KOMBINAT BOROVO NA LISTI

KOMBINAT BOROVO NA LISTI

200 NAJVEĆIH PODUZEĆA U

JUGOSLAVIJI U RAZDOBLJU

OD 1968. DO 1989. GODINE

Dr. sc. Milan Ivanović

Panon – Institut za strateške studije, Osijek

PODRUČNI CENTAR VUKOVAR

BATA-BOROVO (1931. – 2016.) POVIJESNO NASLIJEĐE I PERSPEKTIVE

Vukovar, 9.- 10. lipnja 2016.

Sadržaj - Privredne reforme i plansko-tržišna privreda u Jugoslaviji

- Rangiranje velikih poduzeća u SFRJ

- Slavonske tvrtke na rang listi „200 najvećih“

- Kombinat „Borovo“ na rang listi „200 najvećih“

- Istraživački rad i razvojne službe

- Zaključak

Privredne reforme i plansko-tržišna privreda u Jugoslaviji

Ovdje su naslovnice nekih časopisa - u kojima sam objavio više radova - i knjiga (prije

10, 15, 20, 25, 30 godina) u kojima sam ukazivao na probleme tržišne privrede i/ili

procese tranzicije u nas; to zbog toga da pokažem kako se ne radi o naknadnoj

pameti - a što se ne može kazati za veliki broj "državotvornih ekonomista" u nas....

Mora se uvodno (kratko) ukazati na društveno-političke i upravne okvire vre-

mena u kojem je "Borovo" poslovalo; Naime u našem javnom diskursu mnogi

nekompetentni "državotvorni" političari i politički huškači s nekako_pečenim

doktorskim titulama paušalno i neutemeljeno proglašavaju drugu Jugoslaviju

"tototalitarnom", "komunističkom državom", "tamnicom naroda" itd.....

Bitne odrednice socijalističkog društvenog uređenja su:

1. Jednopartijski politički sistem,

2. Planska privreda s kolektivnim vlasništvom nad sredstvima za proizvodnju,

3. Partijska država,

4. Društveni odnosi jednakosti.

Poslije prekida sa Staljinovim SSSR-om (1948. g.) FNRJ je izvršila ko-

rekcije ruskog modela socijalističkog sistema u bitnim elementima:

a) Prijelaz iz totalitarnog na autoritarni sistem,

b) Privredne reforme i prijelaz s planske na tržišno-plansku privredu,

c) Posebna pažnja na aktualni životni standard stanovništva,

d) Sloboda putovanja i boravka po cijeloj zemlji i inozemstvu.

Ove su reforme načinile vrlo konkretan odmak u odnosu na zemlje SEV-a (tzv.

Istočni blok); što se ogledalo u: privrednom rastu i razvoju, tehnološkim

postignućima, kulturnom stvaralaštvu i ugledu zemlje u svijetu.

Bitne etape privrednog sustava u drugoj Jugoslaviji:

Po završetku II. sv. rata, u prvim godinama postojanja nove

Jugoslavije: Etatistička etapa = ekonomski život je koncipiran

i realiziran po ugledu na SSSR (na osnovu radova klasika mark-

sizma-lenjinizma sa svim karakteristikama državnog socijalizma;. Samo-

upravna etapa počinje (1950.) uvođenjem radničkog samo-

upravljanja (radovi B. Kidriča, Program SKJ, privredne reforme,

konstituiranje dvije teorijske škole o zakonu vrijednosti u socijalizmu);

Etapa Udruženog rada krajem 60-tih -početkom 70-tih godina (radovi E. Kardelja, ustavni amandmani, Ustav 1974.; Zakon o udruženom

radu) i traje do pred kraj 80-tih godina kada je - pod teretom

ekonomske, društvene i političke krize u Jugoslaviji - započeo

proces velikih društvenih reformi, ulazi se u etapu Otvorene

privrede (reforme Ante Markovića).

Graf 1

Indeks cijena na malo u SFRJ (prethodna godina = 100)

0

5

10

15

20

25

19

66

19

68

19

70

19

72

19

74

19

76

19

78

19

80

19

82

19

84

19

86

19

88

Graf 3

Osobe koja traže zaposlenje u SFRJ (000)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1965

1975

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

Graf 2

Zaduženost SFRJ (mil. US $)

Dakle, u ovim okvirima treba

promatrati razvoj Kombinata "Borovo";

Rangiranje velikih poduzeća u Jugoslaviji

Snažnija orijentacija na tržišno poslovanje i integracijski procesi u Jugosla-

venskoj privredi započinju polovicom 1960-ih godina – nakon promjene Ustava

SFRJ i privredne reforme (1965. g.). U tim uvjetima poslovni tjednik „Ekonomska

politika“ započinje godišnje rangiranje najvećih poduzeća u Jugoslaviji.

Prvi broj tjednika „Ekonomska politika“ izašao je 4.

4.1952. g. EP je utemeljena na prijedlog B. Kidriča,

visokog državnog i partijskog funkcionara toga doba,

u nastojanju da se pronađu nova rješenja za aktu-

alne ekonomske probleme. EP je bila neka vrsta

javne tribine na kojoj se raspravljalo o problemima

razvoja te razmatrane, testirane i promovirane ideje i

rješenja tržišnog gospodarstva. Od tada EP postaje

avangarda reformi i glasni zagovornik tržišne eko-

nomije te stječe veliki ugled u zemlji, i inozemstvu,

posebno na zapadu. Krajem 90-tih godina prošlog

stoljeća, zbog sukoba s tadašnjim režimom, veći dio

redakcije dobiva otkaz; to je praktično bio kraj EP -

koja se tiho ugasila 2000. godine.

Specijalno izdanje "Ekonomske politike" -

"200 najvećih"

Po ugledu na svjetske poslovne magazine „Ekonomska politika“

objavila je 1969. g. listu „100 najvećih“ poduzeća u Jugoslaviji za

1968. g. Od 1970. rangira se 200 največih poduzeća i to u poseb-

nom izdanju EP (cca 200 str.), a sadrži pet rang lista najvećih

poduzeća u SFRJ u sektorima: - proizvodnja, - trgovina, - pro-

met, - osiguranja i - banke. Za naša razmatranja bitna je prva lista

– 140 najvećih poduzeća u industriji, rudarstvu, građevinarstvu,

poljoprivredi i šumarstvu.

Kriteriji za rangiranje bili su:

1) ukupni prihod,

2) dohodak uvećan za amortizaciju,

3) prosječno korištena poslovna sredstva i

4) broj zaposlenih;

a na temelju izvještaja SDK (danas FINA).

Mada se metodologiji i kriterijima ovakvog rangiranju mogu postaviti

određene zamjerke - ipak ove su rang liste bile više nego indi-

kativna slika razvoja i snage velikih poslovnih sustava u zemlji. .

Slavonske tvrtke na rang listi „200 najvećih“

Rb Poduzeće Sjedište Godina_mjesto na rang listi

1968. 1973. 1983. 1989.

1 Kombinat Borovo Vukovar 10 14 16 35

2 IPK Osijek Osijek 25 31 33 22

3 PIK Belje Darda 30 44 57 -

4 „Đuro Đaković“ Sl. Brod 51 69 76 -

5 PPK Županja Županja 56 135 - -

6 PIK Vinkovci Vinkovci 86 83 87 102

7 Kombinat Belišće Belišće - - 121 -

8 „Elektroslavonija“ Osijek - - - 89

9 „Saponia“ Osijek 117 101 - 104

10 PPK „Đuro Salaj“ Valpovo - - 121 126

11 PIK Đakovo Đakovo 124 121 - 131

12 PPK Kutjevo Kutjevo - - - 135

Source: [14]

Kombinat „Borovo“ na rang listi „200 najvećih“

Kombinat Borovo više od 20 godina najveća slavonska tvrtka 1968.-1988.

među 20 najvećih poduzeća u Jugoslaviji. Borovo nastavlja poslovnu

politiku tvornica BATA (ut. 1931. g.) i proizvodi: kožnu i gumenu obuću,

autogume i GTR (gumena tehnička roba - klinasto remenje, gumeni potplati,

auto-podnice, gumene potpetice, gumene ploče, razne gumene dijelove za

automobile i kućanstvo te razna brtvila); pogon energetika s elektra-

nom; građevinski pogon, pomoćne pro-

izvodnje (kartonaža, tiskara, itd.); vlastita

maloprodajna mreža 620 prodavaonica.

Borovo je najveći proizvođač obuće, auto-

guma i GTR-a u Jugoslaviji (među 10

proizvođača u Europi), značajan izvoz;

razvoj tehnologije. Kombinat je 70-tih i

80-tih godina izgradio 7 novih tvornica.

Zaposleno 23 tisuća radnika.

Završena I. smjena - radnici "Borova"

Tablica 1

Mjesto Kombinata Borovo na rang listi

200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji

Year

Kombinat

BOROVO

Borovo

„ĐURO

ĐAKOVIĆ“

Sl. Brod

„SAPONIA“

Osijek

Kombinat

BELIŠĆE

Belišće

„ELEKTRO-

SLAVONIJA“

Osijek

1968 10 51 117 - -

1969 10 49 96 - -

1970 15 49 97 - -

1971 11 42 : 99 - -

1972 14 56 105 - 111

1973 14 53 101 - -

1974 15 49 101

1975 15 53 111 - -

1976 15 82 103 - -

1977 16 72 102 - -

1978 17 63 123 - -

1979 17 58 - - -

1980 18 69 - -

1981 17 71 - 120

1982 19 67 - 138 -

1983 16 76 - - -

1984 10 96 - 136 122

1985 13 79 - 122 -

1986 14 80 - 121 -

1987 18 87 - 113 139

1988 34 88 - 95 137

1989 35 104 - 89

Source: [14]

Kombinat Borovo

Tablica 2

Kombinat Borovo - proizvodnja obuće (000 pari)

Tablica 3

Kombinat Borovo - proizvodnja GTR-a i pneumatika (tona)

Serijska proizvodnja remenja

započela je u Borovu 1970. g.

Kombinat Borovo

- poslovni sustav SOUR-a

sredinom 1980--tih

God. Br. zap.

1932. 510

1935. 3.040

1939. 6.290

1945. 1.810

1950. 4.732

1955. 5.215

1960. 6.565

1964. 7.800

1969. 13.359

1973. 15.184

1979. 21.527

1983. 21.458

1986. 23.213

1989. 21.557

Tablica 4

Bata - Kombinat Borovo

- broj zaposlenih

Proizvodnja

obuće u

Borovu

1960-tih

Proizvodnja

gumenih

čizama u

Borovu

1960-tih

Pogon "Borovo" izgrađen je u - tada nerazvijenoj - općini Donji

Miholjac (1980-tih)

Proizvodnja pneumatika u Borovu 1960-tih

Istraživački rad i razvojne službe u velikim slavonskim poduzećima

Vrlo dobra poslovna i tehnološka pos-

tignuća te razvoj velikih poslovnih sus-

tava u Slavoniji rezultati su primjene

znanstveno-istraživačkog i razvojnog

rada u ovim poduzećima. Kombinat

"Borovo", „Saponia“, Osijek i SOUR Đu-

ro Đaković“, Sl. Brod - imali su u svo-

jem sastavu i znanstvene institute.

U drugim poduzećima postojale su raz-

vojne službe i instituti - koji, iako nisu

imali znanstveni status (prema Zakonu o

znanstvenom radu SRH), provode istra-

živanja i razvijaju nove proizvode i teh-

nologije. Takve su službe 1970./ 80-tih

godina imali: IPK Osijek, PIK „Belje”,

Kombinat Belišće, OLT Osijek, „Slavon-

ska šuma” Vinkovci i „Elektroslavonija” Osijek

God. 1971. 1981. 1986.

Dr. sc. - 2 4

Mr. sc. - 2 4

VSS 15 23 21

VšS - 5 4

SSS 13 33 41

NSS 5 9 6

KV - 55 9

PkV - - 1

Ukupno 33 82 95

Tablica 5

Zaposleni u

Institutu Borovo

Zaključak

- Razvoj Kombinata "Borovo" - nastavak poslovanja tvornica "BATA"

(utemeljene 1931. godine);

- Poteškoće poslovanja u uvjetima socijalističke privrede (cijene, devize);

- Oslonac na vlastiti kadar i znanstveno-istraživački rad;

- Rast i razvoj postojećih proizvodnji;

- Usvajanje i razvoj novih tehnologija;

- Rast i razvoj Kombinata u nepovoljnim makroekonomskim uvjetima;

- Preko 20 godina među najvećim proizvodnim tvrtkama u Jugoslaviji;

- Izgradnja novih tvornica i značajan činitelj gospodarskog razvoja

Slavonske regije;

- Značajni doprinosi socijalnoj koheziji Vukovarske regije;

- Značajni doprinosi urbanitetu Vukovara;

- Značajno materijalno i tradicijsko naslijeđe "Borova" koje može biti

temelj za novi razvojni ciklus hrvatske industrije.