Page 1
"Optimiziranje ubrzanog uzgoja ličinki riječnog raka
Astacus astacus"
Projekt Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (VIP) 11.
Ministarstvo poljoprivrede
Hvala Vijeću za istraživanja u poljoprivredi (VIP) i Ministarstvo poljoprivrede što su prepoznali ovaj projekt
Klobučar Goran,
Maguire Ivana, Hudina Sandra, Lucić Andreja,
Štambuk Anamaria, Lajtner Jasna
Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-
matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatski centar za autohtone vrste riba
i rakova krških voda
Page 2
- postizanje bržeg rasta juvenilnih riječnih rakova u uzgoju
Brži rast će omogućiti i veći prinos,
odnosno ubrzano dostizanje tzv.
konzumne veličine (ukoliko se radi
o gospodarskom uzgoju) odnosno
veličine jedinki koje će imati bolju
mogućnost opstanka nakon
re/introdukcije u prirodu s ciljem
sprječavanja njihova daljnjeg
nestanka iz naših voda (ukoliko se
radi o uzgoju radi zaštite vrste).
- razvoj zanemarene grane slatkovodne akvakulture riječnih rakova u Hrvatskoj
- prevencija nestanka autohtonih populacija riječnih rakova u Hrvatskoj
Ciljevi projekta
Page 3
Toponimi potvrđuju..
Problematika projekta
Slatkovodni rakovi od davnina su dio našeg nasljeđa..
Page 4
Usprkos zaštiti (NN 70/05, NN139/08, NN 99/09)..
Problematika projekta
Page 5
Problematika projekta
Page 6
- rakolov u prošlom stoljeću raširen u Lici i Dalmaciji
- IZVOZ ~100 t godišnje - prva polovica XX st.
- isključivo izlovljavane prirodne populacije
- već 1966. godine izvezla se samo desetina navedene količine
1 vagon = 10000 kg = 10 t Jug, D., Stipešević, B., Stošić, M., Osijek 2007.
~1.000 000 - 2.000 000 rakova (10-20 rakova/kg x 100 000 kg)
Plančić J (1973) Rakovi u našim slatkim vodama.
U: Institut za slatkovodno ribarstvo (ed.) Izbor naučnih i stručnih radova, 133-143
Povijesni podaci
Problematika projekta
(od čega ~50 t iz rijeke
Like)
Page 7
Crayfish plague first arrived in Europe in Italy in 1859, either with imported crayfish from North America, or in
ballast water. After its original introduction in Italy in 1860, it spread quickly through Europe and was discovered in
Sweden in 1907, in Spain in 1972, in Norway in 1971, in Great Britain in 1981, in Turkey in 1984 and in Ireland in
1987.
1859. g masovna ugibanja počela u Italiji i proširila se na cijelu Europu
Akvakultura riječnih rakova u Hrvatskoj ne postoji.
Razmišljanja o rakogojstvu potaknuta nakon što je krajem XIX st. račja kuga poharala i HR.
Razvoj „rakogojstva“
prema Beciću (1897)
potaknut je nakon što je
račja kuga poharala naše
krajeve krajem 19. stoljeća
„Umjetno gojenje raka vrlo
je rentabilno poduzeće, te
je svake podpore vriedno“
Becić (1897)
Problematika projekta
Page 8
ZAŠTITA
3 vrste: Astacus astacus, Austropotamobius pallipes i A. torrentium :
- na Crvenom popisu ugroženih svojti IUCNa
- na Dodatku III Bernske konvencije
- na Dodatku II i Dodatku V Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore
- u Hrvatskoj zaštićene - Zakonom o zaštiti prirode
- Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim
Brojnost autohtonih populacija u stalnom padu!
Problematika projekta
Page 9
U zadnjih 10 g nestalo 15 % populacija A. astacus u Hrvatskoj.
Maguire I, Jelić M, Klobučar G (2011) Update on the distribution of freshwater crayfish in Croatia.
Knowl Manag Aquat Ecosyst 401: 31-40
36 % od povijesnih podataka (unatrag 50-100 g)
Problematika projekta
Page 10
Uzgoj slatkovodnih rakova
- uglavnom poluintenzivan = kontrolirani uzgoj juvenilnih rakova
- životni ciklus rakova se odvija kroz niz presvlačenja egzoskeleta kroz koje životinje rastu
- broj presvlačenja i prirast u veličini po presvlačenju ovise o:
Riječni rakovi uglavnom dosižu spolnu zrelost između 3. i 5. godine života.
- temperaturi,
- vrsti i količini dostupne hrane
- gustoći populacije
- veliki mortalitet u 1. g života - u prirodi preživljava samo 5-10%
Provedba projekta
Page 11
Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda na izvoru rijeke Kostelke, pritoke rijeke Gacke
Osnovan 2006. g. na mjestu nekad komercijalnog ribogojilišta koje je bilo zapušteno i devastirano.
U Gackoj više nema slatkovodnih rakova.
Provedba projekta
Page 12
c)
Slika 26. Perforirana cigla idealno
je sklonište juvenilnim rakovima.
Svibanj 2012. g
- 20-ak ženki s oplođenim jajima „posuđeno“ iz obližnje populacije rakova
posebno konstruirani „valionik”
Provedba projekta
Page 13
Srpanj 2012. g
- izvalili su se juvenilni rakovi
Provedba projekta
Page 14
Travanj 2013. g.
- preživjelo ~1200 juvenilnih rakova
ženke od 9,5 cm imaju prosječno 134 jaja, od 10,5 cm – 152 jaja, 11,5 cm – 228 jaja, 12,3 cm – 368 jaja
Gustoća od 100-200 izvaljenih rakova po m2 je
dala dobre rezultate (do 80% preživljavanja
kroz ljeto). Istraživanja su pokazala (Keller,
1988) da se s porastom gustoće raste i
postotak smrtnosti juvenilnih rakova tako kod
nasada od 400 jedinki po m2 ljeto preživi 74%,
od 600 jedinki po m2 preživi 65% i kod
nasađivanja od 800 jedinki po m2 preživi tek
49% jedinki koje su također i manje prosječne
težine od onih juvenilnih rakova koji su rasli pri
gustoći od 100-200 jedinki po m2.
- gustoća 250-300 jed./m2 a preporučena je
100-200 ili čak 15-20 jed./m2!
- u uzgoju nakon prvih 6 mjeseci života preživljavanje ~50%
perforirane cigle kako bi račići imali potrebna skloništa.
- u prirodi preživljava tek 5-10%
Provedba projekta
a do spolne zrelosti 30-
50%
Page 15
900 jedinki juvenilnih rakova
- bazen (2,4 m² x 0,5 m)
- hranjenje 3x tjedno ad libitum
50 jedinki = veća gustoća (84 jed./m2)
25 jedinki = manja gustoća (42 jed./m2)
mrežaste
pregrade -
radi lakšeg
održavanja
gustoće
nasada
• Temperatura
• Gustoća
• Prehrana
Provedba projekta
Svibanj 2013. g
Page 16
Metode:
Provedba projekta
- praćenje oštećenja rakova kao posljedice agresivnog ponašanja,
- mjerenje prirasta jedinki (dužina, težina),
- mjerenje kondicijskih indeksa (hepatosomatskog, mišićnog)
- praćenje zdravstvenog stanja životinja u uzgoju,
Page 17
PRIRAST jednogodišnjih rakova:
najveći: 48,4% u dužinu i 249,3% u težini - plastenik (viša temp.), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća
najmanji: 23,17% u dužinu i 77,19% u težini - vanjski bazen (niža temp.), hrana biljnog podrijetla, veća gustoća
Voda u bazenima smještenim u plastenicima imala je višu prosječnu temperaturu (za
~1-2oC ovisno o godišnjem dobu) u usporedbi s vanjskim bazenima
(od lipnja do listopada):
iako su korištene gustoće
(84 jed./m2 i 42 jed./m2)
bile više od onih
preporučenih u literaturi,
srednja vrijednost veličine jedinki u listopadu:
- hladnija voda + biljna hrana = 36,17 mm i 1,22 g
- toplija voda (+1-2oC) + meso = 44,42 mm i 2,47 g
Kondicijski indeksi
- za energetski status juvenilnih jedinki - najznačajniji temperatura i hrana
- najviše vrijednosti indeksa mase repnog mišića (MMiwet) i hepatopankreasa (HMiwet) = toplija voda + meso
- udio vlage u probavnoj žlijezdi i mišiću statistički značajno veći pri višoj temperaturi
meso - značajniji prirast u težini
toplija voda - značajniji prirast u dužini
- gustoća jedinki - bez većeg utjecaja na rast i energetski status
- nema statistički razlike u učestalosti oštećenja u različitim uvjetima uzgoja
zdravstveno stanje jedinki bilo zadovoljavajuće osim vrlo rijetkih pojava melanizacije
egzoskeleta - posljedica oštećenja uzrokovanih međusobnim borbama.
Rezultati projekta – 1. godina
(20 i 6%)
Page 18
PRIRAST dvogodišnjih rakova:
najveći: 134% u težinu - plastenik (viša temp.), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća
27,87% u dužinu - plastenik (viša temp.), hrana životinjskog podrijetla, veća gustoća
najmanji: 17,72% u dužinu i 69,51% u težini - vani, hrana biljnog podrijetla, veća gustoća
nije uočena, između različitih uvjeta uzgoja, statistički različita učestalost oštećenja račića.
Gubitak tjelesnih nastavaka uslijed međusobnih borbi onemogućio je pouzdanu analizu onih indeksa koji uzimaju u obzir ukupnu
težinu jedinke (Hiwet i Miwet) dok su indeksi udjela vlage u probavnoj žlijezdi i začanom mišiću pokazali da su za energetski status
juvenilnih jedinki najznačajniji čimbenici temperatura i hrana. Energetski status bio viši u jedinkama hranjenim mesom ali i
jedinkama iz hladnije vode.
Zdravstveno stanje jedinki bilo je također zadovoljavajuće osim rijetkih pojava melanizacije egzoskeleta koja su uglavnom bila
posljedica oštećenja.
- viša temperatura vode u plastenicima - recirkulacija (+2-8 oC ovisno o god. dobu)
- prepolovljena gustoća jedinki u odnosu na 1. g (42 jed./m2 i 21 jed./m2) - 600 jedinki
indeksi kondicije kojima
se mjeri udio vlage u
probavnoj žlijezdi i
začanom mišiću -
energetski status bio viši u
jedinkama hranjenim
mesom ali i jedinkama iz
hladnije vode
After one year they are 25–48mm, then 2+ are 50–70mm and 3+ are 60–80 mm in total length
(Abrahamsson, 1966, 1971, 1972; Cukerzis, 1984, 1988; Appelberg, 1986; Westman et
al., 1992; Westman, 2000). However, under favourable conditions noble crayfish may
reach 95 mm total length after four summers (3+) (Gydemo, 1989).
Rezultati projekta – 2. godina
Kondicijski indeksi
- gubitak tjelesnih nastavaka u nekih jedinki onemogućio pouzdanu analizu vrijednosti mokre mase repnog mišića
(MMiwet) i hepatopankreasa (HMiwet) (izračun u odnosu na ukupnu težinu)
- udio vlage u probavnoj žlijezdi i mišiću statistički je značajno veći pri višoj temperaturi i biljnoj prehrani
srednja vrijednost veličine jedinki u listopadu:
- hladnija voda + biljna hrana = 45,4 mm i 2,78 g
- toplija voda (+2-8oC) + meso = 54,5 mm i 5,24 g
- gustoća jedinki - bez većeg utjecaja na rast i energetski status
- nema statistički razlike u učestalosti oštećenja u različitim uvjetima uzgoja
Page 19
- ukupan prirast dvogodišnjih rakova manji u odnosu na jednogodišnje rakove
(134 : 249,3 % težina i 27,87 : 48,4 % dužina)
- u drugoj godini:
zabilježena veća interindividualna razlika u prirastu jedinki u svim uvjetima
Usprkos zabilježenom dvostrukom povećanju težine rakova od svibnja do listopada
2014.g usporedbom prve i druge godine uzgoja uočeno je da je
najveći prirast (48,4% u dužinu i 249,3% u težini) u tretmanu:
plastenik (viša temperatura vode), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća jedinki
najniži prirast (23,17% u dužinu i 77,19% u težinu) tretmanu:
vanjski bazen (niža temperatura vode), hrana biljnog podrijetla, veća gustoća jedinki
najveći prirast u ukupnoj težini tijela dvogodišnjih račića (134 %) u tretmanu:
plastenik (viša temperatura vode), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća jedinki (dužina 54,34 mm i
težina 5,36 g)
najveći prirast u dužinu (27,87%) u tretmanu:
plastenik (viša temperatura vode), hrana životinjskog podrijetla, veća gustoća jedinki (dužina 55 mm i
težina 5,08 g).
kompeticija i agresivnost
Rezultati projekta - 1. + 2. godina
Page 20
• prvi puta uspostavljen uzgoj juvenilnih slatkovodnih rakova na našim prostorima
• prehrana i temperatura - najvažniji čimbenici koji utječu na brzinu rasta juvenilnih rakova
Porast težine jedinki hranjenih mesom iz toplije vode statistički značajan u usporedbi s jedinkama hranjenim
biljnom hranom (i u bazenima na otvorenom i u plastenicima)
Zaključci
Page 21
nastaviti uzgoj riječnih rakova:
- skraćivanje dostizanja spolne zrelosti?
- reintrodukcija uzgojenih rakova u vodotok rijeke Gacke
- povećati interes u državnom i privatnom sektoru za akvakulturu riječnih rakova
rezultati ovog projekta trebali bi imati pozitivan utjecaj za unaprjeđenje akvakulture riječnih rakova
na našem području u svrhu njihovog gospodarski isplativog uzgoja kao delikatesnog
prehrambenog proizvoda tako i u svrhu njihove zaštite na prostoru Republike Hrvatske zbog
realne opasnosti od nestanka iz naših voda
Zaključci
Page 22
HVALA NA PAŽNJI!
„Rak je vrlo cienjeno i skupo jelo,
zato je potrebno, da se pobrine kr
zem. vlada, da se naše vode opet
racima napuče.”
Šumarski list 1897.
Page 23
Razvoj slatkovodne akvakulturne proizvodnje u Europi u razdoblju od 1990. -
2010. prema grupama organizama; tamnoplavo - slatkovodne ribe, blijedoplavo -
rakovi, svijetloplavo - diadromne ribe, crno- ostale vrste (FAO, 2014).
Page 24
BIOLOGY OF FRESHWATER CRAYFISH (2002)
edited by DAVID M. HOLDICH, Blackwell Science
HOLDICH D. M., LOWERY R. S. (1988) Freshwater crayfish -
biology, management and exploitation. University Press,
Cambridge.
Page 25
Svibanj 2013. g,
24 ženki s jajima
~1110 rakova - nisu mjereni kako bi se izbjegla oštećenja
Svibanj 2014. g
- tek desetina prvobitnog broja juvenilnih rakova preživjela zimu
- uspostavljena 2 bazena - oba prehrana mesom, viša i niža temperatura
Listopad 2014. g
jedinke u toplijoj vodi statistički značajno veće (36,08 mm; 0,9 g) od onih u
hladnijoj vodi (32,07 mm; 0,61 g)
- veličina jedinki je bila manja od jednogodišnjih rakova mjerenih u listopadu 2013. g
toplija voda (1-2oC) + meso = 44,42 mm i 2,47 g
hladnija voda + biljna hrana = 36,17 mm i 1,22 g
-
Rezultati projekta – 1. i 2. godina
Page 26
- na području Europe živi 5 autohtonih vrsta Astacidae:
Austropotamobius pallipes - bjelonogi ili primorski rak
Austropotamobius torrentium - rak kamenjar ili potočni rak
Astacus astacus - riječni ili plemeniti rak
Astacus leptodactylus - dunavski, turski, uskoškari ili barski rak
Astacus pachypus
2 RODA
Problematika projekta
Page 27
Problematika projekta
- na području Hrvatske žive 4 autohtone vrste Astacidae:
Austropotamobius pallipes - bjelonogi ili primorski rak
Austropotamobius torrentium - rak kamenjar ili potočni rak
Astacus astacus - riječni ili plemeniti rak
Astacus leptodactylus - dunavski, turski, uskoškari ili barski rak
Astacus pachypus
2 RODA
Page 28
XV st. - prikaz objedovanja rakova
(Nacionalna knjižnica Austrije u Beču)
Problematika projekta