KLJUČNI IZAZOVI S PRIMJERIMA MOGUĆIH RJEŠENJA ZA HRVATSKU POLJOPRIVREDU SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJA Europska unija Ovu prezentaciju je pripremio tim Grupacije Svjetske banke, kao prilog izradi Strategije razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Sadržaj ove prezentacije ne odražava nužno stajalište Grupacije Svjetske banke
27
Embed
KLJUČNI IZAZOVI S PRIMJERIMA MOGUĆIH RJEŠENJA ZA … · upravljanje prirodnim resursima pogorŠanje vodoopskrne infrastrukture i nedovoljno navodnjavanje unaprijediti vodoopskrbnu
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
KLJUČNI IZAZOVI S PRIMJERIMA MOGUĆIH RJEŠENJA ZA HRVATSKU
POLJOPRIVREDU
SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVOEUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJAEuropska unija
Ovu prezentaciju je pripremio tim Grupacije Svjetske banke, kao prilog izradi Strategije razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Sadržaj ove prezentacije ne odražava nužno stajalište Grupacije
Svjetske banke
KLJUČNI IZAZOV 1.
MOGUĆA RJEŠENJA
UNAPRIJEDITI PRISTUP
KREDITIMA& FINANCIJSKIM
RESURSIMA I POSLOVNOM OKRUŽENJU U
POLJOPRIVREDNO-
PREHRAMBENOM SEKTORU
VISOKI POREZI I ADMINISTRATIVNO
OPTEREĆENJE
SMANJITI POREZE I POJEDNOSTAVITI
REGULATORNI OKVIR
NEDOSTATAK KREDITA ZA MIKRO, MALA I SREDNJA
PODUZEĆA
POMAGATI MIKRO, MALA I SREDNJA PODUZEĆA U
PRISTUPU FINANCIJSKIM PROIZVODIMA I USLUGAMA
NEDOSTATNA POTPORA ZA POSLOVANJE SUBJEKATA U RURALNIM PODRUČJIMA I
MLADE PODUZETNIKE
NEDOSTATAK KVALIFICIRANE RADNE SNAGE
POREZNE OLAKŠICE I TEHNIČKO/INVESTICIJSKA
PODRŠKA POSL. SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUČJIMA I MLADIM START-UPOVIMA
KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE &
INFORMACIJE PREMA POTREBAMA SEKTORA
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
KLJUČNA OPAŽANJA
• Postoje dostatna financijska sredstva i likvidnost ali je financiranje usmjereno na usjeve i stoku i veća gospodarstva
• Korist od jamstava i osiguranja uglavnom imaju veća komercijalna gospodarstva
• Postoje programi za manja gospodarstva i netradicionalne usjeve ali su sredstva ograničena obzirom na potencijalnu potražnju
• Manja gospodarstva nemaju pristup kapitalu radi nedostatka vlastitog kapitala i nedovoljnih kolaterala ili jamstava.
Opaska: u svakoj je državi financiranje poljoprivrede „derivat” koji prati mogućnosti, prioritete i uvjete za investiranje u poljoprivredni sektor. Razvoj realnog sektora ima veliki utjecaj na pristup kapitalu….i obrnuto.
KLJUČNA OPAŽANJA
• Komercijalna poljoprivredna gospodarstva, kroz dobro organizirane vrijednosne lance, imaju pristup različitim financijskim uslugama i komercijalne banke prate one dobre odnosno nisko rizične. Lakše je pratiti poljoprivrednike i mala i srednja poduzeća iz poljoprivredno-prehrambenog sektora.
• Financiranje manjih, i manje komercijalnih poljoprivrednika, i netradicionalni vrijednosni lanci imaju sljedeća ograničenja:
• Neformalnost. Nedostatak financijskih podataka, poslovnih planova, nedostatakpodataka o transakcijama
• Nedostatak ili slab kolateral. Pitanja vezana za vlasništvo nad zemljištem, katastar, građevinske dozvole, itd.
• Slaba povezanost s tržištima. Lošije organizirani vrijednosni lanci, slabo udruživanje/povezanost s većim otkupljivačima i ponuđačima
„SJEME PROMJENE” ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE
• Mladi poljoprivrednici i segment malih i srednjih poduzeća u poljoprivrednom sektoru, uključujući start-upove
• Žene su netaknuti potencijal u ovom segmentu
• Proizvodnja netradicionalnih poljoprivrednih proizvoda s naglaskom na prodajne prakse i povezivanje s visoko vrijednim tržištima i marketing
• Klimatske promjene i potreba investiranja s ciljem jačanja otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, unaprjeđenje učinkovitosti (niži troškovi a veći prinosi), i manje emisije (od usjeva i stoke)
• Nove tehnologije u poljoprivredi (AgriTech) i financijskom sektoru(FinTech) mogu biti “nositelji promjene igre”
STVARANJE POTICAJNE KLIME ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE
• Poticati razvoj malih gospodarstava kako bi se stvorili uvjeti za njihovo financiranje:
• Unaprijediti povezivanje s tržištima (kroz investicije i tehničku pomoć)• Mehanizmi za okrupnjivanje (npr. marketinške platforme, javna infrastruktura, itd.)• Jačanje kolaterala adresiranjem pitanja vezanih za zemljište i jamstva
• Programi usmjereni na mala gospodarstva i podsegmente poput mladih poljoprivrednika (ovo već postoji), žene u poljoprivredi, poticanje novihvrijednosnih lanaca, i upoznavanje s klimatski pametnim poljoprivrednim praksama
• Jačanje svijesti, financijsko obrazovanje, tehnička pomoć u poslovnom planiranju, informacijski sustavi, širenje informacija o novim tehnologijama, itd.
RAZVOJ SEKTORSKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I RJEŠENJA
• Kombiniranje komercijalnog financiranja s darovnicama s ciljem stvaranja mješovitog financiranja (blended finance) za financiranje malih gospodarstava i pod-segmenata (npr. investiranje u nove tehnologije, unaprjeđenje komercijalnog / prodajnog aspekta, itd.)
• Financiranje javne (ili javno-privatne) infrastrukture u ruralnim područjima za mala gospodarstva kao platforme za prodaju proizvoda i nabavu potrebnih inputa (npr. hladnjače, logistički centri, silosi, itd.)---kao dio programa ruralnog razvoja?
• Instrumenti za upravljanje rizicima, poput jamstava i polica osiguranja namijenjenih malim poljoprivrednicima (npr. prilagođavanje postojećih instrumenata kako bi postali dostupni i manjim poljoprivrednicima)
• Razvoj programa tehničke pomoći vezano za tehničko/poljoprivredna pitanja ali i poslovno planiranje i financije (npr. tvrtke koje pružaju usluge iz poslovnog razvoja)
• Korištenje digitalnih financijskih rješenja (npr. e-plaćanje, kombiniranje različitih izvora podataka, itd.)
KLJUČNI IZAZOV 2.
MOGUĆA RJEŠENJA
POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I
POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG
SEKTORA S TRŽIŠTEM
USITNJENA PROIZVODNJA I SLABO ORGANIZIRANI
PROIZVOĐAČI
KOMERCIJALNO/ POLJOPRIVREDNO-
PREHRAMBENA PARTNERSTVA I RAZVOJ DIGITALNIH(TRGOVINA) RJEŠENJA
NEDOVOLJNO RAZVIJENA INFRASTRUKTURA I USLUGE U
POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOM SEKTORU
STVARANJE KONKURENTNOG TRŽIŠTA ZA NAPREDNE
LOGISTIČKE USLUGE
NEDOVOLJNI JAVNI I PRIVATNI STANDARDI KVALITETE (SIGURNOSTI HRANE,
SNAŽNIJA PRERASPODJELA I UVOĐENJE GORNJE GRANICE ZA
IZRAVNA PLAĆANJA PO GOSPODARSTVU
NEDOSTATNA POTPORA INVESTIRANJU U RURALNA
PODRUČJA I SLOŽENI POSTUPCI ZA ‘MEKE’ MJERE RURALNOG
RAZVOJA
NEDOSTATNO PRAĆENJE MJERENJA UČINAKA POLITIKE I VISOKI
TROŠAK JAVNIH USLUGA
USREDOTOČITI SE NA INVESTICIJSKU POTPORU I
POJEDNOSTAVLJENJE POSTUPAKA ZA RURALNE MJERE KOJE POTIČU
SURADNJU
SUSTAVNO PROVODITI ANALIZE JAVNIH IZDATAKA U
POLJOPRIVREDI
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
Poljoprivredno zemljište→ jedan od ključnih izazova usklađivanja hrvatske politike s politikom ZPP
• Više od 68% ukupne potpore u Hrvatskoj je temeljeno na zemljištu: što nakon 2020?
• Koliko imamo poljoprivrednog zemljišta?
• Zašto je nepoklapanje zemljišnih knjiga i katastra najveće u poljoprivredi?
• Vječna dilema: Koji je najbolji način za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta?
Stup I Stup II
Ostale mjere RR
Investicijska potpora
IAKS ruralne mjere
Državna pomoć
CMO mjere
Izravna plaćanja
KLJUČNI IZAZOV 9.
MOGUĆA RJEŠENJA
POTICANJE PROIZVODNE
UPORABE DRŽAVNOG I PRIVATNOG
POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
NEUREĐEN STATUS ZEMLJIŠTA RADI NEUSKLAĐENOSTI ZEMLJIŠNIH
KNJIGA I KATASTRA
OBJEDINITI I UNAPRIJEDITI ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAV
NEUČINKOVITA I KATKADA DVOJBENA DODJELA DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
POVEĆATI TRANSPARENTNOST I MONITORING U POSTUPCIMA
DODJELE DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA SVE VIŠE IDE U SMJERU NEPROIZVODNE
NAMJENE
SUB-OPTIMALNI PROIZVODNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDNO-
EKOLOŠKIM PODRUČJIMA I NEDOSTATAK REGIONALIZACIJE
UNAPRIJEDITI SUSTAV POTPORA IZ PRVOG I DRUGOG STUPA ZPP U
SMJERU STVARANJA VEĆE DODANE VRIJEDNOSTI
JAČATI MEHANIZME I ALATE ZA BOLJE PLANIRANJE I UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM
ZPP
CILJEV
I AD
RESIR
AN
I1
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
Prioriteti –
broj
odgovora*
Preliminarni rezultati ankete (na dan 25. ožujka 2019.)Ključni izazovi za hrvatsku poljoprivredu (prvih 6) (*8 prioriteta prikazani prema broju sudionika u
anketi)
155 1. Povećanje razine proizvodnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
183 2. Unaprjeđenje poslovnog okruženja za proizvođače i mala i srednja poduzeća u agro-biznisu
121 3. Poticanje jačeg korištenja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
118 4. Povećanje proizvodnje usjeva visoke vrijednosti
108 5. Poticati širenje i integraciju tržišta za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode
1656. Jačati povezivanje malih proizvođača i malih i srednjih poduzeća koja se bave agro-biznisom u izlasku na domaće
i strano tržište
113 7. Upravljati ranjivosti i izloženosti poljoprivredno-prehrambenog sektora rastućim rizicima od klimatskih promjena
110 8. Smanjiti nastajanje otpada i emisije stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede
136 9. Održavati tla zdravima i zaštiti vodne resurse
154 10. Poticati rast i zapošljavanje u slabije razvijenim ruralnim krajevima
138 11. Poticati mlade da ulaze u poljoprivredno-prehrambeni sektor
8912. Unaprijediti tehničku podršku i savjetodavnu službu koja pruža usluge poljoprivrednim proizvođačima i malim i
srednje velikim poduzećima koja se bave agro-biznisom
125 13. Poticati proizvodnu uporabu poljoprivrednog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu
61 14. Jačati utjecaj ZPP i nacionalnih programa za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
Grupiranje prema primarnoj
aktivnosti
Broj odgovora
Poljoprivredna proizvodnja 136
Prerada hrane 19
Distribucija hrane (veleprodaja,
maloprodaja, logistika)
24
Udruženja proizvođača hrane ili
trgovaca
9
Sveučilište i istraživačke
ustanove
6
Javna uprava 14
Konzultanti 29
Nevladine organizacije ili
lokalne akcijske grupe
15
Ostalo 21
Spol Broj odgovora
Muški 129
Ženski 57
Dob Broj odgovora
< 40 godina 123
40 - 60 godina 58
> 60 godina 5
Iskustvo Broj odgovora
< 5 godina 56
5 - 10 godina 36
> 10 godina 94
DODATNE PREPORUKE OD STRANE DIONIKA
POSLOVNO OKRUŽENJE
IZLAZ NA TRŽIŠTE
PROIZVODNOST
AKIS
OKOLIŠ & KLIMA
TERITORIJALNI RAZVOJ
ZPP
ZEMLJIŠTE
KLJUČNI IZAZOV
STROŽI NADZOR UVOZA KAKO BI SE SPRIJEČIO NEDOZVOLJENI UVOZ; OZNAČAVANJE HRANE
STVARANJE JAKOG NACIONALNOG BRENDA „HRVATSKI PROIZVOD”
STVARANJE KONKURENTNIJEG TRŽIŠTA NA STRANI ULAZNIH TROŠKOVA KAKO BI SE ISTI SMANJILI
PREPORUČENA RJEŠENJA
JAČA UKLJUČENOST VODEĆIH POLJOPRIVREDNIKA & STUDENATA U PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA