19. septembar 2018. godine Komisija: Ključna reč poverenje Nacrt izmena i dopuna Zakona o inspekcijskim nadzoru biće krajem septembra u javnoj raspravi kako bi se unapredila efikasnost inspekcija i privreda rasterela troškova koje nameću suvišne kontrole najavljeno je danas na sednici Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor. Ključna reč je poverenje jer će kompanije ubuduće češće obavljati samoprovere umesto da budu predmet nadzora inspektora, izjavio je ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić na sednici Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor. Poseban kvalitet reforme inspekcija, kako je rekao, jeste činjenica da tesno sarađujemo sa privredom, njihovim poslovnim udruženjima i predstavnicima 41 inspekcije. Zajedno smo radili i na implementacji zakona i zajedno smo, posle pune dve godine primene, pripremili nacrt kojim ćemo napraviti korak dalje i postoje a zakonska rešenja unaprediti, novim reformskim. Ona su usmerena na još intenzivnije pomeranje fokusa sa kažnjavanja na prevenciju, procenu rizika i jačanja poverenja između inspekcija i privrede, istakao je Ružić.
12
Embed
Komisija: Ključna reč poverenje - asns.rsasns.rs/wp-content/uploads/2018/09/19-09-2018.pdf · Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević uručio
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
19. septembar 2018. godine
Komisija: Ključna reč poverenje
Nacrt izmena i dopuna Zakona o inspekcijskim nadzoru biće krajem septembra u javnoj raspravi kako bi se
unapredila efikasnost inspekcija i privreda rasterela troškova koje nameću suvišne kontrole najavljeno je
danas na sednici Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor.
Ključna reč je poverenje jer će kompanije ubuduće češće obavljati samoprovere umesto da budu predmet
nadzora inspektora, izjavio je ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić na sednici
Koordinacione komisije za inspekcijski nadzor.
Poseban kvalitet reforme inspekcija, kako je rekao, jeste činjenica da tesno sarađujemo sa privredom,
njihovim poslovnim udruženjima i predstavnicima 41 inspekcije.
Zajedno smo radili i na implementacji zakona i zajedno smo, posle pune dve godine primene, pripremili
nacrt kojim ćemo napraviti korak dalje i postoje a zakonska rešenja unaprediti, novim reformskim. Ona su
usmerena na još intenzivnije pomeranje fokusa sa kažnjavanja na prevenciju, procenu rizika i jačanja
poverenja između inspekcija i privrede, istakao je Ružić.
Tokom skupa u Palati Srbija potpisani su ugovori između ministarstva i Evropske banke za obnovu i razvoj i
ministarstva i NALED o dvogodišnjem produžetku saradnje na razvoju Jedinice za podršku Koordinacionoj
komisiji, navodi se u saopštenju.
Kazne za rad na crno donele budžetu 150 miliona
dinara, a mogle dve milijarde
Po osnovu prekršajnih prijava koje je podnela inspekcija rada, u ;prvih sedam meseci ove godine u budžet
Srbije uplaćeno je 150 miliona dinara, ali da su presude bile makar po srednjoj vrednosti onoga što zakon
predviđa onda bi se u budžet slilo 1,9 milijadi dinara, izjavio je danas u Nišu vršilac dužnosti direktora
Inspektorata za rad Stevan Đurović.
On je rekao da inspekcija rada nailazi na velike probleme u
suzbijanju "rada na crno" kao što su nepokretanje prekršajnih
postupaka po prijavama inspektora i male kazne koje sudovi
izriču.
"Zakon je predvideo da novčane kazne za sve poslodavce koji drže
radnike 'na crno' iznose od 800.000 do dva miliona dinara, a imamo
brojne slučajeve gde sudovi izriču kaznu od 100.000 dinara do
300.000 dinara", istakao je Đurović na predstavljanju akcije "Reci
NE radu na crno" koju je pokrenulo Minstarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Prema njegovim rečima, godišnje zastari 30 odsto prekršajnih prijava koje podnesu inspektori rada.
"Ima dosta poteškoća i inspekcija rada sama ne može da reši problem sive ekonomije i rada 'na crno'.
Moraju da se uključe i druga ministarstva, pre svega Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, kao
i ministarstva pravde, finansija, unutrašnjih poslova, ali i niz drugih subjekata", kazao je Đurović.
Kako je naveo, inspekcija rada je prošle godine otkrila više od 22.700 ljudi koji su radili na crno, a od tog
broja njih preko 21.000 ili 94 odsto, zaključilo je radni odnos.
"Da bi broj radnika koji rade 'na crno' bio sveden na razumne cifre, a to na godišnjem nivou ne bi trebalo da
bude više ; od 3.000 do 5.000, potrebna je zajednička akcija svih ministarstava i građana", izjavio je
Đurović.
Načelnica inspekcije rada Milica Kitanović Ljujić izjavila je da akcija "Reci Ne radu na crno" daje rezultate
jer je proširena lista onih koji mogu da se obrate inspekciji u preventivnom radu, a pored toga inspekcija je
od građana i radnika koji rade "na crno" napravila partnere.
Želja ministra: Prvi grad bez nezaposlenosti
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević uručio je u Smederevu ugovore za
zapošljavanje 158 osoba vednih više miliona dinara.
Vrednost 41 ugovora za samozapošljavanje je 7,4 miliona dinara, a 64 osobe koje pripadaju kategoriji teže
zapošljivih dobili su ugovore na novootvorenim radnim mestima u vrednosti od 9,6 miliona dinara.
Đorđević je uručio i 12 ugovora za 53 lica za javne radove u vrednosti od 5,4 miliona dinara, saopštilo je
Ministarstvo za rad.
“U Smederevu imamo izrazito smanjenje nezaposlenosti i želimo da i ostali gradovi u Srbiji slede njihov
način funkcionisanja. Želja nam je takođe da Smederevo bude među prvim gradovima u Srbiji koji neće
imati nezaposlenost”, rekao je Đorđević.
Pozvao je sve nezaposlene da prekvalifikacijom unaprede svoje veštine kako bi bili konkurentni na tržištu
rada i mogli da obavljaju poslove za koje će biti bolje plaćeni.
Direktor (NZS) Zoran Martinović rekao je da je procenat smanjenja broja nezaposlenosti u Smederevu
mnogo veći u odnosu na prosek u Srbiji.
Gradonačelnica Smedereva Jasna Avramović izjavila je da je na smanjenje nezaposlenosti uticalo to što je u
smederevskoj Železari 5.200 građana dobilo mogućnost da radi.
Vodeći ruski trgovinski lanci ugovorili uvoz hrane
iz Srbije
Vodeći ruski trgovinski lanci Magnit, Diksi, Lenta ugovorili su nove poslovne aranžmane sa kompanijama
iz Srbije na Međunarodnom sajmu prehrane u Moskvi, a najveće interesovanje su pokazali za svež i smrznut
program voća i povrća i mesne prerađevine.
Primetno je veliko interesovanje ruskih kupaca,
eksperata i distributera na Nacionalnom štandu
Srbije gde, u okviru Međunarodnog sajma prehrane
do 20. septembra, svoju ponudu predstavlja 13
srpskih kompanija, saopštila je Privredna komora
Srbije.
Na sajmu su održani i inicijalni pregovori za
zajedničke investicije u proizvodnju različitih vrsta
sveže salate u Srbiji sa ciljem plasmana na tržišta
Rusije i zemalja EU.
Štand srpskih izlagača posetio je ambasador Srbije u
Rusiji Slavenko Terzić, koji se u razgovoru sa izlagačima upoznao sa planovima i izazovima na koje nailaze
izvoznici prehrambenih proizvoda prilikom plasmana u Rusku Federaciju.
PKS i Razvojna agencija Srbije, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji,
organizovale su predstavljanje proizvodnih programa domaćih kompanija u oblasti proizvodnje i prerade
voća i povrća, žitarica, mesne industrije i dijetetskih suplemenata.
U okviru nacionalnog štanda Srbije u Moskvi izlažu: Jugprom Leskovac, Agroprom Gornji Tavankut,
Miraks Agrar Beograd, C hiric h Agro Titel, PIK Južni Banat Bela Crkva, Flora Internacional Bečej, Geneza
Kanjiža, Fidelinksa Skrob Subotica, Euro Frigo Požega, ITN Grupa Beograd, Zlatiborac Mačkat, Stojanović
Farm Novi Sad, PDM Agro Fruit Pudarci.
Nastup na međunarodnom sajmu omogućava izlagačima da predstave svoje proizvode potencijalnim
potrošačima i omoguće plasman na nova tržišta, kao i da unaprede postojeće i steknu nove poslovne
kontakte.
Tradicionalno učešće srpskih kompanija na jednoj od najuglednijih međunarodnih izložbi prehrambenih
proizvoda u Rusiji, regionu Zajednice nezavisnih država i šire, direktno doprinosi kvalitetnijem
pozicioniranju srpskih brendova i rastu ukupnog izvoza srpske privrede.
Sajam „Vorld fud Moksva” jedan je od vodećih međunarodnih sajmova u oblasti prehrambene industrije na
tržištu Rusije i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Postoji 27 godina i održava se na preko 56.000 metara
kvadratnih.
Ove godine sajam je okupio 1.600 izlagača iz 62 zemlje koji su organizovani u 44 nacionalna paviljona.
U 2017. godini sajam je posetilo oko 30.000 hiljada posetilaca iz 90 zemalja koji su imali priliku da se
upoznaju sa proizvodnim programom više od 1.516 izlagača iz 62 zemlje sveta, javlja Tanjug.
Novi predlog usklađivanja penzija ruši penzijski
sistem
Savezi penzionera Srbije i Vojvodine uputili pismo predsednici Narodne skupštine u kome je mole da
povuče predloženo uvećanja penzija
Savezi penzionera Srbije i Vojvodine uputili su predsednici Narodne
skupštine Srbije pismo u kome je upozoravaju na posledice uvođenja
novog načina usklađivanja penzija gde bi država trebalo da određuje
kada će se i za koliko povećavati primanja ove višemilionske
populacije.
Ministar rada, Zoran Đorđević, najavio je nedavno da se penzije više
neće usklađivati dva puta godišnje – 1. aprila i 1. oktobra, s rastom cena na malo i delom rasta BDP-a, već u
skladu s mogućnostima države tako što će vlada pratiti ekonomski i privredni rast i mogućnosti u zemlji i
prema tome će povećavati penzije.
– Predlog da se u Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju unese član 80b, koji ovo propisuje,
nedopustiv je, nezakonit i suprotan Ustavu, kao i Međunarodnom sporazumu koji je Srbija prihvatila i
obavezala se da će ga poštovati – kaže Milan Nenadić, predsednik Saveza penzionera Vojvodine i
potpredsednik Saveza penzionera Srbije.
OPŠIRNIJE U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU
Kurir.rs/Beta/Politika
PRVI ČOVEK FIJATA U EVROPI STIGAO U
SRBIJU: Kompanija ostaje u Kragujevcu, sprema
se novi model 601
Dogovor sa srpskim partnerom o produžetku ugovora očekuje se u utorak ili sredu
U Srbiju su stigli Alfredo Leđero, šef svih direktora proizvodnje Fijata u Evropi i Silvija Verneti, zadužena
za kompaniju u Kragujevcu, a dogovor sa srpskim partnerom o produžetku ugovora sa Fijatom, očekuje se u
utorak ili sredu.
Kako Politika navodi, u pogonima ove fabrike već je spremna serijska proizvodnja modela "550-L" sa