-
The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service
Knjinice,studentiidrutvenemreeispitivanjeinformacijskihnavikastudenata
Libraries,studentsandsocialnetsresearchofinformationhabitsofstudents
byTomislavIvanjkoMihaelaBanekZorica
Source:ProceedingsAssociationofInformationProfessionals,Librarians,ArchivistandMuseologists(BAM)(ZbornikRadovaAsocijacijainformacijskihstrunjaka,bibliotekara,arhivistaimuzeologa(BAM)),issue:04/2010,pages:135143,onwww.ceeol.com.
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
135
Knjinice, studenti i drutvene mree ispitivanje informacijskih
navika studenata
Doc. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, Tomislav Ivanjko
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za informacijske
znanosti Zagreb, Hrvatska
[email protected], [email protected]
Saetak
Sve veim utjecajem informacijskih tehnologija pristupi prenoenju
znanja u akademskom okruenju postepeno se mijenjaju. Iako su
fakulteti esto izvor novih pristupa ideja, oni su ipak prvenstveno
tradicionalna okruenja koja se temelje na tradicionalnim pristupima
usvajanja i prenoenja znanja. Suoeni s novim generacijama studenata
kojim je koritenje novih tehnologija postalo dio svakodnevice, vano
je ispitati mogunosti primjene novih pristupa u poduavanju i novih
tehnologija u nastavi. Istraujui kako studenti koriste nove
tehnologija, ali i kako percipiraju tradicionalne naine pruanja
informacija, poput koritenja knjinica i njihovih usluga mogu se
dobiti neke od odgovora na pitanja najboljeg pristupa prenoenju
novih znanja. Ovo istraivanje eli dati doprinos razumijevanju
informacijskih navika studenata i naina na koji drutveni softver
moe donijeti promjene u tradicionalnim modelima komunikacije i
transfera znanja.
Istraivanje je provedeno u sijenju 2010. godine na Filozofskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu na uzorku od 107 studenata diplomskog
studija. Ispitivane su navike i uestalost koritenja razliitih alata
i Web 2.0 servisa poput drutvenih mrea, IM/chat servisa, drutvenog
oznaivanja, RSS-a, blogova, wikija i dr. Uz navike koritenja novih
alata i servisa, ispitani su i uestalost i razlozi koritenja
tradicionalnih usluga knjinice, kao i studentska percepcija uloge
knjinice u drutvenim mreama poput Facebooka.
Kljune rijei: drutvene mree, drutveni softver, Web 2.0,
knjinica, Facebook
UVOD Sociolog C. Shirky je bio jedan od prvih koji je definirao
pojam drutvenog softvera jednostavnim rijeima: "To je softver koji
podrava grupnu interakciju" (Shirky, 2003). Od njegove prvotne
definicije, mreni servisi koji se temelje na toj jednostavnoj ideji
omoguavanja interakcije izmeu grupa korisnika postali su pogonsko
gorivo novog Web 2.0 pokreta (O'Reilly, 2005). Drutvene mree,
instant poruke, dijeljenje slika i videa, kao sve prisutnija ideja
raunalstva u oblaku (eng. cloud computing) utjecali su na svaki
aspekt razmjene informacija i znanja. Odrastanje novih generacija
digitalnih uroenika (Prensky, 2001a; Prensky, 2001b) u okruenju
drutvenog softvera, mijenja njihove oblike komunikacije i modele
uenja. Suoeni s generacijom mladih ljudi koji obrauju informacije
na potpuno drugaiji nain, (Long, 2005), postaje sve vanije dobiti
jasniji uvid i bolje razumijevanje njihovih naina usvajanja
informacija i uenja. Akademsko okruenje sveuilita, esto je izvor
novih ideja i pristupa koje istrauju mogunosti novih generacija
studenata, ali je istodobno prvenstveno organizirano na
tradicionalnim principima razmjene znanja, kao to su tiskani
resursi i koritenje knjininih zbirki. Kako su obrazovne knjinice
uvijek bile u sreditu obrazovnog procesa odgovarajui na
informacijske potrebe korisnika, promjene u vidu drugaijih
korisnika, kao i velike ekspanzije novih informacijskih izvora
predstavlja nove izazove. Glavni je izazov knjinica u obrazovanju
danas pruiti pouzdane informacije svojim korisnicima i pomou novih
Web 2.0 alata stvoriti nova informacijska okruenja u kojima e bolje
i jednostavnije obavljati svoje zadae i stvoriti bliu interakciju s
korisnicima (Banek Zorica, Eremi, 2009). U cilju stvaranja boljeg
obrazovnog okruenja za
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
136
studente vano je istraiti njihove informacijske navike i
stvoriti prostor koji im moe pomoi u sve veem preoptereenju
informacijama i odgovoriti na njihove potrebe kako bi postali
informacijski pismeni graani drutva znanja.
Mrene navike studenata i uloga knjinice u Web 2.0 okruenju
pregled istraivanja Jedno od najopsenijih istraivanja o
informacijskim svjetovima studenata, njihovim mrenim navikama i
koritenju drutvenog softvera poduzeto je u izvjetaju OCLC-a iz
2007. godine96. U usporedbi s ranijim istraivanjem iz 2005., kao
glavni trendovi izdvojeni su:
koritenje osnovnih servisa dostupnih u Internet okruenju, kao to
su e-mail i Internet pretraivai poraslo je za vie od 20%; Internet
je postao dio studentske svakodnevice
sudjelovanje u nekoj od drutvenih mrea postala je masovna
pojava; 56% studenata koristi neku od drutvenih mrea; s druge
strane, samo 13% ispitanika smatra kako bi knjinice trebale
stvoriti i odravati vlastitu drutvenu mreu
smanjuje se broj posjeta mrenim stranicama knjinice; broj
posjeta smanjio se s 30% u 2005. na 20% u istraivanju iz 2007.
60% ispitanika smatra knjinice pouzdanim izvorima informacija,
ali ne i u digitalnom okruenju; virtualne knjinice ne smatraju se
nimalo pouzdanije od komercijalnih izvora
percepcija knjinice primarno kao zbirke knjiga i tiskanih izvora
ostala je ista kao i 2005.
U izvjeu se zakljuuje: "Otvorite vrata knjinice, prihvatite
masovno sudjelovanje korisnika i ublaite pravila
privatnosti...Pravila novog drutvenog weba jo uvijek nisu
definirana. Pravila novih drutvenih knjinica e biti jednako
nedefinirana. No, masovno sudjelovanje i malo kaosa esto mogu
stvoriti najuzbudljivija mjesta za suradnju, stvaralatvo, izgradnju
zajednice i transformaciju...novi web je veoma razliit. Knjinice
takoer trebaju biti veoma razliite." (OCLC, 2008) Navodei kako su
drutvene mree dio svakodnevnog ivota korisnika knjinica, kako mali
postotak korisnika vidi ulogu knjinica unutar svojih drutvenih
aktivnosti na mrei, kao i podatak o znaajnom padu u koritenja web
stranice knjinica, moe se postaviti pitanje o budunosti knjinica u
mrenom okruenju. Istraivanje OCLC-a pokazuje kako knjinice imaju
dug put pred sobom u prenoenju svojih usluga i povjerenja iz
analognog svijeta knjiga i asopisa u mreno okruenje. S druge
strane, kako izvjee zakljuuje pravila su nedefinirana, pa iako
trenutna situacija ne izgleda previe optimistina, iskoritavanje
prednosti drutvenog softvera moe dugorono postati veoma isplativo
za knjinice. Jo jedno istraivanje generacije digitalnih uroenika i
njihovih informacijskih navika poduzeto je u radu Chapman, Varnum i
Creech97. Ispitano je 330 studenata Sveuilita u Michiganu o
njihovim navikama koritenja knjinice, Web 2.0 servisa i navika
koritenja Interneta. Neki od glavnih trendova pokazali su se:
96 OCLC (2007). Sharing privacy and trust in our networked
world. URL: http://www.oclc.org/reports/sharing (12.11.2011.) 97
Chapman, S., Varnum, K., Creech, M. (2007). Library web survey:
Formal report. Michigan: University of Michigan Libraries, Ann
Arbor, MI. URL::
http://www.lib.umich.edu/usability-library/usability-library-library-gateway-reports.
(12.11.2011.)
Access via CEEOL NL Germany
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
137
pet najeih mrenih aktivnosti u kojima studenti sudjeluju su:
e-mail, drutvene mree, IM, wiki i itanje blogova studenti najee
koriste knjinicu kako bi posudili knjige, koristili raunala,
koristili elektronike izvore ili kako bi uili studenti otkrivaju
nove izvore najvie kroz mreni katalog knjinice, a pregledavanje
polica u knjinici jo uvijek je esta metoda otkrivanja novih izvora
samo 17% ispitanika bi eljelo kontaktirati knjiniara preko stranice
svoje drutvene mree; 36% smatra da okruenje drutvenih mrea nije
prikladno za knjinice.
Zakljuci istraivanja potvrdili su rezultate OCLC-a i jasno su
pokazali kako se knjinica jo uvijek percipira meu studentima kao
mjesto offline aktivnosti, mjesto koje povezuju s posuivanjem
knjiga i uenjem. Veza izmeu popularnih drutvenih mrea i knjinica
predmet je istraivanja ve neko vrijeme. Charnigo i Barent Ellis98
istraili su 126 visokokolskih knjinica ispitujui stavove i miljenja
knjiniara prema popularnoj drutvenoj mrei Facebook. Rezultati su
pokazali kako su knjiniari preteno svjesni popularnosti Facebooka,
ali "...dok su neki knjiniari bili uzbueni zbog mogunosti koritenja
Facebooka, veina ispitanika smatrala je kako se aktivnosti knjinice
na Facebooku nalaze izvan djelokruga profesionalnog knjiniarstva. S
druge strane, autori su takoer otkrili kako je mala skupina
ispitanika pokazala izuzetno pozitivne stavove prema potencijalima
koritenja mogunosti drutvenih mrea. Oni su takoer osnovali Facebook
grupu "Knjiniari i Facebook" koja je imala 11.545 lanova u sijenju
2010. Dakle, to bi mogao biti nagovjetaj kako knjiniari prihvaaju
drutvene mree te su sve vie spremni sudjelovati u njima.
Drugo istraivanja koje je poduzela J. Secker, (Secker, 2008),
ispitivalo je potencijal Facebooka kao alata za knjinice i
knjiniare. Istraivanje je bilo usmjereno na prikupljanje iskustava
knjinica i knjiniara koji su koristili Facebook i njihovih osobnih
iskustava koritenja stranice. Istraivanje je pokazalo kako, iako su
neki studenti zabrinuti za svoj "drutveni prostor" u koji bi se
knjinino osoblje moglo infiltrirati, pruanje usluga putem drutvenih
mrea ima veliki potencijal u smislu poveanja vidljivosti knjinica u
obrazovnom okruenju.
Istraivanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Kako bi se bolje
razumjele informacijske navike i potrebe studenata, te kako bi se
moglo kreirati odgovarajue obrazovno okruenje, potrebno je ispitati
s jedne strane openite navike ponaanja studenata u mrenom okruenju
i s druge strane specifine navike koritenja globalno popularnih
servisa. Dok ispitivanje mrenih navika daje iri kontekst, dobivanje
specifinih miljenja o npr. sudjelovanju knjinice u privatnom
prostoru studenata (poput drutvene mree Facebook) daje nam
informaciju o tome kakvu ulogu akademskih ustanova studenti vide u
novom okruenju drutvenih mrea. Cilj istraivanja bio je proiriti
prijanja istraivanja novim pristupom i usporediti dobivene
rezultate sa svjetskim trendovima. Istraivanje je provedeno u
sijenju 2010. godine na uzorku od 103 studenta diplomskog studija
putem online ankete. Uzorak se sastojao samo od studenata
diplomskog studija jer se smatralo da e njihova iskustva s
preddiplomskog studija dati kvalitetnije odgovore i
reprezentativnije rezultate. Od ukupnog broja studenata u uzorku,
95 studenata (89%)
98 Charnigo, L., Barnett-Ellis, P. Checking Out Facebook.com:
The impact of a digital trend on academic libraries. Information
Technology and Libraries, Vol. 26, br.1 (2007), str. 23-34.
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
138
zavrilo je svoj preddiplomski studij na Filozofskom fakultetu,
dok je 12 ispitanika (11%) dolo na diplomski studij s nekog drugog
fakulteta unutar Sveuilita u Zagrebu. Rezultati Istraivanje je
provedeno u obliku online ankete koja se sastojala od 14 pitanja.
Rezultati su predstavljeni u dva dijela koja odgovaraju podrujima
koja su ispitivana: mrene navike studenata te navike koritenja
knjinice i drutvenih mrea.
Na pitanje o koliini vremena koju provode na internetu, 60%
studenata odgovorilo je kako provode vie od 15 sati tjedno na
Internetu. Rezultat pokazuje kako veina studenata aktivno sudjeluje
u mrenom okruenju, na to utjee injenica kako Filozofski fakultet
koristi sustav za uenje na daljinu koji ukljuuje mrenu komponentu u
njihov obrazovni proces. U odnosu na servise koje studenti koriste
u svoje slobodno vrijeme, najee koriteni servisi (slika 1.) su:
e-mail (96%), pregledavanje slika i videa (70%), drutvene mree
(67%), IM/chat (62%), i koritenje wikija (60%). Treba takoer
istaknuti kako, iako velik broj studenata koristi drutvene mree,
znaajan broj ispitanika (19%) naveo je kako nikada nije koristio
nijednu drutvenu mreu. Na pitanje kako su nauili koristiti navedene
mrene servise, veina studenata (92%) odgovorila je kako su samouki
u tom podruju. To bi mogao biti razlog zato su neki od globalno
popularnih servisa, poput drutvenog oznaivanja, RSS-a ili blogova,
manje popularni meu ispitanicima.
0 20 40 60 80 100 120
itanje blogovaUreivanje wikija
Koritenje RSS-a
Drutveno oznaivanje i tagiranje sadrajaKoritenje web office
rjeenja
Igranje online igara
Koritenje wikija
IM/chat
Drutvene mree
Dijeljenje videa i slika
E-mail
broj odgovora
Slika 1. Najee koriteni mreni servisi zbrojeni odgovori esto i
svakodnevno (n=103)
Tablica 1 prikazuje kako studenti najee pronalaze nove izvore
tijekom istraivanja. Rezultati pokazuju kako ak 82% studenata
koristi mreni katalog knjinice, preko 50% koristi popise literature
ili bibliografije u knjigama i lancima, neto manje od 50% koristi
preporuke prijatelja, kolega ili profesora ili pregledava police u
knjinici, a oko 30% studenata pretrauje stranice mrenih knjiara.
Rezultati takoer pokazuju kako mali broj studenata (15%) konzultira
knjiniara kod pronalaenja novih izvora.
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
139
Tablica 1. Najei naini na koji studenti pronalaze nove izvore
(n=103)
Uvijek esto UKUPNO Knjinini katalog 47% 35% 82% Popisi
literature ili bibliografije u knjigama
20% 35% 55%
Preporuke profesora/kolega/prijatelja
7% 40% 47%
Pregledavanje polica u knjinici 15% 30% 45%
Stranice mrenih knjiara 11% 21% 32%
Drugi dio ankete ispitivao je naine na koje studenti koriste
fakultetsku knjinicu. Rezultati prikazani na Slici 2. pokazuju kako
studenti najee koriste knjinicu za posuivanje tiskanih izvora
(71%), 64% studenata koristi knjinicu za istraivanje, 58% koristi
Internet u knjinici, dok 40% koristi knjinicu kako bi uili ili
rjeavali zadae. Zanimljiv je podatak kako tek malen broj studenata
(21%) smatra knjinicu mjestom sastanka s kolegama, to pokazuje kako
knjinica nije prepoznata kao mjesto druenja, ve vie kao mjesto
uenja i istraivanja.
0 10 20 30 40 50 60 70 80
Koritenje mrenih baza podataka
Druenje s prijateljima
Pisanje zadaa ili uenjeKoritenje Interneta
Istraivanje i pronalaenje izvora
Posuivanje knjiga ili asopisa
broj odgovora
Slika 2. Najei naini koritenja knjinice zbrojeni odgovori esto i
najee (n=103)
Kao to je ranije spomenuto, interes istraivanja, osim
ispitivanja mrenih navika, bio je usmjeren i na ukljuenje knjinice
u Web 2.0 okruenje, ispitujui specifine naine ukljuenja knjinice
Filozofskog fakulteta u drutvenu mreu Facebook. Drutvena mrea
Facebook izabrana je zbog percipirane popularnosti meu studentima
Filozofskog fakulteta, to su potvrdili i rezultati istraivanja koji
su pokazali kako 78% studenata posjeduje Facebook korisniki raun.
Takoer, knjinica Filozofskog fakulteta prisutna je na Facebooku
preko grupe Knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je u
sijenju 2010. brojila 1091 lana. Od ispitanih studenata njih 69%
odgovorilo je kako nisu lanovi te grupe, veinom iz razloga to nisu
ni znali da takva grupa postoji (81%). Treba spomenuti kako je
uzorak studenata koji je odgovarao na pitanja (83) neto manji od
ukupnog broja ispitanika
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
140
(107), jer na pitanja nisu odgovarali ispitanici koji ne
posjeduju korisniki raun na drutvenoj mrei Facebook.
Veina studenata koji posjeduju Facebook korisniki raun, preko
grupe bi eljeli dobivati obavijesti o novim knjigama (81%) i
aktivnostima u knjinici (72%) (Slika 3).
0 10 20 30 40 50 60 70 80
obavijesti o radnom vremenu
korisni linkovi iz podruja drutvenih ihumanistikih znanosti
korisni linkovi za istraivanje
obavijesti o aktivnostima u knjinici
obavijesti o novim knjigama
broj odgovora
Slika 3. Koje biste obavijesti eljeli primati kao lan Facebook
grupe Knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu? (n=83)
Na pitanje koje bi usluge knjinice eljeli koristiti preko
Facebooka, veina ispitanika izrazila je elju za pretraivanjem
mrenog kataloga (64%), kontaktiranja knjininog osoblja preko IM-a
(60%) ili predlaganja novih knjininih usluga (56%) (Slika 4).
0 10 20 30 40 50 60 70
video upute o koritenjuuslug knjinice
mogunost predlaganjanovih usluga knjinice
kontaktiranje knjiniara(IM/chat)
pretraivanje mrenogkataloga knjinice
broj odgovora
Slika 4. Koje biste usluge knjinice eljeli koristiti preko svog
Facebook rauna? (n=83)
Velik broj ispitanika (73%) vidi ulogu knjinice u drutvenim
mreama. Usporeujui anketu s istraivanjem OCLC-a u kojem se pokazuje
kako manje od 20% studenata vidi poveznicu izmeu drutvenih mrea i
knjinica, rezultat je prilino iznenaujui.
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
141
Slika 5. Mislite li da bi knjinica trebala kreirati drutvenu
mreu za svoje studente?
(n=106)
Rasprava Rezultati ovog lokalnog istraivanja na uzorku studenata
Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazali su kako su Internet i
sudjelovanje studenata u raznim mrenim aktivnostima utjecali na
naine na koje studenti ue, komuniciraju i trae nove informacije.
Velika veina ispitanika esto koristi e-mail, IM servise i drutvene
mree kako bi komunicirali sa svojim kolegama i prijateljima.
Studenti takoer esto pregledavaju stranice za dijeljenje slika i
videa i koriste wiki stranice, to pokazuje njihovu preferenciju
prema novim nainima pronalaenja informacija, bilo preko vizualne
stimulacije (gledajui video ili slike), ili koristei izvore
stvorene grupnim naporima bez stroge kontrole kvalitete. Iako su
studenti spremni koristiti nove naine otkrivanja izvora, nisu
toliko spremni sudjelovati u njihovom kreiranju. Rezultati pokazuju
kako 95% studenata rijetko ili nikada ureuje wiki stranice ili pie
blogove, 66% njih rijetko ili nikada dijeli slike ili video preko
korisnikog rauna, a vie od 75% rijetko ili nikada koristi mrene
servise za drutveno oznaivanje ili tagiranje. Analizirajui te
odgovore, moemo uvidjeti u kojim oblicima komunikacije su studenti
spremniji sudjelovati te ih trebamo uzeti u obzir kao osnovne
elemente stvaranja obrazovnog okruenja. Tu se istiu e-mail, wiki,
drutvene mree i IM. Velik broj studenata (preko 90%) takoer je
odgovorio kako su sami nauili koristiti te servise to pokazuje kako
njihovo poznavanje servisa vjerojatno varira od studenta do
studenta te bi tu razinu poznavanja trebalo daljnje provjeriti.
Rezultati koji se tiu otkrivanja novih izvora pokazuju kako
studenti jo uvijek koriste tradicionalne metode, koristei knjinini
katalog, slijedei popise literature ili bibliografije u knjigama,
te preporuke predavaa i kolega. Nove mrene usluge pronalaenja
izvora poput Google Books ili Google Scholar nisu popularne meu
studentima, gdje rezultati pokazuju kako ih vie od 60% studenata
koristi rijetko ili nikad. Visok postotak studenata ulanjenih u
fakultetsku knjinicu (94%) pokazuje kako je knjinica vitalan dio
njihovog informacijskog okruenja i vano mjesto u ispunjavanju
njihovih informacijskih potreba. Knjinica se najee koristi za
posuivanje knjiga, istraivanje ili pristup Internetu preko raunala
u knjinici, to je u skladu s prethodnim istraivanjima. Koritenje
elektronikih baza podataka je nisko, gdje ih 62% studenata koristi
rijetko ili nikad. Takoer, knjinica se ne percipira kao mjesto
sastajanja s prijateljima, te ju samo 20% studenata koristi s tom
svrhom.
Posljednji dio ankete ispitivao je odnos
student-Facebook-knjinica kako bi se ispitala mogua uloga knjinice
u okruenju drutvenih mrea. Rezultati su pokazali kako preko 78%
studenata posjeduje Facebook korisniki raun, te kako je Facebook
daleko najpopularnija drutvena mrea meu studentima. Kako bi
sudjelovala u prostoru drutvenih mrea, knjinica je pokrenula
Facebook grupu Knjinica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja je u
sijenju 2010. godine brojila 1091 lana. Anketa je pokazala kako je
samo 31% ispitanika lan te grupe, a kako je glavni razlog
neulanjenja u grupu jednostavna injenica da nisu
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
142
znali da uope postoji. Takoer, preko grupe bi eljeli dobivati
obavijesti o novim knjigama, aktivnostima u knjinici te korisnim
poveznicama iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti. Stav
studenata prema prisustvu knjinice u njihovom prostoru drutvenih
mrea bio je veoma pozitivan i bez negativnih komentara. Na pitanje
koje bi usluge knjinice eljeli koristiti preko Facebooka, veina
ispitanika izrazila je elju za pretraivanjem mrenog kataloga (64%),
kontaktiranjem knjininog osoblja preko IM-a(60%) ili predlaganjem
novih knjininih usluga (56%). Ti su rezultati u skladu s prijanjim
istraivanjima i raznim uslugama koje neke knjinice u svijetu ve
nude preko drutvenih mrea. Posljednje pitanje ankete ispitivalo je
da li studenti misle kako bi knjinica trebala stvoriti vlastitu
drutvenu mreu za svoje studente. Velik broj ispitanika (73%)
odgovorilo je pozitivno, to jasno pokazuje kako studenti vide ulogu
knjinice u mrenom okruenju. Usporeujui anketu s istraivanjem OCLC-a
u kojem se pokazuje kako manje od 20% studenata vidi poveznicu
izmeu drutvenih mrea i knjinica, rezultat je prilino iznenaujui.
Budua istraivanja trebala bi dublje ispitati mogunosti stvaranja
takve drutvene mree, koristei npr. Ning servis.
Zakljuak Rei kako se informacijsko, a time i obrazovno okruenje
stalno mijenja, vie nije revolucionarna ideja, ve ideja koja je
opeprihvaena u literaturi (Alexander, 2006; Downes, 2005). Nove
ideje koje je donio drutveni softver, jedan od novih dodataka polju
obrazovanja, omoguile su stavljanje studenta u sredite obrazovnog
procesa vie nego ikad prije. Akademska okruenja, kao to su to
sveuilita, moraju biti izvor novih pristupa obrazovanju. Kako bi se
takvi novi pristupi mogli bazirati na stvarnim potrebama studenata,
njihovi stavovi i navike koritenja novih tehnologija i servisa
moraju se stalno ispitivati. U ovom radu pokuali smo odgovoriti na
neka pitanja studentskih stavova prema novim tehnologijama i
percipiranim ulogama knjinice u novom prostoru drutvenih mrea na
uzorku diplomskih studenata Filozofskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu. Rezultati istraivanja pokazali su dva prepoznatljiva
uzorka. S jedne strane, studenti su upoznati s nekima od novih
servisa, kao to su drutvene mree, IM ili koritenje stranica za
dijeljenje multimedije (Flickr, Youtube) i wiki stranica poput
Wikipedije. S druge strane, neki od globalno popularnih servisa
poput RSS-a ili drutvenog oznaivanja koriste se veoma rijetko. U
koritenju knjinice studenti Filozofskog fakulteta uglavnom
prepoznaju njenu klasinu ulogu, koristei mreni katalog za
pronalaenje izvora i samu zgradu knjinice za uenje ili pristup
Internetu. Rezultati lokalnog istraivanja u velikoj su mjeru
korelirali s rezultatima istraivanja provedenih na meunarodnoj
razini, pokazujui kako su trendovi meu studentima uvelike jednaki.
Ti nam rezultati pokazuju kako, elimo li kreirati obrazovno
okruenje u kojem je iskoriten maksimalni kapacitet i panja
studenata, moramo kombinirati tradicionalne pristupe s novim
servisima i tehnologijama. Upoznavanje studenata s klasinim
metodama istraivanja, s koritenjem tiskanih izvora, i svih drugih
klasinih metoda istraivanja jednako je vano kao i upoznati ih s
prednostima novih servisa i trendova u istraivanju.
Literatura: 1. Alexander, B. (2006). Web 2.0: A new wave of
innovation for teaching and learning // EDUCAUSE Review, 41, str.
3244.
2. Banek Zorica, M. Eremi, A. (2009.) Libraries in the Web 2.0
Environment. INFuture2009: The Future of Information Sciences:
Digital Resources and Knowledge Sharing, str. 479-489.
-
4. meunarodna konferencija BAM 2010 - Informacijske ustanove za
21. stoljee
143
3. Chapman, S., Varnum, K., Creech, M. (2007). Library web
survey: Formal report. Michigan: University of Michigan Libraries,
Ann Arbor, MI. URL:
http://www.lib.umich.edu/usability-library/usability-library-library-gateway-reports.
(12.1.2011.)
4. Charnigo, L., Barnett-Ellis, P. (2007). Checking Out
Facebook.com: The impact of a digital trend on academic libraries.
Information Technology and Libraries, 26, str. 23-34.
5. Downes, S. (2005). E-learning 2.0. URL:
http://www.elearnmag.org/subpage.cfm?section=articles&article=29-1.
(12.11.2011.)
6. Long, S. A. (2005). Digital natives: If you arent one, get to
know one. New Library World, 106, (1200/1211), str. 187-189.
7. OCLC (2007). Sharing privacy and trust in our networked
worldURL: http://www.oclc.org/reports/sharing/. (12.11.2011.)
8. OReilly, T. (2005). What is Web 2.0: Design patterns and
business models for the next generation of software. URL:
http://www.oreillynet.com/pub/a/oreilly/tim/news/2005/09/30/what-is-web-20.html.
(12.11.2011.)
9. Prensky, M. (2001a). Digital natives, digital immigrants. On
the Horizon, 9, (5), str. 1-6.
10. Prensky, M. (2001b). Do they really think differently? On
the Horizon, 9, (6), str. 1-6.
11. Secker, J. (2008). LASSIE: Libraries and social software in
education, case study 5 - libraries and Facebook. URL:
http://clt.lse.ac.uk/Projects/LASSIE.php. (12.11.2011.)
12. Shirky, C. (2003). A group is its own worst enemy. URL:
http://www.shirky.com/writings/group_enemy.html. (12.11.2011.)
Libraries, students and social nets research of information
habits of students
Summary
Accessibility to knowledge transmission in academic environment
are gradually changed because of increasing impact of information
technologies. Although faculties are often source of new ideas,
they are in the first place traditional environment founded to
accept knowledge transmission in traditional way. Dealing with new
generations of students who use new technologies everyday, it's
important to explore the possibilities of new aspects of teaching
and new technologies in learning. Investigating how students use
new technologies and how they have got perception of traditional
way of providing information as library usage and its services,
gives us some of the answers how is the best way of knowledge
access to transmission of new knowledge. This investigation would
like to contribute in the field of students' getting into a habit
of information sciences and way how social software can offer
changes in traditional methods of communication and transfer of
knowledge.
Investigation from January 2010, at the Faculty of Philosophy of
the University of Zagreb testing 107 students of graduate studies.
Practice and frequency of usage of different tools and Web 2.0
service as social nets, IM/chat service, social marking, RSS,
blogs, wiki and so on. With usage of new tools and services,
frequency and reasons of traditional library services usage are
tested like as students' perception of library role in social nets
as it's Facebook .
Kljune rijei: social networks, social softwere, Web 2.0,
library, Facebook