-
Sveuilite u Zagrebu Fakultet Elektrotehnike i raunarstva
Zavod za primijenjenu matematiku Grupa Raunarska znanost
KOMPARATIVNA ANALIZA PROGRAMSKE POTPORE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA
U HRVATSKOJ
Projekt primjene IT proveden uz potporu Ministarstva znanosti i
tehnolgije
Verzija 1.1.a
Doc.dr.sc. Kreimir Fertalj Prof.dr.sc. Vedran Mornar Prof.dr.sc.
Dragan Kova Doc.dr.sc. Nikola Haina
Mr.sc. Predrag Pale Mr.sc. Boris itnik
Zagreb, sijeanj 2002.
-
Sadraj 1. Saetak
..................................................................................................................................3
2. Metoda vrednovanja ERP
sustava.........................................................................................5
2.1. Analiza trita i primjene ERP sustava
..........................................................................6
2.2. Definiranje podruja analize i postupka
provedbe.........................................................6
2.3. Provedba
evaluacije........................................................................................................6
2.4. Analiza
rezultata.............................................................................................................7
2.5. Vrednovanje svojstava
...................................................................................................7
2.6. Skraeni postupak evaluacije
.........................................................................................8
2.7. Poeljna svojstva ERP
sustava.......................................................................................8
3. Rezultati komparativne analize
...........................................................................................10
3.1. Nedostatak interesa domaih organizacija
...................................................................10
3.2. Analizirani sustavi i komponente
.................................................................................10
3.3. Zbirne ocjene podsustava
.............................................................................................12
3.4. Relativne ocjene podsustava
........................................................................................13
4. Saetak analize vodeih stranih ERP
paketa.......................................................................14
5. Pozicija hrvatskih rjeenja u odnosu na vodee svjetske ERP pakete
................................17 6. Mogunosti poboljanja
informacijskih sustava u Hrvatskoj
.........................................18
6.1. Stanje u Hrvatskoj
........................................................................................................18
6.2. Prijedlog mjera razvojne politike
.................................................................................19
6.3. Ocjena kakvoe informacijskog sustava
......................................................................21
6.4. Kritini imbenici uspjeha
...........................................................................................24
7. Zakljuak
.............................................................................................................................28
Prilozi
......................................................................................................................................30
Kontaktirani dobavljai i proizvoai te korisnici i vlasnici ERP
sustava .........................30 Usporedna analiza
...............................................................................................................31
Literatura
.................................................................................................................................45
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
3
1. Saetak
U studenom 2000. godine pokrenut je projekt primjene
informacijske tehnologije Komparativna analiza programske potpore
informacijskim sustavima u Hrvatskoj. Istraivanje je obavljeno uz
potporu Ministarstva znanosti i tehnologije.
Komparativnom analizom domae i strane Enterprise Resource
Planning (ERP) programske podrke prisutne u Hrvatskoj eljelo se
utvrditi:
stvarni sadraj koji se nudi u pojedinim rjeenjima, potrebna i
dovoljna ulaganja, tekoe i probleme povezane s ugradnjom ERP
rjeenja, mogue uinke primjene ugraenih rjeenja, poziciju domaih u
odnosu na inozemna rjeenja, mogunosti Hrvatske u ovom podruju.
Rezultatima istraivanja nastoji se potencijalnim i postojeim
korisnicima ERP sustava pruiti informaciju o stanju na tritu i
moguim trokovima nabave i uvoenja, odnosno daljnjeg razvoja i
odravanja ERP sustava. Dobavljaima sustava i organizacijama koje se
bave izgradnjom ERP sustava nastoji se pruiti informaciju o
poeljnim svojstvima ovih sustava, gledano sa stanovita korisnika.
Krajnji cilj je gospodarstvu i dravnim institucijama osigurati
odgovore na pitanja to se moe stvarno dobiti od rjeenja na tritu i
na koje trokove treba raunati te na temelju toga napraviti
prijedlog mjera razvojne politike u ovom podruju.
Istraivanje je obavljeno sa stanovita uporabne vrijednosti ERP
programskih rjeenja, bez obzira na metode razvoja i koritene
informacijske tehnologije. Drugim rijeima, vrednovanje je obavljeno
prvenstveno sa stanovita korisnika, a ne projektanata, programera i
drugih osoba koje mogu biti angairane u izgradnji sustava.
Istraivanje je obavljeno u nekoliko faza i vie koraka.
Napravljen je openiti popis relevantnih svojstava ERP sustava.
Auriranje inicijalne liste svojstava obavljeno je u suradnji s
isporuiteljima i korisnicima ERP sustava, koji su nadopunili listu
sa za njih znaajnim svojstvima te naglasili mogunosti svojih
rjeenja koje prvotno nisu bile predviene.
Vrednovanje sustava obavljeno je kod korisnika, uvidom u stvarne
aplikacije. Da bi se poveala objektivnost i tonost, procjenu su
obavljale ocjenjivake ekipe sastavljene od osoba razliitih profila
(nezavisni strunjaci za pojedino problemsko podruje, primjerice
strunjak za financijsko poslovanje, strunjak za informacijske
tehnologije, krajnji korisnik).
Unato tome to nisu ocjenjivane konkretne tehnologije s pomou
kojih su izgraeni analizirani sustavi, procijenjena su neka
svojstva arhitekture i funkcionalnosti koja jesu tehnolokog
karaktera, ali su takoer relevantna za procjenu uporabne
vrijednosti.
Istraivaka ekipa ovom prilikom zahvaljuje tvrtkama i
organizacijama koje su se odazvale na poziv na suradnju, a posebno
onima koje su omoguile uvid u svoje informacijske sustave: PLIVA
d.d. Zagreb Informatika, ENEL - Split d.o.o., ENTER-ING d.o.o. -
Informatiki inenjering i konzalting, LURA d.d. - Informatika i
telekomunikacije te SUPER-KING d.o.o.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
4
Tijekom provedbe projekta ostvarena je operativno vrlo sadrajna
suradnja s lanicama udruge Hrvatski raunovoa, gom. Vesnom Sajko iz
Knjigovodstveno Informatikog Servisa Sajko - KISS, gom. Vesnom
Boinovi-Grubi iz tvrtke Konar Elektrine lokomotive d.d. Uz njihovu
pomo nadopunjen je popis svojstava podsustava financija, a takoer
su sudjelovale u vrednovanju instaliranih sustava kod razliitih
korisnika. Ovom im prilikom najljepe zahvaljujem.
Na kraju, ali nita manje vano, zahvaljujem suradnicima na
projektu bez kojih ocjenjivanje i vrednovanje ERP sustava uvidom u
stvarne aplikacije ne bi bilo mogue.
Zagreb, 15.12.2001.
Kreimir Fertalj
Izvorna verzija 1.1. aurirana je navodom nove Web adrese
projekta.
Zagreb, 05.05.2006.
Kreimir Fertalj
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
5
2. Metoda vrednovanja ERP sustava
ERP sustav je integrirani informacijski sustav za podrku
poslovanju, koji se koristi u razliitim dijelovima organizacije
nekog poduzea. Openito, ERP podrava razliite poslovne funkcije,
primjerice proizvodnju, materijalnu evidenciju, financijsku
evidenciju (ulazne i izlazne raune), glavnu knjigu, upravljanje
ljudskim resursima. Donedavno je glavnina ponude bila koncentrirana
na nekoliko vodeih svjetskih dobavljaa (SAP, ORACLE, BAAN,
PeopleSoft i J.D. Edwards).
Pojam ERP prvenstveno podrazumijeva prilagodbu i uporabu
"gotovog" softverskog paketa (u nastavku se koristi pojam ERP
paket), a tek onda programsku podrku napisanu po mjeri odreenog
korisnika. ERP paketi zamiljeni su tako da se mogu prilagoditi
potrebama konkretne organizacije i postojeem softveru ili
informacijskom sustavu te organizacije.
Openito, za ERP paket vrijedi sljedee: sastoji se od vie
podsustava i velikog broja predefiniranih opcija, podrava stotine
razliitih poslovnih funkcija i procesa rada, realiziran je s vie
milijuna linija programskog koda, u razvoj je utroeno vie stotina
ili tisua ovjek-godina visoko kvalificiranog rada.
Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se posebnim
alatima te posebnim ili standardnim programskim jezicima. Zbog
prethodno navednih opih svojstava, posao prilagodbe i uvoenja u
primjenu u pravilu zahtijeva posebna znanja i dosta vremena. Praksa
i svjetske reference pokazuju da je upravo ovaj dio kljuan za
uspjenu instalaciju i primjenu ERP sustava.
Zbog sloenosti i veliine ERP sustava, njihova procjena je vrlo
sloen zadatak. Osim toga, ne postoje opeprihvaene metodologije
vrednovanja. Neke iroko prihvaene metode [SEI, 1996a; SEI, 1996b]
odnose se na ocjenu procesa izrade programske podrke u nekoj
organizaciji ili se svode na postupak odabira pruatelja usluga.
Druga istraivanja provedena u razliitim zemljama uglavnom su
usmjerena na analizu trita [Ernst & Young, 1999; IDC, 1998;
IDC, 1999; IDC, 2000].
Zato je, za potrebe ovog istraivanja, definirana i razraena
vlastita metoda vrednovanja i usporedbe ERP sustava. Sutinske
razlike u odnosu na poznate postupke sastoje se u sljedeem:
Poeljna svojstva sustava auriraju se u suradnji s isporuiteljima
i korisnicima sustava. Ocjenjivanje se obavlja uvidom u stvarni
sustav a ne anketiranjem.
Vrednovanje obavljaju nezavisni ocjenjivai u suradnji s osobljem
koje dobro poznaje programsku podrku koja se vrednuje. Na ovaj nain
postie se vea objektvnost nego u sluaju anketiranja u kojem
dobavljai ili korisnici ocjenjuju "sami sebe".
Potekou u provedbi predloenog pristupa predstavlja organizacija
ocjenjivanja i vrijeme potrebno za ocjenjivanje veeg broja sustava
uvidom u instaliranu programsku podrku. Praktino iskustvo pokazuje
da je za ocjenjivanje jednog komponente ili podsustava potrebno 2-3
sata, a procjena itavog sustava moe potrajati priblino jedan radni
tjedan (4-5 radnih dana).
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
6
2.1. Analiza trita i primjene ERP sustava
U fazi pripreme: Analizira se stanje na svjetskom tritu ERP
proizvoda, Utvruju se dobavljai ERP paketa, Utvruju se domai
proizvoai ERP programske podrke, Utvruju se korisnici postojeih ERP
sustava, Uspostavljaju se kontakti s organizacijama koje isporuuju
ili koriste ERP rjeenja. Izrauje se inicijalni plan evaluacije.
2.2. Definiranje podruja analize i postupka provedbe
Usporedno s analizom trita i primjene ERP sustava definiraju se:
Poeljni podsustavi i poslovne funkcije (idealni ERP sustav),
Komponente sustava koje e se ocjenjivati, Poeljna svojstva na
temelju kojih se vrednuju pojedine komponente ERP rjeenja, Postupak
provedbe vrednovanja i analize rezultata.
Poeljna svojstva i postupak provedbe prezentiraju se
isporuiteljima i vlasnicima ERP rjeenja koja e se vrednovati.
Ohrabruje se njihov kritiki stav te ih se poziva da iznesu svoje
miljenje i prijedloge za nadopunu inicijalnih materijala. Osim
toga, ako se tijekom istraivanja u analiziranim sustavima uoe
svojstva koja nisu bila inicijalno predviena, moe ih se naknadno
dodati i ocijeniti.
Drugim rijeima, metoda se moe dinamiki prilagoavati sa ciljem da
konani ishod bude rezultat ukupnog znanja i iskustva svih uesnika.
Da bi se izbjegli mogui proturjeni zahtjevi za promjenama
postavljeni od strane razliitih dobavljaa i vlasnika ERP sustava,
istraivaka ekipa zadrava diskrecijsko pravo na odluku o prihvaanju
ili usvajanju prijedloga.
2.3. Provedba evaluacije
U fazi provedbe evaluacije: Formiraju se ocjenjivake ekipe za
pojedina podruja poslovanja, Razrauje se i aurira plan evaluacije
po ERP sustavima i podrujima koji se analiziraju, Obavlja se
analiza svojstava postojeih ERP instalacija,
Ocjenjivake ekipe sastoje se od po nekoliko strunjaka za svako
analizirano podruje poslovanja. Poeljno je da imaju iskustva u
koritenju softvera za podrku poslovanja u podruju koje se
analizira, ali ne moraju posjedovati posebna znanja iz raunarstva
jer se ocjenjuje iskljuivo korisniki aspekt analiziranog
programskog rjeenja. Vano je da lanovi ocjenjivake ekipe dobro
poznaju poslovno podruje, a poeljno je da dolaze iz razliitih
sredina kako bi se poveala objektivnost procjene.
Procjena se obavlja u organizaciji koja ima instaliran ERP
sustav. Ukoliko za neko ERP rjeenje takva procjena nije mogua,
ocjenjivanje se moe obaviti uvidom u evaluacijsku kopiju
programskog rjeenja.
Dobavlja ili vlasnik ocjenjivanog sustava odreuje "najboljeg
korisnika", to jest osobu koja dobro poznaje mogunosti sustava.
Korisnik kratko prezentira mogunosti sustava pri emu
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
7
naglaava njegove prednosti i posebne mogunosti. Ocjenjivai
postavljaju pitanja prema pripremljenoj listi poeljnih svojstava i
registriraju odgovore. Ocjenjivai pozitivno ocjenjuju ona svojstva
za koja se na raunalu moe pokazati da su podrana. Ako uslijed nekog
razloga nije mogue demonstrirati pojedinu funkciju na raunalu,
ocjenjivanje se obavlja na temelju dostupne korisnike i/ili
programske dokumentacije. Zapisnik s rezultatima ocjenjivanja i
moebitnim dodatnim biljekama se verificira, a zatim dostavlja
istraivakoj ekipi na analizu.
2.4. Analiza rezultata
U posljednjoj fazi: Provodi se komparativna analiza prikupljenih
rezultata, Izrauje se rang lista rjeenja, Sintetiziraju se
prikupljene informacije i izvode zakljuci.
2.5. Vrednovanje svojstava
Vrednovanje se obavlja tako da se svakom svojstvu pridijeli
raspon moguih ocjena. Najmanja ocjena je 0 (nula), kojom se oznaava
da odreeno svojstvo u nekom konkretnom sustavu nije zastupljeno.
Najvea ocjena za neko svojstvo postavlja se ovisno o razini
granulacije rezultata koju se eli postii. Za svako svojstvo
definira se vanost, izraena teinskim faktorom tog svojstva, pri emu
je najmanji faktor jednak 1 (jedan), a gornja granica vanosti
takoer se postavlja ovisno o eljenoj granulaciji rezultata
analize.
Ocjena za neki sustav izraunava se po formuli O = si / mi *
fi
i
gdje su: si ocjena i-tog svojstva za neki sustav, mi maksimalna
ocjena i-tog svojstva te fi teinski faktor i-tog svojstva.
U sluaju kada je najvea ocjena za svako svojstvo jednaka 1 i
kada su teinski faktori svih svojstava jednaki 1, ocjena sustava
jednaka je broju zastupljnih svojstava.
Relativna ocjena za sustav X u odnosu na idealni sustav 0
izraunava se kao RX = OX / O0 * 100
Mogue vrijednosti ocjena za pojedino svojstvo su: 0 svojstvo
nije zastupljeno, 1 djelomino zastupljeno, mogue je koritenje
opcionalnih modula, 2 svojstvo je zastupljeno, 3 ugraene su dodatne
mogunosti, 4 posebno korisna mogunost ili znaajna inovacija.
Teinske faktore tee je definirati, s obzirom na to da za
razliite korisnike pojedino svojstvo nema istu vanost. U tom sluaju
trebalo bi svakom isporuitelju i vlasniku prepustiti da nezavisno
pridijeli teinske faktore te u analizi koristiti tako dobivenu
prosjenu vrijednost. Alternativno, teinski faktor za pojedino
svojstvo moe se pridijeliti proporcionalno sloenosti kojom je to
svojstvo ugraeno. U tom sluaju treba pripaziti da se zadri naelo
vrednovanja za korisnika vanih svojstava.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
8
Smatramo da je dovoljno pridijeliti do 3 teine, primjerice: 1
osnovna funkcionalnost, 2 napredna funkcionalnost, 3 softisticirana
funkcionalnost.
Bez obzira na primijenjene raspone vrijednosti i teine
svojstava, analiza i rangiranje rezultata moe se u opem sluaju
obaviti na razini pojedinih komponenti (podsustava) i na razini
sustava, jer su svojstva grupirana po razliitim podrujima.
U okviru ovog istraivanja vrednovanje je obavljeno tako da je
ocjenjivano samo postojanje nekog svojstva ocjenama 0 (svojstvo
nije zastupljeno) i 1 (svojstvo je ugraeno), a svim svojstvima
pridijeljen je teinski faktor 1. S obzirom na dobro definirane
liste svojstava, ve je na ovaj nain dobivena dobra granulacija
ukupnih rezultata.
2.6. Skraeni postupak evaluacije
Imajui u vidu da ocjenjivanje neposrednim uvidom koje bi se
provelo za vei broja sustava moe zahtijevati angaman neplanirano
velikih ljudskih, vremenskih ili financijskih resursa, predviena je
mogunost provedbe ubrzanog vrednovanja skraenim postupkom.
Modifikacija metode moe se provesti smanjenjem dubine analize,
tako da se ocjenjivanje obavi na temelju skraenih listi svojstava
koja e se ocjenjivati. Daljnje pojednostavnjenje postupka moe se
obaviti tako da se ocjenjivanje obavi na razini grupe poslovnih
funkcija ili na razini podsustava. U krajnjem sluaju moe se
evidentirati samo postojanje grupe funkcija ili podsustava.
Naravno, kvaliteta analize smanjuje se s poveanjem razine
pojednostavnjenja.
S obzirom na ogranieni broj sustava koji su vrednovani u okviru
ovog istraivanja, proveden je potpuni, a ne skraeni postupak
evaluacije.
2.7. Poeljna svojstva ERP sustava
International Data Corporation (IDC), jedna od vodeih svjetskih
kua u podruju praenja i analize informacijskih tehnologija (IT),
ERP softver definira kao programsku podrku za najmanje 3 od sljedea
4 segmenta poslovanja [IDC, 2000]:
financijsko poslovanje (accounting), proizvodnja
(manufacturing), robno-materijalno poslovanje (material
management/distribution), upravljanje ljudskim resursima i plae (HR
management, payroll).
Imajui u vidu raznolikost modula komercijalnih ERP paketa i
razliitu organizaciju postojeih ERP podsustava u okviru IS graenih
namjenski za poznate korisnike, definirana su poeljna svojstva za
sljedee komponente:
Opa svojstva, Financije, Obraun proizvodnje, Obraun projekata,
Prodaja, Nabava, Upravljanje zalihama,
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
9
Upravljanje proizvodnjom, Kontrola kvalitete, Upravljanje
projektima, Upravljanje odravanjem, Kadrovska evidencija i
plae.
Potpune liste svojstava po pojedinim komponentama i detaljno
izvjee o rezultatima komparativne analize nalaze se u prilogu.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
10
3. Rezultati komparativne analize
3.1. Nedostatak interesa domaih organizacija
Poziv na suradnju u istraivanju upuen je na 24 adrese u
Hrvatskoj, od toga 14 dobavljaima ERP paketa i tvrtkama koje se
bave razvojem te 10 korisnicima koji su nabavili gotovo ERP rjeenje
ili samostalno izgradili vlastiti ERP sustav (pozivna pisma te
statistika odziva i suradnje nalaze se u prilogu).
Prilikom razmatranja programske podrke koju treba vrednovati
uzeti su u obzir najvei svjetski ERP paketi, pri emu su izdvojeni
oni koji su ugraeni u Hrvatskoj. Odabir domaih proizvoaa i vlasnika
ERP sustava obavljen je na temelju prethodnih saznanja istraivaa
nadopunjenih dostupnim informacijama o referencama pojedinih
informatikih tvrtki.
Pozivu na suradnju odazvalo se 63% kontaktiranih organizacija,
38% ih je sudjelovalo u poetnim fazama istraivanja, a samo etvrtina
je pristala ili bila u mogunosti sudjelovati u vrednovanju njihovih
rjeenja. Zanimljivo je da je prvotno relativno velik interes za
suradnju dobavljaa ERP paketa (odazvalo ih se 70%) znaajno pao
tijekom konkretizacije istraivanja.
3.2. Analizirani sustavi i komponente
U konanici analizirano je pet sustava: tri hrvatska sustava, od
kojih su dva nagraivana za kvalitetu rjeenja te dva vodea ERP
paketa na svjetskom tritu.
Usporedna analiza programske podrke za potporu poslovanju u
Hrvatskoj izvrena je vrednovanjem sljedeih ERP sustava
(abecedno):
BAAN, tvrtke BAAN, kod korisnika koji ga koristi 4 godine, IS
poduzea LURA d.d., vlastito rjeenje, SAP, tvrtke SAP a.g., Waldorf,
Njemaka, kod korisnika koji ga koristi 5 godina, Sustav tvrtke ENEL
d.o.o., Split, SUPER tvrtke SUPER-KING d.o.o., Zagreb, instalacija
reprezentativnog korisnika.
Svi uesnici u istraivanju bili su prethodno upoznati s postupkom
ocjenjivanja i unaprijed su im dostavljeni obrasci za ocjenjivanje
da bi se bolje pripremili te oitovali o listama svojstava.
Ocjenjivake ekipe su, uz istraivae projekta, sainjavali
predstavnici udruge Hrvatski raunovoa, koji su takoer pripomogli
nadopuni obrazaca za ocjenjivanje u pripremnoj fazi projekta.
Vrednovanje je u potpunosti obavljeno za sljedee komponente: Opa
svojstva, Financije, Obraun proizvodnje, Obraun projekata, Prodaja,
Nabava, Upravljanje zalihama, Upravljanje proizvodnjom, Kontrola
kvalitete.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
11
Za sljedee komponente ocjenjivanje je obavljeno samo djelomino,
to jest obavljen je uvid samo u postojanje sljedeih komponenti:
Upravljanje projektima, Upravljanje odravanjem, Kadrovska
evidencija i plae.
U tri sustava ugraene su sve komponente, dok u preostalima
postoje sljedee komponente: Financije, Prodaja, Nabava, Upravljanje
zalihama, Kadrovska evidencija i plae.
Imajui u vidu da vrijednosti nekih svojstava mogu za pojedine
organizacije predstavljati poslovnu tajnu, u pozivu na suradnju
predloeno je da e informacije o konkretnom korisniku ili dobavljau
biti prezentirane na takav nain da izravno ne upuuju na njegov
sustav. Drugim rijeima, nazivi korisnika i njihovih sustava bit e
objavljeni samo uz pismenu suglasnost ili na zahtjev korisnika,
odnosno dobavljaa.
Do zavretka istraivanja objavljivanje naziva tvrtke i proizvoda
zatraila je samo tvrtka SUPER-KING d.o.o, dobavlja sustava SUPER.
Ostali sudionici nisu pristali na objavljivanje naziva.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
12
3.3. Zbirne ocjene podsustava
Sljedea tablica i pripadajui graf prikazuju usporedne
vrijednosti broja komponenti po podsustavima za koje su se
procjenjivala pojedinana svojstva. Krajnje desni stupac (Ideal)
sadri maksimalni broj svojstava za pojedine komponente, to jest
broj svojstava za pojedine komponente idealnog sustava. Zadnji
redak (Relativna ocjena sustava) sadri relativnu vrijednost broja
ukupno ugraenih svojstava u odnosu na ukupni broj poeljnih
svojstava.
ZBIRNE OCJENE Sustav Komponenta 10100 10200 10300 10400 10500
Ideal
Financije 67 96 120 58 46 127 Kontrola kvalitete 11 0 23 0 0 23
Nabava 16 31 37 18 15 43 Opa svojstva 32 20 58 25 14 61 Prodaja 46
51 66 18 21 67 Upravljanje proizvodnjom 105 0 168 88 0 173
Upravljanje zalihama 22 17 32 12 10 34 Obraun proizvodnje 13 0 12 0
0 14 Obraun projekata 15 0 13 0 0 15 Ukupna ocjena sustava 327 215
529 219 106 557 Relativna ocjena sustava 58.71% 38.60% 94.97%
39.32% 19.03%
Sustavi 10100, 10300, 10400 imaju ugraene sve komponente, od
kojih za sustav 10400 tri nisu ocijenjene iz objektivnih razloga.
Samo je u sustave 10100 i 10300 ugraeno vie od pola poeljnih
svojstava. Sustav 10300-SUPER je uvjerljivo najbolje ocijenjeni
sustav, a slijedi ga sustav 10100. Sustav sa ifrom 10400 je
kompletan skup prosjenih komponenti, bez obzira na to to neke nisu
ocijenjene. Sustav sa ifrom 10200 je vrlo dobro ocijenjen za
komponente koje ima. Sustav 10500 svakako zahtijeva temeljitu
reorganizaciju i novi razvojni ciklus.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
10100 67 11 16 32 46 105 22 13 1510200 96 0 31 20 51 0 17 0
010300 120 23 37 58 66 168 32 12 1310400 58 0 18 25 18 88 12 0
010500 46 0 15 14 21 0 10 0 0
Financije Kontrola kvalitete Nabava Opa svojstva
ProdajaUpravljanje
proizvodnjomUpravljanje zalihama
Obraun proizvodnje
Obraun projekata
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
13
3.4. Relativne ocjene podsustava
Sljedeom tablicom prikazana je relativna zastupljenost broja
pojedinanih svojstava pojedinih komponenti u odnosu na idealni
sustav. Krajnje desni stupac (Prosjek) prikazuje prosjenu
vrijednost zastupljenosti svojstava po podsustavima, to jest
relativnu ocjenu prosjenog hrvatskog ERP sustava. U zadnjem retku
nalazi se prosjek relativnih ocjena svih komponenti za sustav u
odgovarajuem stupcu.
RELATIVNE OCJENE Sustav Komponenta 10100 10200 10300 10400 10500
Prosjek
Financije 52.76% 75.59% 94.49% 45.67% 36.22% 60.94% Kontrola
kvalitete 47.83% 0.00% 100.00% *4.35% 0.00% 30.43% Nabava 37.21%
72.09% 86.05% 41.86% 34.88% 54.42% Opa svojstva 52.46% 32.79%
95.08% 40.98% 22.95% 48.85% Prodaja 68.66% 76.12% 98.51% 26.87%
31.34% 60.30% Upravljanje proizvodnjom 60.69% 0.00% 97.11% 50.87%
0.00% 41.73% Upravljanje zalihama 64.71% 50.00% 94.12% 35.29%
29.41% 54.71% Obraun proizvodnje 92.86% 0.00% 85.71% *7.14% 0.00%
37.14% Obraun projekata 100.00% 0.00% 86.67% *6.67% 0.00% 38.67%
Prosjena komponenta 64.13% 34.07% 93.08% 28.86% 17.20% 47.47%
* uzeto je u obzir samo postojanje podsustava za sustav
10400
Ukupno uzevi (stupac Prosjek), Financijsko poslovanje i Prodaja
najbolje su podrani. Nakon toga slijede Nabava i Upravljanje
zalihama ali je njihova potpunost tek neznatno vea od 50%. Opa
svojstva jedva da su prosjena u odnosu na idealni sustav.
Programska podrka za potporu proizvodnji i kontroli kvalitete te
obraun projekata je najslabije zastupljena.
0.00%
20.00%
40.00%
60.00%
80.00%
100.00%
120.00%
10100 52.76% 47.83% 37.21% 52.46% 68.66% 60.69% 64.71% 92.86%
100.00%10200 75.59% 0.00% 72.09% 32.79% 76.12% 0.00% 50.00% 0.00%
0.00%10300 94.49% 100.00% 86.05% 95.08% 98.51% 97.11% 94.12% 85.71%
86.67%10400 45.67% 4.35% 41.86% 40.98% 26.87% 50.87% 35.29% 7.14%
6.67%10500 36.22% 0.00% 34.88% 22.95% 31.34% 0.00% 29.41% 0.00%
0.00%
Financije Kontrola kvalitete Nabava Opa svojstva
ProdajaUpravljanje
proizvodnjomUpravljanje zalihama
Obraun proizvodnje
Obraun projekata
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
14
4. Saetak analize vodeih stranih ERP paketa
Nakon detaljne analize ERP paketa zastupljenih u Hrvatskoj (SAP
i BAAN), djelominog uvida u programsku podrku i prouavanja dostupne
dokumentacije za pakete ORACLE, J. D. Edwards i PeopleSoft te
dodatnog prouavanja relevantne svjetske literature, zakljuujemo
sljedee.
ERP paketi su tehnoloki moderna, sveobuhvatna i pouzdana
programska rjeenja. Pokrivaju mnoga podruja poslovanja. Podravaju
velik broj poslovnih funkcija, odnosno radnih procesa (vie od
tisuu). Podravaju velik broj varijacija naina izvoenja poslova.
Podravaju operativni dio poslovnih funkcija, to jest izvravanje
svakodnevnih
transakcija koje generiraju podatke. Zasnovani su na modernim
tehnologijama (vieslojna client/server arhitektura, OLE,
HTML, SMTP, MAPI, EDI, ALE, ...) Iako ima pojedinanih prigovora
na pouzdanost ovih sustava, oni funkcioniraju barem
jednako pouzdano kao sustavi koji su pojedinano razvijeni po
mjeri korisnika.
ERP paketi su skup povezanih parcijalnih rjeenja, a ne
integralna rjeenja. Prvotno nastali kao programska podrka za
potporu odreenoj djelatnosti (pr. financijsko
poslovanje, proizvodnja), dalje su se razvijali dodavanjem
modula za druge djelatnosti. Pojedini moduli ili podsustavi
razvijeni su u razliitim softverskim tvrtkama koje je
vlasnik "integralnog" ERP paketa naknadno kupio, a otkupljeni
podsustavi su povezani na razne naine (zajednikom bazom podatka,
prijenosom podataka, pa ak i runim prijepisima podataka u druge
programe).
Unutar pojedinih podsustava varijacije rjeenja za pojedine
poslovne funkcije postoje kao skup parcijalnih rjeenja, uglavnom
bez generalizacije.
Kvaliteta i sofisticiranost ugraenih programskih rjeenja je
osrednja. Uglavnom se radi o podrci svakodnevne (transakcijske)
obrade i sustavom izvjeivanja
s niskim stupnjem ralambe podataka. Sofisticirane funkcije i
napredni algoritmi (pr. optimizacija, simulacija) uglavnom nisu
ugraeni, nego se nadomjetaju kombinacijom sloenijih upita i
izvjea.
ERP paketi su vrlo veliki i neuinkoviti. Programska podrka
zasniva se na vrlo velikim bazamama podataka, a programski kod
velikog je obujma. Primjerice SAP paket ima 14.000 tablica te
650 polja za stavku materijala, u PeopleSoft paketu predefinirano
je 14.000 zaslonskih maski.
S obzirom na to da prosjeni korisnik stvarno koristi samo mali
broj predvienih dijelova, velik dio sustava predstavlja nepotrebno
optereenje koje bitno utjee na neuinkovitost sustava u primjeni i
oteava odravanje.
Programska podrka projektirana je za uinkovitu transakcijsku
obradu i jednostavna izlistavanja podataka. Uslijed velikog broja
tablica baze podataka i relativno visokog stupnja normalizacije,
prilikom izrade izvjea pretrauje se vei broj tablica to optereuje
sustav i smanjuje njegove performance.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
15
ERP paketi su sloeni i kruti za ugradnju i odravanje. Ugradnja i
prilagodba programske podrke obavlja se koritenjem nestandardnih
jezika
etvrte generacije i specijalnih rutina za upravljanje
transakcijama. Ovi sustavi projektirani su kao veliki skup
unaprijed odreenih funkcija, a ne kao
elastina rjeenja koja se u potpunosti mogu prilagoavati
potrebama korisnika. Slijedom toga, korisnik za kojeg u skupu
ponuenih parcijalnih rjeenja ne postoji
odgovarajue rjeenje mora svoju organizacijsku strukturu i nain
poslovanja prilagoditi sustavu.
Administriranje sustava podrazumijeva poznavanje velikog broja
parametara i postupaka, to se opisuje u prirunicima s vie od tisuu
stranica.
Prilagodba i ugradnja je dugotrajan i sloen posao koji ukljuuje
sljedee aktivnosti: Definiranje informacijskih potreba
organizacije. Definiranje ulaza i izlaza za informacijski sustav.
Identifikaciju ugraenih komponenti koje su korisniku potrebne, to
je esto samo mali
dio paketa. Pronalaenje eljene strukture podataka i eljene
funkcije je oteano uslijed velikog broja predefiniranih podatkovnih
tablica i programskih funkcija.
Oblikovanje i prilagodba zaslonskih maski za rad s podacima.
Ugradnja sloenih izvjea, jer su standardno ugraeni samo jednostavni
ispisi.
Nedostatak osnovnog sustava za izvjeivanje rjeava se na sljedee
naine. Koristi se baza podataka ERP sustava, dakle ERP sustavu
dodaju se samo potrebni
programi za dobivanje izvjetaja. Pri tome ostaje prisutan
problem usporavanja rada prilikom izrade izvjetaja. Postoje rjeenja
koja problem usporavanja rada na unosu podataka rjeavaju tako da
programi za izvjetaje imaju nii prioritet od transakcija. Takav je,
na primjer, SNAPpack proizvod tvrtke Information Builders, New
York, za dobivanje izvjetaja iz vodeih ERP paketa (SAP, J.D.
Edwards i PeopleSoft).
Baza podataka ERP sustava se kopira na drugi medij, pa se izvjea
rade iz kopije podataka. Na primjer, EMC Corp., Massachussets, nudi
posebno sklopovsko i programsko rjeenje Time Finder, koje kreira
duplikat baze podataka na posebnom posluitelju koji osim za
generiranje izvjea slui i kao sigurnosna kopija baze podataka.
Podaci iz baze podataka ERP sustava prepisuju se u posebnu,
razliito strukturiranu bazu podataka. Ovo je najei oblik
skladitenja podataka (Data Warehousing), za koje se obino koristi i
posebna strojna oprema.
Kombinacija prethodnih naina, pri emu se dio izvjetaja radi
dodatnim programima iz baze podataka ERP, a dio iz posebnog sustava
u koji se prepisuju podaci iz baze podataka ERP sustava. Kao
primjer moe posluiti Crystal Decisions, tvrtke Seagate Software,
koji generira izvjea iz ERP baze podataka i Data Warehousing
sustava.
Bez obzira na to koji se od prethodnih naina primjenjuje,
dodatno se koristi prijepis podataka iz baze podataka ERP sustava u
tablice matrinog kalkulatora (pr. MS Excel).
ERP paketi su nestabilna osnova za razvoj informacijskog
sustava: Nakon nabavke i prilagodbe ERP paketa, a najkasnije za 3
godine poinje pritisak
isporuitelja da se kupi nova verzija. Pritisak se ponekad
pojaava prijetnjom da e prestati podrka za kupljenu verziju [M.
Levinson: How Bad Software Pays Dividends, CIO Magazine,
15.10.2001].
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
16
Zbog svega nabrojanog strani ERP paketi iskazuju nekoliko
kljunih nedostataka: Struktura ovih sustava nije projektirana, nego
se dogodila tijekom vremena,
sedimentacijom (kupljenih) podsustava i parcijalnih rjeenja.
Teki su za razumijevanje, uvoenje u rad i odravanje. Zahtjevaju
neprekidni konzalting. Troe nepotrebno mnogo raunalskih
resursa.
Ono to korisnik stvarno dobije kupnjom ERP paketa su sadraj i
struktura baze podataka te velika koliina parcijalnih rjeenja za
operativne funkcije meu kojima se mogu, ali ne moraju, nalaziti ona
rjeenja koja korisnik stvarno treba. Funkcionalnost koja nedostaje
nadoknauje se dodatnim komponentama (tzv. konceptima), primjerice:
Customer Relations Management (CRM), Supply Chain Management (SCM),
Aplication Link Enable (ALE), Data Warehousing i Data Mining. Skup
svih parcijalnih rjeenja koji nastaje komponentizacijom naziva se
"najboljim od najboljeg" (best of breed). Naalost, umjesto
integralnog sustava zasnovanog na dobrom konceptu, primjenjuju se
nadopune koje vode fragmentaciji, poveanju sloenosti i
neuinkovitosti informacijskog sustava.
Unato nabrojanim nedostacima i velikom broju kritika koje se
uestalo upuuju na komercijalne ERP pakete, trite ih prihvaa uslijed
sljedeih razloga: Broj predefiniranih funkcija toliko je velik da
kod potencijalnih kupaca ostavlja dojam da
se radi o programskim paketima u kojima je sve ve rijeeno, iako
se zapravo radi o nedovrenim rjeenjima koja treba razvijati do pune
funkcionalnosti i primjenjivosti.
Dobavljai ERP paketa potencijalne korisnike dodatno
impresioniraju brojem prethodnih instalacija, svojim financijskim
pokazateljima i referentnom listom koja ukljuuje najpoznatije
svjetske kompanije.
ERP paketi ugrauju se dulji niz godina, pri emu je prikupljeno
znaajno iskustvo koje je stvarno i ugraeno u konkretne
proizvode.
Nedostatak vlastite slube za IT organizacija moe kompenzirati
angamanom ovjerenih konzultanata (Certified consultants), koji bez
obzira na prethodnu naobrazbu to postaju kroz odgovarajue teajeve i
polaganje ispita za dobivanje certifikata.
Prilagodba inicijalnog programskog paketa provodi se masovno
"proizvedenom", dakle relativno jeftinom radnom snagom s obzirom na
standarde visokorazvijenih zemalja.
Imajui u vidu da inicijalno ulaganje bez predstojee prilagodbe
predstavlja priblino treinu ukupnih trokova, trokovi uvoenja ERP
paketa mogu u poetku izgledati nii u odnosu na trokove izgradnje po
mjeri korisnika.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
17
5. Pozicija hrvatskih rjeenja u odnosu na vodee svjetske ERP
pakete
U Hrvatskoj postoje kvalitetna ERP rjeenja.
S obzirom da je za razvoj ove vrste programske podrke potrebno
vie stotina ovjek-godina, normalno je da nema mnogo takvih rjeenja.
Ipak, osim tri domaa rjeenja koja su analizirana u ovom
istraivanju, poznato je da postoje jo barem nekoliko kvalitetnih
hrvatskih rjeenja, koja u ovom istraivanju nisu ocjenjivana.
Prema rezultatima ovog istraivanja dva od ukupno tri hrvatska
rjeenja ravnopravna su ili bolja u odnosu na najpoznatije svjetske
ERP pakete.
Kao to se vidi iz tablica s ocjenama vrednovanih sustava, sustav
10300 - SUPER (Sustav Upravljanja Poslovanjem Elektronikim
Raunalom) je uvjerljivo najbolje ocijenjeni ERP sustav po svim
vrednovanim podsustavima osim Obrauna proizvodnje i Obrauna
projekata u kojima je drugi, te je u konanici najbolje ocijenjeni
sustav. SUPER je generalizirani sustav za podrku upravljanju
tokovima materijala, novca i rada, koji s malim brojem vrlo
elastinih, monih opcija omoguuje podrku za veliki broj razliitih
varijacija potreba korisnika. S obzirom na ugraene mogunosti, SUPER
se pokazao znatno boljim od vodeih svjetskih rjeenja.
Drugi domai sustav nije toliko sveobuhvatan, ali je ravnopravan
ili ak bolji u podrujima koja podrava. Prema miljenju suradnika
koji su izravno sudjelovali u ocjenjivanju, u tim podrujima
operativne potrebe korisnika jako dobro su podrane.
Za domaa rjeenja karakteristino je sljedee: Nude se kao dovrena
rjeenja koja obuhvaaju kompletne potrebe korisnika, s gotovim
ekranima za unos podataka i gotovim sustavom izvjetavanja.
Praktino nikakve dorade nisu potrebne za ugradnju ovih sustava.
Pripreme za uvoenje
u rad odnose se samo na organizacijske mjere kod korisnika i
obuku korisnika. Mnogo su kompaktnija i homogenija, jer nemaju
komponenti razvijenih u drugim
tvrtkama i naknadno ukljuenih. Zbog toga, mnogo bre i lake uvode
se u rad i kotaju mnogo manje. Imaju, meutim, mnogo slabiju
marketinku prezentaciju.
Takoer treba naglasiti da su domaa rjeenja nagraivana za
kvalitetu programske opreme. SUPER je nagraen za kvalitetu
programske podrke na natjeaju asopisa INFOTREND za najbolji
hrvatski softver 1995. godine. Naziv nagrade za drugi domai sustav
nije bilo mogue objaviti bez pristanka dobavljaa na objavljivanje
naziva tvrtke, odnosno proizvoda.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
18
6. Mogunosti poboljanja informacijskih sustava u Hrvatskoj
6.1. Stanje u Hrvatskoj
Prema dostupnim podacima, na temelju nekih prethodnih
istraivanja provedenih u Hrvatskoj te na temelju vlastitih
saznanja, ope stanje u Hrvatskoj moe se saeto opisati sljedeim
tvrdnjama:
Postojei sustavi u Hrvatskoj uglavnom su tehnoloki zastarjeli
ili ne zadovoljavaju potrebe korisnika.
Nakon nekoliko ire poznatih veih investicija u strane ERP pakete
(primjerice Pliva, Podravka, Ministarstvo financija), izgleda da je
dolo do odreenog zastoja u procesu informatizacije kod javnih
poduzea, velikih privatnih tvrtki i dravnih institucija, to se moe
pripisati politikim promjenama, odreenom oprezu i mjestiminoj
nestaici novca [IDC, 2000].
Potencijalno hrvatsko trite u ovom podruju procjenjuje se na
300-400 veih korisnika te veliki broj malih i srednjih poduzea
(onih s desetak i vie radnih mjesta) [IDC, 2000].
U skorije vrijeme, nakon konsolidacije trita, prilagodbe
poslovne strategije dobavljaa stranih ERP paketa uz istovremeni
masovniji prelazak domaih razvojnih tvrtki na moderne tehnologije,
moe se oekivati kvalitetnija ponuda i vei broj novih projekata
informatizacije.
Openito, glavne znaajke programske podrke domaih tvrtki koje
nude vlastita rjeenja su: Nekompletnost rjeenja
Veina domaih tvrtki nema integralno programsko rjeenje te nudi
poluintegrirana rjeenja ili programsku podrku koja podrava samo
neke segmente poslovanja, najee financijsko i robno-materijalno
poslovanje ili kadrovsku evidenciju i obraun plaa.
Neadekvatnost rjeenja Programska podrka domaih tvrtki
napravljena i isporuena u posljednjih deset
godina danas je tehnoloki zastarjela. Neke domae tvrtke,
specijalizirane za specifina podruja poslovanja, primjerice
bankarsko poslovanje ili osiguranje, pokuavaju proiriti ponudu
na izgradnju informacijskih sustava za poznatog korisnika
(outsourcing).
Glavne znaajke nabavke stranih ERP paketa su: Svjetska, dakle za
domae uvjete previsoka cijena programskih paketa. Potrebna su
velika inicijalna ulaganja, reda veliine izraenog u milijunima
HRK. Neprimjerenost stranih rjeenja domaim uvjetima, koja za
posljedicu ima znaajnu
prilagodbu i organizacije i programske podrke (pogledati
poglavlje o kritinim imbenicima uspjeha).
Veliki nesrazmjer cijene osnovnog proizvoda (40-30% ukupnih
trokova) naspram troka prilagodbe konkretnom korisniku (60-70%
ukupnih trokova).
Predugo vrijeme ugradnje gotovog rjeenja, koje moe potrajati od
jedne do tri godine, naroito kada se ima u vidu da najkasnije nakon
3-4 godine prirodno nastupa novi razvojni ciklus.
Dugorona ovisnost o dobavljau uz vrlo skupo savjetnitvo
(inicijalno 1200-1800 USD na dan, to jest okvirno 10.000 HRK dnevno
po savjetniku [Applix, 2001]).
Mjestimina nekompetentnost (naroito stranih) konzultanata i
nestabilnost dobavljaa.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
19
Trokovi i korist
Ovisno o djelatnosti, potencijalni korisnici mogu raunati na
pozitivne uinke informatizacije od kojih su najei: integracija
podataka o financijskom poslovanju, standardizacija informacija o
ljudskim resursima, standardizacija poslovnih procesa,
standardizacija procesa proizvodnje.
U SAD prosjeno ulaganje po projektu iznosi 15 milijuna USD,
prosjeni trokovi po krajnjem korisniku iznose do 53.320 USD, a
povrat investicije moe se oekivati najranije za 31 mjesec [Koch et.
al., 1999]. Osim toga trokovi podrke nakon uvoenja iznose od 2.304
USD po korisniku za velike organizacije, do 7.870 USD za male
organizacije [MetaGroup, 2000].
Programska podrka domaih tvrtki je bitno jeftinija. Primjerice,
programski paket SUPER moe se unajmiti za priblino 570 HRK (65 USD)
po radnoj stanici mjeseno, to ukljuuje odravanje i isporuku novih
verzija programa. Isti paket moe se kupiti za priblino 20.000 HRK
(2.350 USD) po radnoj stanici, to ukljuuje ukljuuje jednogodinju
garanciju i odravanje.
Openiti stav o trokovima izgradnje informacijskih sustava u
Hrvatskoj nije mogue zauzeti, jer se informacije ovog tipa ne
objavljuju. Ovisno o potrebama konkretne organizacije, moe se
obaviti nezavisna analiza cijene ulaganja i povrata
investicije.
Osim toga, nemogue je procijeniti, naroito ne unaprijed,
skrivene trokove, primjerice: troak izobrazbe, koja osim poetne
poduke krajnjih korisnika, ukljuuje i prilagodbu
korisnika na novi nain rada, integracija i testiranje, koje je
teko predvidjeti a ovise o potrebi za povezivanjem novo
ugraenog i postojeih rjeenja, konverzija podataka, koja je
neoekivano esto podcijenjeni troak, iako se moe
pretpostaviti razliitost postojeih i novo ugraenih rjeenja,
analiza podataka, koja postaje velik troak u sluaju da se podaci iz
ERP sustava moraju
kombinirati s podacima iz vanjskih sustava ili izvora, neodreeno
duga potreba za konzultantima, naroito kada se radi o ugradnji ERP
paketa, neoekivani pad uinkovitosti, koje nastupa kada osoblje nije
u stanju s pomou ugraene
programske podrke obaviti posao na uobiajeni nain.
Najvei troak nastupa kada se nabavi programska podrka koja se ne
ugradi ili se nakon ugradnje ne koristi zbog nezadovoljstva
krajnjih korisnika. Tada se svakako radi o propaloj
investiciji.
6.2. Prijedlog mjera razvojne politike
Preporuke naruiteljima i korisnicima
Potencijalnim naruiteljima predlae se sljedee: Procjena da li
ERP rjeenje koji namjeravaju kupiti stvarno odgovara njihovim
potrebama.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
20
Trino orjentirane organizacije koje nastoje biti i ostati po
neemu posebne i prepoznatljive te ostvariti ili zadrati
kompetitivnu prednost nad konkurencijom, trebale bi prednost dati
izgradnji sustava po vlastitoj mjeri.
Organizacije koje se bave proizvodnim djelatnostima za koja
postoje gotova rjeenja panju moraju usmjeriti na prikladnost i
primjenjivost gotovih rjeenja (primjerice diskretna naspram
kontinuirane proizvodnje, sastavnice poluproizvoda i proizvoda
naspram opisa proizvodnih procesa).
Analiza trokova i koristi, s posebnom panjom na omjer troka
prilagodbe poslovanja rjeenju naspram troka prilagodbe rjeenja
poslovanju.
Definiranje vlastite metrike za vanjske suradnike-konzultante,
pri emu bi trebalo vrednovati rezultate njihovog rada, a ne samo
nazonost vanjskih suradnika. Dodatni kriterij za uspjenost vanjskih
suradnika moe biti nezavisni test znanja
vlastitih djelatnika koji su trebali biti osposobljeni od strane
vanjskih suradnika. Definiranje metrike za vrednovanje i
upravljanje vlastitim IT osobljem koje ukljuuje:
poduku i maksimalno iskoritenje unutarnjih ljudskih resursa,
nagraivanje prema uspjenosti realizacije, spremnost na kadrovske
promjene, to jest zamjene precijenjenih djelatnika, sprjeavanje
moguih ucjena i zloporaba do kojih moe doi nakon to izvoai kroz
informatizaciju postanu svjesni slabosti organizacije.
Osiguranje isporuke prihvatljivih rjeenja od strane vanjskih
ugovaratelja, koje se postie
preciznim ugovaranjem poslova koje treba napraviti, definiranjem
testa prihvatljivosti ugraene programske podrke te ugovaranjem
plaanja po isporuci programske podrke koja ispunjava ugovorene
zahtjeve.
Planiranje izgradnje i odravanja, koje ukljuuje izradu studije
izvedivosti i upravljanja rizicima.
Ugovaranje probne instalacije i/ili probnog (pilot) projekta
kojim se dokazuje da e ugradnja uspjeti te da e novi sustav raditi
barem jednako dobro kao i postojei sustav.
Procjena alternativnih strategija informatizacije: Frontalno
uvoenje u cijeloj organizaciji (takozvani Big Bang), koje
preesto
zavrava neuspjehom zbog velikih napora i utroka resursa te se
danas izbjegava. Strategija koncesija (tzv. Franchise Strategy), to
jest instalacija nezavisnih
podsustava uz integraciju samo zajednikih procesa (npr.
financijsko knjigovodstvo). Strategija usmjeravanja na nekoliko
kljunih poslovnih procesa (Slam-dunk),
pogodna za manje tvrtke koje nisu spremne za cjelovita ERP
rjeenja.
Vlasnicima informacijskih sustava koji su tek dokonali ciklus
izgradnje ili namjeravaju zapoeti naredni ciklus preporua se:
Analiza kakvoe sustava. Revizija projekta informatizacije. Analiza
trokova i koristi sustava.
Neovisno o vrsti korisnika predlae se: Angairanje nezavisnih
konzultanata, naroito kada postoji potreba za objektivnom
procjenom kakvoe informacijskog sustava. Angaman nezavisnih
(third-party) pruatelja usluga za potporu i odravanje, naravno
tamo gdje je to mogue.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
21
Preporuke dobavljaima ERP paketa i tvrtkama koje se bave
razvojem
Dobavljaima-zastupnicima stranih rjeenja preporua se sljedee.
Nastojanje da se kod proizvoaa i generalnih distributera poboljaju
uvjeti prodaje, koji
su do sada bili nepovoljniji u odnosu na uvjete na zapadnom
tritu. Dobavljai bi trebali uvjetovati prodaju na hrvatskom tritu
aktivnim ukljuivanjem
naih strunjaka u razvoj tih proizvoda ili zajednikim nastupom na
treim tritima, a cijene licenci i konzultanata prilagoditi naem per
capita drutvenom proizvodu.
Uvaavanje primjedbi korisnika te prosljeivanje njihovih
primjedbi proizvoaima programske podrke, s ciljem poveanja
kvalitete zastupanih proizvoda a posljedino poveanjem stupnja
zadovoljstva korisnika. Domai dobavljai trebali bi prihvatiti da
naplata njihovih usluga i proizvoda bude
uvjetovana postignutom i od korisnika priznatom funkcionalnou.
Kvalitetniji razvoj i prilagodba zastupanih programskih rjeenja, to
jest smanjenje iste
preprodaje. Osposobljavanje domaih umjesto angairanja stranih
savjetnika, da bi se u veoj mjeri
iskoristila domaa pamet, a s trita uklonili preskupi i esto
nekompetentni strani savjetnici.
Domaim tvtkama koje se bave razvojem preporua se: Tehnoloko
unaprjeenje i kompletiranje postojeih aplikacija. Pruanje usluge
najma aplikacija (application hosting) i aplikacijskih servisa
(application
service providers), po mogunosti prije nego to trite zauzmu
strani dobavljai. Usmjeravanje malim i srednjim korisnicima, s
desetak do nekoliko desetaka krajnjih
korisnika. Usmjeravanje panje na programsku podrku za
upravljanje proizvodnjom, kojoj se do
sada pridavala premala vanost.
6.3. Ocjena kakvoe informacijskog sustava
U nastavku su navedena svojstva za ocjenu kakvoe informacijskih
sustava. S obzirom na ogranieni cilj i obujam ovog istraivanja,
ocjenjivanje tih svojstava nije obavljeno za konkretne instalacije,
nego je predvieno kao proirenje predloene metode.
Nezavisna analiza i procjena kakvoe postojeih sustava moe se
provesti naknadno, izvan ovog istraivanja, ovisno o elji
isporuitelja i/ili vlasnika pojedinih sustava.
Osim toga, svojstva za ocjenu kakvoe u ovom izvjeu koriste se
kako bi se potkrijepila analiza komercijalnih ERP paketa. Navedena
svojstva takoer predstavljaju niz preporuka za uspjeniju izgradnju
i uvoenje nekih buduih informacijskih sustava.
Kvaliteta koncepcije IS
Naela vezana uz ocjenu kvalitete koncepcije su sljedea [Fertalj
& Kalpi, 2001]: Administrativni posao kao i struni posao vezan
uz manipulaciju podacima obavlja se
sluei se raunalom kao alatom.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
22
Za obavljanje standardnih poslova na raunalu izvriteljima ne
trebaju specijalistika znanja iz raunarstva.
Posluivanje programa je interaktivno, ekran je kreiran u
razumljivim terminima, podaci se unose uz eho i kontrolu.
Podaci se unose samo jednom i to, gdjegod je to mogue, na mjestu
nastanka. Svi standardni dokumenti koje poduzee izdaje nuno
predstavljaju izvjee iz baze
podataka. U bazi se evidentira tko je i kada izdao dokument te
je odgovoran je za njegov sadraj. Sustav mora omoguiti praenje
statusa dokumenata. Osim transakcijskog sustava (OLTP ) nuno je
razviti i analitiki sustav (OLAP) za
potporu pri donoenju poslovnih odluka te ovisno o vrsti sustava,
posebne optimizacijske i simulacijske rutine.
Dio aplikacija i podataka namijenjen vanjskim korisnicima i iroj
publici mora biti dostupan putem Interneta.
Tehnika osnovica, sklopovska i programska, prilikom nabavke mora
odgovarati suvremenim zahtjevima na tom podruju, mora omoguiti
prilagodbu i daljnji razvoj, mora biti primjereno dimenzionirana,
te ne smije dovesti korisnika u zavisan odnos prema proizvoau.
Kvaliteta konstrukcije
Ocjena kvalitete konstrukcije zasniva sa ispunjenju sljedeih
naela: IS mora biti projektiran i dokumentiran u skladu sa svim
zahtjevima struke. Baza podataka nad kojom se razvija IS mora biti
oblikovana uz optimalnu razinu
normalizacije i opravdanu zalihost te primjerenu uporabu
generalizacije/specijalizacije u modelu podataka i funkcija.
Kvaliteta ifarskog sustava. IS mora uvati integritet i sigurnost
podataka od gubitka. Podaci moraju kontekstno zavisno biti zatieni
od neovlatenog pristupa. Granulacija zakljuavanja zapisa mora biti
primjerena funkciji i treba onemoguiti
zastoje. Distribuirano procesiranje mora biti otporno na gubitke
veze s centralom. IS mora biti otporan na sluajne pogreke korisnika
i kvarove u radu opreme. Integriranost sustava mora biti zasnovana
na jedinstvenom konceptu, uz minimizirani
prijenos distribuiranih podataka te bez parcijalnih rjeenja i
runog prijepisa podataka.
Kvaliteta izrade programskog proizvoda
Ocjena kvalitete izrade ocjenjuje se temeljem ispunjenja
sljedeega: Kvaliteta repozitorija (model podataka, pravila
integriteta, programska suelja). Kvaliteta fizikog podeavanja baze
podataka. Kvaliteta arhitekture programske podrke. Standardizirano,
pregledno, ergonomski funkcionalno i uinkovito korisniko suelje.
Parametrizirano upravljanje programom. Efikasna realizacija
raunalno intenzivnih funkcija. Efikasno dimenzioniranje prometa u
raunalnoj mrei.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
23
Primjerena primjena vieslojne arhitekture. Kvaliteta postupaka
za preuzimanje postojeih podataka. Kontekstno zavisna interaktivna
pomo korisniku. Kompletna, standardizirana i razumljiva korisnika
dokumentacija.
Kvaliteta razvojnog procesa
Pri ocjeni kvalitete razvojnog procesa procjenjuje se sljedee:
Uvoenje IS podrazumijeva restrukturiranje (reengineering)
neracionalno ili neadekvatno
obavljanih poslovnih procesa. Projektanti informacijskog sustava
su morali shvatiti sutinu poslovnih procesa. Aplikacije moraju
odgovarati potrebama neposrednih korisnika. Korisnike treba
educirati te pridobiti da prihvate aplikaciju. Aplikacije se
operativno uvode po principu odozdo prema gore, tj. prioritetne
su
aplikacije koje generiraju podatke. IS se uvodi postupno, pazei
da se neposrednim izvriteljima drastino ne poveava
opseg posla. Paralelni rad na stari i novi nain treba biti
minimalan i treba minimalno opteretiti korisnika.
Aplikacije koje su potrebne na vie mjesta, uvode se na odabranom
mjestu ili pilot-projektu, a kasnije se nakon verifikacije u
praksi, distribuiraju i ostalim korisnicima.
Korisnike koji za to imaju sklonosti se stimulira da se aktivno
ukljue u razvoj IS. Radi se o izradi izvjea, eksportiranju
podataka, grafikim prikazima izvjea iz baze i slino, ali ne o
izmjenama strukture baze ili programa.
Kvalitetni podaci prikupljeni koritenjem dosadanjih programa
moraju se moi iskoristiti u novom sustavu.
Dinamika investiranja mora se rukovoditi principima
ekonominosti.
Upravljanje kvalitetom programskog proizvoda
Za stalnost ostvarivanja kontrole kvalitete nuno je sljedee:
Aplikacije moraju odgovarati aurnim zahtjevima to se postie stalnim
odravanjem
programske opreme. Nikakva raunalska niti programska oprema ne
moe sama po sebi rijeiti probleme.
Potrebne su odgovarajue organizacijske mjere koje e osigurati
kvalitetu rada. Razvitak informacijskog sustava i njegovo odravanje
je posao trajnog karaktera. Nuna je svijest da informacijski sustav
ima ivotni ciklus nakon kojega se izrauje nova
inaica, uvaavajui tehnoloki napredak i steeno iskustvo te
koristei sve kvalitetne dotada prikupljene podatke, kao i iskustva
u tehnologiji rada.
Vlastite informatike kadrove koji su okosnica svakog
zahtjevnijeg IS treba permanentno kolovati, jer se informatika
tehnologija toliko brzo razvija da kod strunjaka koji su
preoptereeni operativnim poslom esto dolazi do zastarijevanja
znanja.
Stimulacija vlastitih informatikih kadrova mora biti primjerena
da se sprijei odljev kljunih kadrova.
Programska dokumentacija i izvorni programski kod moraju biti
stalno odravani, aurni i raspoloivi da se sprijei neprimjerena
zavisnost o bilo kojem djelatniku.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
24
6.4. Kritini imbenici uspjeha
Bez obzira na to da li se informacijski sustav projektira i
gradi po mjeri konkretnog korisnika ili se nabavlja gotov te
prilagoava korisniku, uspjeh informatizacije zavisi o ispunjenju
sljedeih kljunih imbenika uspjeha.
Uloga i potpora poslovodstva Poslovodstvo, a naroito uprava
organizacije mora razumijevati mogunosti i ogranienja
informacijskih tehnologija, postavljati razumne i prihvatljive
zahtjeve, iskazivati snanu predanost uvoenju IT te izloiti i
obrazloiti viziju i strategiju organizacije. Prema nekim
istraivanjima, neuspjeh ili prekid informatizacije nastupa u
trenutku kada vii menadment prepusti (delegira) nadzor i donoenje
odluka iskljuivo tehnikom osoblju.
Voenje projekta informatizacije Voditelj projekta mora biti
osoba koja jednako dobro poznaje tehnologiju, poslovanje i
organizaciju institucije. Izvrni voditelj projekta svakako mora
biti zaposlenik institucije, dovoljno visoko u hijerarhiji
organizacijske strukture da ima mo odluivanja te neposredno podreen
upravi koja preko njega nadzire napredak izgradnje, ime je izravno
odgovoran za uspjeh izgradnje.
Poduka i uvjebavanje korisnika Prilikom ugradnje novog ERP
rjeenja, organizacije su sklone osloniti se na vanjsku
konzultantsku pomo. Vano je meutim osigurati prijenos znanja sa
savjetnika na vlastite djelatnike. ERP projekti imaju dugu poetnu
krivulju uenja (do 6 mjeseci, ovisno o veliini i sloenosti
sustava). Zbog toga poduka vlastitog osoblja mora zapoeti u ranim
fazama implementacije. Vano je takoer unaprijed osigurati trajnu
vanjsku potporu za razdoblje koritenja i nadogradnje sustava u
primjeni.
Upravljanje oekivanjima Izgradnja informacijskog sustava je
neuspjena kada se sustav ne napravi do kraja, ali i onda
kad ugraena programska podrka ne zadovolji oekivanja pojedinih
grupa korisnika. Nije rijedak sluaj da oekivanja korisnika nadmae
mogunosti ugraenog sustava unato tome to sustav ispunjava svrhu,
samo zato to je dobavlja u trenutku ugovaranja proizvod nerealno
prikazivao mnogo boljim nego to to proizvod stvarno jest. Oekivanja
i potupak mjerenja uspjeha moraju biti paljivo promiljeni
unaprijed, a ispunjenje zahtjeva korisnika mora se nadzirati
tijekom itavog ivotnog ciklusa.
Odnos naruitelja i dobavljaa Odnos izmeu naruitelja i
isporuitelja programske podrke mora se zasnivati na sukladnim
interesima i obostranom zadovoljstvu. Ugovorene obaveze moraju
biti dovoljno precizno definirane. Poeljno je da (financijska)
uspjenost dobavljaa bude neposredno ovisna i razmjerna uspjenosti
ugradnje i koritenja isporuene i ugraene programske podrke.
Postupci izgradnje i razvojni alati Uporaba naprednih postupaka
i pomagala za razvoj programske podrke moe znaajno
skratiti vrijeme izrade te sniziti cijenu izgradnje, uvoenja i
primjene informacijskog sustava. Ne
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
25
manje vano, poeljno je koristiti takve postupke i pomagala koji
e olakati razumijevanje i dokumentiranje poslovnih procesa
organizacije te omoguiti prijenos znanja od isporuitelja prema
naruitelju.
Odabir prikladnog programskog paketa Izbor gotovog ERP paketa
mora se zasnivati na nizu odluka koje obuhvaaju izvor i veliinu
potrebnih financijskih sredstava te trajanje ulaganja, vremenske
okvire izvedbe te ciljeve i ekivane koristi. Odabrano ERP rjeenje
mora maksimalno odgovarati informacijskim potrebama organizacije i
kljunim poslovnim procesima.
Upravljanje projektom informatizaicije Projekt mora biti dobro
planiran i dokumentiran od poetka do kraja. Napredak projekta
mora slijediti planove razvoja. Izvjeivanje o napretku projekta
mora biti odraz stvarnog stanja.
Nadzor provedbe Nadzor nad provedbom mora na sebe preuzeti
nezavisno nadzorno tijelo, sastavljeno od
poslovodstva iz razliitih dijelova organizacije i krajnjih
korisnika te predstavnika osoblja koje upravlja projektom.
Savjetnitvo Vanjski savjetnici (konzultanti) mogu se angairati
kao pomo pri odabiru dobavljaa i u
razliitim fazama izgradnje. Bez obzira na ulogu vanjskih
suradnika organizacija mora zadrati potpuni nadzor i odgovornost
tijekom itavog ivotnog ciklusa. Kljuno je da vanjski suradnici budu
kompetentni i financijski nezavisni od dobavljaa programske
podrke.
Minimizacija prilagodbe Poeljno je minimizirati obujam
prilagodbe gotove programske podrke. Razmjerno
poveanju prilagodbe poveavaju se trokovi uvoenja, produljuje
vrijeme ugradnje te oteava odravanje i nadogradnja. Posebnu
prilagodbu treba obavljati samo onda kada je to nuno ili onda kada
se njome eli osigurati kompetitivna prednost nad konkurencijom.
Potrebu za posebnim preinakama prethodno treba dokazati.
Analiza i konverzija podataka Informacijski sustav mora
osigurati ispravne i aurne podatke. Prilikom zamjene starog
sustava novim potrebno je defnirati kljune podatke i obaviti
njihovu konverziju na takav nain da se ouva integritet i
konzistentnost podataka.
Reininjerstvo poslovnih procesa Jedan od najveih problema
vezanih uz primjenu ERP paketa je nekompatibilnost funkcija
ugraenih u paket naspram informacijskih potreba organizacije.
Poznato je da programska podrka sama po sebi ne moe poveati
uinkovitost poslovanja bez istovremenog poboljanja organizacije
poslovanja. Prilikom promjene naina poslovanja svakako treba
pripaziti da se organizacijske promjene ne obavljaju samo zato da
bi se mogao koristiti nabavljeni programski paket. Koji puta to
nije mogue, pa o ovome problemu treba razmisliti prije nabavke
programskog paketa.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
26
Arhitektura informacijskog sustava Odluku o poeljnoj arhitekturi
sustava treba donijeti vrlo rano, prije odluke o nabavi ili
izgradnji. Pri tome treba procijeniti poeljne i realno izvedive
alternative (npr. centralizirana ili distribuirana arhitektura),
kompatibilnost s dijelovima postojeeg sustava koji e se zadrati u
uporabi te kompatibilnost s programskom podrkom kojom se sustav
namjerava kasnije nadograditi (npr. skladita podataka).
Potrebe za resursima Na vrijeme treba procijeniti koji su
materijalni i ljudski resursi potrebni za izvedbu. Pri
planiranju i rasporeivanju resursa svakako treba u obzir uzeti
rezerve za sluaj nepredvienog tijeka realizacije.
Kompetentnost izvoditelja Prilikom odabira konkretnih izvoaa
nuno je procijeniti njihovo znanje, vjetine,
sposobnosti te njihovo prethodno iskustvo. Ovo se prvenstveno
odnosi na lanove izvedbenih ekipa, koji moraju biti tehnoloki
kompetentni ali istovremeno moraju razumijevati organizaciju i
poznavati njezin nain poslovanja te poslovne zahtjeve. Nedostatak
odreenih znanja i vjetina moe se nadoknaditi angairanjem
konzultanata.
Upravljanje promjenama Uvoenje novog informacijskog sustava
izaziva promjene u razliitim dijelovima poduzea i
na razliitim razinama organizacije. Ove promjene mogu uzrokovati
odbojnost i otpor zaposlenika prema sustavu koji se uvodi,
nesnalaenje korisnika u radu s novim aplikacijama te nesnalaenje u
razumijevanju promijenjenih poslovnih procesa. Uvoenje u rad i
poetak primjene novog sustava moraju biti dobro planirani,
ukljuujui mjere za razrjeenje moguih problema.
Cilj i svrha informatizacije Projekt informatizacije mora
zapoeti s jasno i precizno definiranim ciljevima i svrhom.
Ciljevi moraju biti definirani tako da budu operabilno
primjenjivi i da se na temelju njih mogu naznaiti ope smjernice
projekta. Vano je da inicijatori projekta postave ciljeve prije
nego to zatrae potporu poslovodstva. Pri tome treba imati na umu
takozvano trostruko ogranienje (triple constraint): doseg, vrijeme
i cijenu za postizanje cilja.
Potpora promjenama organizacije i novim poslovnim procesima
Prilikom razmatranja ugradnje sustava koja zahtijeva reinenjerstvo
poslovnih procesa,
nuno je obrazloiti potrebu za poslovnim promjenama te zadobiti
povjerenje i potporu dijelova organizacije na koju se promjene
odnose.
Komunikacija Dobra komunikacija kljuna je komponenta za uspjeh
provedbe. Treba ostvariti kvalitetnu
razmjenu informacija unutar projektnih ekipa, izmeu projektnih
ekipa i ostalih dijelova organizacije, a naroito izmeu projektnih
ekipa i krajnjih korisnika.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
27
Kooperacija Uspjeh implementacije takoer ovisi o kvaliteti
suradnje izmeu poslovodstva, zaposlenika i
vanjskih suradnika. Suradnja se mora zasnivati na razumijevanju
potrebe za postignuem zajednikih ciljeva na utrb pojedinanih ili
lokalnih interesa. Dobra suradnja podrazumijeva dobru koordinaciju
izmeu osoblja zaduenog za IT i osoblja iz osnovne djelatnosti
organizacije.
Trajna potpora dobavljaa Izgradnja IS i njegovo odravanje posao
je trajnog karaktera koji se obavlja u razvojnim
ciklusima. Imajui u vidu da su organizacije ovisne o svojim
sustavima, nuno je osigurati trajnu potporu dobavljaa sklopovske
opreme i dobavljaa programske podrke, koja mora ukljuiti dodatnu
tehniku pomo i pomo u sluaju nenadanih dogaaja, redovitu isporuku
inaica te poduku korisnika.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
28
7. Zakljuak
Odziv na poziv za sudjelovanje u ovom istraivanju ostavlja dojam
da su domae tvrtke u ovom podruju relativno nezainteresirane za
poboljanja, to udi s obzirom na postojee stanje cjelokupne
informatizacije. Moe se zakljuiti da su se uz dobavljae koji moraju
vjerovati u svoje proizvode, na vrednovanje sustava odluili oni
korisnici koji imaju to pokazati, ali koji su istovremeno i svjesni
nedostataka svojih sustava.
Vodei svjetski ERP paketi su tehnoloki moderna, sveobuhvatna i
pouzdana programska podrka. Kvaliteta i sofisticiranost ugraene
programske podrke meutim je iznenaujue osrednja. Prilagodba i
ugradnja gotovog rjeenja moe potrajati od jedne do tri godine, to
za posljedicu ima veliki nesrazmjer izmeu cijene osnovnog proizvoda
i troka prilagodbe konkretnom korisniku. Najvei razlozi za visoku
cijenu informacijskog sustava koji se gradi na ovaj nain je potreba
za istovremenom prilagodbom programskog rjeenja organizaciji i
prilagodbom organizacije i poslovnih procesa programskom paketu.
Potencijalni kupci ERP paketa mogu raunati na dugoronu ovisnost o
dobavljau uz dugotrajno i vrlo skupo savjetnitvo.
Openito gledano, glavne znaajke programske podrke domaih tvrtki
koje nude vlastita rjeenja su nekompletnost programske podrke i
neadekvatnost ili tehnoloka zastarjelost programske podrke. Gledano
po podsustavima, korisnici od domaih tvrtki mogu raunati na dobru
ponudu programske podrke za financijsko poslovanje, upravljanje
ljudskim resursima i obraun plaa. Podrka za robno-materijalno
poslovanje neto je slabije zastupljena. Podrke proizvodnji, a
naroito upravljanju proizvodnjom nema u dovoljnoj mjeri. S druge
strane, ovaj projekt pokazao je da imamo nekih boljih i jeftinijih
rjeenja nego to je nekritika nabavka stranih paketa.
Bez obzira na to da li se informacijski sustav kupuje ili gradi,
procesom informatizacije treba postii integraciju podataka i
standardizaciju poslovnih procesa. Ukupna cijena za konkretnog
korisnika ne moe se predvidjeti, jer ovisi o stanju na tritu i
platenoj moi organizacije. Organizacije koje namjeravaju krenuti u
informatizaciju pri tome moraju raunati na mogue skrivene trokove.
Najvei troak svakako nastupa u sluajevima kada se nabavi programska
podrka koja se ne ugradi ili se nakon ugradnje ne koristi zbog
nezadovoljstva krajnjih korisnika.
Proizvodnja programske podrke je izrazito radno intenzivna
djelatnost. Cijena ljudskog rada, koja ini vei dio trokova razvoja
ERP sustava, u razvijenim zemljama je i do 10 puta vea nego u
Hrvatskoj. Zbog toga odnos cijena i performanci hrvatskih rjeenja
moe biti i jest znatno povoljniji od onih iz razvijenih zemalja. To
je znaajna konkurentska prednost Hrvatske na tritu programske
podrke. Istovremeno, u ovom podruju postoji znaajna mogunost
zapoljavanja visokokvalificiranih strunjaka, odnosno sprjeavanja
njihova odlaska na rad u inozemstvo.
U logici koja vlada dananjim svijetom, razumljivi cilj svake
zemlje u razvoju, pa tako i Hrvatske jest postati dio sustava
razvijenog svijeta. Do toga se teko moe doi oslanjanjem na tuu
pamet. Tako dugo dok se umjesto ulaganja u vlastiti razvoj i znanje
budu kupovala skupa strana rjeenja i savjeti, novac i kadrovi e se
odlijevati u inozemstvo stvarajui trajnu zavisnost i kanjenje u
odnosu na razvijeni svijet. Ilustrativan je primjer Republike
Koreje koja nije mogla znaajnije napredovati u elektronikoj
industriji dok je zavisila od kupnje tehnologije izvana. Kad su
korejski proizvoai uspijevali izraditi kvalitetne i inovativne
finalne proizvode, strani dobavljai bi proporcionalno povisili
cijene ulaznih komponeneti, odravajui meusobni
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
29
razmak u razvijenosti [pozvano predavanje strunjaka iz Republike
Koreje na 18th International Conference on Computers &
Industrial Engineering, ICC&IE'95, Shanghai, China, October
25-27, 1995].
Listom poeljnih svojstava poslovne programske podrke te
prikazanim rezultatima vrednovanja ERP sustava u Hrvatskoj u okviru
ovog projekta stvorena je osnova za postizanje slijedeih ciljeva
postavljenih projektnim zadatkom:
Laki izbor rjeenja za informacijski sustav u gospodarstvu i
dravnoj upravi, uz mnogo manje rizika.
Lista poeljnih svojstava poslovnog informacijskog sustava, koju
korisnik moe modificirati i valorizirati po svojoj elji, temelj je
za racionalni izbor rjeenja IS i olakano donoenje odluka.
Omoguene su potencijalno velike materijalne utede, kroz
izbjegavanje nepotrebno visokih ulaganja i posljedica mogue
pogrenih odluka.
Utvren je poloaj domaih rjeenja u odnosu na u Hrvatskoj prisutna
strana rjeenja, to je znaajno za definiranje razvojne politike u
ovom podruju.
Stvoren je doprinos za bolje projektiranje poslovnih
informacijskih sustava u Hrvatskoj, definiranjem liste poeljnih
svojstava te preporukom naela izgradnje informacijskih sustava i
upuivanjem na kljune imbenike uspjeha.
Rezultati istraivanja mogu se koristiti u dodiplomskoj i
postdiplomskoj nastavi, kao primjer metode istraivanja i kao
primjer rezultata istraivanja.
Meutim, da bi se sve ovo realiziralo, potrebno je jo uloiti
organizirane napore, koji ukljuuju slijedee. S rezultatima ovog
istraivanja trebalo bi upoznati lanove udruge poslodavaca (HUP),
udruge menadera (CROMA), gospodarske komore (HGK, HIZ), strukovne
organizacije (RIF, RRIF), zainteresirane organe dravne uprave,
konzultantske kue te fakultete iji nastavni programi ukljuuju
podruja upravljanja poslovanjem i razvoja informacijskih sustava.
Ovo se moe obaviti pismenim putem, publiciranjem rezultata
istraivanja, na strunim savjetovanjima i kroz odgovarajue
rasprave.
Komentari dopune, kritiki osvrti proizvoaa, zastupnika,
korisnika i potencijalnih korisnika su dobro doli i po elji te
sukladno mogunostima mogu biti dodani ovom materijalu uz naznaku
datuma i izvora, a sve u dodatnom poglavlju Odjeci ili na Web
stranici projekta http://www.zpr.fer.hr/projekti/erp.
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
30
Prilozi
Kontaktirani dobavljai i proizvoai te korisnici i vlasnici ERP
sustava
Tablica prikazuje tvrke i institucije kojima je upuen poziv na
suradnju, grupirano u dvije kategorije:
D/R Dobavljai gotovih paketa i tvrtke koje se bave razvojem, K/V
Kupci gotovih rjeenja i organizacije koje imaju vlastito
rjeenje.
Nazivi su ureeni abecedno unutar pojedine kategorije
orgranizacije.
Kategorija Naziv tvrke/institucije Odziv Suradnja Evaluacija D/R
AZELIJA d.o.o. X D/R COMBIS d.o.o. D/R CROSYS d.o.o. X X D/R DRIVES
& CONTROL - BAAN ERP Software X D/R ENEL - Split d.o.o. X X X
D/R ENTER-ING d.o.o. - Informatiki inenjering i konzalting X X X
D/R IBM Hrvatska d.o.o. D/R IN2 d.o.o. X D/R INFOSISTEM d.d. D/R
KONAR POSLOVNA INFORMATIKA d.d. D/R MMNK Manufacturing Management X
D/R ORACLE Software d.o.o. X X D/R B4B d.o.o. (fmr. SAP Hrvatska
d.o.o) X X D/R SUPER-KING d.o.o. X X X K/V AD-PLASTIK d.d. Split
K/V AGROKOR d.d. K/V ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. X K/V INA
INDUSTRIJA NAFTE d.d. - Sektor informatike X K/V INFOMARE d.o.o.
Split K/V LURA d.d. - Informatika i telekomunikacije X X X K/V
MINISTARSTVO FINANCIJA RH - Dravna riznica K/V PLIVA d.d. Zagreb -
Informatika X X X K/V RIZ ODAILJAI X X X K/V ZRANA LUKA ZAGREB
d.o.o.
UKUPNO 15 9 6 UDJEL 63% 38% 25% Dobavljai i tvrke koje se bave
razvojem 71% 43% 21% Korisnici-kupci i poduzea koja imaju vlastito
rjeenje 50% 30% 30%
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
31
Usporedna analiza Ocjena KratSust Grupa Naziv 10100 10200 10300
10400 10500 Ukupno ERP SUSTAV Financije 1 1 1 1 1 5 Kontrola
kvalitete 1 0 1 1 0 3 Nabava 1 1 1 1 1 5 Odravanje opreme i
objekata 1 0 1 1 0 3 Opa svojstva 1 1 1 1 1 5 Kadrovska evidencija
i plae 1 1 1 1 0 4 Obraun proizvodnje 1 0 1 1 0 3 Obraun projekata
1 0 1 1 0 3 Prodaja 1 1 1 1 1 5 Upravljanje proizvodnjom 1 0 1 1 0
3 Upravljanje projektima 1 0 1 1 0 3 Upravljanje zalihama 1 1 1 1 1
5 ERP SUSTAV Ukupno
12 6 12 12 5 47
Financije ABC analiza dugovanja 0 1 1 1 1 4 ABC analiza
potraivanja 0 1 1 1 1 4 ABC analiza trokova po nositelju
troka 1 0 1 1 0 3
ABC analiza trokova po vrsti troka 1 0 1 1 0 3 ABC costing
(Activity based Costing) 1 0 1 0 0 2 automatsko formiranje
prijedloga za
plaanje 1 1 1 1 0 4
automatsko knjienje faktura prodaje 1 1 1 1 1 5 automatsko
knjienje na protukonta 1 1 1 1 1 5 automatsko knjienje obrauna
nabave 1 1 1 1 1 5 automatsko knjienje obrauna prodaje 1 1 1 1 1 5
automatsko knjienje obrauna
proizvodnje 1 1 1 0 0 3
automatsko knjienje popusta za plaanja u roku
1 1 1 0 1 4
avansi 1 1 1 0 0 3 bilanciranje na vie organizacijskih
razina 1 1 1 1 0 4
bilanciranje za virtualne organizacijske cjeline
0 0 1 1 0 2
blagajna - promet blagajne 0 1 1 0 0 2 blagajnicko izvjee 0 1 1
0 0 2 carinska knjiga 0 1 1 0 1 3 cesija - izjava o cesiji 0 1 1 0
0 2 devizni promet 1 1 1 1 1 5 dinamika plaanja po
karakteristici
partnera 0 0 1 0 0 1
dinamika plaanja po klasi partnera 0 0 1 0 0 1 dinamika plaanja
po padajuem
prosjenom roku plaanja 0 0 1 1 0 2
dinamika plaanja po partneru 0 1 1 0 0 2 dinamika plaanja po
rastuem
prosjenom roku plaanja 0 0 1 0 0 1
dnevnik knjienja 1 1 1 1 1 5 financijski plan na bazi drugog 1 1
1 1 0 4
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
32
financijskog plana financijski plan na bazi prethodnog
perioda 1 1 1 1 0 4
financijski plan za mjesto troka 1 1 1 0 0 3 financijski plan za
partnera 1 1 1 1 0 4 financijski plan za radni nalog 1 1 1 1 0 4
financijsko modeliranje glavne knjige 0 1 1 0 0 2 financijsko
modeliranje planova 0 1 1 0 0 2 glavna knjiga 1 1 1 1 1 5
interaktivni unos financijskog plana 1 1 1 1 0 4 interaktivno
povezivanje platnog
prometa 1 1 1 1 1 5
interaktivno povezivanje platnog prometa i konta za mjesta
troka
0 1 1 1 0 3
izvjetavanje po hijerarhiji organizacije 0 0 1 1 0 2 kartice
dobavljaa 1 1 1 1 1 5 kartice konta 1 1 1 1 1 5 kartice kupaca 1 1
1 1 1 5 kartice radnih naloga 1 1 1 1 0 4 kartice zaposlenih 0 1 1
1 0 3 knjiga ekova 0 1 0 0 0 1 knjiga IRA-URA iz glavne knjige 1 1
1 1 1 5 knjiga kartica 0 1 0 0 0 1 knjigovodstvo osnovnih sred.
povezano
s odravanjem 0 0 1 1 0 2
knjienje buduih transakcija 0 1 1 0 0 2 kompenzacija - izjava o
prijeboju 0 1 1 0 0 2 kopiranje repetitivnih poslova 0 1 1 0 0 2
koritenje viestrukih teajnih lista 0 0 1 0 0 1 krediti 1 1 1 1 0 4
likvidacija gotovinskih rauna 0 1 0 0 0 1 lista neiskoritenih
avansa 0 1 1 0 0 2 mjesta troka (organizacijske jedinice) 1 0 1 1 1
4 mogua vanbilanna konta u bilanci 1 1 1 0 0 3 mogua vanbilanna
konta u
financijskim modelima 0 1 1 1 0 3
mogua vanbilannaa konta u katricama
1 1 1 1 0 4
nalozi za koje saldo nije nula 1 0 1 1 0 3 negotovinski
instrumenti plaanja 1 1 1 1 0 4 novani tijekovi 0 1 1 1 0 3 obraun
amortizacije 1 1 1 1 1 5 obraun kamata po ugovorenim
stopama 1 1 1 1 0 4
obraun kamata po zakonskim stopama 1 1 1 1 1 5 obraun poreza 0 1
1 0 1 3 obraun teajnih razlika 1 1 1 0 1 4 odgovori na "to ako ..."
0 0 1 0 0 1 odgovori na "to je potrebno da ..." 0 0 1 0 0 1
odgovori na "zato je ..." 0 0 1 0 0 1 platni promet,
kupci-dobavljai 1 1 1 0 1 4 povezivanje deviznih stavki knjienja 1
1 1 1 1 5 povezivanje nespecificiranih plaanja 1 1 1 1 1 5
povezivanje regularnih stavki knjienja 1 1 1 0 1 4
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
33
praenje konzistentnosti unosa podataka
1 1 1 0 0 3
praenje ostvarenja planova 1 1 1 1 0 4 predraun amortizacije
(probni
obraun) 1 1 1 1 1 5
preknjienje, preraspored trokova 1 0 1 0 0 2 projekcija cash
flow 0 1 1 0 0 2 promjene osnovnih sredstava po grupi
amortizacije 1 1 1 0 1 4
promjene osnovnih sredstava po karakteristikama
1 1 1 0 0 3
promjene osnovnih sredstava po lokacijama
1 1 1 0 1 4
promjene osnovnih sredstava po porijeklu
1 0 1 0 0 2
promjene osnovnih sredstava po statusu 1 1 1 0 0 3 promjene
osnovnih sredstava po vrsti
promjene 1 1 1 0 1 4
promjene vrijednosti osnovnih sredstava po klasama
1 1 1 0 0 3
prosjena angairanost sredstava u periodu
0 0 1 0 0 1
protokol dokumenta (pregled dogaaja) 0 1 0 0 0 1 provjera
konzistentnosti knjizenja
(mode 1 1 1 1 0 4
provjera limita kredita 1 1 1 0 1 4 putni nalozi 0 1 0 0 1 2
raun dobiti i gubitka 1 1 1 0 0 3 rekapitulacija carinskih
deklaracija 0 1 1 0 1 3 rekapitulacija cesija 0 1 1 0 0 2
rekapitulacija kompenzacija 0 1 1 0 0 2 rekapitulacija putnih
naloga 0 1 0 0 0 1 sitni inventar 0 1 1 0 0 2 slobodno definiranje
uvjeta kontrole
unosa 0 1 1 1 0 3
slobodno mjenjanje povezivanja stavki 1 1 1 0 0 3 specifikacija
ekova 0 1 1 0 0 2 specifikacija kartica 0 1 0 0 0 1 stanje osnovnih
sredstava po grupi
amortizacije 1 1 1 0 0 3
stanje osnovnih sredstava po karakteristikama opreme
1 1 1 1 1 5
stanje osnovnih sredstava po klasama 1 1 1 1 1 5 stanje osnovnih
sredstava po
lokacijama 1 1 1 1 1 5
stanje osnovnih sredstava po porijeklu 1 1 1 0 1 4 stanje
osnovnih sredstava po statusu 1 1 1 1 1 5 starosna struktura po
klasama patrnera 0 0 1 0 1 2 statistiki izvjetaj 0 1 1 0 0 2
struktura dugovanja i potraivanja 0 0 1 0 0 1 struktura priljeva i
odljeva sredstava 0 0 1 0 1 2 voenje dionica 0 0 1 0 0 1
zapisivanje virmana na pisa 0 1 1 1 1 4 ABC analiza dugovanja i
potraivanja 0 1 1 1 0 3
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
34
"prebijeno" bilanca 1 1 1 0 1 4 bruto bilanca 1 1 1 0 1 4
izvjeivanje o izuzecima ("starije od"
itd) 0 0 1 0 0 1
obraun kamata bez ukamaivanja 1 1 1 1 1 5 obraun kamata
ukamaivanjem 1 1 1 1 1 5 pregled neporavnatih rauna 0 0 1 1 0 2
revalorizacija dugotrajne imovine 1 1 1 1 0 4 slobodno formiranje
izvjetaja,
financijski modeli 0 0 1 0 0 1
starosna struktura - fiksna razdoblja 0 0 1 0 1 2 starosna
struktura - slobodna razdoblja 0 0 1 0 0 1 sve kartice s tokom
kumulativa u
vremenu 0 0 1 1 0 2
zapisivanje virmana na magnetski medij
0 1 1 1 1 4
starosna struktura po karakteristikama partnera
0 0 1 0 0 1
vremenski pomaknuto knjigovodstvo (vremenski pomak
raunovodstvenih razdoblja)
0 0 1 0 0 1
Financije Ukupno 67 96 120 58 46 387 Kontrola kvalitete analiza
kvalitete po klasi osnovnog
sredstva 0 0 1 0 0 1
analiza kvalitete po klasi partnera 0 0 1 0 0 1 analiza
kvalitete po klasi proizvoda 0 0 1 0 0 1 analiza kvalitete po
organizacijskoj
jedinici 1 0 1 0 0 2
analiza kvalitete po osnovnom sredstvu 0 0 1 0 0 1 analiza
kvalitete po partneru 1 0 1 0 0 2 analiza kvalitete po proizvodu 1
0 1 0 0 2 analiza kvalitete po radniku 0 0 1 0 0 1 analiza
kvalitete po radnom mjestu 1 0 1 0 0 2 analiza kvalitete po smjeni
0 0 1 0 0 1 analiza kvalitete po uzrocima 1 0 1 0 0 2 distribucija
dokumenata na odabrane
adrese 0 0 1 0 0 1
evidencija certifikata za proizvode 0 0 1 0 0 1 evidencija
certifikata za radne i
kontrolne postupke 0 0 1 0 0 1
evidencija certifikata za zaposlene 0 0 1 0 0 1 kontrola
kvalitete u drugim
aktivnostima 0 0 1 0 0 1
kontrola kvalitete u nabavi 1 0 1 0 0 2 kontrola kvalitete u
odravanju 1 0 1 0 0 2 kontrola kvalitete u prodaji 1 0 1 0 0 2
kontrola kvalitete u proizvodnji 1 0 1 0 0 2 praenje odstupanja
mjerenih od
nominalnih vrijednosti 1 0 1 0 0 2
analiza kvalitete po poslovoi 0 0 1 0 0 1 planiranje mjerenja
parametara
(badarenje i slino) 1 0 1 0 0 2
Kontrola kvalitete 11 0 23 0 0 34
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
35
Ukupno Nabava analiza nabave, cijena i rokova po
dobavljacima 1 1 1 1 1 5
analiza nabave, cijena i rokova po karakteristikama
dobavljaa
0 1 1 0 0 2
analiza nabave, cijena i rokova po karakteristikama
proizvoda
0 1 1 0 0 2
analiza nabave, cijena i rokova po klasama dobavljaca
0 1 1 0 0 2
analiza nabave, cijena i rokova po klasama proizvoda
0 1 1 0 1 3
analiza nabave, cijena i rokova po periodima
0 1 1 1 1 4
analiza nabave, cijena i rokova po proizvodima
1 1 1 1 1 5
analiza nabave, cijena i rokova po regijama
0 1 1 0 0 2
analiza nabave, cijena i rokova po vrstama dokumenata
1 1 1 1 1 5
analiza ostvarene nabave 1 1 1 1 0 4 automatsko upravljanje
radnim
nalozima, narudbama 0 1 1 0 0 2
cijene potencijalnih dobavljaa 0 0 1 0 0 1 kalkulacija nabave po
slobodnim
formulama 0 1 1 0 1 3
karakteristike potencijalnih dobavljaa 0 0 1 0 0 1 multimedijski
podaci o tritu nabave 0 0 1 0 0 1 nabava u sloenoj organizaciji 0 0
1 0 0 1 planiranje nabave 0 1 1 1 0 3 podrka uvoza (UCD i sl.) 1 1
1 1 1 5 popis ambalaze na skladitu 1 1 1 0 1 4 povrat ambalae na
skladite 1 1 0 0 1 3 praenje realizacije nabave 0 0 1 1 0 2 prijem
robe od dobavljaa 1 1 1 1 1 5 reversi od dobavljaa ili reversi
kupcu 1 1 1 0 0 3 servisni listovi 1 1 1 1 0 4 slanje narudbi preko
Interneta 0 1 1 0 0 2 stanje i kretanje cijena 0 1 1 1 0 3 sve na
jeziku dobavljaa 1 0 1 1 0 3 sve u valuti dobavljaa 1 1 1 1 1 5
tekstovi o tritu nabave 0 0 1 0 0 1 ugovoreni/postignuti rokovi
nabave 0 0 1 0 0 1 ulaz u skladite, zaduenje 1 1 1 1 1 5 uvjeti
nabave po dobavljaima 1 1 1 1 1 5 uvjeti nabave po klasama
dobavljaa 0 0 1 0 0 1 uvjeti nabave po robama 1 1 1 0 0 3 uvjeti
nabave za klasu robe 0 0 1 0 0 1 uvjeti nabave za sve dobavljae 0 0
1 0 0 1 uvjeti nabave za sve robe 1 0 1 0 0 2 veza narudbi i radnog
naloga u
proizvodnji 0 1 1 1 0 3
zapisnik o kalu, lomu 0 1 0 0 1 2 zapisnik o krai 0 1 0 0 0 1
zapisnik o manjku - viku 0 1 0 1 0 2
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
36
zapisnik o rashodu 0 1 0 0 1 2 zapisnik o zamjeni artikla 0 1 0
1 0 2 Nabava Ukupno 16 31 37 18 15 117 Opa svojstva dinamika
promjena organizacijske
strukture 0 0 1 0 0 1
dinamika reorganizacija organizacijskih jedinica
0 0 1 0 0 1
dinamiko kreiranje novog tipa izvjetaja
1 1 1 1 0 4
elektronika razmjena dokumenata (EDI)
0 0 0 1 0 1
integrirana podrka za grafiki prikaz 1 0 1 1 1 4 interna
inteligencija, napredni algoritmi 0 0 1 0 0 1 jedinstven sustav,
bez prepisivanja
podataka 0 1 1 0 1 3
klasifikacija alata 1 0 1 1 0 3 klasifikacija dobavljaa 1 0 1 1
1 4 klasifikacija kupaca 1 1 1 1 1 5 klasifikacija materijala 1 1 1
1 1 5 klasifikacija osnovnih sredstava 1 1 1 0 1 4 klasifikacija
pozicija radova 1 0 1 0 0 2 klasifikacija proizvoda 1 0 1 1 1 4
klasifikacija rezervnih dijelova 1 0 1 1 1 4 korisniki definirani
algoritmi 0 0 1 0 0 1 korisniki definirani atributi za alate 1 0 1
0 0 2 korisniki definirani atributi za
narudbe 0 0 1 0 0 1
korisniki definirani atributi za osnovna sredstva
1 1 1 0 0 3
korisniki definirani atributi za partnera 0 1 1 0 0 2 korisniki
definirani atributi za
proizvod, materijal 0 1 1 0 0 2
korisniki definirani atributi za radne naloge
1 0 1 0 0 2
korisniki definirani atributi za radne operacije
1 0 0 0 0 1
korisniki definirani atributi za radnike 1 1 1 0 1 4 mogu rad
bez nadzora (unattended
operations) 0 0 1 0 0 1
mogua prilagodba ekrana za unos 0 0 1 1 1 3 multi company rad 1
0 1 1 0 3 multimedijski podaci za alate 1 0 1 0 0 2 multimedijski
podaci za narudbu 0 0 1 0 0 1 multimedijski podaci za osnovno
sredstvo 0 1 1 0 0 2
multimedijski podaci za partnere 0 0 1 0 0 1 multimedijski
podaci za proizvod,
materijal 0 0 1 0 0 1
multimedijski podaci za radmika 1 0 1 0 0 2 multimedijski podaci
za radne operacije 1 0 1 0 0 2 multimedijski podaci za radni nalog
0 0 0 0 0 0 nije potrebna podrka specijaliziranog
osoblja 1 1 1 0 0 3
podran bar kod 0 1 1 0 0 2
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
37
podrano koritenje EAN koda 1 1 1 0 0 3 postoji baza informacija
0 0 1 0 0 1 praenje aurnosti unosa podataka 1 0 1 0 0 2 praenje
brisanja podataka i storna 0 0 1 1 0 2 praenje koritenja opcija 1 0
1 1 0 3 praenje uinka pri unosu podataka 1 1 1 1 1 5 slanje i
prijem dijelova baze Internetom 1 0 1 0 0 2 slanje izvjetaja putem
elektronike
pote (e-mail) 1 1 1 0 0 3
slobodan unos nove organizacije-korisnik
0 1 1 0 0 2
slobodne selekcije, sort, razine agregacije (pr. sumiranje)
0 0 1 0 0 1
tekst vezan za narudbu 0 0 1 1 0 2 tekst vezan za osnovno
sredstvo 0 1 1 1 0 3 tekst vezan za proizvod, materijal 0 1 1 1 1 4
tekst vezan za radni nalog 0 0 1 1 0 2 tekstovi vezani za alat 1 0
1 1 0 3 tekstovi vezani za partnere 0 1 1 1 1 4 tekstovi vezani za
radnika 1 0 1 1 0 3 tekstovi vezani za radnu operaciju 1 0 1 1 0 3
uporaba druge podrke za grafiki
prikaz 0 1 1 0 0 2
viejezini rad 1 0 1 1 0 3 vievalutni rad (SVI iznosi u bilo
kojoj
valuti) 0 0 1 1 0 2
za SVE iznose utjecaj inflacije 0 0 1 0 0 1 omoguuje
balansiranje klasa 1 0 1 0 1 3 kljune rijei za pretraivanje
tekstova 1 0 1 1 0 3 Opa svojstva Ukupno
32 20 58 25 14 149
Obraun proizvodnje
analiza trokova po klasi proizvoda 1 0 1 0 0 2
analiza trokova po klasi radnih naloga 1 0 1 0 0 2 analiza
trokova po odgovornoj org
jedinici 1 0 0 0 0 1
analiza trokova po org. jedinicama izvritelja
1 0 0 0 0 1
analiza trokova po proizvodima 1 0 1 0 0 2 analiza trokova po
radnim nalozima 1 0 1 0 0 2 analiza trokova po resursima 1 0 1 0 0
2 analiza trokova po tipu resursa 1 0 1 0 0 2 odstupanja opih
trokova 1 0 1 0 0 2 odstupanja trokova rada 1 0 1 0 0 2 odstupanja
trokova za materijale 1 0 1 0 0 2 odstupanja trokova za
poluproizvode 1 0 1 0 0 2 odstupanja ukupnih trokova 1 0 1 0 0 2
slobodni kljuevi za raspored opih
trokova 0 0 1 0 0 1
Obraun proizvodnje Ukupno
13 0 12 0 0 25
Obraun projekata odstupanja opih trokova 1 0 1 0 0 2 odstupanja
trokova po klasi pozicije 1 0 1 0 0 2
-
Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima
u Hrvatskoj
FER-GRZ
38
radova odstupanja trokova po klasi radnih
naloga 1 0 1 0 0 2
odstupanja trokova po materijalima 1 0 1 0 0 2 odstupanja
trokova po odgovornoj org
jedinici 1 0 0 0 0 1
odstupanja tro