KOMPARATIVNI POLITIČKI SUSTAVI SKRIPTA 1. POLITIKA I VLADAVINA 1.1.POLITIKA - čvrsta definicija politike nije moguća jer je politika izraz koji se primjenjuje raznovrsno i iznijansirano - najsažetija definicija koju možemo dati je vjerojatno ova: politika je aktivnost pomoću koje skupine donose obvezujuće kolektivne odluke kako bi pomirile razlike među svojim članovima, a upravo u toj definiciji sadržane su četiri točke: - politika je kolektivna aktivnost, koja podrazumijerva ljude koji prihvaćaju zajedničku pripadnost ili makar priznaju zajedničku sudbinu - politika predstavlja početnu raznolikost stajališta o ciljvima, sredstvima ili o oboma - politika podrazumijeva pomirivanje razlika putem rasprava i uvjeravanja - političke odluke postaju autoritativna politika za skupinu, koja obvezuje njene pripadnike, a provodi se ako je potrebno i prisilom - nužnost politike proistječe iz kolektivnog karaktera ljudskog života - grčki filozof Aristotel tvrdio je da je „čovjek po prirodi politička životinja“, a s time je htio reći da politika nije samo neizbježna nego i da je bitna ljudska djelatnost koje nas dijeli od drugih vrsta - politika se sastoji od postupaka koji omogućuju izražavanje raznih stajališta, koja se zatim objedinjuju u sveukupnu odluku - dobra politika donosi politiku koja je i dobro osmišljena i dobro provedena - dobra politika uključuje pregovore, dogovaranje i kompromis 1.2.VLADAVINA - vlast čine institucije odgovorne za donošenje kolektivnih društvenih odluka, a u užem smislu se odnosi na politički vrh unutar tih institucija - vladavina donosi prednosti sigurnosti i predvidivost - u društvu kojim se dobro vlada, građani očekuju da zakoni budu trajni ili barem da se ne mjenjaju proizvoljno - vladavina na te načine služi kao izlaz iz mračnog prirodnog stanja koje je zamislio engleski filozof Thomas Hobbes - Hobbes smatra da je bez vladavine čovjekov život osamljen, jadan, zao, grub i kratak - kad se uspostavi, vladavina može, naravno imati i nepredviđene posljedice - Opasnost Hobbesove zajedničke vlasti sastoji se u tom što će zloupotrijebiti svoju ovlast, pa će biti više problema koje će stvarati nego onih koje će riješiti - čak i kad vlada osigurava unutarnji mir, moguće je da jednostavno skrene pozornost na vanjski rat - vladavina je visokorizični posao s dva lica, koji nudi nagrade mira, ali i opasnost pojačanog sukoba
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
KOMPARATIVNI POLITIČKI SUSTAVI
SKRIPTA
1. POLITIKA I VLADAVINA
1.1.POLITIKA
- čvrsta definicija politike nije moguća jer je politika izraz koji se primjenjuje
raznovrsno i iznijansirano
- najsažetija definicija koju možemo dati je vjerojatno ova: politika je aktivnost pomoću
koje skupine donose obvezujuće kolektivne odluke kako bi pomirile razlike među
svojim članovima, a upravo u toj definiciji sadržane su četiri točke:
- politika je kolektivna aktivnost, koja podrazumijerva ljude koji prihvaćaju zajedničku
pripadnost ili makar priznaju zajedničku sudbinu
- politika predstavlja početnu raznolikost stajališta o ciljvima, sredstvima ili o oboma
- politika podrazumijeva pomirivanje razlika putem rasprava i uvjeravanja
- političke odluke postaju autoritativna politika za skupinu, koja obvezuje njene
pripadnike, a provodi se ako je potrebno i prisilom
- nužnost politike proistječe iz kolektivnog karaktera ljudskog života
- grčki filozof Aristotel tvrdio je da je „čovjek po prirodi politička životinja“, a s time je
htio reći da politika nije samo neizbježna nego i da je bitna ljudska djelatnost koje nas
dijeli od drugih vrsta
- politika se sastoji od postupaka koji omogućuju izražavanje raznih stajališta, koja se
zatim objedinjuju u sveukupnu odluku
- dobra politika donosi politiku koja je i dobro osmišljena i dobro provedena
- dobra politika uključuje pregovore, dogovaranje i kompromis
1.2.VLADAVINA
- vlast čine institucije odgovorne za donošenje kolektivnih društvenih odluka, a u užem
smislu se odnosi na politički vrh unutar tih institucija
- vladavina donosi prednosti sigurnosti i predvidivost
- u društvu kojim se dobro vlada, građani očekuju da zakoni budu trajni ili barem da se
ne mjenjaju proizvoljno
- vladavina na te načine služi kao izlaz iz mračnog prirodnog stanja koje je zamislio
engleski filozof Thomas Hobbes
- Hobbes smatra da je bez vladavine čovjekov život osamljen, jadan, zao, grub i kratak
- kad se uspostavi, vladavina može, naravno imati i nepredviđene posljedice
- Opasnost Hobbesove zajedničke vlasti sastoji se u tom što će zloupotrijebiti svoju
ovlast, pa će biti više problema koje će stvarati nego onih koje će riješiti
- čak i kad vlada osigurava unutarnji mir, moguće je da jednostavno skrene pozornost
na vanjski rat
- vladavina je visokorizični posao s dva lica, koji nudi nagrade mira, ali i opasnost
pojačanog sukoba
1.3. VLADANJE
- izraz je postao popularan posljednja dva desetljeća 20. stoljeća, kada su zapadne
demokracije donekle izgubile povjerenje u sposobnost svojih vlada da izravno
upravljaju ekonomskom proizvodnjom i socijalnom skrbi
- vladanje je također izraz koji se odabire kada se ispituje djelovanje i učinkovitosti
vlasti, a ne samih institucija
- vladanje označava proces kolektivnog odlučivanja, a u toj zadaći vlada ne mora igrati
vodeću ili čak bilo koju ulogu
- u međunarodnim odnosima ne postoji neka svjetska vlada koja bi rješavala probleme,
već se mnoga pitanja rješavaju pregovorima (primjer vladanja bez vlasti)
1.4. DRŽAVA I SUVERENOST
- država je u današnjem svijetu prevladavajuće načelo političke organizacije, najvažnije
iznimke čini nekoliko preostalih kolonija (Gibraltar) i teritorija koji su pod upravom
UN-a, uz to neka područja su dobrovoljno podvrgnuta djelomičnom vanjskom nadzoru
(Portoriko)
- država je jedinstvena institucija koja stoji iznad svih drugih organizacija u društvu i
ona može legitimno primjenjivati silu kako bi nametnula svoju volju i državljani
moraju prihvaćati njezin autoritet sve dok žive unutar njenih granica
- da bi se razjasnila razluika između države i vlade, treba reći da sve zemlje imaju
nekog tko služi kao državni poglavar, ali ta osoba i nije šef vlade
- točnije država definira političku zajednicu koje je vlada izvršna vlast
- središnje obilježje države je da njezina sposobnost da unutar svojih granica uredi
legitimnu primjenu sile
- što je najvažnije države ne polažu pravo samo na sposobnost nego i na pravo primjene
sile
- dobar dio teoretskog opravdanja države pružila je doktrina suverenosti
- suverenost se odnosi na nesputanu i nepodijeljenu moć donošenja zakona
- riječ „suveren“ izvorno je označavala onoga koji je na najvišem mjestu
- tako je suvereno tijelo ona institucija u zemlji koja ne podliježe višoj vlasti, a to je
tijelo po definiciji država
- suverenost izvorno potječe iz Europe, gdje je bila opravdanje za nastojanja monarha
da konsolidiraju nadzor nad neposlušnim kraljevstvom
- pojam suverenosti izvan Europe ostao je slabiji, tako u SAD-u političku vlast dijele
središnja i državne vlade, koje sve djeluju prema ustavu koji je donio „mi narod“ i koji
provodi Vrhovni sud
- suverenost se odnosi na krajnji izvor vlasti u društvu, a suveren je najviša i konačna
instancija odlučivanja unutar zajednice
- država ne može biti djelomice suvrena
- unutarnja suverenost odnosi se na zakonodavnu vlast na nekom teritoriju
- vanjska suverenost odnosi se na međunarodno priznanje jurisdikcije suverena nad
njegovim teritorijem i važna je jer državi omogućuje da polaže pravo na uređivanje
poslova unutar svojih granica kao i na sudjelovanje u svojstvu priznatog člana
međunarodne zajednice
1.5. NACIJE I NACIONALIZAM
- Naciju je lakše prepoznati nego odrediti
- Naciju određuje Guibernau kao „ljudsku skupinu koja je svjesna da tvori zajednicu,
da ima zajedničku kulturu, da je vezana za jasno omeđen teritoriji, da ima zajedničku
prošlost i zajednički projekt za budućnost te koja raži pravo da sama sobom vlada
- Modernistički pristup povezuje nacije s novijim idejama samoodređenja i s tog
gledišta nacije su stvorene, a ne zatečene
- Mnoge nacije su stvorene u borbama novijeg datuma, te „nacije“ koje su tražile
slobodu, često su bile jednako umjetne kao i granice koje su im isprva nametnuli
kolonijalni vladari
- Točno vrijeme nastanka nacija se ne može odrediti, ali glavnu ulogu dobivaju u
modernom dobu
- Čak više od samih nacija, nacionalizam je doktrina modernog doba
- Nacionalizam je najvažnija ideologija 20. stoljeća prema kojoj nacije imaju pravo na
samoodređenje (pravo na politički status, pravo na uživanje ekonomskih, socijalnih i
kulturnih prava)
- Princip samoodređenja nacije pokazao se vrlo utjecajnim te je upravo on bio
opravdanje za prekrajanje zemljovida Europe nakon konačnog sloma Austro- Ugarske
Monarhije 1918. godine
1.6. NACIJE I DRŽAVE
- Nacionalni su identiteti moćna politička snaga, ali se težnje nacionalizma nisu posve
ispunile
OPIS VRSTA DEFINICIJA PRIMJER
Nacionalna država Država Država s vlastitom nacijom Island
Višenacionalna
država
Država Država s više nacija Škotska i
Wales u UK
Nacija bez države Nacija Nacija koja nema vlastittu državu
i čiji je narod rasprostranjen u
nekoliko država
Palestinci,
Kurdi
Dijaspora Nacija Nacija raspršena izvan domovine Židovi
- Državljanin je osoba kojoj su dana zakonska prava i dužnosti koji poistječu iz
pripadnosti državi
- Državljani su u odnosu na državu ravnopravni, a njihova prava su izražena u zakonu
1.7. MOĆ
- Moć je valuta politike i bez moći vlade bi bile neupotrebljive
- To je alat koji vladarima omogućava da opslužuju i iskorištavaju svoje podanike
- Tri pristupa „moći da“ vezuju se za američkog sociologa Talcota Personsa koji je
tumačio moć kao sposobnost neke vlade da koristi dužnosti svojih građana kako bi
postigla kolektivne ciljeve kao što su zakon i red te zaštita okoline
JEZIK MOĆI
Moć Proizvodnja namjeravanih učinaka
Moć da Sposobnost postizanja svojih ciljeva
Moć nad Sposobnost svladavanja oporbe
Oblikovanje poticaja Primjena moći upotrebom poticaja i prijetnji
Oblikovanje preferencija Vršenje utjecaja putem uvjeravanja i kontrole
nad javnim mjenjem
- Prema slavnoj Dahlovoj definiciji moć je sposobnost da ljude navede da čine ono što
inače ne bi učinili
1.8. VLAST
- Vlast je pojam širi od moći
- Dok je moć sposobnost da se djeluje, vlast je pravo da se to čini
- Vlast svojem nositelju daje pravo da pokaže moć, kao što posjedovanje vlasništva daje
pravo na odluku kako će se to vlasništvo upotrebljavati
- To je pravo na vladanje i ona stvara vlastitu moć sve dok ljudi prihvaćaju da nositelj
vlasti ima pravo donositi odluke
- Njemački sociolog Max Weber razlikuje tri načina opravdanja političke vlasti:
TIP TEMELJ PRIMJER Tradicionalna Običaji i ustaljeni načini ponašanja,
vladari ne moraju svoju vlast
opravdavati
Monarhija
Karizmatska Snažna odanost vođi i njegovoj
poruci, odbacuje se prošlost,važna
karizma vođe
Mnogu revolucionarni vođe-
Mahatma Gandi, Adolf Hitler
Legalno-racionalna Pravila i postupci; položaj,a ne osoba Birokracija
1.9. LEGITIMNOST
- To je pojam blizak srodnik vlasti, no postoji jedna važna razlika u kontekstu u kojem
se ti izrazi upotrebljavaju
- Legitmnost se obično rabi kada se govori o sustavu vladavine u cjelini
- Legitiman sustav vladavine jest sustav koji se temelji na autoritetu to jest oni koji su
podvrgnuti njegovoj vlasti priznaju mu pravo na odlučivanje
- Legitimnost je bitan pojam za razumijevanje kako stabilnosti tako i djelotvornosti
vlada
DRŽAVA U GLOBALNOM KONTEKSTU
2.1.KAKO JE DRŽAVA NASTALA
- Država je nastala iz srednjovjekovne Europe
- -u srednjem vijeku europskim su vladanjem dominirale dvije institucije, Rimska crkva
i feudalizam, koje zajedno nisu ostavljale prostora za prerastanje monarhija u
suvremene države
- Crkva je činila moćan transnacionalni autoritet, postavljen iznad običnih vladara
- Ta vanjska ograničenja nametnuta monarsima bila su tako snažna, a također kraljeve
je unutar njihovih nominalnih teritorija sputavalo feudalno plemstvo, koje je imalo
veliku ovlast nad ljudima nižeg ranga
- U tom decentraliziranom nacionalnom okruženju kralj je shvaćao da su mu njegovi
plemići potrebniji nego on njima
2.1.1. RAT I REFORMACIJA
- Rat je bio glavni čimbenik koji je bio odgovoran za prelazak u modernu državu
- Početak upotrebe baruta u 14. stoljeću promijenio je razmjene rata i taktiku, a rezultat
toga je bila agresivna, natjecateljska i skupa utrka u nauružanju
- Nova tehnologija zahtijevala je od kraljeva novi način razmišljanja i potrebu za
birokracijom
- S rastom birokracije postali su lokalni oblici upravljanja i podjeljivanja pravde
ujednačeniji
- Vladari su počeli uspostavljati službene diplomatske odnose s vladarima drugih
zemalja, što je ključno obilježje suvremenog sustava država
- Ishod su bile centraliziranije monarhije koje su u 16. stoljeću razvile u Engleskoj,
Francuskoj i Španjolskoj i koje su u 17. stoljeću doživjele svoj procvat
- Ratovanje je oslabilo feudalni stup, a reformacija je uništila vjerske temelje
- Reforme Martina Luthera izazvale su duboke političke posljedice i uzdrmale su
kršćanski svijet kada je izbio rat između protestantskih i katoličkih vladara, naročito u
Tridesetogodišnjem ratu u europskim zemljama njemačkog govornog područja
- Sukob je okončan Westfalskim mirom koji je samim vladarima omogućio urediti
javno ispovjedanje vjere unutar njihovih kraljevstava, čime je svjetovna vlast postala
nadmoćna religijskom ediktu
2.1.2. SUVERENOST, UGOVOR I PRISTANAK
- Kada se u Europi razvila središnja vlast, razvila se i potreba za njenim teoretskim
opravdanjem
- Ključna novina je bila suverenost, koju su kasnije ublažili pojmovi ugovora i pristanka
- Francuski filozof Bodina dao je ključan doprinos ideologiji centralizacije, tvrdio je da
u društvu samo jedan autoritet treba imati ovlast donošnja zakona
- Prema Bodinu suveren treba biti odgovoran za zakonodavstvo, rat i mir, imenovanja
na položaje, sudske prizive i valutu
- Engleski filozof Thomas Hobbes je suverenovu vlast smjestio u ugovor između
racionalnih pojedinaca koji traže zaštitu od međusobna zla, ako suveren ne uspije
osigurati red u društvu, ljudi više nisu dužni pokoravati se i upravo na taj način
suveren služi narodu, a ne kao prije obratno
- John Locke je tvrdio da građani imaju prirodna prava na život, slobodu i vlasništvo te
da ta prava moraju štititi vladari koji upravljaju putem zakona, a građani se pristaju
pokoravati zakonima zemlje
- Locke je tvrdio da politički vladari nisu tek dobrohotne očinske figure koje se brinu za
neko apstraktno kućanstvo
- Politički odnosi se temelje na ugovoru i pristanku
- Ideja suverenosti, ugovora i pristanka odrazile su se u dvjema najvažnijim
afirmacijama modernog doba: američkoj i francuskoj revoluciji
- Francuzi su ocrtali obrise moderne demokracije dok je američka savezna vlada ostala
strogo ograničena u svojoj ovlasti
2.2. DRŽAVA NA ZAPADU
- S Francuskom revolucijom bili su u biti dovršeni teoretski temelji zapadnjačke
demokracije
- Proces je bio dovršen u 19. stoljeću uz potporu rastućeg nacionalnog osjećaja
2.2.1 EKSPANZIJA
- Precizni zemljovidi su zabilježili definirane međe, a granice su se pretvorile u zapreke
- Kao odraz brige za državne granice, u Europi su tijekom I. Svjetskog rata uvedene
putovnice
- Iznutra, počele su se širiti funkcije vlade, a uključivale se održavanje reda, osnovno
obrazovanje, prikupljanje statističkih podataka itd.
- U većem dijelu 20. stoljeća zapadne su države sve dublje prodirale u društva i to
upravo zbog rata
- I. i II. Svjetski rat bili su totalni sukobi koji su do tada zahtijevali dotad neviđenu
mobilizaciju građana, gospodarstva i društva
- 19. stoljeće je bilo doba rata i stoga stoljeće države
- U Europi je ratnu državu zamijenila socijalna država, s vladama koje su prihvatile
neposrednu odgovornost za zaštitu svojih građana od nevolja, nezaposlenosti i starosti
2.2.2. SLABLJENJE DRŽAVE
- Pokazalo se da je ekspanzija države skupa i da se nemože financirati
- Uz socijaldemokratske vlade koje su dohodak preraspodjeljivale u ime veće
jednakosti, najveća stopa poreza u zapadnim zemljama dosegnula je inhibirajućih 63%
- Kako se javno zapošljavanje nastavilo povećavati, porasli su i financijski pritisci
- Kao posljedica, država se posljednjih desetljeća 20. stoljeća počela malo povlačiti,
naročito u zemljama engleskog govornog područja (prodana su poduzeća u državnom
vlasništvu, socijalna davanja su skresana)
- Povlačanje države je bilo manje izraženo u kontinentalnoj Europi
ASPEKTI RASTA ZAPADNE DRŽAVE, 1789-1975
ASPEKT DEFINICIJA PRIMJERI
Centralizacija Centralizacija vlasti nad određenim
područjem
Primjena zakona, ograničene
kontrole
Standardizacija Veća uniformnost unutar društva Zajednički jezik, standardni
sustav težina i mjera
Sila Ojačan monopol legitimne sile Državna policija
Mobilizacija Povećanje sposobnosti izvlačenja
resursa iz društva
Oporezivanje
Diferencijacija Državne institucije i zaposlenici sve
više se razlikuju od društva
Ideja „državne službe“
Funkcije Rast zadatka države i njezina
miješanja u društvo
Ratovanje, socijalna skrb
Veličina Povećanje državnog proračuna i
osoblja
Rast javnog sektora
2.3. POTKOLONIJALNA DRŽAVA
- Država je rođena u Europi i zatim ju je na ostatak svijeta prenijele kolonijalne sile,
naročito Britanija, Francuska i Španjolska
- Većina država u svijetu čine bivše kolonije
- Država je u mnogi postolonijalnim zemljama bila podignuta na tradicionalnim
etničkim, regionalnim i vjerskim podjelama
- Država je u tim okolnostima više resurs za koji se bori nego sudionik borbe
- Prvi val dekolonizacije dogodio se u ranom 20. stoljeću na španjolskim i portugalskim
teritorijima Latinske Amerike, a ti ratovi za nezavisnost donjeli su 15 novih suverenih
država
- Drugi val postolonijalne državnosti pojavio se u Europi i na Srednjem Istoku s
konačnim raspadom višenacionalnog i vjerski raznolikog austro-ugarskog, osmanskog
i ruskog carstva potkraj I. svejtskog rata
- Treći i najveći val stvaranja država nastao je poslije 1945 godine kada su europske
države, oslabljene ratom, prestale biti imperiji (Indija)
- Kao rezultat toga u manje od stoljeća svaka je druga zemlja svijeta bila nezavisna
država
- Četvrti val stvaranja država dogodio se u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, s padom
komunizma (Mađarska, Poljska, Rumunjska)
2.4. DRŽAVA I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
- Dok su srednjovijekovni vladari morali zadovoljiti krščanskim svijetom, njihovi
današnji ekvivalenti moraju reagirati na čitav spektar novih silnica, a to uključuje:
o Regionalna tijela kao što je Europska unija
o Međuvladine organizacije kao što je MMF
o Multinacionalne korporacije kao što je Microsoft
o Međunarodne terorističke skupine kao što je al-Quaida
o Golem rast međunarodne trgovine dobrima i valutama
2.4.1. MEĐUVLADINE ORGANIZACIJE
- Većina etabliranih država pripada većini od oko 250 međuvladinih organizacija koje
danas postoje na međunarodnoj sceni
- Pripadnost tolikim međuvladinim organizacijama državama u najmanju ruku
komplicira zadatak vladanja jer moraju plaćati doprinose, prisustvovati sastancima,
iznositi prijedloge, prigovore itd.
- Međuvladine organizacije su postale važni politički akteri, koji znatno utječu na vlade
koje su njihove članice
- Međuvladine organizacije su manje vidljive nego države no to ne znači da su politički
slabe
- Međuvladine organizacije donose korist svojim članicama jer povećavaju njihovu
sposobnost postizanja zajedničkih ciljeva: o Članstvo u univerzalnim organima, osobito u UN-u potvrđuje svima da su nacionalni
propisi stekli državnost i suverenost
o Međuvladine organizacije promiču nepopularne politike jer su za nacionalne vlade i
savjest i dežurni krivac
o Obavljaju korisne funkcije
Međuvladine organizacije (IGO) su tijela čije su članice države, a osnivaju se ugovorom i
obično djeluju dogovorno te imaju stalno tajništvo
Međunarodne nevladine organizacije (NGO) su privatne institucije čiji su članovi pojedinci
ili skupine iz više od jedne zemlje (Crveni križ,Katolička crkva)
- Utjecaj međuvladinih organizacija na nacionalnu politiku:dobitnici i gubitnici
DOBITNICI GUBITNICI
Izvršna vlast Zakonodavna vlast
Birokracija Stranke
Sudbena vlast
Zaštitne interesne skupine
2.4.2. REGIONALNE ORGANIZACIJE
- Regionalna tijela su specifičan oblik međuvladinih organizacija u kojima se vlade
susjednih zemalja udružuju radi zajedničkih ciljeva, obično trgovine
- Njihov broj i važnost su se povećali od završetka hladnog rata
- Svrha regionalnih organizacija je korist od trgovine za njihove članice bez
ugrožavanja nacionalne suverenosti
- NAFTA, Europska unija su samo od nekih primjera regionalnih organizacija
- Regionalna integracija naročito dobro uspijeva na podlozi snažnih i stabilnih država
2.4.2. NEVLADINE ORGANIZACIJE
- Nevladine organizacije nemaju ništa manji utjecaj neko vladine organizacije
- Utjecaj NGO-a na postkolonijalne države može biti znatan
- Vodeći NGO kao što su Crveni križ i Lječnici bez granica mogu izvršiti velik pritisak
u zemljama gdje je međunarodna zajednica već angažirana u pružanju usluga kao
rezultat građanskog rata ili humanitarne krize
- Nevladine organizacije postali su važni akteri kao izvršitelji politike IGO-a, naročito
UN-a
- Djelujući kao kooperanti UN-a, NGO mogu na neke načine zamijeniti vladu
2.5. DRŽAVA U GLOBALNOM GOSPODARSTVU
- Globalno gospodarstvo ima apstraktniji, ali ništa manje važan utjecaj na vlade
nacionalnih država
- „Globalno gospodarstvo“ je izraz koji opisuje rastući trend gospodarske aktivnosti
među zemljama i čak na razini iznad njih
- Međunarodna se trgovina brzo razvila naročito u drugoj polovici 20. stoljeća, a
proizvodnja i osobito financije oslobodili su se nacionalnih ograničenja
- Globalno gospodarstvo predstavlja državama u razvijenom svijetu prilično povoljnu
ravotežu mogućnosti i prijetnji, ali nerazvijenim zemljama ostaje zavisan položaj,
preživljavajući od izvoza osnovnih prehrambenih artikala ili ruda u konkurenciji s
jednako siromašnim državama
2.5.1. RAZVIJENE ZEMLJE
- Vjerojatno najveći utjecaj današnjeg svijeta slobodne trgovine na razvijene zemlje
Zapada sastoji se u tome što mijenja njihove političke agende
- Od 80-tih godina 20. stoljeća vladari u mnogim razvijenim zemljama pridaju veću
važnost ekonomskoj konkurentnosti
- Vanjske gospodarske snage utječu na razvijene države kroz dva glavna kanala,
multinacionalne korporacije (MNK) i globalne financijske tokove
- Odnos između multinacionalnih kompanija i država postavlja pitanje odnosa između
ekonomske i političke moći, a on je u ovom slučaju uravnotežen
- MNK moraju prodavati svoje proizvode na razvijenim i zahtjevnim tržištima
razvijenog svijeta, a svjesne svoje privlačnosti zemlje domaćini mogu se nagoditi,
svaka strana treba onu drugu
- Drugi način na koji tržišta ograničavaju kreiranje politike u razvijenim zemljama jesu
međunarodni financijski tokovi
- Vlade financiraju svoje dugove pozajmljivanjem, često u inozemstvu, a što je manje
povjerenja financijski tržišta u vladu ili gospodarstvo neke zemlje, to će biti viša
kamatna stopa koju će tražiti za pozajmljivanje toj zemlji
- Konačna posljedica gospodarske globalizacije za razvijeni svijet je rast ekonomske
nejednakosti unutar granica država
- Globalizacija također povećava nejednakost regija unutar država jer glavne regije
imaju lokaciju i vještine koje su potrebne da bi prosperirale od povećanja trgovine
2.5.2. ZEMLJE U RAZVOJU
- Većina zemalja u razvoju nalazi se u položaju koji je izloženiji vanjskim
gospodarskim silama
- Globalno gospodarstvo utječe na njih daleko više nego na razvijene zemlje
- Ta slabost djelomice proizlazi iz ovisnosti mnogih zemalja u razvoju o jednom
jedinom proizvodu ili samo o jednom tržištu
- Međunarodne vladine organizacije koje su nastale radi regulacije globalnog
gospodarstva prema liberalnom načelu slobodne trgovine utjecajne su naročito u
ranjivim zemljama u razvoju
- Što je zemlja u razvoju financijski slabija, to je veća mogućnost utjecaja
međunarodnih agencija na nju
- Organizacije kao što su Svjetska banka i MMF općenito su spremne pružiti dodatnu
pomoć, ali to restrukturiranje duga ovisi o domaćoj gospodarskoj reformi koja često
uključuje privatizaciju, niže carine na trgovinu i veću transparentnost sklapanja
državnih ugovora
MEĐUVLADINE ORGANIZACIJE I SVJETSKO GOSPODARSTVO
IGO PUNI NAZIV FUNKCIJA
MMF Međunarodni monetarni fond Promicati međunarodnu monetarnu sigurnost i
suradnju
IBRD Svjetska banka Promicati gospodarski oporavak i razvoj
WTO Svjetska trgovinska organizacija Nadzirati i promicati međunarodnu trgovinu
KOMPARATIVNI PRISTUP
3.1. ZAŠTO USPOREĐIVATI?
Prednosti:
1. PREDNOST
-Omogućuje nam da doznamo više o mjestima koja najmanje poznajemo (zato što je
svijet sve više međuovisan, globalno selo)
-Razumijevanje tuđih sustava ne pomaže nam samo da protumačimo nova zbivanja
već pomaže i u praksi(primjer: britanski premijeri imaju neuspješnu povijest u
pregovorima sa europskim partnerima zato što misle da će agresivni ton kojim se služe
u Donjem domu djelovati na sastancima EU)
2. PREDNOST
- Prednost usporede(primjer: uspoređujemo parlamentarne i predsjedničke sustave te se
bavimo posljedicama)
3. PREDNOST
- Mogućnost objašnjenja
- Komparativni pristup nastoji razumjeti različite političke sustave radi provjere
hipoteza o politici (primjer: zašto se u SAD-u nije nikada pojavila značajnija
socijalistička stranka? SAD je izgrađen individualističkoj kulturi)
4. PREDNOST
- Sposobnost prognoziranja
- Izvlačenje pouka donekle osposobljuje za predviđanje pa i oblikovanje budućnosti
(primjer: autoritarni vladari bi se trebali ugledati na Kinu za rješenje kako
nedemokratski vladari mogu smanjiti kontrolu nad gospodarstvom i zadržati političku
moć)
3.2. RIZICI ISTRAŽIVANJA
- Komparativno istraživanje traži poznavanje više od jednog političkog sustava
- Jednaka pojava može značiti različite stvari u različitim zemljama, a time nastaju
poteškoće uspoređivanja sličnog sa sličnim
- Globalizacije podrazumijeva da se zemlje ne smije promatrati kao međusobno
neovisne, čime se smanjuje stvarni broj slučajeva na kojima se teorije mogu
provjeravati
- Zemlje koje se izaberu za proučavanje mogu biti nereprezentativan uzorak, čime se
smanjuje značaj nalaza
- Svake dvije zemlje razlikovat će se u mnogim pogledima, a to znači da nikada nećemo
ostvariti san eksperimentatora o svim faktorima kao konstantnim osim onih čije
posljedice želimo provjeriti
3.2.1. RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA
- Različite su institucije funkcionalno ekvivalentne kad ispunjavaju jednaku ulogu u
političkom sustavu. PRIMJER: zakonodavni odbori nezavisni mediji i oporbene
stranke mogu služiti kao kontrolor vlade koji pozivaju na odgovornost i postupke
izvršne vlasti
- Interpretacijski pristup politici naglašava razumijevanje mišljenja što ih sami politički
akteri imaju o svojoj djelatnosti
3.2.2. SELEKCIJSKA PRISTRANOST
- Tu se govori kako se velike i moćne zemlje proučavaju više nego male i neutjecajne iz
razloga što biramo zemlje koje govore našim jezikom, nude bolje stipendije ili one u
kojima se osjećamo sigurni
- Drugi slučaj je kada organizacije koje imaju vlastite interese a prioriteti su im
prvenstveno financijski i ekonomski, a onda političke interese gledaju kao granu
ekonomije dakle kroz ekonomske oči gleda politiku
- Treći slučaj je kada se proučavaju samo pozitivni slučajevi neke pojave onda nema
usporedbe i zaključci postaju ograničeni. Primjer bi bio rat mir, birači – apstinenti
3.3. USPOREĐIVANJE INSTITUCIJA DRUŠTAVA I DRŽAVA
3.3.1.USPOREĐIVANJE INSTITUCIJA
- Institucija je čvrsto utemeljeno tijelo, često s javnim statusom čiji pripadnici u
interakciji na osnovi specifičnih uloga što ih obavljaju unutar te organizacije. Pri
proučavanju politike glavno značenje neke institucije jest da je organ vlasti propisan
ustavom
- Institucionalizacija je proces kojim se takve organizacije učvršćuju stjecanjem
sposobnosti utjecaja na ponašanje svojih pripadnika
- Institucionalni pristup = institucije određuju ponašanje, institucija određuje interese
- Pojedinci brane organizaciju od autsajdera u cilju osiguranja osobnog napretka unutar
org.
- Logika prikladnosti – odnosi se na postupke koje poduzimaju pripadnici neke
institucije kako bi se prilagodili njezinim normama. Primjer kada predsjednik obavlja
neke ceremonijalne dužnosti jer je to službena dužnost.
- Logika konzekvencija – ponašanje usmjereno k postizanju nekog pojedinačnog cilja
kao što je promaknuće ili reizbor
- Biheviorizam je smjer u političkoj znanosti koji je naglašavao proučavanje pojedinaca
a ne institucija. U središtu su bili birači a ne izbori zakonodavci, a ne zakonodavna
tijela te suci a ne pravosuđe. Cilj je primijeniti statističke metode kako bi se otkrile
znanstvene generalizacije o političkim stavovima i ponašanju pojedinaca
3.3.2.USPOREĐIVANJE DRŽAVA
- Svaka država ispunjava tri osnovne funkcije:
o Brani temeljne potrebe i interese onih koji u dotičnom društvu drže sredstva za
proizvodnju
o Postizanje legitimnosti za samu sebe i osiguranje društvenog sklada
o Nijedna država ne može opstati ako sebe i dominantne snage u gospodarstvu i
društvu ne može braniti od napada izvana
3.4.METODE USPOREDBE
3.4.1.STUDIJE SLUČAJA
- Reprezentativni slučaj –istraživači najčešće koriste kao uzorak vlastitu zemlju pa onda
i onda kad se skupi svaki taj pojedinačni rad od istraživača koji su obavljali određenu
studiju u svojoj zemlji dobiva se materijal da se to obradi na međunarodnom nivou
- Prototipski slučaj – one nude mogućnost izvlačenja pouka. Umjesto da se nagađa o
mogućim posljedicama npr ograničenja mandata, mogu se prikupiti relevantni podaci
o zemlji u kojoj su već ograničenja uvedena.
- Devijantni slučajevi – budući da su primjer suprotnosti od norme, mogu nam pomoći
da razumijemo tipične primjere
- Arhetipski slučajevi - neki arhetipski slučaj može stvoriti kategoriju što i što je
donekle zatvoren krug, postaje reprezentativan slučaj (fran revolucija sama za sebe
promijenila sve)
3.4.2. FOKUSIRANE USPOREDBE
- Nalaze se između studija slučaja i statističke analize
- Usredotočuju se na intenzivnu usporedbu nekog aspekta politike u malom broju
zemalja (obično 2 parna ili binarna usporedba ili tri trokutna usporedba)
- Osjetljive na povijest
- Uzorak najveće sličnosti uspoređuje slične zemlje jer se pretpostavlja da bi što su
jedinice sličnije trebalo biti lakše izolirati čimbenike odgovorne za razlike među njima
- Uzorak najveće razlike želi pokazati održivost nekog odnosa dokazivanjem njegove
valjanosti u raznolikim okruženjima
3.4.3. STATISTIČKA ANALIZA
- Statistički pristup se ne temelji na slučajevima već na varijablama
- Neki se mjere kvantitativno (postoci), a neki tablicom
- Zavisna varijabla – ona koju želimo objasniti
- Nezavisne ili eksplanatorne oni faktori za koje mislimo da mogu utjecati na zavisnu
varijablu
- Regresijska analiza omogućuje nam ustanoviti devijantne slučajeve koji se u statistici
nazivaju odstupanjima
POLITIKA I DRUŠTVO
4.1. POLITIČKA KULTURA
- Djelo The Civic Culture Almonda i Verbe klasična je studija političke kulture i
demokracije a temelji se na anketama provedenim u SAD-u, Britaniji, Zapadnoj
Njemačkoj, Italiji te Meksiku, a u tim istraživanjima htjeli su odrediti u sklopu koje će
se političke kulture liberalna demokracija najvjerovatnije razviti i učvrstiti
- Almond i Verbe razlikuju tri čista tipa političke kulture:
- Parohijalna politička kultura-građani su slabo svjesi postojanja središnje vlasti, kao
u slučaju udaljenih plemena na čiji život odluke središnje vlasti naizgled nimalo ne
utječu
- parohijalne kulture su rijetke u konsolidiranim demokracijama, ali se njihovi elementi
mogu naći u seoskim zajednicama ili u sve brojnijim sirotinjskim četvrtima u
gradskim središtima, gdje je vlast daleko od svakodnevnog života ljudi
- Podanička politička kultura- građane se ne doživljava kao sudionike u političkom
procesu nego kao podanike vlati, kao u primjeru ljudi koji žive u diktaturi
- Participativna politička kultura-građani smatraju da mogu pridonijeti političkom
sustavu, a i da on na njih utječe
- Almond i Verbe polaze od toga da će se demokracija pokazati najstabilnijom u
društvima u kojima se različite kulture miješaju u određenu smjesu koju nazivaju
„civilna kultura“
- Civilna kultura razrješava napetost koja u demokraciji postoji između narodnog
nadzora i djelotvornog vladanja:ona građaninu omogućuje utjecaj i istodobno
vladajućoj eliti omogućuje fleksibilnost
- Kritičari su tvrdili da je pokušaj prikazivanja nacionalne političke kulture posao koji je
maglovit koliko i istraživanje nacionalnog karaktera i da se istraživanje trebalo
usmjeriti na rasnu i kulturnu kulturu u ispitivanim društvima
- Autori također nisu podrobno prikazali nastanak političke kulture te se nisu pozabavili
ni evolucijom političke kulture
4.2. POLITIČKO POVJERENJE I SOCIJALNI KAPITAL
- SAD su očiti primjer slabljenja povjerenja u vlast, a veliki dio tog pada povjerenja
prouzročili su događaji kao što su Vijetnamski rat i afera Watergate
- Povjerenje se vratilo s procvatom gospodarstva i tržišta dionica u kasnim
dvadesetima, no današnja vjera u nacionalnu vladu i dalje je daleko ispod razina
zabilježenih pedestetih kad su Almond i Verba objavili svoju pozitivnu procjenu
civilne kulture Amerike
- Dugoročni trend slabljenja političkog povjerenja bilježi se i u drugim demokracijama
npr. UK
- Ankete provedene u europskim zemljama govore da javnost ima veće povjerenje u
institucije zakona i reda (vojska i policija) nego u predstavnička tijela
- Putman smatra da kultura povjerenja podmazuje kotače kolektivnog djelovanja i
omogućuje pokretanje projekata koji ne bi bili izvedivi u društvu u kojem vlada
uzajamna sumnja
- Socijalni kapital odnosi se na kulturu povjerenja i suradnje koja omogućuje
kolektivno djelovanje
- Putman kaže da je to sposobnost zajednice da „ja“ razvije u „mi“
- Politička kultura sa zalihom socijalnog kapitala omogućuje zajednici izgraditi
političke institucije koje su sposobne rješavati kolektivne probleme
- povezujući socijalni kapital održavaju mreže ljudi koji dolaze iz sličnih sredina, dok
premošćujući socijalni kapital povezuje različite tipove
4.3.POSTMATERIJALIZAM
- Postmaterijalizam je čimbenik koji pomaže objasniti razvoj u politiičkoj kulturi na
masovnoj razini i na razini elita
- Postmaterijalizam je opredjeljenost za radikalna pitanja kvalitete života koja se,
osobito među obrazovnom mladeži, može javiti kao posljedica osobne sigurnosti i
materijalnog bogatstva
- Sudjeluju aktvno u politici, ali su skloniji pomocijskim skupinama koje se protive
elitama,a ne tradicionalnim političkim strankama
- Preama Inglehartu kombinacija bogatstva, mira i sigurnosti dovela je do tihe
revolucije u zapadnim političkim kulturama
- Šezdesetih godina pojavio se nov naraštaj postmaterijalista: mladih obrazovnih ljudi
koje najviše zanimaju načini života koji uključuju zaštitu okoline, nuklearno
razoružanje i feminizam
- Inglehart je došao do zaključka da što je demokracija bogatija, veći je dio
postmatrijalista unutar njenih demokracija, a SAD su bile predvodnik toga
- U Europi su se postmaterijalisti pojavili i najdublje ukorijenili u najbogatijim
demokracijama kao što su Danska, Nizozemska i Njemačka
- Nedvojbena ekspanzija obrazovanja dodatno potiče postmaterijalizam
4.4.POLITIČKA KULTURA U NOVIM DEMOKRACIJAMA
- U novim demokracijama politička kultura nudi manju potporu sustavu vlasti nego u
etabliranim demokracijama
- Novim vladarima nedostaje autoritet koji prirodno pripada režimu koji iza sebe ima
uspjehe
- Budući da nove generacije nemaju zalihe volje koja se stvara generacijama, stavovi
prema političkom sustavu više ovise o njegovu trenutačnom djelovanju
- Nova demokracija koja doslovce isporučuje dobra stvorit će stavove potpore koji će je
moći održavati u budućnosti
- U bivšim komunističkim zemljama stanovništvo je počelo shvaćati da, dugoročno
gledano, demokracija može donjeti bolji životni standard ako ne za sve, onda za
većinu ljudi
- Izgledno članstvo u Europskoj uniji dalo je daljnji poticaj prihvaćanju demokratske
kulture
- Vođe u postkomunističkoj Aziji nisu vidjeli nikakv razlog da oponašaju zapadne
uzore i one imaju slabe temelje za izgradnju demokracije
4.5. POLITIČKA KULTURA U AUTORITARNIM DRŽAVAMA
- U zrelim demokracijama Zapada politička kultura pridonosi stabilnosti političkog
sustava jer nudi široku potporu onima koji su zaduženi za vladanje
- Autoritarni vladari se suočavaju s karakterističnim problemima koji nastaju iz njihove
nespremnosti da se suoče s izazovom glasačke kutije
- S obzirom da nemoju legitimnost koja proistječe iz slobodnih izbora, takvi vladari
moraju naći druge načine reagiranja na političku kulturu društva kojim vladaju
- Postoje tri mogućnosti:
1. Ignoriranje političke kulture-omiljena taktika najautoritarnijih vlada
-npr.vojni vladari dolaze na vlast u tenku i ne mare za finese političke kulture, oni ne
žele dobiti potporu od šire javnosti, oni žele izolirati široke mase od sudjelovanja u
vlasti, čime sužavaju političku arenu
2. Manipuliranje političkom kulturom- sastoji se u eksploatiranju političke kulture
selektivnim naglašavanjem njenih autoritarnih elemenata
-npr.tradicije poslušnosti i osobne privrženosti moćnim pojedincima predstavljaju
kulturni resurs koji su potpuno iskorisitili mnogi vođe u Aziji i Latinskoj Americi, pri
tome je vladar glavni pokrovitelj nacije koji daje odgovornost i stabilnost, a ne
demokratsku odgovornost
3. Pokušaj preobrazbe političke kulture- najzanimljiviji pristup političkoj kulturi u
nedemokratskim poredcima jest pokušaj preoblikovanja vrednota zemlje
-npr. u Hitlerovoj Njemačkoj su svi školsku udžbenici morali biti u skladu s
nacističkom ideologijom
4.6.ELITISTIČKA POLITIČKA KULTURA
- Sastoji se od uvjerenja, stavova i zamisli o politici oji su najbliži središtima političke
moći
- Vrednote elite su eksplicitnije, sustavnije i utjecajnije od vrednota opće populacije
KAKO POLITIČKA ELITA UTJEČE NA POLITIČKU STABILNOST
Elita vjeruje da
ima pravo
vladati
Elitistička
politička kultura
Elita djeluje u
nacionalnom
interesu
Elita prihvaća
pravila igre
Političa
stabilnostti
- Pri ocjenjivanju utjecaja elitističke kulture na stabilnost bitne su tri dimenzije:
Prva i vjerojatno najvažnija je uvjerenost vladara da ima pravo vladati
Drugi aspekt elitističke političke kulture leži u njezinom pristupu
nacionalnom interesu
Treća dimenzija elitističke političke kulutre jesu stavovi političara prema
pravilima igre
- Jedan noviji primjer elitističke političke kulture koja odražava nedemokratsku ili
poludemokratsku je vlast eksperata
- Latinska Amerika je najbolji primjer te tehnokratske kulture u novijoj povijesti
- Tehnokracija je vlast stručnjaka, privremen oblik vlasti koji se ponekad javlja nakon
razdoblja slabog vladanja
- Izraz podrazumijeva vlast specijalista s ekspertizom u nepolitičkim temama, često
ekonomiji i tehnici
- Riječ je skovao William Smyth, inženjer iz Kalifornije, koji je 1919. osnovao
Techocracy Inc.
- Danas riječ tehnokrat označuje stručnjaka čiji je posao ili svjetonazor tehnički, a ne
politički
- U zemljama u razvoju vladajuća elita doživljava državu uglavnom kao izvor oskudnih
resursa koji se eksploatira u korist vladara, njihovih obitelji, njihovih birača i
pripadnika njihove etničke skupine
- Kada su vođe stranaka ili skupina spremni na kompromis kako bi se mogli izraziti i
drugi interesi i vrijednosti, povećavaju se interesi za političku stabilnost
- Kompromis elita nudi jedan oblik neformalnog federalizma, bacajući svjetlo na
ključno pitanje kako zavađene zajednice mogu naučiti živjeti zajedno čak i kad su
temelji previše slabi da izdrže zgradu formalne federacije
4.6.1.POLITIČKA SOCIJALIZACIJA
- Politička socijalizacija je proces kojim učimo o politici
- Odnosi se na stjecanje emocija, identiteta i umijeća, kao i informacija
- Njezine su najvažnije dimenzije ono što ljudi uče (sadržaj), kada to uče (vrijeme i
slijed) i od kog uče (subjekti)
- Radi se o nekontroliranom procesu, procesu koji se ni ne može kontrolirati
- Premda se većina istraživanja o političkoj socijalizaciji bavila prvenstveno djecom,
moramo se prisjetiti da se radi o doživotnom procesu; temeljni politički nazori
sazrijevaju kao reakcija na događaje i iskustvo i političko učenje ne završava s
djetinjstvom
4.7. ISLAM I ZAPAD
- Huntington je glavni zagovornik teze da je podjela između islamskog svijeta i Zapada
kulturna ili civilizacijska
- Prema Huntingtonu iscrpljena je stara osnova međunarodnog skukoba između
komunističkog Sovjetskog Saveza i slobodnotržišnih Sjedinjenih Država, no završetak
hladnog rata ne znači i završetak kulturnih podjela
- Odnos između islama i kršćanstva je dobar primjer transnacionalnog karaktera
civilizacija, a obje prethode nastanku države
- Kako islamski svijet sve više zaostaje za Zapadom u znanosti, tehnologiji i bogatstvu,
meta islamskih kritika više nisu krščanski temelji Zapada nego njegov svjetovni
karakter utjelovljen u američkom materijalizmu
- Huntington opisuje islamski svijet i Zapad kao civilizacije koje su uhvaćene u trajan i
naizgled neizbježan sukob
- Premda je Huntingtonova analiza jasna i otvorena, njezin je preopćeniti karakter
također njena slabost
POLITIČKA KOMUNIKACIJA
5.1. POLITIČKA KOMUNIKACIJA
- Komunikacija je bitna za politiku, sposobnost kontrole njezina sadržaja, stila i toka
važan je premda neizravan izvor moći
- Najvažniji resurs vladarima je spremnsot ljudi da slušaju ono što im ima reći njihov
vođa
- Nužan cilj svakog političara koji teži korjenitoj promjeni jest postići da neka pitanja
iznese na dnevni red i da ih ondje zadrži
- Glavni je posao političara komunikacija; njihov je zadatak dati do znanja drugim
igračima političke igre koji su njihovi motivi, politike i strategije
- Komunikacija se sastoji od onog tko kome što kaže, kroz koji koji mediji i s kojim
učincima
- Taj model razlikuje pet aspekata svake komunikacije: pošiljatelja (tko?), poruku
(što?), kanal (kako?), primatelja (komu?) i pretpostavljeni učinak (s kojim učinkom?)
5.2. RAZVOJ MASOVNIH MEDIJA
- Utjecaj svakog novog medija, od pisma preko televizije, izazvao je više prijepora nego
suglasnosti
- Inovacije u komunikaciji rijetko se mogu objasniti jedino tehničkim napretkom,
telegraf, telefon i internet svjesno su razvijeni radi poboljšanja komunikacije na
daljinu
- Izum pisma u drevnim civilizacijama Bliskog istoka je sve promijenio jer je omogućio
razvoj apstrktnih pojmova, objektivnosti i akumulacije iscrpnog znanja
- Omogućio je čuvanje zapisa, koje je temelj moderne države
- Omogućen je i prijenos informacija i vrijednosti na velike udaljenosti
- Most prema modernom dobu je bio Gutenbergov izum tiskanja na papir upotrebom
pokretnih slova u 15. stoljeću
- Masovna pismenost na zajedničkom jeziku bila je presudna za uspješan razvoj
suvremenih država zato što je olakšala upravljanje velikim područjima i poticala
razvoj zajedničkog nacionalnog identiteta
- U dvadesetom stoljeću radiotelevizija je postao nov dominantan mediji
- Opća pismenost na zajedničkom jeziku omogućila je popularizaciju novina
- Nadzor nad sredstvima masovnog medija postao je važan politički resurs
- Masovni mediji su metode komuniciranja koje mogu istodobno doći do velikog i
potencijalno neograničenog broja ljudi (televizija, novine, knjige, časopisi)
- Elektronička poruka prijatelju je osobno, a ne masovno priopćenje, ali slanje poruke
svima na nekom popisu elektroničkih adresa je masovna komunikacija
5.3. MEDIJI: SUVREMENA KRETANJA
- tri su navažnija trenda u komunikacijama: 1. komercijalizacija- slabljenje javnog radiotelevizijskog emitiranja i nastanak profitno
orijentiranog medija
2. fragmentacija- veći broj kanala i povećava sposobnost konzumiranja programa po želji 3. globalizacija- bolji pristup događajima u inozemstvu i medijima u globalnom selu
5.4. MEDIJI U RAZVIJENIM DEMOKRACIJAMA
- U konsolidiranim demokracijam mediji imaju prirodnu vitalnost
5.4.1. MEDIJSKA IGRA
- Odnos između političara i novinara postaje sve važniji
- Vladajuće stranke posvećuju veliku pozornost informiranju, njegovanju odnosa s
novinarima i nastojanju da manipuliraju onim novinarima čiji su izvještaji objavljuju u
nacionalnim izdanjima
- Spin doctor je izraz koji se primjenjuje na stručnjake za odnose s javnošću koji rade za
političare
- Njihov je posao sastoji u tome da mediji potiču na izvještavanje koje će biti povoljno
za stranku ili njezina vođu
- Odnosi s javnošću mogu postati kontraproduktivni kad postanu sami sebi tema, što je
problem koi je pogodio laburističku vladu Tonyja Blaira u Velikoj Britaniji
5.4.2. TELEVIZIJA I NOVINE
- Televizija je gotovo u svim etabliranim demokracijama postala najvažniji masovni
mediji
- Unatoč prvenstvu televizije, bilo bi pogrešno umanjiti političku važnost drugog
masovnog medija, novina
- I danas kvalitetne novine imaju autoritet koji proizlazi iz njihove dugovječnosti
- Televizija nam govori što se dogodilo, novine mogu događaje smjestiti u kontekst
- Televizijske vijesti mogu izvještavati samo o temi za temom, dok novine se mogu
pregledavati
- Novine nude luksuz koji si televizija rijetko može priuštiti, a to je prostor za
razmišljanje
- U mnogim demokracijama novinske naklade su i dalje goleme i imaju veliki utjecaj
(VB, Japan, Skandinavija)
- Novine utječu na televizijski program: tema koja se pojavi u večernjim televizijskim
vijestima, često započne život u jutarnjim novinama
5.4.3. OSNAŽIVANJE, ODREĐIVANJE DNEVNOG REDA I POSTAVLJANJE OKVIRA
POJAM DEFINICIJA KOMENTAR
Osnaživanje Mediji jačaju
postojeća mišljenja
Ljudi čitaju novine koje potvrđuju njihove
nazore
Određivanje
dnevnog reda
Mediji utječu na ono
o čemu razmišljamo
i razgovaramo
Sažeta priroda televizijskih vijesti znači da je
njezino izvještavanje izrazito selektivno
O dgađajima o kojima se izvještava javnost
mnogo raspravlja, a događaji o kojima se nije
izvijestilo, gube svaku vidljivost
Postavljanje
okvira
Kako je neki događaj
ispričan kao
koherentna priča,
ističe određena
njihova obilježja
Okvir koji usmjerava na određene aspekte
problema, njihovo ishodište, rješenja i ocjenu
Ohrabruje gledatelje i čitatelje da temu
prikažu na sličan način
5.5. MEDIJI U NOVIM DEMOKRACIJAMA
- Neovisnost medija obilježje je novog poretka
- Položaj medija je čak i nakon nekoliko godina u novoj demokraciji obično slabiji nego
u etabliranim demokracijama
- Vladajuće stranke još uvijek imaju utjecaj na radio i televiziju, a politički poduzetnici
koriste svoje vlasništvo nad novinama kako bi povećali svoj utjecaj
- Rusija je primjer postkomunističke poludemokracije u kojoj pritisci na medije ostaju
jaki
- U postkomunističkoj Europi novinarski standardi i dalje su niski što je posljedica
desetljeća u kojima su izvjestitelji koje je postavljala komunistička partija samo
ponavljali partijske fraze
- U novim demokracijama, produbljivanje slobode medija da ispituju i kritiziraju
ponašanje države neizbježno je postupak koji podrazumijeva suzdržabost vlasti,
profesionalnost medija i neovisno sudstvo
5.6. JAVNO MIJENJE
- Javno mijenje se može jednostavno odnositi na:
1. Raspon pogleda na neko prijeporno pitanje koje ima značajan dio stanovništva
2. Obaviješteni sud zajednice o nekom pitanju od zajedničkog interesa, pri čemu se ta
prosudba stvara i kontekstu zajedničkih političkih ciljeva
- U demokraciji se javno mijenje proteže na praktički cijelo odraslo stanovništvo
- Javno mijenje prožima svaki oblik politike
- Utjecaj javnog mijenja ograničavaju četiri čimbenika:
1. Kad problemi postanu stručniji, smanjuje se utjecaj javnosti
2. Javnost je često slabo obaviještena, pa i to ograničava njezin utjecaj
3. Javnost može izbjeći ustupke,a vlade ne mogu
4. Političari reagiraju na svoje percepcije javnog mnijenja, ali te interpretacije mogu biti
netočne
- Mjerenje javnog mijenja
1. Ispitivanje javnog mijenja- podrazumijeva niz pitanja koja se postavljaju na
standardan način na uzorku stanovništva
2. Anketa na uzorku- provodi se upotrebom sličnih metoda kao ispitivanje javnog
mijenja, ali ukljkučuje iscrpniji upitnik koji se obično ispunjava za potrebe vlade ili za
istraživače na sveučilištima
3. U diskusijskoj anketi ili poroti građana- stručnjaci i političari prije mjerenja mišljenja
ukratko informiraju i mogu ispitivati nasumično odabran uzorak građana
4. Fokusna skupina- je moderirana rasprava u manjoj skupini ispitanika o određenoj temi
5.7. MEDIJI U AUTORITARNIM DRŽAVAMA
- Autoritarni vladari preživljavaju ograničavajući slobodu izražavanja
- Službene televizijske postaje i novine reproduciraju politiku režima
- Najbolji primjer je Subsaharska Afrika-pomanjkanja resursa koči razvoj sektora
medija
- U postkomunističkoj središnjoj Aziji novinari se i dalje bave osjetljivom vještinom
suživota s nedemokratskim vladarima
- Opravdanje za ograničavanje slobode medija tipično se poziva na neku nacionalnu
potrebu kao što su društvena stabilnost, jačanje nacije ili gospodarski razvoj
- Komunistički i fašistički režim nije smatrao da su mediji sami po sebi dostatno
sredstvo ideološke kontrole
- U komunističkim državama, dvije dimenzije političke komunikacije bile su
propaganda i agitacija
- Propaganda je komunikacija kojom se određeno pitanje želi promicati promjenom
stavova i ponašanja
- Propaganda je bila važno obilježje komunikacije u totalitarnim režimima, no i u
demokracijama je bila važna u ratnim vremenima
POLITIČKA PARTICIPACIJA
5.8. PARTICIPACIJA U RAZVIJENIM DEMOKRACIJAMA
- Ono što najviše zapanjuje kod političke participacije u razvijenim demokracijama jest
to koliko je daleko od idealne participacije
- Glasovanje na izborima u zemlji obično je jedina aktivnost u kojoj sudjeluje većina
građana
- Politička participacija odnosi se na djelovanje pojedinaca radi formalnog utjecaja na
one koji vladaju ili na odluke koje oni donose
- Građane se može razvrstati prema tome koliko su uključeni u politiku:
1. Gladijatori-vode političke borbe
2. Gledatelji- promatraju nadmetanje, ali rijetko sudjeluju
3. Apatičari- drže se podalje od politike
- Također se može razvrstati prema obliku njihove participacije- konvencionalna,
nekonvencionalna ili oboje
- Politička isključenost odnosi se na one ljude koji su praktički isključeni iz
sudjelovanja u kolektivnom odlučivanju zato što su društveno marginalizirani
(zatvorenici, migranzi, narkomani)
5.9. PARTICIPACIJA U NOVIM DEMOKRACIJAMA
- Nove demokracije stoje pred velikim izazovom participacije
- Prijelaz iz autoritarne vladavine zahtijeva od stanovništva da usvoji nove načine
političke participacije (glasovanje, organizaicja stranke..)
- Civilno društvo sastoji se od onih skupina koje su „iznad“ osobnog područja obitelji,
ali „ispod“ države
- Pojam obuhvaća javne organizacije kao što su sindikati, interesne skupine i prema
nekim definicijama čak društva za rekreaciju
- Tvrtke su često isključene jer one nisu tijela koja dobrovoljno nastaju iz društva
5.10. DRUŠTVENI POKRETI
- Društveni pokreti sastoje se od ljudi izvan institucije koji se međusobno povezuju i na
netradicionalan način suprodstavljaju poretku kao bi postigli zajedničke ciljeve
- Bijeli marš je bio tipičan takav pokret,
- Slično prosvjednim strankama, pokreti mogu nastati brzo kako su se i pojavili, što je
obilježje koje ih udaljava od statičnijeg pojma civilnog društva
- Društveni pokreti su labavije ustrojeni i u pravilu nemaju precizno članstvo, članarine
i vodstvo
- Obično se bave jednim problemom i teže utjecati na vlast
- Prirodno je pretpostaviti da će siromaštvo i tlačenje potaknuti kolektivno