanje obuke i stručne pomoći5. Izrada istraživanja, nadzor i evaluacija6. Aktivni zagovarači društvenih pitanja


Civilno društvo predstavlja pokretačku snagu generiranjem novih ideja


Dobar dan! Ja sam iz NVO ...

UH, Da ??

Da li postoji propisana procedura ili standardi/uslovi

koje programi treba da ispune? Naš program građanskog

obrazovanja ....

Šta Vi mislite, iz nevladinih organizacija, da mi u vlasti nemamo pametnija posla nego

odobravati vaše projekte?

KLJUČNE KOMPETENCIJE, SISTEM PRIZNAVANJA ISHODA UČENJA U EVROPI

KLJUČNE KOMPETENCIJE, SISTEM PRIZNAVANJA ISHODA UČENJA U EVROPI

SISTEM ZA PRENOS, AKUMULACIJU i PRIZNAVANJE ISHODA UČENJA U EVROPI

• Evropske institucije su zaključile da je potreban sistem koji bi ljudima omogućio kontinuitet sticanja kvalifikacija tokom prelaza iz jednog u drugo obrazovno okruženje. Mehanizmi za razmjenu informacija – pomoć u korištenju znanja stečenog u inostranstvu, bilo u formalnom, neformalnom ili informalnom okruženju.

• Jedan od glavnih izazova predstavljaju velike nejednakosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju unutar evropskog područja, te brojnost i razlike među nacionalnim ili sektorskim sistemima.

Ti različiti mehanizmi i alati trebali bi na dosljedan i racionalan način imenovati načela, propise i pravila.

Konkretan cilj im je olakšati:

• mobilnost ljudi pri osposobljavanju;• vrednovanje rezultata cjeloživotnog učenja;• transparentnost kvalifikacija;• izgradnja međusobnog povjerenja i saradnje

nadležnih za osposobljavanje i obrazovanje u Evropi.

Zajednička vizija – prepoznavanje svih kompetencija koje osoba stičeZajednička vizija – prepoznavanje

svih kompetencija koje osoba stiče

"Zajednički Evropski principi za prepoznavanje

i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja“

.

jačaju individualne i kolektivne kapacitete za promjenu

osiguravaju višestruke

mogućnosti zaučenje i

lični razvojpotiču društveno

uključivanjei koheziju

predlažu sveobuhvatnu infrastrukturu i

koherentnu strategiju

promoviraju saradnju

i partnerstvo nasvim nivoima

Svi građani/ke uče, održavaju i dopunjavaju svoje ključne

kompetencije

Ključne kompetencije Ključne kompetencije

Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

Preporuke pozivaju sve zemlje članice i šire da omoguće svom građanstvu da razvije paket od 8 ključnih kompetencija do kraja inicijalnog obrazovanja i usavršavanja, te da se specifična pažnja posveti učenicima/cama s manjim mogućnostima.

Okvir za ključne kompetencije su pripremili stručnjaci/njakinje iz 31 zemlje Evrope. Trebao bi pomoći pri reformi sistema obrazovanja i usavršavanja onima koji donose političke odluke, onima koji provode obrazovanje i usavršavanje, poslodavcima i samim osobama koje uče da odgovore na nove izazove.

Europass je instrument koji je uspostavljen 2004. godine na nivou proširene Evropske unije da olakša:

- jasno i lako razumljivo prikazivanje vještina i kvalifikacija u Evropi (Evropska unija, EFTA/ETA i zemlje kandidatkinje);- kretanje bilo gdje po EvropiEuropass se sastoji od 5 osnovnih dokumenta:•-dva dokumenta ispunjavaju sami kandidati (Europass CV i Europass jezični pasoš)•tri ostala dokumenta (Europass dopuna certifikatu, Europass dopuna diplomi i Europass mobilnost) izdaju kompetentne institucije.


komunikacija na maternjem/inskom jeziku komunikacija na maternjem/inskom jeziku

komunikacija na stranom jeziku komunikacija na stranom jeziku

matematička pismenost, znanost i tehnologija matematička pismenost, znanost i tehnologija


građanska kompetencija građanska kompetencija

učiti kako se uči učiti kako se uči

međuljudska, interkulturna i socijalna kompetencija međuljudska, interkulturna i socijalna kompetencija

poduzetnost i inovativnost, digitalna kompetencija poduzetnost i inovativnost, digitalna kompetencija



1.komunikacija na maternjem jeziku – sposobnost razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja, činjenica u pisanom i usmenom obliku

2.komunikacija na stranom jeziku - sposobnost razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja, činjenica u pisanom i usmenom obliku

3.matematička pismenost, nauka i tehnologija – sposobnost korištenja osnovnih matematičkih operacija, rješavanja problema u svakodnevnim situacijama, logičko razmišljanje i prezentacija u vidu formula, grafikona i sl.; korištenje znanja u svijetu prirode te izvođenje zaključaka na temelju dokaza



4. digitalna kompetencija – korištenje informacione i komunikacione tehnologije

5. učiti kako se uči – upravljanje vlastitim učenjem6. međuljudska, interkulturna i socijalna kompetencija – pokriva sve

oblike ponašanja koji pojedincu omogućavaju konstruktivno i djelotvorno učešće u društvu

7. poduzetnost i inovativnost – sposobnost pojedinca da ideje pretvara u aktivnosti na kreativan način uz efikasno planiranje

8. građanska kompetencija – sposobnost pojedinca za informiranu, aktivnu i opredijeljenu participaciju u građanskom životu, a temelji se na znanju o društvenim i političkim konceptima i strukturama te usmjerenosti prema demokratskoj participaciji

Tri tipa provajderaTri tipa provajdera

Nevladine organizacijeNevladine organizacije

Dobrovoljne organizacijeDobrovoljne organizacije

Privatne institucije Privatne institucije

Primjer priznavanja neformalnog učenja

Primjer priznavanja neformalnog učenja

Youthpass je novi validacijski instrument (potvrda i provjera valjanosti) za transverzalno prepoznavanje rezultata učenja kroz neformalno obrazovanje mladih.

Ovaj instrument je kreiran i testiran u periodu od 2005-2006. Obavezno se provodi od 1. 1. 2007. za mlade (13 - 30 godina) koji stiču iskustva, znanja i razvijaju vještine kroz program Evropske unije i partnerskih zemalja "Youth in Action" . Ovaj program, između ostalog, omogućuje financiranje projekta razmjena mladih, evropske volonterske službe, organizaciju treninga i seminara.

Youthpass je kreiran kako bi se omogućilo i podržalo:

• zapošljavanje mladih i voditelja rada s mladima;• refleksija na vlastiti proces neformalnog učenja;• društveno prepoznavanje rada mladih.

Različiti dijelovi Youthpass-a su razvijeni tako da pokrivaju specifične ciljeve:

•Razvoj kvalificiranog certifikata za aktivnosti, kojim se potvrđuje sudjelovanje na projektu koji financira EU i opisuju ishodi učenja (eng. learning outcomes) za vrijeme te aktivnosti/projekta.

•Certifikat treba sadržavati podatke o različitim akterima i o samom projektu, ciljeve Programa Mladi u akciji i ako je potrebno, druge detalje o aktivnosti – vezane uz postignute ciljeve konkretnog projekta.

Različiti dijelovi Youthpass-a su razvijeni tako da pokrivaju specifične ciljeve:

3. Razvijanje dodatnog instrumenta samoprocjene onog što je naučeno u okviru određenih aktivnosti – kao dodatak gore spomenutom certifikatu. Ovaj instrument je razvijen iz perspektive korisnika te treba dokumentirati proces učenja i povećati svijest o kompetencijama i vještinama koje su razvijene/osnažene za vrijeme projekta.

Kakav uticaj ima neformalno obrazovanje?

Kakav uticaj ima neformalno obrazovanje?


Uticaj neformalnog obrazovanja na društvo

Uticaj neformalnog obrazovanja na društvo

DRŽAVA

(prvi sektor)

smisao djelovanja:

osiguranje i učvršćenje vlasti

PRIVATNA PODUZEĆA (drugi sektor)

smisao djelovanja:

ostvarenje profita

CIVILNO

DRUŠTVO (treći sektor)

smisao djelovanja:

opštedruštveni napredak

nevladine organizacije

grupe za samopomoć

mjesni klubovi organizacije

Civilno društvo povezano je sa spontanim i neprofitnim akcijama građana.

Za veliki dio autora riječ je o trećem sektoru kojim se u demokratskom društvu uspostavlja ravnoteža između države, s jedne i privatnog, odnosno gospodarskog ili komercijalnog sektora, s druge strane.

* prema V.Spajić-Vrkaš (Poučavati prava i slobode, Zagreb, 2004.; 82)

Danijel Goleman:Danijel Goleman:

• Istraživanja pokazuju da IQ doprinosi svega 20 % životnom uspjehu

• Emocionalna inteligencija

• Socijalna inteligencija

• Spiritualna inteligencija

• Molekule emocije pokreću svaki sustav u vašem tijelu

Neformalno obrazovanje pruža holistički pristup razvoju ličnosti...

Neformalno obrazovanje pruža holistički pristup razvoju ličnosti...

• Razvoj na sva tri nivoa .....

THINKINGCOGNITION

ACTINGOPERATION

FEELINGEMOTIONTHINKING

COGNITION

FEELINGEMOTION

ACTINGOPERATIONEmocionalno

m

Osjećanja

Operacionom

DjelovanjeKognitivno

m

Mišljenje

•NVO postaju organizacije

koje uče.....

Uticaj neformalnog obrazovanja na društvo i uticaj društva na neformalno

obrazovanje

Uticaj neformalnog obrazovanja na društvo i uticaj društva na neformalno

obrazovanje

Neformalno obrazovanje Društvo

Obrazovni programi namenjeni su najrazličitijim ciljnim grupama:

ISHODIKoji su rezultati za pojedince, preduzeća, zajednice..…

KRATKOROČNI Učenje

Svjesnost ZnanjeStavoviVještineMišljenjaTežnjeMotivacija

SREDNJOROČNI Akcija

PonašanjePraksaOdlukeMjere javne politikeDruštvena akcija

DUGOROČNI Poboljšani uslovi LjudskiEkonomskiGrađanskiZaštita okoline

U svojoj prirodi neformalno obrazovanje se ogleda u izraženoj fleksibilnosti i otvorenosti za novo.Pošto je znatno adaptabilnije od formalnog sistema obrazovanja, neformalno obrazovanje je sa lakoćom pratilo razvoj na poljima psihologije, pedagogije, andragogije, ljudskih prava i drugih disciplina i usvajalo nove metode rada i obrazovne paradigme. Novi načini rada često su prvo bili testirani u neformalnom obrazovnom kontekstu, da bi, postepeno, kao dobra praksa, bili usvojeni i od strane formalno-obrazovnog sistema.

• Prema Darko Marković, "Neformalno obrazovanje danas"...• Prema Darko Marković, "Neformalno obrazovanje danas"...

Uticaj na obrazovne institucijeUticaj na obrazovne institucije

obrazovna ustanovasamoevaluaci

ja

samoplaniranje i samorazvoj

profesionalni standardi

potrebe i interesi ustanove i lokalne zajednice

Nevladine organizacije

mogu pomoći u svakom od segmenata

Neformalno obrazovanje i društvena inkluzija

Neformalno obrazovanje i društvena inkluzija

• za neke pojedince i društvene grupe neformalno obrazovanje predstavlja jedini vid obrazovanja koje je dostupno

• neformalno obrazovanje podržava društvenu uključenost i ravnoporavnost kroz programe namjenjene pripadnicima manjina, ali i većinskih grupa, u cilju uklanjanja predsruada prema manjinama- edukativni programi usmjereni na razvoj tolerancije, prevenciju rasizma, ksenofobije, etničke netrpeljivosti i dr.)

• Pomoć pri zapošljavanju

NVO i neformalno obrazovanje :

NVO i neformalno obrazovanje :


Nevladine organizacije nude mnoštvo programa edukacije, koji se mogu svrstati u dvije široke kategorije:

1. Obrazovni programi (za sticanje različitih znanja i vještina)

2. Programi izgradnje stavova i pozitivnih životnih vrijednosti

“Superioran učinak ovisi o superiornom učenju”

Senge

Problemi neformalnog obrazovanja

Problemi neformalnog obrazovanja


Prema

Analiza

Akcija

• Ne postoji formalno vrjednovanje i priznanje. Diplome i cerifikati postoje, ali još uvijek nisu verifikovani kod nas

• razmjena iskustava i vještina, i učenje kroz praksu, fleksibilan metod rada, prilagodljiv potrebama pojednica zahtijeva kontinuitet, koji nije moguće obezbijediti ukoliko nije regulisano finansiranje koje se trenutno vrši na bazi projekata

• Potrebni su obučeni, kompetentni treneri edukatori, facilitatori, a ne postoji sistem njihove evaluacije

Kvalitativni doprinos regionalnog povezivanja

…Mislim da smo uspostavili jasne standarde i procedure za vrednovanje i verifikaciju

neformalnog obrazovanja …

Nadam se da će ove aktivnosti omogućiti da se

doprinos neformalnog obrazovanja više cijeni, kao

na primjer u .... Čini se

da imamo plan !!!

Umjesto zaključkaUmjesto zaključka

Ramadan Mubarek Olsun i Šana TovaRamadan Mubarek Olsun i Šana Tova

1. McQuoid-Mason, D., Mchunu, M., Govender, K,. O’Brien, E.L., Larkin, M.C. (2001.). Demokracija za sve.Obrazovanje za političku kulturu. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.2. Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001.). Interdisciplinarni rječnik. Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.3. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, : (2004.).Poučavati prava i slobode.Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.4. Grupa Hajde da... Neformalno obrazovanje nevidljiva snaga društva5. http:europass.cedefop.europa.eu6. Du Bois Reymond, Manuela (2002): A Study on the Links Between Formal and Non-formal Education, CDEJ, Strasbourg, str. 16-21 7. Mida-Briot, B. (2003): Non-formal Education as a Tool for the Inclusion of All, T-Kit on Social Inclusion

1. McQuoid-Mason, D., Mchunu, M., Govender, K,. O’Brien, E.L., Larkin, M.C. (2001.). Demokracija za sve.Obrazovanje za političku kulturu. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.2. Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001.). Interdisciplinarni rječnik. Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.3. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, : (2004.).Poučavati prava i slobode.Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.4. Grupa Hajde da... Neformalno obrazovanje nevidljiva snaga društva5. http:europass.cedefop.europa.eu6. Du Bois Reymond, Manuela (2002): A Study on the Links Between Formal and Non-formal Education, CDEJ, Strasbourg, str. 16-21 7. Mida-Briot, B. (2003): Non-formal Education as a Tool for the Inclusion of All, T-Kit on Social Inclusion

Za više informacijaZa više informacija

• Rahela Dzidic

• Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava Civitas BiH

• Hamdije Cemerlica 39

• 71000 Sarajevo

• Bosna i Hercegovina

• [email protected]

• www.civitas.ba

Konferencija BALKAN FORUM: Neformalno obrazovanje na Balkanu Sarajevo, 20 - 2 1.9.2007

Documents