KLIMATSKE PROMJENE I SIGURNOST HRANE dr.sc. Ivona Babić Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstvo poljoprivrede
KLIMATSKE PROMJENE I SIGURNOST HRANE
dr.sc. Ivona Babić Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstvo poljoprivrede
KLIMATSKE PROMJENE I SIGURNOST HRANE – sadržaj prezentacije
• Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju
• Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost hrane
Mikrobiološka kontaminacija hrane
Kemijska kontaminacija hrane
• Sigurnost hrane, prirodne katastrofe i humanitarne krize
Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju
Dostatnost hrane (Food security)
Klimatske promjene mogu utjecati na:
dostatnost hrane (Food security) i
sigurnost hrane (Food safety)
Food security - “when all people at all times have access to sufficient, safe, nutritious food to maintain a healthy and active life” (WHO)
Utjecaj klimatskih promjena na dostatnost hrane (Food security):
Količina proizvedene hrane
Raznovrsnost i nutritivna vrijednost hrane
Cijena hrane
Biljna proizvodnja (1)
• Smanjeni prinosi i/ili oštećenje usjeva u 21. stoljeću (IPPC, 2007)
• Klimatske promjene mogu utjecati na biljnu proizvodnju na 4 primarna načina:
1. Dugoročne promjene prosječnih temperatura i količina oborina
2. Porast štetnika i invazivnih vrsta
3. Akutni gubici koji proizlaze iz češćih i intenzivnih ekstremnih vremenskih uvjeta i suše. Očekuje se da će ekstremni vremenski uvjeti više utjecati na prinose usjeva od promjena prosječnih temperatura ili godišnjih padalina (NCADAC, 2013.)
4. Utjecaj otjecanja vode, erozije tla i smanjene infiltracije od češćih i intenzivnih ekstremnih vremenskih uvjeta
Biljna proizvodnja (2)
Utjecaj na sigurnost hrane
Klimatske promjene utječu na:
• Mikrobnu populaciju makro-okoliša (tlo, zrak i voda)
• Populaciju štetnika
Utječu na pojavnost bolesti koje uzrokuju gljive, bakterije, virusi (mikroorganizmi) i insekti
• Prisutnost kontaminanata iz zraka
• Prisutnost kemijskih kontaminanata
Proizvodnja životinja (1)
Klimatske promjene utječu na proizvodnju životinja na 4 primarna načina:
1. Proizvodnju , dostupnost i cijenu hrane za životinje
2. Pašnjaci te proizvodnja i kvaliteta krmnog bilja
3. Zdravlje, rast i razmnožavanje životinja
4. Bolesti i štetnike
Proizvodnja životinja (2)
Utjecaj na sigurnost hrane
Klimatske promjene mogu utjecati na:
• Frekvenciju, intenzitet ili distribuciju zoonoza (povećaju ciklus transmisije i Raspon i pojavnost/prevalenciju)
• Rezistenciju životinja na infekcije i bolesti
Ribarstvo (1)
Utjecaj klimatskih promjena na ribarstvo:
• Veće temperature
globalno ribarstvo bi trebalo ostati nepromijenjeno
Prostorna distribucija količina ribe bi se mogla promijeniti zbog migracija ribe iz jedne u drugu regiju radi potrage za prikladnim uvjetima
• Površinski vjetrovi
• Veće razine Co2
• Varijabilnost u količinama oborina
Ribarstvo (2)
Utjecaj na sigurnost hrane
Klimatske promjene mogu utjecati na:
• povećano cvjetanje štetnih algi (osobito toksičnih vrsta)
• Povećanje temperature vode potiče rast određenih mikroorganizama
Prehrambena industrija i lanac hrane
• Klimatske promjene utječu na primarnu proizvodnju ali i na preradu i trgovinu
• Opasnosti iz sirovina (primarna proizvodnja) potencijalno mogu dospjeti u prerađeni, finalni prehrambeni proizvod
• Rastuće opasnosti u primarnoj proizvodnji utječu na sustave upravljanja sigurnošću hrane
• Povećanje temperatura povećava higijenske rizike u proizvodnji, čuvanju i distribuciji prehrambenih proizvoda
Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost hrane
Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost hrane
Klimatski faktori koji mogu utjecati na sigurnost hrane:
Temperatura
Oborine
Ekstremni vremenski uvjeti
Zagrijavanje i acidifikacija oceana
Promjene u putovima prijenosa kontaminanata
Povećanje temperature i promjene oborina
Povećanje temperature i promjene oborina mogu utjecati na:
• Otpornost i pojavnost bakterija, virusa, parazita i gljiva → posljedično na pojavnost bolesti koje se prenose hranom
• Mikrobnu ekologiju i rast m.o.
• Biljnu i životinjsku fiziologiju
Ekstremni vremenski uvjeti
Ekstremni vremenski uvjeti kao što su poplave i suše mogu uzrokovati:
• Kontaminaciju tla, poljoprivrednih površina, vode i hrane i hrane za životinje mikrobiološkim i kemijskim opasnostima
Prirodne katastrofe predstavljaju posebnu opasnost zbog:
• Higijene i sigurnosti vode i hrane
Zagrijavanje i acidifikacija oceana
Zagrijavanje oceana i klimatske promjene vezane uz acidifikaciju i promjene u salinitetu i oborinama utječu na:
• Biokemijska svojstva vode i mikrofloru
• Distribuciju ribe
• Mikrobiološku kontaminaciju -pojavnost patogenih mikroorganizama
• Štetno cvjetanje algi
• Kemijsku kontaminaciju
Klimatske promjene - Mikrobiološka kontaminacija hrane
Utjecaj klimatskih promjena – Mikrobiološke opasnosti
• Preživljavanje i rast mikroorganizama je pod utjecajem okoline, uključujući temperaturu i vlažnost zraka
• Mnogi patogeni m.o. koji potječu iz hrane, kao što su Salmonella i Campylobacter, dobro rastu u toplim, vlažnim uvjetima
• Povećanja temperature i vlažnosti i ekstremni vremenski uvjeti će utjecati na sposobnost preživljavanja i/ili rasta mnogih m.o. u tim uvjetima
• Klimatske promjene mogu utjecati na širenje ili transmisiju bolesti koje se prenose hranom:
- Veće temperature u ljeto i blaže zime mogu povećati broj štetnika kao što su insekti i glodavci koji mogu prenositi bolesti koje se prenose hranom
- Prekomjerne kiše koje dovode do poplava mogu potaknuti prijenos patogenih m.o. na poljoprivredne usjeve
Klimatske promjene mogu promijeniti pojavnost bolesti koje se prenose hranom i/ili sposobnost patogena da uzrokuju bolesti
Potencijalni utjecaj klimatskih promjena – Mikrobiološke opasnosti
Pojava novih mikrobioloških opasnosti zbog promjene vrste usjeva i vezanih poljoprivrednih praksa (npr. upotreba neobrađenog gnojiva, novih pesticida)
Povećanje patogena rezistentnih na antibiotike zbog povećane upotrebe veterinarskih lijekova na farmama životinja
Klimatski faktori i sindrom dijareje
• Veza između ekstremnih klimatskih uvjeta i epidemija zaraznih bolesti koje se prenose vodom i hranom
• Bolesti koje se prenose vodom i hranom, a uključuju dijareju, koje su određene kao prioritet za monitoring zbog promjene klimatskih uvjeta su:
Salmoneloza
Kampilobakterioza
Vibrioza
Listerioza
Druge bakterijske, parazitarne i virusne infekcije
Bakterijska kontaminacija i bolesti koje se prenose hranom
Patogeni m.o. hrane i vezane bolesti, a koje su potencijalno pod utjecajem klimatskih promjena su:
• Salmoneloza – povećanje za 5-10% za svaki stupanj rasta tjedne temperature, za temperature veće od 5 ͦ C (podatak je za Europu)
• Kampilobakterioza – maksimum u rano proljeće (travanj ili svibanj) (podatak je za Europu)
• Vibrioza – veće temp., povećanje razine mora, velike oborine, poplave i promjene u salinitetu utječu na mikrofloru voda, uključujući vodeni humani patogen kao Vibrio spp.
Bakterija Domaćin
Salmonella Perad i svinje
Campylobacter Perad
Vibrio spp. Školjkaši, riba
E. Coli O157 Stoka i preživači
Anthrax Clostridium Žive životinje i divlje ptice
Yersinia Ptice i glodavci; svinje
Listeria monocytogenes Žive životinje
Bolesti koje uzrokuju virusi i koje se prenose hranom
• Virusi ne rastu u hrani i nije dokazana veza između gastroenteritisa u ljudi i klimatskih promjena
• Tri su načina virusne kontaminacije hrane:
Kanalizacija i feces
Inficirani ljudi koji rukuju hranom
Životinje
Hrana koja se najviše kontaminira virusima: svježe voće i povrće, sirovi školjkaši i gotova hrana
Utjecaj klimatskih promjena može biti kroz npr. poplave
Klimatske promjene -Kemijska kontaminacija hrane
Utjecaj klimatskih promjena – Kemijske opasnosti
Klimatske promjene mogu uzrokovati promjenu prirode, razina i transmisije različitih kemijskih tvari, kontaminanata i toksina
Klimatske promjene mogu utjecati na:
• Promjenu poljoprivredne prakse → vrstu štetnika i korova → promjena kemijskih tvari koje se koriste na usjevima (npr. pesticida) i gnojiva
• Rast toksikogenih gljiva/plijesni → mikotoksini
• Rast štetnih algi → biotoksini
Mikotoksini
• Klimatske promjene (osobito temperatura, vlažnost zraka i oborine) mogu utjecati na razvoj i rast toksikogenih gljiva na usjevima te proizvodnju mikotoksina
• Najrašireniji i najpoznatiji mikotoksini su metaboliti plijesni vrsta: Aspergillus, Penicillium i Fusarium
• Mikotoksini u prehranu ljudi ulaze:
Direktno preko kontaminirane hrane (usjevi, žitarice)
Indirektno kroz hranu životinjskog podrijetla (npr. mlijeko) proizvedenu od životinja koje su hranjene kontaminiranom hranom za životinje
• Mikotoksini imaju štetan učinak na zdravlje ljudi i životinja:
U visokim dozama uzrokuju akutne simptome i smrt
Karcinogeni, genotoksični, citotoksični, neurotoksični
Napadaju specifične organe kao što su bubrezi i jetra
Biotoksini
• Klimatske promjene (osobito temperatura mora) mogu utjecati na promjene morskog okoliša koji pogoduje cvjetanju štetnih fitoplanktonskih algi koje proizvode morske biotoksine
• Morski biotoksini u prehranu ljudi ulaze preko kontaminiranih proizvoda ribarstva (osobito školjkaša)
• Morski biotoksini su vrlo štetni za zdravlje ljudi, a uzrokuju:
PSP (Paralytic Shellfish Poison) trovanje koje uzrokuje paralizu (mučnina, vrtoglavica, pareza ličnog živca, ukočenost udova, paraliza dišnih mišića-gušenje)
DSP (Diarrhetic Shellfish Poison) trovanje koje uzrokuje dijareju (probavne smetnje)
ASP (Amnesic shellfish poison) trovanje koje uzrokuje gubitak pamćenja (mučnina, povraćanje, proljevi unutar 24 h; unutar 48 h simptomi CNS: dezorijentiranost, konfuznost, gubitak pamćenja, epileptički napadi)
NSP (Neurotoxic shellfi sh poisoning) neurotoksično trovanje (Simptomi su gastrointestinalni i živčani)
AZP (Azaspiracid poisoning) Azaspiracidno trovanje (andominalni bolovi, mučnina, dijareja i povraćanje)
Kontaminanti iz okoliša i kemijske rezidue
Klimatske promjene mogu utjecati na kontaminaciju okoliša i kemijsku kontaminaciju hrane na mnoge načine:
• Poplave i kontaminacija okoliša
• Kontaminacija voda
• Zatopljavane oceana
• Povećanje razine mora
• Kontaminacija tla
• Upotreba pesticida i rezidue pesticida u hrani
• Upotreba veterinarskih lijekova i rezidue u hrani
Sigurnost hrane, prirodne katastrofe i humanitarne krize
Prirodne katastrofe → kontaminacija hrane opasnim mikrobiološkim i kemijskim opasnostima → epidemije koje se prenose hranom, uključujući hepatitis A, trbušni tifus i dijarealne bolesti, kao što su kolera, dizenterija, norovirus i velika izloženost toksičnim kemijskim tvarima kroz hranu i vodu
Humanitarne krize uzrokovane sušama i gubitkom domova → slab zdravstveni status povećava osjetljivost na mikrobiološke i kemijske opasnosti i povezane bolesti
Rizici sigurnosti hrane povezani s prirodnim katastrofama i humanitarnim krizama su vezani uz:
- nesigurno čuvanje hrane i križna kontaminacija iz okoliša ili od ljudi tijekom pripreme i rukovanja hranom
- nemogućnost toplinske obrade hrane
- loši sanitarni i higijenski uvjeti
Hvala na pažnji!