KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE 10. PREDAVANJE
KOMUNIKACIJSKEVJETINE
10. PREDAVANJE
SadrSadraj aj 10.10. predavanja:predavanja:
Sukobi i tehnike rjeSukobi i tehnike rjeavanja avanja sukoba 2sukoba 2
Postoje tri razliita tipa sukoba:
1. sukobi vezani uz odnose,
2. uz procese i
3. uz ciljeve.
Sukobi ciljeva i procesa su u umjerenim
koliinama potrebni jer potiu na preispitivanje
naina i ciljeva rada, stimuliraju diskusiju I
produkciju ideja.
S druge strane, istraivanja su pokazala da su
sukobi vezani uz meuljudske odnose
gotovo uvijek disfunkcionalni i njih je potrebno
svesti na najmanju moguu mjeru.
Preduvjeti rjeavanja sukoba
Svaki pokuaj rjeavanja sukoba mora poeti
analizom problema.
Svaka strana definira taj problem drugaije i
treba ga redefinirati.
Strane toga nisu svjesne jer sukob promatraju
ovako:
a trebale bi ovako:
Mogui rezultati sukoba
I ti i ja emo dobiti to trebamo Ja u dobiti to trebam, ti e izgubiti.
Ti e dobiti to treba, ja u izgubiti Ni ti ni ja neemo dobiti to nam treba
PROCES RJEAVANJA SUKOBA
Proces rjeavanja sukoba
Rjeavanje sukoba je proces koji se odvija kroz nekoliko faza:
1. Prevencija prepoznavanje elemenata problem i spreavanje neprijateljstva i napetosti prije nego to se razvije sukob;
2. Dogovor istraivanje mogunosti za postizanje dogovora u vezi sukoba, komunikacija s drugom stranom i konstruktivno pristupanje rjeavanju sukoba;
Proces rjeavanja sukoba
3. Rjeavanje otkrivanje, prepoznavanje i suoavanje s uzrocima sukoba, te njihovo uklanjanje ili smanjivanje da bi se sprijeili budui sukobi;
4. Pomirenje - obnavljanje meuljudskih odnosa i izgradnja povjerenja, nade i uzajamnosti;
5. Mijenjanje mijenjanje okolnosti koje su dovele do razvoja sukoba u cilju spreavanja buduih sukoba i odravanje promjena kroz usvajanje navika rjeavanja sukoba konstruktivnim pristupom.
Pet je stilova/strategija rjeavanja sukoba
Orijentacije strana u sukobu
Da li emo rjeavanju sukoba pristupiti konstruktuvno ili destruktivno ovisio motivacijskoj orijentaciji strana u sukobu. Mogu se razlikovati triosnovna tipa:
1. kooperativna orijentacija ili orijentacija na suradnju, -kada je jedna strana zainteresirana za dobrobit druge strane jednako kao i za svoju vlastitu dobrobit;
2) individualistika orijentacija,kada jedna strana nastoji proi to bolje, a ne zanima je to e biti s drugom stranom;
3) kompetitivna orijentacija ili orijentacija na takmienje, kada jedna strana prvenstveno eli proi bolje nego druga strana
Razgovor nakon vjebe
Kako se osjeaju pobjednici/ poraeni?
to vam je bio cilj - pobijediti ili da drugi ne pobijedi?
Koju orijentaciju ste primijenili u ispunjavanju zadatka -natjecanje ili suradnju?
Podsjetite se 5 osnovnih strategija rjeavanja sukoba. Koju je svaki par pokazao?
Kao to smo mogli vidjeti, ponekad se moe nai rjeenje u kojem svatko pobjeuje.
Naini rjeavanja sukoba
Naini rjeavanja sukoba su: 1. dogovor,
2. rjeavanje problema,
3. pregovaranje i
4. ukljuivanje posrednika.
Kroz prethodnu vjebu vidjeli smo kolika je vanost dogovora. Ako se radi o sloenijem problemu, dogovor se pretvara u metodu rjeavanja problema.
Do kraja dananjih vjebi bavit emo se ovom metodom, a sljedei puta obradit emo pregovaranje i ukljuivanje posrednika.
Metoda rjeavanja problema
METODA RJEAVANJA PROBLEMA odvija se u 6
stupnjeva:
Definiranje problema
Traenje moguih rjeenja
Vrednovanje tih rjeenja
Odluivanje - koje je rjeenje najbolje
Odluivanje o nainu provedbe
Provjeravanje - je li rjeenje uspjeno
Preduvjeti rjeavanja sukoba
Ako su strane u sukobu orijentirane na meusobnu suradnju, ako
na sukob gledaju kao na zajedniki problem, vjerojatnije je da e
pristupiti konstruktivnom rjeavanju problema, nego ako su
orijentirane na natjecanje meu sobom.
Osim orijentacije strana u sukobu, vjerojatnost da e se u rjeavanju
sukoba krenuti u konstruktivnom ili destruktivnom smjeru ovisi o
vrsti problema.
to sprjeava rjeavanje sukoba: intenzivne emocije: ljutnja, strah, bijes,mrnja
ukopavanje u svoju poziciju
inzistiranje na svom zahtjevu
okrivljavanje druge strane
nesluanje
Mapa sukoba
Tehnika koja nam moe pomoi da dobijemo bolji (objektivniji) uvid u problem i konstruktivnije pristupimo rjeavanju problema je izrada mape sukoba.
MAPA SUKOBAPROBLEM:________________________________________________
BRIGE I STRAHOVIPOTREBESTRANA U SUKOBU
Objanjenje mape sukoba(npr. Pristup zajednikom rjeavanje vjebe u grupi)
Definiranje problema/sukoba - Vano je naglasiti da ne moemo identificirati osobu kao problem, sukob treba odrediti nekim irim pojmom, u objektivnim terminima, na nain da se sve strane u sukobu mogu sloiti s takvim odreenjem sukoba.
(Npr. ne moemo napisati Ivan ne eli sudjelovati u radu, nego kao u naslovu).
Odrediti tko su strane u sukobu. Treba u mapu ukljuiti i one osobe koje su indirektno i direktno ukljuene u sukob. (npr. Petar, Marko, Stjepan), iako se na prvi pogled ini da ste samo Vi i Ivan u sukobu.
Stvaranje liste potreba i briga i strahova za svaku stranu.
Objanjenje mape sukoba
POTREBE - Tek kada se otkriju i razumiju potrebe svake strane u sukobu, mogu se odrediti i rjeenja.
Potrebe ukljuuju to osoba eli, koji su joj interesi, odnosno do egajoj je stalo. Radi se o materijalnim ali i emocionalnim potrebama,svima koje se mogu identificirati. Neke potrebe mogu svim sudionicima biti zajednike, a neke su uvijekprisutne, kao npr. potreba za uvaavanjem i ravnopravnou. Treba paziti da ne navodimo rjeenja umjesto potreba, npr. Moja jepotreba da uspjeno rijeimo zadatak. Tada treba pitati - Zato je to vano? Ja elim brzo biti gotov s vjebom iii doma.
Objanjenje mape sukoba
BRIGE I STRAHOVI - mogu biti direktne i indirektne
Neke su brige suprotne potrebama, ne treba ih u mapi dvaputa navoditi, ve tamo gdje je prikladnije (npr. potreba zauspjehom i strah od neuspjeha). Ponekad se lake otkriju potrebe dok govorimo o brigama istrahovima, npr. lake je rei Strah me da neu uspjetinego elim uspjeti u toj vjebi.