HR HR EUROPSKA KOMISIJA Bruxelles, XXX […](2015) XXX draft RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE Izvješće o provedbi planova upravljanja vodnim područjima iz Okvirne direktive o vodama Država članica: HRVATSKA Priložen dokumentu KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU Mjere za postizanje „dobrog stanja” voda u EU-u i za smanjenje opasnosti od poplava
41
Embed
KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM …ec.europa.eu/environment/water/water-framework/pdf/4th_report/MS annex... · povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
HR HR
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, XXX
[…](2015) XXX draft
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Izvješće o provedbi planova upravljanja vodnim područjima iz Okvirne direktive o
vodama
Država članica: HRVATSKA
Priložen dokumentu
KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I
VIJEĆU
Mjere za postizanje „dobrog stanja” voda u EU-u i za smanjenje opasnosti od poplava
2
SADRŽAJ
1. OPĆI PODACI ........................................................................................................................................... 4
2. STANJE IZVJEŠĆIVANJA O PLANU UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA I NJEGOVA SUKLADNOST ........ 6
3.1. VREMENSKI RASPORED PROVEDBE ................................................................................................................ 8 3.2. ADMINISTRATIVNI USTROJ ........................................................................................................................... 8 3.3. PLANOVI UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA – STRUKTURA, POTPUNOST, PRAVNI STATUS ..................................... 9 3.4. KONZULTIRANJE JAVNOSTI, UKLJUČIVANJE ZAINTERESIRANIH STRANA ................................................................... 9 3.5. SURADNJA I KOORDINACIJA S TREĆIM ZEMLJAMA ............................................................................................. 9 3.6. INTEGRACIJA S OSTALIM SEKTORIMA ........................................................................................................... 10
4. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI VODNIH PODRUČJA ....................................................................................... 10
4.1. KATEGORIJE VODA U VODNOM PODRUČJU .................................................................................................... 10 4.2. TIPOLOGIJA POVRŠINSKIH VODA ................................................................................................................. 10 4.3. IDENTIFICIRANJE TIJELA POVRŠINSKIH VODA .................................................................................................. 11 4.4. IDENTIFIKACIJA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA ........................................................................................... 11 4.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA .............................................................................................................................. 12
5.1. PRAĆENJE POVRŠINSKIH VODA ................................................................................................................... 14 5.2. PRAĆENJE PODZEMNIH VODA .................................................................................................................... 18 5.3. PRAĆENJE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA ............................................................................................................... 19
6. PREGLED STANJA (EKOLOŠKOG, KEMIJSKOG, PODZEMNIH VODA) ........................................................ 19
7. OCJENA EKOLOŠKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA ............................................................................... 24
8. UTVRĐIVANJE ZNATNO PROMIJENJENIH VODNIH TIJELA (ZPVT) I OCJENJIVANJE DOBROG EKOLOŠKOG POTENCIJALA ................................................................................................................................................. 27
9. OCJENA KEMIJSKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA ................................................................................ 29
10. OCJENA STANJA PODZEMNIH VODA ..................................................................................................... 30
10.1. KOLIČINSKO STANJE PODZEMNIH VODA ........................................................................................................ 30 10.2. KEMIJSKO STANJE PODZEMNIH VODA .......................................................................................................... 31 10.3. OCJENA TRENDOVA U POGLEDU PODZEMNIH VODA ........................................................................................ 31 10.4. KOPNENI EKOSUSTAVI OVISNI O PODZEMNIM VODAMA ................................................................................... 32 10.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PODZEMNIH VODA ..................................................................................................... 32
11. OKOLIŠNI CILJEVI I IZUZEĆA ................................................................................................................... 32
12.1. PROGRAMI MJERA – OPĆENITO .................................................................................................................. 33 12.2. MJERE POVEZANE S POLJOPRIVREDOM ........................................................................................................ 34 12.3. MJERE POVEZANE S HIDROMORFOLOGIJOM .................................................................................................. 36 12.4. MJERE POVEZANE S PODZEMNIM VODAMA................................................................................................... 36 12.5. MJERE POVEZANE S KEMIJSKIM ONEČIŠĆENJEM ............................................................................................. 36 12.6. MJERE POVEZANE S ČLANKOM 9. (POLITIKE CIJENA VODE) ............................................................................... 37 12.7. DODATNE MJERE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ............................................................................................... 38
13. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA, OSKUDICA VODOM I SUŠE, UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVE I DRUGA PITANJA KOJA IZ TOGA PROIZLAZE ILI SU S TIME POVEZANA KAO DIO PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA ........................................................................................................... 38
Tablica 6.2.: Preliminarna ocjena ekološkog potencijala kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
8 „NN”, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14.
9 članak 88. stavak 2.
10 Podaci koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) neznatno se razlikuju od onih
navedenih u planu upravljanja vodnim područjima.
20
Vodno područje Ukupno
Dobro
ekološko
stanje
Loše
ekološko
stanje
Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 682 667 97,8 15 2,2 0 0,0
HRJ 335 330 98,5 3 0,9 2 0,6
Ukupno 1017 997 98,0 18 1,8 2 0,2
Tablica 6.3.: Kemijsko stanje prirodnih tijela površinskih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Vodno područje Ukupno
Dobro
ekološko
stanje
Loše
ekološko
stanje
Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 92 90 97,8 2 2,2 0 0,0
HRJ 2 2 100,0 0 0,0 0 0,0
Ukupno 94 92 97,9 2 2,1 0 0,0
Tablica 6.4.: Kemijsko stanje kandidata za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Vodno područje
Dobro
ekološko
stanje
Loše ekološko
stanje Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 18 90,0 2 10 0 0,0
HRJ 10 83,3 2 16,7 0 0,0
Ukupno 28 87,5 4 12,5 0 0,0
Tablica 6.5.: Kemijsko stanje tijela podzemnih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Vodno područje
Dobro
ekološko
stanje
Loše ekološko
stanje Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 19 95,0 1 5,0 0 0,0
HRJ 8 66,7 2 16,7 2 16,7
Ukupno 27 84,4 3 9,4 2 6,2
Tablica 6.6.: Količinsko stanje podzemnih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske naveden je niz vodnih tijela rijeka za koje
se očekuje da će 2015. postići dobro ekološko i kemijsko stanje (iako metoda ocjenjivanja
ekološkog stanja nije u potpunosti usklađena s Okvirnom direktivom o vodama). Učinjeno je
to za dva „scenarija”, ovisno o rasporedu i prijelaznim razdobljima za usklađivanje s ključnim
zakonodavstvom u području voda, poput Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda. Za jezera je dana procjena dobrog kemijskog stanja u 2015. Za prijelazne i priobalne
vode navedena je stručna procjena broja vodnih tijela za koje se očekuje da 2015. neće
ispuniti ciljeve.
U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da se u oba scenarija očekuje da će sve
rijeke do 2015. postići dobro kemijsko stanje (sve rijeke u hrvatskom dijelu jadranskog
vodnog područja već su postigle dobro kemijsko stanje).
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da se očekuje da će biti potrebno omogućiti
izuzeća s obzirom na to da neka vodna tijela do 2015. vjerojatno neće postići dobro stanje. U
21
planu se, međutim, ne utvrđuju ta izuzeća i navodi se da su potrebni dodatni podaci i
procjene; navodi se da će izuzeća biti predstavljena u idućem planu upravljanja vodnim
područjima Hrvatske.
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.1.: Karta preliminarne ocjene ekološkog stanja prirodnih tijela površinskih voda, 2009.
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.2.: Karta preliminarne ocjene ekološkog potencijala kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna
tijela, 2009.
Dobar ili bolji ekološki potencijal
Umjeren ekološki potencijal
Loš ekološki potencijal
Vrlo loš ekološki potencijal
Nije poznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.2. točki (ii). Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
22
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.3.: Karta kemijskog stanja prirodnih tijela površinskih voda
Dobro stanje
Nije postignuto dobro stanje
Nepoznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.3. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.4.: Karta kemijskog stanja kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, 2009.
Dobro stanje
Nije postignuto dobro stanje
Nepoznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.3. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
23
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.5.: Karta kemijskog stanja tijela podzemnih voda,2009.
Dobro stanje
Loše stanje
Nepoznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 2.4.5. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.6.: Karta količinskog stanja vodnih tijela podzemnih voda, 2009.
Dobro stanje
Loše stanje
Nije poznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 2.2.4. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
24
7. OCJENA EKOLOŠKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA
Hrvatska ima jedinstven, nacionalni pristup ocjenjivanju ekološkog stanja. Međutim, u
trenutku izrade plana upravljanja vodnim područjima taj pristup ocjenjivanju još je uvijek bio
u postupku razvijanja.
U ocjeni rijeka za plan upravljanja vodnim područjima upotrijebljen je prethodni pristup,
„saprobna” metoda, koja nije u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Za potrebe
plana upravljanja vodnim područjima napravljena je preliminarna ocjena ekološkog stanja
rijeka primjenom samo fizikalno-kemijskih11
i hidromorfoloških elemenata kakvoće – ali njih
nije bilo moguće povezati s biološkim elementima kakvoće s obzirom na to da oni nisu bili
uspostavljeni. Navedeno je da se u rijekama prate traženi biološki elementi kakvoće, ali da se
ne upotrebljavaju u razvrstavanju ekološkog stanja, čime se naznačuje da još nisu dostupne
metode biološke ocjene koje bi bile u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Europskom
informacijskom sustavu za vode dostavljen je podatak da se ocjena hidromorfološkog stanja
temelji na stručnoj analizi hidromorfoloških pritisaka. U pogledu ukupnog razvrstavanja
stanja koje je dostavljeno Europskom informacijskom sustavu za vode, često je navedeno
lošije ukupno stanje nego što se da iščitati iz fizikalno-kemijskih ili hidromorfoloških
elemenata kakvoće: razlozi za to nisu poznati.
I razvrstavanje ekološkog stanja jezera temelji se samo na fizikalno-kemijskim i
hidromorfološkim elementima kakvoće, iako se navodi da se prate biološki elementi kakvoće,
na temelju čega je ponovno vidljiv nedostatak odgovarajućih metoda biološke ocjene za
jezera. Kao i u slučaju rijeka, u ukupnom razvrstavanju stanja za jezera često je navedeno
lošije stanje od onoga koje proizlazi iz pratećih elemenata kakvoće.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se znanstveni projekt koji je u tijeku i koji se
bavi biološkom ocjenom ekološkog stanja rijeka i jezera: u tom projektu radit će se na
referentnim uvjetima i granicama između razreda za nekoliko bioloških elemenata kakvoće
(ribe, makrobeskralješnjaci, makrofiti i fitobentos). Na temelju tog podatka čini se da metode
biološke procjene nisu bile dostupne za rijeke i jezera u trenutku izrade plana upravljanja
vodnim područjima.
Većina prijelaznih voda razvrstana je na temelju fitoplanktona, riba, fizikalno-kemijskih i
hidromorfoloških elemenata kakvoće, a za nekoliko njih upotrijebljeni su i pokazatelji
povezani s makrobeskralješnjacima.
U pogledu priobalnih voda, sva vodna tijela razvrstana su na temelju fitoplanktona, fizikalno-
kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće, a za nekoliko njih upotrijebljeni su i
pokazatelji povezani s makrobeskralješnjacima. Navedeno je da su praćene angiosperme i
makroalge, ali ti pokazatelji nisu upotrijebljeni u razvrstavanju. Hidromorfološki elementi
kakvoće upotrijebljeni su u razvrstavanju, ali nije navedeno da su praćeni.
U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da se razvijaju metode za praćenje
priobalnih i prijelaznih voda, pri čemu se uzimaju u obzir i metode drugih država članica
(vidjeti tablicu 7.2.1.). Čini se da postoje metode i barem preliminarni referentni uvjeti za
fitoplankton i makrobeskralješnjake, ali metode za praćenje riba, makroalgi i angiosperma u
najboljem su slučaju razvijene tek djelomično.
11
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da se trenutačno upotrebljavaju četiri fizikalno-kemijska
elementa kakvoće: biokemijska potreba za kisikom, kemijska potreba za kisikom, ukupni dušik i ukupni fosfor.
25
U planu upravljanja vodnim područjima za ocjenu ekološkog stanja rijeka i jezera ne navodi
se primjena načela prema kojem jedan neodgovarajući pokazatelj znači da su svi pokazatelji
neodgovarajući. Međutim, iz opisa ocjene stanja priobalnih i prijelaznih voda za HRJ vidljivo
je da je to načelo primijenjeno. Povrh toga, u hrvatskoj Uredbi o standardu kakvoće vode iz
2013. navodi se to načelo, što znači da bi se njegova primjena mogla očekivati u budućim
planovima upravljanja vodnim područjima.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da na ocjenu stanja rijeka i jezera (općeg
fizikalno-kemijskog i hidromorfološkog stanja i općeg kemijskog stanja) utječu
nepouzdanosti koje proizlaze iz postojećeg sustava praćenja i ocjenjivanja. Da bi se riješio taj
problem, vodna tijela podijeljena su u tri skupine s obzirom na procijenjeni stupanj
pouzdanosti ocjene stanja vodnih tijela: prvu čine vodna tijela koja zadovoljavaju okolišne
ciljeve (s vrlo visokim stupnjem pouzdanosti); drugu čine vodna tijela za koja postoji
nesigurnost o tome zadovoljavaju li okolišne ciljeve; a treću čine vodna tijela koja ne
zadovoljavaju okolišne ciljeve (s vrlo visokim stupnjem pouzdanosti). U Sažetku
dostavljenom Europskom informacijskom sustavu za vode nije navedeno kako su sami
stupnjevi pouzdanosti riješeni u te tri kategorije.
Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode u Hrvatskoj
su za prvi plan upravljanja vodnim područjima primijenjeni rezultati interkalibracije. Prema
hrvatskim nadležnim tijelima, metoda Carlit (makroalge priobalnih voda) i metoda POMI
(Posidonia oceanica) koje su upotrijebljene u Hrvatskoj interkalibrirane su u okviru procesa
EU-a (konkretno sa skupinom MED GIG), a granične vrijednosti za biološke elemente
kakvoće za makrozoobentos i klorofil a (za prijelazne i priobalne vode) donesene su na
temelju rezultata dobivenih tijekom postupka interkalibracije u skupini MED GIG. Hrvatska
sa susjednim zemljama poduzima i inicijative za interkalibraciju metoda za ocjenu bioloških
elemenata kakvoće: to se planira kao inicijativa u suradnji sa Slovenijom.
Prema najnovijim dostupnim podacima Hrvatska namjerava preispitati svoj popis specifičnih
onečišćujućih tvari u slivovima, osobito u svjetlu studije o onečišćujućim tvarima iz
poljoprivrede, te će preispitati i standarde kvalitete okoliša (EQS) utvrđene za plan
upravljanja vodnim područjima u skladu s Tehničkim smjernicama za određivanje standarda
kakvoće okoliša.
Hrvatska Uredba o standardu kakvoće voda iz 2013. (prilog 2.B i Prilog 2.C) sadržava sve
elemente kakvoće koji su potrebni na temelju Priloga V. Okvirnoj direktivi o vodama, osim
onih povezanih s ribama u jezerima i hidromorfološkim pokazateljima u jezerima te
prijelaznim i priobalnim vodama. Ti će se elementi upotrijebiti za potrebe drugog plana
upravljanja vodnim područjima.
Planira se izmjena Uredbe o standardu kakvoće voda12
kako bude rasla baza bioloških i
ostalih okolišnih podataka. Osim toga, Hrvatska planira donijeti metodologiju za uzorkovanje,
laboratorijske analize i određivanje omjera ekološke kvalitete za biološke elemente kakvoće te
metodologiju za praćenje i ocjenjivanje hidromorfoloških pokazatelja kako bi se ispunile
ključne praznine u utvrđivanju referentnih uvjeta.
12
„NN”, br. 73/13
26
Vodno
područje
Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
fiti
Fit
ob
ento
s
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Rib
e
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
fiti
Fit
ob
ento
s
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Rib
e
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
alg
e
An
gio
sper
me
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Rib
e
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
alg
e
An
gio
sper
me
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
HRD - - - - - - - - - - - - -
HRJ
Tablica 7.2.1.: Dostupnost metoda biološke ocjene
Metode ocjene u potpunosti su razvijene za sve biološke elemente kakvoće
Metode ocjene djelomično su razvijene ili su u razvoju za sve ili neke biološke elemente kakvoće
Metode ocjene za biološke elemente kakvoće nisu razvijene, nisu dostavljeni podaci o metodama ocjene, dostavljeni su nejasni podaci
- Kategorija vode nije relevantna
Izvor: Planovi upravljanja vodnim područjima
27
8. UTVRĐIVANJE ZNATNO PROMIJENJENIH VODNIH TIJELA (ZPVT) I OCJENJIVANJE
DOBROG EKOLOŠKOG POTENCIJALA
U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da u Hrvatskoj nisu utvrđena znatno
promijenjena i umjetna vodna tijela (UVT), iako je provedena njihova preliminarna
identifikacija. Kandidati za ZPVT i UVT identificirani su na temelju stručne prosudbe, a u
planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da je za njihovo utvrđivanje potrebno
provesti dodatna istraživanja.
Prema podacima dostavljenima Europskom informacijskom sustavu za vode u hrvatskom
dijelu vodnog područja rijeke Dunava identificirana su 92 potencijalna UVT-a (70 vodnih
tijela rijeka i 22 vodna tijela jezera) i 2 potencijalna UVT-a u hrvatskom tijelu jadranskog
vodnog područja. U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je 206 potencijalnih
ZPVT-a, iako to nije vidljivo u podacima dostavljenima Europskom informacijskom sustavu
za vode (vidjeti tablice 8.1.1.a i 8.1.1.b). Osim toga, podaci u tablicama 8.1.1.a i 8.1.1.b
neznatno se razlikuju u pogledu UVT-a za rijeke i jezera u hrvatskom dijelu vodnog područja
rijeke Dunava.
Ni u planu upravljanja vodnim područjima ni u novijim propisima u području voda nije
utvrđena jasna metodologija ni kriteriji za utvrđivanje ZPVT-a i UVT-a.
SI
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
ITA
HR
BA
HRC
HRJ
HU
0 50 100
km
ME
Slika 8.1.: Karta postotaka kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela po vodnom
području
0 – 5 %
5 – 20 %
20 – 40 %
40 – 60 %
60 – 100 %
Nisu navedeni podaci
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
28
ZPVT
ili UVT Vodno područje
Kategorija vode
Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Sva vodna tijela
Broj %
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj %
ZPVT
HRD 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
HRJ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ukupno 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
UVT
HRD 70 7,8 22 75,9 0 0 0 0 92 9,9
HRJ 2 0,6 0 0 0 0 0 0 2 0,5
Ukupno 72 5,85 22 64,7 0 0 0 0 94 7,1
Tablica 8.1.1.a: Broj i postotak kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela, prema podacima Europskog informacijskog sustava za vode (WISE)
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
ZPVT
ili UVT Vodno područje
Kategorija vode
Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Sva vodna tijela
Broj %
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj %
ZPVT
HRD 150 16,6 2 7,1 0 0 0 0 152 16,4
HRJ 42 12,5 0 0 8 29,6 4 17,3 54 13,8
Ukupno 192 15,5 2 6 8 29,6 4 17,3 206 15,6
UVT
HRD 71 7,8 21 75 0 0 0 0 92 9,9
HRJ 2 0,6 0 0 0 0 0 0 2 0,5
Ukupno 73 5,9 21 63,6 0 0 0 0 94 7,1
Tablica 8.1.1.b: Broj i postotak kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela, prema podacima iz Plana upravljanja vodnim područjima
Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima
29
U planu upravljanja vodnim područjima nisu navedene informacije o tome je li u Hrvatskoj
definirana metodologija za dobar ekološki potencijal. U skladu s člankom 18. stavkom 1.
Uredbe o standardu kakvoće voda ekološki potencijal umjetnog ili znatno promijenjenog tijela
površinske vode određuje se na temelju rezultata monitoringa bioloških, osnovnih fizikalno-
kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće.
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, metodologija za ocjenjivanje dobrog ekološkog
potencijala bit će razvijena tijekom drugog ciklusa plana upravljanja vodnim područjima i
trebala bi biti spremna tek 2017. Tijekom znanstvenog istraživačkog projekta razvit će se
metodologija za ocjenjivanje dobrog ekološkog potencijala rijeka i jezera. Sustav
razvrstavanja za ekološki potencijal prijelaznih i priobalnih voda razvija se u okviru Programa
sustavnog ispitivanja kakvoće prijelaznih i priobalnih voda.
U preliminarnoj procjeni ekološkog potencijala koja je dostavljena Europskom
informacijskom sustavu za vode stoji da 92 od 94 kandidata za umjetna vodna tijela postižu
dobar ekološki potencijal. Ti su rezultati, međutim, preliminarni s obzirom na to da nije
provedeno konačno utvrđivanje znatno promijenjenih vodnih tijela i umjetnih vodnih tijela te
je potrebna dodatna analiza. Osim toga, nije objašnjena metoda koja je korištena za dobivanje
tih rezultata.
9. OCJENA KEMIJSKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA
U planu upravljanja vodnim područjima stoji da je ocjenjivanje kemijskog stanja provedeno
na temelju prosječnih godišnjih koncentracija prioritetnih tvari. Navedeno je da se prioritetne
tvari prate u sve četiri kategorije površinskih voda. U planu upravljanja vodnim područjima
stoji da sljedeće prioritetne tvari nisu uzete u obzir pri ocjenjivanju kemijskog stanja: spojevi
trifluralina i pentabromdifenileter.
Može se primijetiti da je u Prilogu 3.A Uredbi iz 2010.13
, koja je navedena u planu upravljanja
vodnim područjima, provedeno prvo transponiranje dijela A Priloga I. Direktivi o standardu
kakvoće okoliša. Međutim, primijećena je jedna razlika: nisu navedene vrijednosti za kadmij i
njegove spojeve za maksimalnu dopuštenu koncentraciju – standarde kakvoće okoliša (MDK-
SKO) u drugim vodama. Taj je propust ispravljen u Prilogu 5.B Uredbi o standardu kakvoće
voda iz 2013. kojom je zamijenjena Uredba iz 2010.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se standardi za biotu i sedimente. U
Uredbi iz 2013. predviđaju se standardi kakvoće okoliša za biotu (to nije bio slučaju u
prethodnoj Uredbi iz 2010.), a prema najnovijim informacijama prema potrebi će se
primjenjivati standard kvalitete okoliša za biotu ili jednakovrijedni standard kvalitete okoliša
za zaštitu vode.
U planu upravljanja vodnim područjima ni u nacionalnom zakonodavstvu nisu pronađeni
podaci o tome upotrebljavaju li se područja miješanja, o tome kako se uzimaju u obzir
pozadinske koncentracije ili o biodostupnosti metala.
Prepoznate su tvari koje uzrokuju prelazak graničnih vrijednosti za mali dio vodnih tijela u
vodnom području rijeke Dunava i jadranskom vodnom području (tablica 9.1.1.).
13
„NN”, br. 89/10
30
Tvari koje uzrokuju prelazak graničnih
vrijednosti
Prelazak graničnih
vrijednosti po
vodnom području
HRD HRJ
Teški metali – zbrojeno 8
Živa 5
Klorpirifos 2
Klorofenvinfoss 1
Endosulfan 10
C10-13-kloroalkani 3
Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) 4
Aldrin 3
Dieldrin 3
Endrin 3
Izodrin 3
Pentaklorofenol 1
Tributilkositreni spojevi 1
Tablica 9.1.1.: Tvari odgovorne za prelazak graničnih vrijednosti
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
10. OCJENA STANJA PODZEMNIH VODA
10.1. Količinsko stanje podzemnih voda
U Hrvatskoj postoji jedinstven nacionalni metodološki pristup za ocjenjivanje količinskog
stanja podzemnih voda, koji je utemeljen na Smjernicama br. 18 o stanju podzemnih voda i
ocjenjivanju trendova.
Planiraju se daljnje aktivnosti u pogledu razvijanja metodologije. Primjerice, u krškim
područjima, praćenjem stanja obuhvatit će se sva važna izvorišta kako bi se mogla postići
bolja ravnoteža tijela podzemnih voda. To će praćenje biti provedeno početkom 2015. Osim
toga, do kraja 2014. bit će dovršen konačni plan za praćenje razina podzemnih voda u
vodonosnicima s intergranularnom poroznošću. S obzirom na visoke troškove uspostavljanja
tog sustava praćenja, njegova potpuna provedba planira se tijekom razdoblja od nekoliko
godina.
Rezultati koji su prikazani u prvom planu upravljanja vodnim područjima pokazuju da je za
jedno podzemno vodno tijelo u vodnom području rijeke Dunava i za dva u jadranskom
vodnom području ocijenjeno da im je količinsko stanje loše (tablica 10.1.). Za podzemno
vodno tijelo u vodnom području rijeke Dunava, koje je smješteno u blizini Zagreba,
zahvaćanje je navodno glavni pritisak uslijed kojeg dolazi do lošeg stanja. U jadranskom
vodnom području dva su tijela podzemnih voda lošeg količinskog stanja, što se povezuje s
visokom razinom zahvaćanja vode tijekom ljetnih mjeseci, uslijed čega dolazi do
zaslanjivanja.
Navedeno je da je za dio tijela podzemnih voda napravljena usporedba prosječnih godišnjih
zahvaćanja podzemne vode u odnosu na „dostupne resurse podzemnih voda” u tijelu
podzemne vode.
Za broj i postotak tijela podzemnih voda i njihovo količinsko stanje vidjeti tablice 6.5. i 6.6.
Vodno područje Dobro
stanje
Nije postignuto
dobro stanje Nepoznato
HRD 733 0 0
31
Vodno područje Dobro
stanje
Nije postignuto
dobro stanje Nepoznato
HRJ 291 0 0
Ukupno 1024 0 0
Tablica 10.3.1.: Stanje zaštićenih područja podzemne pitke vode
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
10.2. Kemijsko stanje podzemnih voda
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, u ocjeni kemijskog stanja slijedi se metodologija iz
Smjernica br. 18 o stanju podzemnih voda i ocjenjivanju trendova. Granične vrijednosti
utvrđene su na nacionalnoj razini. Određene su u skladu s kriterijima za korištenje vode:
vrijednosti su utvrđene na temelju najviših dopuštenih koncentracija za pojedinačne
pokazatelje u skladu s propisima o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. U obzir su uzete sve
tvari iz Priloga II. dijela B Direktive o podzemnim vodama. Razmotreni su i sve onečišćujuće
tvari koje predstavljaju rizik. Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom
sustavu za vode, pokazatelji uključuju željezo, mangan i cink, kao i temperaturu, pH
vrijednost, otopljeni kisik i prozirnost. Isto tako prema podacima koji su dostavljeni
Europskom informacijskom sustavu za vode, vidljivo je da je uspostavljena metoda za
određivanje pozadinskih razina.
Hrvatskim zakonodavstvom sada se zahtijeva praćenje kakvoće podzemne vode na svim
lokalitetima iz kojih se zahvaća voda za javnu vodoopskrbu, kao i u zaštićenim zonama većih
lokaliteta za zahvaćanje vode.
Međutim, nije jasno je li za prvi plan upravljanja vodnim područjima provedena potpuna
ocjena kemijskog stanja. U planu upravljanja vodnim područjima stoji da dva podzemna
vodna tijela u vodnom području rijeke Dunava i dva u jadranskom vodnom području ne
postižu dobro kemijsko stanje. Međutim, nisu opisane onečišćujuće tvari koje uzrokuju loše
stanje. Za vodno područje rijeke Dunava navedeni su podaci za pozadinske razine samo za
nekoliko područja i povezani samo s nitratima. U pogledu jadranskog vodnog područja, iz
podataka dostavljenih Europskom informacijskom sustavu za vode vidljivo je da su zbog
nedostatka podataka pozadinske razine utvrđene samo za neke pokazatelje.
Hrvatska nadležna tijela navode da će se potpuniji podaci o praćenju upotrijebiti za
ocjenjivanje kemijskog stanja tijela podzemnih voda u budućim planovima upravljanja
vodnim područjima.
10.3. Ocjena trendova u pogledu podzemnih voda
Za prvi plan upravljanja vodnim područjima trendovi nisu ocijenjeni zbog nedostatka
povijesnih podataka: prema planu upravljanja vodnim područjima, nacionalni podaci za
podzemne vode dostupni su od 2007., a samo su u dva područja (lokaliteti za praćenje u
blizini Zagreba i Varaždina u vodnom području rijeke Dunava) dostupni podaci za dulje
razdoblje. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da su za većinu lokaliteta u
vodnom području rijeke Dunava podaci o podzemnim vodama dostupni samo za 2007. i 2008.
godinu pa stoga ne osiguravaju dovoljno vremensko razdoblje na temelju kojeg bi se mogle
izraditi ocjene trendova. Podaci za dulja razdoblja praćenja dostupni su za nekoliko lokacija,
ali zbog promjena u metodama praćenja teško je izraditi ocjene trendova. U jadranskom
vodnom području primijećeni su trendovi, ali nisu okarakterizirani kao značajni ili
kontinuirani. Za jadransko vodno područje spominje se praćenje u razdoblju od 2000. do
2007.
32
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, praćenje podzemnih voda oblikovano je tako da se uoče
trendovi, a ocjena trenda bit će provedena za drugi plan upravljanja vodnim područjima. Nije
jasno, međutim, je li metodologija za promjene trenda uspostavljena od sredine 2014. niti u
kolikoj je mjeri primijenjen pristup iz Smjernica br. 18 o stanju podzemnih voda i
ocjenjivanju trendova.
10.4. Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama
Za vodno područje rijeke Dunava u planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se jesu li
u ocjeni kemijskog ili količinskog stanja podzemnih voda u obzir uzete pridružene površinske
vode i kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama. S druge strane, za jadransko vodno
područje navedeno je da su pridružene površinske vode i kopneni ekosustavi ovisni o
podzemnim vodama uzeti u obzir u ocjeni količinskog stanja.
10.5. Zaštićena područja podzemnih voda
Ima 30 tijela podzemnih voda povezanih sa zaštićenim područjima iz članka 7. i sva su
dobrog stanja. Postoji dodatnih 12 tijela podzemnih voda zaštićenih u skladu s Direktivom o
staništima i sva su dobrog stanja.
11. OKOLIŠNI CILJEVI I IZUZEĆA
Europskom informacijskom sustavu za vode nisu dostavljeni podaci o izuzećima. Usprkos
tome, čini se da neka vodna tijela do 2015. neće postići dobro stanje. U planu upravljanja
vodnim područjima stoji da za to postoje dvije skupine razloga (Plan upravljanja vodnim
područjima, odjeljak 3.3.): prijelazna razdoblja odobrena Ugovorom o pristupanju Hrvatske
EU-u (osobito u pogledu rokova iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda,
Direktive o vodi za piće i Direktive o industrijskim emisijama); i tehnički razlozi u pogledu
nedostatnih podataka i nedovoljnog vremena u trenutku izrade plana upravljanja vodnim
područjima.
U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske ne navodi se, međutim, ukupni broj vodnih
tijela koja do 2015. neće postići dobro stanje, iako je dana procjena za vodna tijela rijeka.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o metodologijama za
utvrđivanje izuzeća, poput procjene nerazmjernih troškova, tehničkih razloga ili prirodnih
uvjeta zbog kojih bi bilo nemoguće na vrijeme postići okolišne ciljeve. U planu se navodi da
je Ekonomski institut iz Zagreba pripremio preliminarnu analizu ekonomsko-financijskih
aspekata povezanih s provedbom Okvirne direktive o vodama.
Iako se u planu upravljanja vodnim područjima ne navodi primjena članka 4. stavka 7., u
Hrvatskoj se razmatraju novi projekti hidroelektrana14
. Nije jasno postoji li učinkovita
koordinacija tih projektnih prijedloga sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Svi novi
infrastrukturni projekti koji bi mogli izazvati pogoršanje stanja vodnih tijela ili spriječiti
postizanje dobrog stanja trebali bi biti odobreni samo ako ispunjavaju uvjete iz članka 4.
stavka 7. Okvirne direktive o vodama.
S obzirom na ciljeve, u planu upravljanja vodnim područjima navodi se da su utvrđeni dodatni
ciljevi za zaštićena područja pitke vode i područja vode za kupanje.
14
Primjerice, Hrvatska elektroprivreda, nacionalno elektroenergetsko poduzeće u Hrvatskoj, planira ulaganja u
hidroenergetski projekt Senj-Kosinj (projekt se sastoji od stvaranja dviju akumulacija, izgradnje dviju
hidroelektrana, rekonstrukcije postojeće hidroelektrane, izgradnje dovodnog tunela i drugih aktivnosti).
33
U pogledu pitke vode, u članku 5. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju15
propisane su odredbe
o tome što se smatra vodom prikladnom za ljudsku potrošnju i dana je uputa na podzakonski
akt koji sadržava podrobnije zahtjeve. U članku 7. Zakona propisano je da sva vodocrpilišta
vode moraju biti zaštićena od onečišćenja koja mogu ugroziti kakvoću vode. U članku 90.
Zakona o vodama propisano je da područja oko ležišta vode koja se koriste za javnu
vodoopskrbu (uključujući vodu za ljudsku potrošnju) moraju biti zaštićena od onečišćenja ili
drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću vode.
Pitanja povezana s vodom za kupanje uređena su Uredbom o kakvoći voda za kupanje16
,
kojom se transponira Direktiva o vodi za kupanje. U Uredbi se utvrđuju mikrobiološki
standardi kakvoće za vode za kupanje i obvezne mjere za upravljanje vodama za kupanje.
Lokalna tijela su tijela odgovorna za vode za kupanje. U Uredbi je propisana i obveza
donošenja odluke o uspostavi područja vode za kupanje, praćenju vode za kupanje i
relevantnim aktivnostima za upravljanje vodom za kupanje. Daljnje odredbe za zaštitu
površinskih voda za kupanje utvrđene su u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda. Prema Pravilniku, komunalne otpadne moraju nakon pročišćavanja ispuniti
dodatne posebne zahtjeve ako se ispuštaju u površinske vode koje se koriste za kupanje i
rekreaciju: granične vrijednosti mikrobioloških parametara (intestinalni enterokoki i
Escherichia coli) propisane su zasebno za ispuštanja u unutarnje površinske vode i ispuštanja
u priobalne vode.
Nisu utvrđeni dodatni ciljevi za zaštićena staništa i vrste ovisne o vodi. Nije provedena ocjena
kvantitativnih i kvalitativnih zahtjeva koji moraju biti ispunjeni da bi ta staništa i vrste postigli
povoljno stanje očuvanosti.
12. PROGRAMI MJERA
12.1. Programi mjera – općenito
U planu upravljanja vodnim područjima naglašeno je da program mjera sadržava samo
osnovne mjere; dodatne mjere bit će predstavljene 2015. u drugom programu upravljanja
vodnim područjima Hrvatske.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se da su ocjene stanja upotrijebljene za
planiranje programa mjera. U opisu nekih mjera, međutim, spominju se emisije ili drugi
pritisci. Istovremeno, kako je prethodno navedeno, osnovne mjere iz programa mjera trebale
bi se provesti bez obzira na ocjenu stanja.
U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske na nekoliko mjesta navodi se plan
upravljanja vodnim područjima rijeke Dunava iz 2009. i nacrt međunarodnog Plana
upravljanja vodnim područjem rijeke Save. Nije jasno, međutim je li program mjera
koordiniran s tim planovima. Mjere nisu koordinirane sa susjednim državama članicama ni s
trećim zemljama.
S obzirom na zemljopisni opseg, gotovo sve mjere iz plana upravljanja vodnim područjima
primjenjive su na čitavom području Republike Hrvatske; međutim, nekoliko mjera odnosi se
15
„NN” , br. 56/13 (članci 5. i 7.) 16
„NN”, br. 51/10
34
na aktivnosti u posebnim područjima, poput zaštićenih područja pitke vode i ranjivih područja
u Hrvatskoj u skladu s člankom 5. Direktive o nitratima.
Plan upravljanja vodnim područjima sadržava neke podatke o tijelima i dionicima
odgovornima za provedbu programa mjera. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo
poljoprivrede, Hrvatske vode i pružatelji usluga javne vodoopskrbe (lokalna tijela) odgovorni
su za provedbu mjera kojima je cilj osigurati povrat operativnih troškova javne vodoopskrbe i
za poticanje učinkovitog korištenja vode za javnu uporabu. Ta nadležna tijela, kao i lokalna
nadležna tijela, imaju ulogu i u provedbi Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda17
(poduzeća koja upravljaju postrojenjima iz Direktive o pročišćavanju komunalnih voda
vode lokalne vlade ili su u koncesiji). U skladu s Ugovorom o pristupanju Hrvatske18
,
utvrđeni su specifični rokovi za aglomeracije u skladu s brojem ekvivalent stanovnika i
osjetljivosti područja vode. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da stoga treba
pažljivo razmotriti kojim će se relevantnim aglomeracijama dati prioritet, kao što treba
pažljivo razmotriti i dodatne mjere u skladu s Okvirnom Direktivom o vodama. Nadalje,
Hrvatska će morati ispuniti i zahtjeve iz ostalih relevantnih direktiva (Direktiva o vodi za
kupanje19
, Direktiva o vodi za piće20
, Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji21
, Direktiva o
podzemnim vodama22
, Direktiva o industrijskim emisijama23
i ostale) i to treba uzeti u obzir
zajedno sa zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda s ciljem
postizanja dobrog stanja vode u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.
Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatske vode i operatori
instalacija za integrirano sprečavanje i kontrolu onečišćenja odgovorni su za mjere kojima je
cilj smanjiti pritiske na vodu koji dolaze iz instalacija za integrirano sprečavanje i kontrolu
onečišćenja. Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, proizvođači umjetnih gnojiva i
proizvoda za zaštitu bilja, carinska tijela i poljoprivrednici odgovorni su za mjere kojima je
cilj smanjiti onečišćenje hranjivim tvarima, osobito nitratima.
U planu upravljanja vodnim područjima navode se neki podaci o troškovima povezanima s
osnovnim mjerama. Primjerice, u planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da su
troškovi za ukupna ulaganja u pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj procijenjeni na 23,2
milijarde kuna (oko 3 milijarde EUR) za razdoblje 2010. – 2023., pri čemu su za 2015.
predviđena ulaganja u iznosu od 8,5 milijarda kuna (1,1 milijarda EUR). Ulaganja u opskrbu
vodom za piće trebala bi iznositi 5,4 milijarde kuna (700 milijuna EUR) do kraja 2015.
Nadalje, u planu se procjenjuju ukupni troškovi provedbe direktive IPPC (više od
2 milijarde eura za sve aspekte, ne samo za vodu) i Direktive o nitratima (50,2 milijuna EUR).
12.2. Mjere povezane s poljoprivredom
U planu upravljanja vodnim područjima osobito se navode pritisci na kakvoću vode koji
dolaze iz poljoprivrede zbog uporabe stajskog i mineralnih gnojiva kao i pesticida; spominju
se i otjecanja uslijed ispaše stoke. Uporaba vode u poljoprivredi nije navedena kao pritisak. U
planu upravljanja vodnim područjima navodi se niz mjera za djelovanje na te pritiske (kako je
prethodno spomenuto, plan upravljanja vodnim područjima sadržava samo osnovne mjere).
Pregled mjera naveden je u tablici 12.2.1.
17
Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC) 18
Prilog V., odjeljak 10, SL L 112, 24.4.2012., str. 1. 19
Direktiva o vodi za kupanje (2006/7/EZ). 20
Direktiva o vodi za piće (98/83/EZ). 21
Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ). 22
Direktiva o podzemnim vodama (2006/118/EZ) 23
Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU)
35
Mjere HRD HRJ
Tehničke mjere
Smanjenje primjene / izmjene u primjeni mineralnih gnojiva
Smanjenje primjene / izmjene u primjeni pesticida
Prelazak na poljoprivredu niskih ulaganja
Hidromorfološke mjere
Mjere protiv erozije tla
Mjere koje imaju više ciljeva
Mjere za štednju vode
Gospodarski instrumenti
Naknade za tlo
Sporazumi o suradnji
Određivanje cijene vode
Trgovanje hranjivim tvarima
Oporezivanje umjetnih gnojiva
Netehničke mjere
Provedba i primjena postojećeg zakonodavstva EU-a
Kontrole
Institucijske promjene
Kodeksi poljoprivredne prakse
Savjetovanje i osposobljavanje
Podizanje svijesti
Mjere za rast znanja kako bi se poboljšalo donošenje odluka
Programi certificiranja
Podjela na zone
Specifični akcijski planovi/programi
Planiranje korištenja zemljišta
Tehnički standardi
Specifični projekti povezani s poljoprivredom
Izdavanje okolišnih dozvola i licencija
Tablica 12.2.1.: Vrste mjera povezanih s Okvirnom direktivom o vodama kojima se odgovara na pritiske
onečišćujućih tvari iz poljoprivrede, kako je opisano u programu mjera
Izvor: Planovi upravljanja vodnim područjima
Posebne mjere obuhvaćaju:
razvoj „ekološke poljoprivredne proizvodnje” u zaštićenim područjima pitke vode te
izgradnju skladišnih kapaciteta za stajsko gnojivo na tim područjima,
kontrolu uporabe i smanjenje uporabe hranjivih tvari, osobito dušika,
uspostavu ranjivih područja i donošenje programa aktivnosti za zaštitu vode od
onečišćenja poljoprivrednog podrijetla u skladu s Direktivom o nitratima,
pristojbu za zaštitu voda koja se propisuje proizvođačima umjetnih gnojiva, ovisno o
količini umjetnog gnojiva stavljenog na tržište,
uspostavu najviših dopuštenih razina onečišćenja tla i
izdavanje dozvola za zahvaćanje vode za potrebe navodnjavanja.
36
Nije, međutim, jasno jesu li mjere povezane s raspršenim izvorima onečišćenja iz
poljoprivrede primjenjive na probleme izvan područja ranjivih na nitrate, koja obuhvaćaju tek
9 % teritorija.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o troškovima tih mjera. Kao
izvori financiranja programa mjera navode se fondovi EU-a, kao i državni, regionalni i lokalni
proračuni te prihodi od vodnih naknada, ali se ne navode izvori financiranja pojedinačnih
mjera. U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se uporaba Programa ruralnog
razvoja za provedbu mjera koje pridonose ostvarivanju ciljeva Okvirne direktive o vodama.
Prema hrvatskim dužnosnicima, drugim planom upravljanja vodnim područjima bit će
obuhvaćene mjere iz Programa ruralnog razvoja.
12.3. Mjere povezane s hidromorfologijom
U planu upravljanja vodnim područjima stoji da u njega nisu uključene mjere za postojeće
hidromorfološke pritiske, ali navedena je buduća mjera za utvrđivanje pravila za „održavanje
vodotoka”, kojoj je cilj ograničiti hidromorfološke promjene nastale zbog građevinskih
zahvata na vodi.
12.4. Mjere povezane s podzemnim vodama
U planu upravljanja vodnim područjima ne spominje se mnogo pritisaka na tijela podzemnih
voda. Navodi se da je zahvaćanje podzemne vode potencijalni rizik u zagrebačkom području.
Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) dostavljeni su podaci o nizu mjera koje
su relevantne za zaštitu podzemnih voda. Te mjere uključuju:
kontrole zahvaćanja slatkovodnih površinskih voda i podzemnih voda,
zabranu izravnog ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode; ispuštati se mogu samo
pročišćene vode,
niz navedenih općih mjera za ispuštanje voda: izdavanje odobrenja za eksploataciju;
ocjenjivanje vode u okviru okolišnih uvjeta, pri čemu se utvrđuju uvjeti za emisiju
otpadnih voda; obveza da se zatraži izdavanje obnovljive dozvole za ispuštanje otpadnih
voda (koja vrijedi šest godina), obveza izvješćivanja o svim emisijama otpadnih voda s
utvrđenim graničnim vrijednostima, te određivanje graničnih vrijednosti.
U hrvatskom planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o međunarodnoj
koordinaciji mjera povezanih s podzemnim vodama.
12.5. Mjere povezane s kemijskim onečišćenjem
U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se da Hrvatska ima popis izvora kemijskog
onečišćenja vodnih tijela. Hrvatska je usprkos tome pokrenula Europski registar ispuštanja i
prijenosa onečišćujućih tvari (EPRTR), u kojem se daje popis ispuštanja onečišćujućih tvari (i
onih koji onečišćuju vodu) za velika postrojenja. Iako se u planu upravljanja vodnim
područjima ne spominje Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, naveden
je podatak o ukupnim opterećenjima nekoliko onečišćujućih tvari i sektora, uključujući
kućanstva i poduzeća za nekoliko pokazatelja onečišćenja: BPK5, KPK, ukupni dušik i ukupni
fosfor. Navedeno je da se prate ispuštanja iz velikih postrojenja za te, kao i za dodatne