HELENISTIKA ARHITEKTURA nasljeduje klasinu arhitekturu arhitekti
se posveuju dekoraciji, nema novina u gradnji vrijeme bujanja
helenistikih gradova nova gradnja ili na temeljima prijanjih
naselja svi su bili grki plansko naseljavanje Aleksandrovih
nasljednika koji u novoosvojenim podrujima dovode nove ljude grki
tipovi arhitekture plan grada u obliku pravilnog rastera po
Hipodamu iz Mileta od sredine 5. st. pr. n. e. bit sve javne
graevine moraju biti dostupne svim dijelovima grada jednako i
moraju biti vizualno atraktivne najvanija odlika stapanje grkih i
istonih karakteristika ''civilizacija hramova'' srednji umjereni
pojas mnogo oborina i vlage klasina arheologija odnosi se na
klasine periode antike umjetnosti kree se od ''mranog doba'' (
1100. god.) siromatvo, mrak, nepismenost prevladavaju: vrlo
jednostavne kolibe uslijed pojednostavljenja oblika u arhitekturi
malo hramova, zgrada, temelja poveava se broj stanovnika, postepeno
dolazi eljezo (za klanfe vrsto dranje kamena) razvojem standarda
mijenja se i materijal opeka (suena na suncu)/erpi, kamen, mramor,
drvo, eljezo, olovo zid sa vezivom nije grki jer su oni kamen
spajali eljezom (klanfe) temelji morali biti od grubog netesanog
kamena kako cigla ne bi bila na vlanom tlu blokovi d 60 cm, 30 cm,
de 10 cm kamen veinom vapnenac dobar za gradnju, mramor (zbog
skupoe sluio za dekoraciju) IT i Sicilija ga nemaju bijelim tukom
premazivali su hramove tvorei podlogu za oslikavanje graevina drvo
elastino ojaavalo je zidove od opeke na kraju ''mranog doba''
izumljeni su crepovi (kr. 8./po. 7 . st.) i proirili se po Grkoj
crep: d 70-90 cm, 75-80 cm, de 3-4 cm peenje je poseban proces jer
prodire enormne koliine drveta dugo suenje pa peenjeTipovi
arhajskog crepa:a) lakonski zaobljena tava/tebula i kanalicab)
sicilski ravna tava i zaobljena kanalicac) korintski
1. riznice izgleda kao hram, sadri zavjete graana i financijske
zalihe u njima je blago sigurno nalaze se pored svetita postoje jo
od arhajskog razdoblja2. gimnazij vjebalite za mladie shema trijema
s kvadratnim dvoritem za vjebanje3. kazalita na prirodnim obroncima
brda jer nisu znali graditi na katove (za razliku od
Rimljana)Kazalite u Epidauru Epidaur mali grad u Saronskom zaljevu
na Peloponezu, prefektura Argolida najslavniji po starogrkom
istoimenom polisu s Asklepijevim svetitem poznat po najveem grkom
kazalitu, promjera 114 m, za 12 000 gledatelja dio Asklepijevog
svetita, na UNESCOvom popisu od 1988. god. okrugla orkestra (kruni
plesni podij sa rtvenikom u sredini) 34 reda klupa koje se proteu
na vie od pola kruga oko orkestre i nisu graene prema standardnom
polumjeru vodoravno ih dijeli irok prolaz parados; gornje klupe
strmije od donjih takav poloaj poboljavao je akustinost4. oltari
fokus tovanja, glavni ulaz u hramSvetite u Olimpiji glavno svetite,
oltar Zeusa, a ne hram na njemu je hrpa smea i darova, veliine
20x30 m ljudi su je ogradili da se ne raspadneOltar u Miletu Apolon
u Didimi, 6. st. pr. n.e. jonski stil ograda za oltar od pepela
(Aschenaltar)Oltar Here na otoku Samu 10. st. (do kraja antike)
najvei oltar
Zeusov oltar u Pergamu mramor, gigantomahija kamena oplata
AschenoltaraZeusov oltar u Sirakuzi najvei oltar ikad 200m dug,
ukraen u dorskom stilu Istovremeno se moglo rtvovati 100 goveda5.
ostaloPrijena, Mala Azija savreni grad zbog poplave sele na vie
podruje, gdje zatim grade novi savreni grad kazalite, dvorane, kue
Hram Atene Pacijade najljepa graevina, graditelj Pytheas, 4. st.
pr. n. e., posveen 334. god. pr. n. e., tip jonskog periptera,
heksastil, dvostruki templum in antis, 11 stupova na boku, gradnja
kamenjem planski napravljena, ivi do 7. st. (potres, ali vidljiva
posveta Aleksandra Mak.)Mauzolej u Halikarnasu graditelj Pytheas
neobina konstrukcija, niz visokih podija grobnica Nereida iz Sarta
u Likiji mjeavina grke, bliskoistone i egipatske arhitekture
6. kraljevska palaa Aleksandrovi nasljednici grade palae istonog
tipa koje postepeno zauzimaju sve vie trga najraskonija verzija kue
mjeavina grke kue i palae istonih kraljeva glavni sadraj andron
muka soba za primanje gostiju, sredinje dvorite ulice dosadne,
nevaneBlok iz Hersoneza na Krimu blok od 4 kue najea konstrukcija
helenistikog stambenog bloka u helenizmu postaju bogatije,
ukraenije
Kue s otoka Dela od 166. god. pr. n. e. nadalje Del postaje
slobodna kua stanovnitvo raste bogate graanske kue, bunari,
cisterne utjee na razvoj rane rimske kue oko 70. god. pr. n. e.
pljakaju gusari grad umireKua u Prijeni kua 33 dvorite, stupovi,
eksedre, vestibuli...7. stoa/trijem naslijeen od klasinog perioda
zaklon sa zidom, trijem sa stupovima, nadsvoeno krovom kameni
stupovi su iri od onih u klasinom perioduStoa Izalinde u Kari u
Maloj Aziji postaje najvaniji dio grada ima funkciju trnice i
okupljalita8. vijenica bouleuterion druga najvanija zgrada u
helenistikim gradovima proirena stoa s prednjim zidom time postaje
zgrada zaobljenaPrijena jo uvijek kvadratna (21x20 m) vrata,
prozori, sjedala uzdignuta kao u kazalitu, oltar u sreditu za svako
zasjedanje jer je ono pod zatitom bogovaMilet 170. god. pr. n. e.
jedan od najljepih primjera helenistike gradnje u Miletu 2 kata,
dvorite s golemim oltarom Neleja (osnivaa Mileta)Arhitektonski
princip slino klasinom razdoblju, ali jonski red doivljava promjene
Hermogenes gr. teoretiar arhitekture, arhitekt, istonjak, uvodi
inovacije u helenizam (npr. atiku bazu u jonski stil u Maloj Aziji
postaje normalna pojava) napisao je knjigu koja je glavni izvor za
Vitruvijeve knjige; nabraja: eustylos (omjer irine baze i interaks.
razmaka) 2,25:1 pyknostylos 1,5:1 sistylos 2:1 diastylos 3:1
araiostylos 3,5:1 Hram Artemide iz Magnezije u Maloj Aziji,
Dionizov hram u Teosu, Hram Zeusa Sosipolisa (''spasitelja grada'')
iz MagnezijeDionizov hram u Teosu veliine 35x18 m, atika baza,
jonski peripter, oktostil, dvostruki templum in antis
eksperimentiralo se sa irinom izmeu stupova eustylos idealni razmak
izmeu stupova (po Hermogenesu) odnos irine baze stupa i
interaksijalni razmak (razmak izmeu osi stupova)
RANA RIMSKA ARHITEKTURA Rim glavni grad ogromnog carstva, stalno
se obnavljao, pratio modu (nema sauvane najranije arhitekture),
imao civilne graevine razliite namjene koje su zauzimale puno vie
prostora Etruani dolaze u Rim i grade prve arhitekture na tom
podruju prijanjeg sela Tarkvinije Stariji prvi rimski kralj,
sagradio prve zgrade i napravio Rim gradom posveenje 13.09.509. pr.
n. e. etruanskog hrama s etruanskom trijadom (Jupiter, Junona,
Minerva) drvena gradnja, krovovi s crijepovima, terakota (specifina
za etruansku arhit.) dovode tuskonski tip hrama podignut na jako
visokom podiju kojemu se pristupa sa stepenica za pristup (ne sa
svih strana kao u grkom hramu) podij uglavnom pokriven trostrukom
celom, stupovi su samo na ulazu trijada: Jupiter, Mars, Janus,
nakon toga Jupiter, Mars, Kvirin hram na 3 vode, nema ukraeni zabat
(ima krov), pristup samo sprijeda hram postaje mjesto za rtve i
obrede nije ispred (za razliku od grkog hrama) tip rimskog
peripternog hrama - peripterus sine postico straga nema niega, vei
je i ljepi, od mramoraSaturnov hram u Rimu poznat po visokom podiju
s prostorijama (dravna riznica Rimske drave) jedini hram jonskog
stila na Forumu
HELENISTIKA SKULPTURA helenizam je opi naziv za one kulture koje
su nastale izvan granica grke drave ali pod grkim utjecajem
helenistika kultura nastala je poslije smrti Aleksandra Velikoga
koji je na Sredozemlje, prednju Aziju i sjeveroistonu Afriku uveo
grki duh i grki jezik glavna sredita: Egipat, Antiohija i Rod te
Pergam u Egiptu se za vrijeme helenizma pojavljuju portreti, najee
vladara a zatim i uglednijih osoba ponekad kipar idealizira lik ali
redovito se ide za realistinijim prikazivanjem osobnih crta
1. rani helenizam (323 225) esto prikazuje djecu i tinejdere
(nezamislivo u klasici) postaju samostalna tema eli prikazati
psiholoko stanje lika Glava filozofa iz brodoloma kod Antikitere
(3. st.) nove teme anr scene, priroda, pokret novost kjaroskuro
raspored svjetla i sjene na slici, tehnika prikazivanja pri kojoj
svjetlo postupno prelazi u sjenu u elji da se stvori iluzija
trodimenzionalnih predmeta u prostoru ili atmosferi Praksitelova
kola najvie utjecaja mekane oi, jake obrve, njean osmijeh, uska i
puna usta Eutihid nastavlja Lizipovu kolu Tiha Antiohijska brojne
kopije (snop itnog klasja simbol Antiohije) Atenska kola, Demosten,
kipar Polyeuktos Atena ostaje vjerna jednostavnom stilu zatvorena
obrisna linija, vrste ploheTemida (boica pravde) iz Nemezidinog
hrama Atika, 3. st. pr. n. e. Hairestratos (Herestrat)Reljef
Nereide na morskom udovitu Nereida morska nimfa, njih 50, keri
Nereja i Doride, pratnje boga Posejdona izmiljena ikonografija
Nereide, polugole i okrenute leimaAfrodita koja ui bronana
skulptura iz 250. god. pr. n. e. savijena lea, rukama skriva grudi
i pubis, glava zabaena poznata po mnogobrojnim kopijamaDjevojka iz
Ancija puno detalja na odjei izgleda kao krep papirAgija iz Delfa
Eros sa lukom za grad Tespiju Heraklo koji se odmara za stolom
(Epitrapesios) Hermo vee sandale (350. god. pr. n. e.)Heraklo
Farnese kolosalni tip Herakla za grad Tarent golemi mramorni kip
gr. junaka Herakla, koji se umoran naslanja na toljagu potpisani
rad atenskoga kipara Glikona, izveden prema Lizipovu djelu za
renesanse u palai Farnese, danas u napuljskome Nac. MuzejDioniz sa
Helkona u Atici 340. 330. god. pr. n. e. Vaan zbog konstrukcije
lica (zakoeno je), upave koseAleksandar Makedonski na konju dio
velike bronane skulpture, simbol pobjede u bitci kod Ise?Portreti
Aleksandra Makedonskog nagnuta glava, napet vrat, upava kosa, pune
usne postoji i Sokratov tip portretaKairos iz Trogira mladi na
kugli s britvom ili maem u ruci, kasnije mladi bujne kose s vagom u
ruci motrio trenutak kad bi vaga bila u ravnotei povoljnom poloaju
i trenutku sree trogirski reljef (u samostanu Sv. Nikole) iz 4. st.
pr. n. e. po uzoru na Lizipov kip iz 3. st. pr. n. e. goli mladi s
uperkom za koji ga treba u pravi as zgrabiti sreaApoksiomen prikaz
mladog atlete iz antike Grke, koji nakon natjecanja strugaljkom
skida sloj praine i ulja kojim je bilo namazano njegovo tijelo
hrvatska verzija (2. 1. st. pr. n. e.) izvaen iz podmorja otoka
Loinja 27.4.1999. napravljen po prototipu iz 4. st. pr. n. e. autor
nepoznatBrijaksid grki kipar iz 4. st., Mala Azija, kolovan u
Ateni, majstor ranoga helenistikog razdoblja izveo brojne kipove
boanstava (Asklepije; Dioniz) esto kopirane u rimsko doba jedan od
majstora kiparskih ukrasa na sjevernojstrani mauzoleja u
HalikarnasuAnonimci Demetra Knidska mramorni original sred. 4. st.
pr. n. e.GRKA OPENITO prve OI 776. pr. n. e. 8. st. naglo buenje
umjetnosti i arhitekture
1. osmo stoljee figurice slue kao zavjetni darovi u hramovima
panhelenistiko svetite boanstva Olimpija, Herino svetite na otoku
Samu, Apolonov hram u Delfima i u Didimi, Herino svetite u Argu
bronana figurica iz Olimpije Ahilej i Hiron (Kentaur), figurica
sviraa na liri (s Krete)2. sedmo stoljee bujica istonih utjecaja
(orientalizzante) ideja monumentalne skulpture dolazi iz Sirije i
Egiptaa) dedalski period (700 660) po Dedalu koji je navodno izumio
sve to su Grci poznavali figurice od bjelokosti, gole ene u plesu
(Pretove keri) imaju kockastu glavu i 3-5 pletenica koje nalikuju
dredovima skulpture iz Apolonovog hrama na Kreti Apolon, sestra mu
i majka im najraniji pokuaj u Grkoj gradnje monumentalne bronane
skulpture: sphyrelaton bronani lim se mota u cilindar, oblikuje se
dlijetom, unutranjost se popuni nekom masom i onda se dlijetom
dodatno oblikuje, unutranjost se istopi, ili se na isklesani kip od
drva stavi lim pa se oblikuje
b) rani arhajski period (660 620) prva grka monumentalna kamena
plastika tipino trokutna lica s obrnutim trokutima
(pletenicama-dredovima)Nikandra prvi najraniji primjerak ona je to
posvetila hramu Artemide? Frontalna, masivna, velika, zatvorena
obrisna linija
Reljef bjelokosti s otoka Sama (630 620) Perzej i Meduza u ratu
spartanska tradicija rezbarenja bjelokosti ranoarhajska glava,
ukoenost, ikonografija
c) strogi arhajski stil (620 570) poeci stila su u Ateni
izgraivanje masivnih kipova mladia kurosa golo tijelo, pletenice na
leima svezane vrpcom, zatvorena obrisna linija, neke odvojene
klesanjem dipilonski majstor nekoliko radova mnogi kipovi zavjetni,
na grobovima materijal mramor s Egejskih otoka osobitosti goleme
bademaste oi, uho kao dvije spirale, koljeno i lakat oznaeni crtom
ili krugom
3. prijelaz iz sedmog u esto stoljee p. r. n. e. skulptura
doivljava zrelost Argidska kola (Argam na Peloponezu) Braa Kleobis
i Biton, prikazani na skulpturi (kipar Polimedes)Zabati Artemidinog
hrama na Krfu prvi reljefi uope sauvane su crvena i crna boja
leopardi, trostruki bog Tifej (udovite)Moskoforos nosa teleta
pokuaj prikaza odjee naen na Atenskoj Akropoli kouros iz oko 570.
god. pr. n. e. zavjetni dar Rombosa, prikazuje tovanje boga
a) zreli arhajski stil (570 530) sklonost ogromnoj skulpturi
sfinga visoka 2.30 m kao dar s otoka Naksa svetitu u Delfima tipina
sfinga, ali sjedi na jednom od najranijih jonskih kapitela ikad
b) kasni arhajski stil (530 500) radovi kipara Antenora glava
Atene otac mu je bio slikar, Atena od njega naruuje skupinu
tiranoubojica nakon ubojstva vladara Kora majstora Antenora naruio
slikar/kipar Nearh kao zavjetni dar Zabati Apolonovog hrama u
Delfima period Perzijskih ratova, treba obnoviti Akropolu
4. prijelaz iz petog u etvrto stoljee pr. n. e. Aristogiton
mramorna kopija bronanog originala Panatenejska amfora kr. 5. st.
pr. n. e. prikaz tiranoubojica na titu Efem kipar Kritija,
kontrapost (480. pr. n. e. vrijeme razaranja Atene) Favissa rtvena
jama uz hram pohranjeni stari zavjetni darovi (kore, kurosi, stare
stvari) Tidej ratnik iz Riacea, kipar Hagelad ml. skupina ratnika
protiv Tebe u gradu Argu Afrodita Sosandra spasiteljica ljudi ima
plat 465. pr. n. e. Zeus Amon kipar Kalamid ovnovi rogovi 460. pr.
n. e. kopija bronanog originala Portret pjesnika Pindara kipar
Kalamid 450. pr. n. e. Apolon Aleksikakos odvraa zloAfain hram na
Egidi zabati poeli u kasnom arhajskom razdoblju, zavrili sada Atena
je arhajska, ratnik je na umoru a smije se (tradicija arhajskog
smjeka), Heraklo (arhajske crte koljena i lakta, ali ve dobro
oblikovane) majstor Kalon razni kipovi (npr. Spazija/Afrodita
Sosandra) majstor Onata u Ateni prototip za Herma koji nosi ovna,
Apolon Omfalos (pupak) iz Delfa Hermes Kriophoros ovan ispod ruke,
bronani kip kopija Onatovog kipa Zeus iz Artemizija (Artemidinog
hrama u Efezu) bronani kipAuriga iz Delfa (470. god. pr. n. e.)
Egidska kola, auriga = onaj koji dri uzde natpisi, opisi narudba
tiranina Polizala, a za pomo u pobjedi u trci dvokolica tokom
pitijskih igara sauvan samo voza kola, oi od poludragog kamena,
usne od bakraHarmodije i Aristogiton (477. god. pr. n. e.) bronana
kiparska skupina koja prikazuje tiranoubojice, kopija Antenorovog
djela iz 6. st. pr. n. e. Aleksandar Veliki nakon osvajanja
Persepolisa vraa Antenorovu skupinu u Atenu, a od tada dvije grupe
stoje jedna uz drugu strogi stil detaljna anatomija, pokrenuto
tijelo u prostoru sa blagim kontrapostom, ozbiljan izraz lica,
kratka poeljana frizuraTuna Atena stoji ispred kamena zavjetni dar
natjecatelja sa stadiona boici Ateni novo skraenje udova i zaokret
tijelaZeusov hram u Olimpiji (480 465) utjecaj jonskog stila 2
zabata i 12 metopa s Heraklovim djelima rad kipara Hagelada mlaeg
iz Arga Polikletov uenik
a) visoka klasika (450 420) Fidijino doba zatitnica Atene Atena
Polijada u Erehteionu, a ne Atena ParthenosFIDIJA Jonjanin, najvei
kipar na svijetu, stvorio visoku klasiku uitelji Hegesija i Hagelad
Fidijin Apolon (prije sred. 5. st. pr. n. e.) Apolon iz Kasela
Atena Lemnija s otoka Lemno Minerva u Arh. muzeju u ZG-u Atena
Parthenos iz PrijeneAtena Parthenos na Akropoli, posveena 438. pr.
n. e. stajala u celi Partenona bila od zlata, bjelokosti i drveta
krizelefantinska statua, visoka preko 12 m, postament od 3 m
figurica Nike u dlanu desne ruke (v. 1.80 m) peplos, kaciga sa dva
grifona i sfingom u bazi na reljefu roenje Pandore na rubovima
sandale scena kentauromahije rimska kopija od mramoraZeus
Olimpijski (448. pr. n. e.) krizelefantinska statua visoka 12 m
Zeus na tronu, u celi Zeusovog hrama u Olimpiji Car Teodozije II.
je 426. naredio uklanjanje te statue, prenoenje u Konstantinopolis
(gdje je vjerojatno i stradao u poaru) i ruenje hrama zato je ovaj
prikaz na novcu iz vremena cara Hadrijana od ogromne vanosti novac
je kovan 137. n. Kr., a statua je nastala oko 430. pr. n. e. ponos
Fidijin, jedno od svjetskih uda antike drvo + bjelokost + zlato u
lijevoj ruci ezlo, u desnoj ruci kip 1.80 m boice Nike na bazi
scena raanja Afrodite iz morske pjene na naslonjau smrt Niobine
djece puno rekonstrukcijaFriz za Partenon 92 metope, 100 m friza, 2
zabata Fidija daje nacrt i makete spomen ratova Grka i Perzijanaca
nisu pravi dogaaji zapadni zabat Atena i Posejdon se natjeu za
vlast nad Atikom istoni zabat roenje Atene iz Zeusove glave metope
istok gigantomahija, bog Sunca i boica Mjeseca metope zapad
amazonomahija Grci protiv Amazonki metope sjever Ilioupersis
propast Troje metope jug kentauromahija Lapidi protiv Kentaura
najbolje sauvane (448 442)MIRON IZ ELEUTERIJE grki kipar iz Atike,
Hageladov uenik, bavio se teorijom pokreta u prostoru poznat po
realistinim skulpturama radio je u bronci, ali sva njegova djela
sauvana su u rimskim mramornim kopijama najpoznatija djela
Diskobol, Glava kralja Erehteja, Grupa Atene i MarsijaDiskobol
(baca diska) puno kopija motiv bacaa diska (starogrkog atlete)
kratak zastoj izmeu snanog uzmaha koji ruku s diskom dovodi u
najvii poloaj i zamaha kojim e ga naglo ispustiti i baciti u
daljinu, nasilni trzaj torza dovodi ruke u istu liniju s nogama u
pokretu, to je ini figurom u savrenoj ravnotei u pokretu uzoran
primjer za izbor "odluujueg" trenutkaPOLIKLET IZ ARGA Doranin,
najvei grki majstor 5. st. pr. n. e. kipario samo u bronci, radio
kipove atleta pobijedio na natjeaju za kiparenje ranjenih Amazonki
Diskofor (nosa diska) najranije poznato Polikletovo djelo ne
spominje se u izvorima bronani kip od 21 cm uva se u Louvreu
Dijadumen - pokazuje klasini grki profil mladi koji stavlja
pobjedniki vijenac na glavu rimska kopija originala iz 425. pr. n.
e. Efem Westmacott prikaz atleta Kiniska (pobjednika
Olimpije)Dorifor (nosa koplja) kip kojim je umjetnik postavio kanon
muke ljepote u grkom kiparstvu posebice zbog idealnih proporcija
tijela tzv. grki kanon kopija iz Pompeja je najbolje sauvana (samo
koplje nedostaje) javlja se kontrast izmeu napete lijeve ruke na
koplju i oputene desne koja slobodno visi prvi put kod nekog kipa u
povijesti lijeva noga je savijena u koljenu i poloena na kuglu na
tlu, nagovjetavajui prethodni, ali i slijedei pokret kip pokazuje
onaj svojstveni motiv iskoraka kad teina tijela poiva na jednoj
nozi, dok je druga rastereena (kontrapost) prebacivanje teine
tijela na jednu nogu uvjetuje kosi poloaj bokova, kojem opet
odgovara linija sputenih ramena taj pokret oivljava sve dijelove
tijela nakon prevladavanja arhajskog tipa kourosa i prelaznih
oblika, ovaj Polikletov "izum" izaziva potpuno oslobaanje ljudskog
likaALKAMEN grki kipar, Fidijin uenik i takmac, radio u Ateni u
drugoj polovici 5. st. tvorac ideje trostruke Hekate zatitnice
atenskih bedema 3 enska lika s isprepletenim udovima pripisuju mu
se karijatide na Erehtejonu i mramorna grupa ena i djeak s atenske
Akropole kopije mnogobrojnih Afrodita izraene su po uzoru na
Alkamenovu Afroditu u vrtovima skupina Prokrija i Itis original, a
ne kopija
b) kasna klasika (430 323) 323. smrt Aleksandra Makedonskog,
Peloponeski rat bogati Rimljani se natjeu tko e imati vie kopija
skulptura (originala ba i nema) to je razdoblje kad se jo kupovalo,
a ne kralo i zapljenjivalo u ratu bilo je puno falsifikata arhajsku
skulpturu skupo naplate, iako je to netko kod kue napravio rije
umjetnost sada dobiva znaenje kakvo ima danasTIMOTEJ S PELOPONEZA
kipovi za Epidaur u Asklepiju, zabat napravio nacrte koje su kipari
radili napravio akroterij na istonom zabatu, Niku na istonom zabatu
itd. Nika na istonom zabatu efekt mokre tkanine ena na konju moda
Nerida ili Higija Higija i Asklepijeva zmija Reljefi za Mauzolej u
Halikarnasu amazonomahija Leda s labudomKEFISODOT boica Irena s
malim Phitosom boica mira s djetetom obilja najraniji lik gospe s
djetetomPRAKSITEL Atenjanin, volio raditi u mramoru, suraivao sa
slikarom Nikijom zakrivljenost linije, naglaena je linija obrnutog
slova S, mala glava na elegantnom tijelu umjetnici 4. st. sve vie
rade u kamenu pa je ponekad teko rei je li u pitanju grki original
u kamenu ili rimska kopija Satir izlijeva vino najranije djelo
Apolon Saurokton Apolon koji ubija gutera 340. p. n. e. Hermes iz
Olimpije Satir koji plee naen u brodolomuAfrodita Knidska ovaj kip
je u to vrijeme izazivao sablazan, trebao je biti nainjen za otoki
polis Kos ali su ga odbili preuzeti zbog toga to je gola, ali su ga
kupili graani Knida postoji pria daje helenistiki kralj Nikodem bio
voljan izbrisati dug Knida ako mu daju ovaj kip i iako im je dug
bio ogroman, oni su to odbili skulptura se nalazila na knidskom
novcu, ima hidriju na koju odlae draperiju ima zakrivljenu liniju,
najbolji primjerdvodimenzionalnosti Praksitelove skulpture 340. p.
n. e. najstarija potpuno razodjevena skulptura grke boice u grkoj
umjetnosti opjevana, kopirana, opisana najslavniji kip tadanje
antike
LEOHOR kipar, Atenjanin prijelaz iz rascvjetanog u jednostavni
stil u Halikarnasu izveo friz na zap. strani mauzoleja i kip Aresa
320. god. zajedno s Lizipom radio bronanu grupu Aleksandar Veliki u
lovu na lavove Apolon na hramu Apolon Patroos hram jonskog reda
pripisuju mu se originali po kojima su raeni Apolon Belvederski i
Artemida iz Versaillesa
Artemida iz Versaillesa 4. st. pr. n. e. kopija mramorne replike
prema originalu u bronci
Apolon Belvederski lijep kao Apolon Belvederski mramorni kip
grkog boga Apolona smatrao se idealnim primjerom klasine ljepote
rimska kopija klasine ili helenistike bronce otkrivena u 15. st.
naziv dobio po dvoritu Belvedere u Vatikanu gdje je bio
smjetenSKOPAS grki kipar i arhitekt s otoka Para vrlo temperamentan
jake emocije htio izraziti kroz kiparstvo pathos jake sjene oko
oiju i napeti miii vrata po Horaciju najbolji grki kipar u mramoru
izveo je veinu reljefa na mauzoleju Menada divlja nimfa koja tuje
boga Dioniza mnotvo opisa vrhunac izraajnosti ekstaze u kip.Atena
Aleja na Peloponezu Atena Alea je najpoznatija po hramu koji je u
Tegei, prema predaji, sagradio Alej taj je hram spaljen godine 394.
pne., a novi je sagradio Skopas, pri emu je koritenje dorskog reda
hram uinilo najimpozantnijim na cijelom Peloponezu statua boice,
koju je Endoj bio napravio od slonovae, je kasnije odvedena u Rim
od strane Augusta kako bi ukrasila Augustov forumLIZIP najvei grki
kipar s po. 4. st. pne ivio 90 god., najvei grki majstor u bronci
znamo da je poznavao ostale kipare tvrdio je da je samouk, ali nije
bio osobni kipar Aleksandra Makedonskog Heraklo omiljena Lizipova
tema Dorifor Polikletov jedini dostojni model meu ljudima Lizip
stvara novi kanon nije 1:7 ve 1:8 likovi djeluju vitkije, kao
jonski stil
Afrodita koja ui bronana skulptura iz 250. god. pr. n. e.
savijena lea, rukama skriva grudi i pubis, glava zabaena poznata po
mnogobrojnim kopijamaApoksiomen prikaz mladog atlete iz antike
Grke, koji nakon natjecanja strugaljkom skida sloj praine i ulja
kojim je bilo namazano njegovo tijelo hrvatska verzija (2. 1. st.
pr. n. e.) izvaen iz podmorja otoka Loinja 27.4.1999. napravljen po
prototipu iz 4. st. pr. n. e. autor nepoznatHeraklo Farnes danas se
uva u Napulju, vjerojatno Lizipov Umorni Heraklo, stajao je u
Karakalinim termama, ovaj naziv je dobio po zbirci Heraklo se
odmara, oslanja se na toljagu koja je pod pazuhom, toljaga je
naslonjena na stijenu, preko nje je prebaena draperija, desna ruka
prebaena na lea, mala bradata glava, datiran u 330/320. pne ima
natpis koji kae da je ovu skulpturu izradio Atenjanin Glikon prema
Lizipovu originalu skulptura Herakla koja se uva u Gliptoteci u
Kopenhagenu razlika izmeu ova dva je uproporcijama, sigurno je
nastala krajem 4.st., ali je jo na tragu Polikletovih proporcija,
glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko
Kopija Herakla Epitrapesiosa koji sjedi na stijeni, toljaga kraj
nogu, dri pehar u desnoj ruci; u prijevodu ovo znai stolni Heraklo
Lizip ga je izradio u srebru i navodnopoklonio Aleksandru Velikom i
on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja poziva na sladostrasti
stola, tj. neumjerenost u jelu i piu
Hermes koji vee sandalu rimska kopija mramorne replike prema
originalu u bronci vjerojatni izgled originala postoji na novcu na
jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac), na drugom se
nalaktio (kip), na jednom gleda prema nozi (novac), na drugom naglo
okree glavu u lijevo (kip)
Statua koja prikazuje Sokrata maloga, runoga, zdepastoga,
elavog, duge iljaste brade Sokrat je zapoeo kao Fidijin uenik,
sudjelovao je u radu na Partenonu kao jedan od kipara prema
izvorima, njegovu portretnu statuu je izradio LizipSkulptura
Aleksandra Makedonskog uvana u Louvreu, vjeruje se da je replika
kipa raenog u prirodnoj veliini razodjeven, prikazan kao heroj,
oslonjen na koplje, ubronci
Kip pronaen u Delfima vjerojatno mramorna kopija bronanog
originala koji je stajao u Farsalu u Tesaliji kojeg je podigao
tesalijski kralj to je zapravo grupa koja jeprikazivala tog kralja,
njegove pretke i neke od uvenih atleta Farsala, vie od
desetakfigura
Kip pronaen u moru kod Amfikitere ne moe se povezati sa nijednim
velikim majstorom klasinog doba, ne zna se tono koga prikazuje s
obzirom na poloaj ruku izgleda da je neto drao, moda je to bila
glava Meduze, a ako je onda bi to mogao biti Perzej
BOETHOS (BOED) kipar iz Halkedona njegova imovina prodana na
drabi nekom bogatom Rimljaninu Djeak koji davi gusku aktivnost
malog djeteta puno kopija kasni helenizamGroteskna plesaica utjecaj
aleksandrijskog stila vidljive su tjelesne i duevne mane kip 30 cm
visine, iz 130. pne neoatiki stil (Boed jedan od tvoraca stila)
5. prijelaz iz treeg u drugo stoljee pr. n. e.
a) visoki helenizam (225 160) umirui Gali, pobjeda nad Galima,
samoubojstvo Gala Epigonos grki kipar i slikar, ant. izvori
spominju njegove bronane kipove (Truba) pronaene su potpisane baze
na kojima su stajale kompozicije s ratnim prizorima Titani,
Perzijanci, Amazonke na umoru... imaju rane hiperrealistiki
prizori
Oltar Zeusa na Pergamu (180 160) autor: Piromah dao nacrt i
glineni model 40 klesara potpisanih u frizu najvea graevina tog
tipa u antici rtvenik podignut u slavu zajednike pobjede Pergama,
Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. 180. pr. n.
e. najvjerojatnije ga podigao kralj Eumen II. u slavu pobjede
njegova oca Atala nad barbarima (Galima), o emu svjedoi zavjetni
natpis sa samog rtvenika cijeli hram je pobjeda skulpture nad
arhitekturom, graevina je podreena skulpturalnim ukrasima slobodnih
skulptura dotad neviene pokretljivosti i reljefa dramatinih
situacija borbe bogova i giganata tzv. gigantomahija jedan od
najvanijih pergamskih spomenika, i uope jedan od najvanijih
helenistikih spomenika remek djelo helenistike umjetnosti koje ima
istu vrijednost, barem tei tome, kao Partenon za klasinu umjetnost
danas se proelje tog oltara nalazi rekonstruirano u berlinskim
muzejima jer su uglavnom njemaki arheolozi istraivali podruje
pergamske Akropole najvaniji sadraj je friz sa gigantomahijom koji
sa sve etiri strane, osim sa prednje gdje se nalazi monumentalno
stubite, opasuje graevinu praktiki, iznad tog stepenastog postolja
ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi friz, ne iznad stupova
nego ispod frizova taj friz (120 x 2 m) prikazuje borbu grkih
bogova sa Gigantima, ne na nain kao to je to bilo u grkoj
umjetnosti klasinog ili arhajskog doba, gdje su giganti bili
prikazani kao ratnici, ve su ovdje prikazani dijelom u
antropomorfnom, a dijelom u teriomorfnom obliju imaju ljudski
torzo, ali zmijolike repove i druge udovine elemente taj je friz
ukljuivao i natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima
majstora, a prikazivao je mit o roenju Heraklovog sina Telefa jer
su se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobonji
potomci Heraklova sinaTelefa koji se borio u trojanskom ratu na
strani Troje
Nika sa Samotrake rodska kola, nepoznati autor (vjerojatno
Pitokritos s Rodosa) najvee i najuspjenije djelo helenistikog
razdoblja podignuta je oko 190. pr. Kr. u slavu zajednike pomorske
pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom
III. (189.-182. pr. Kr.) danas se nalazi na poasnom mjestu glavnog
stubita muzeja Louvre u Parizu ovaj mramorni kip visok 2,4 metra je
prvobitno stajao na otoku Samotraci i to na postolju izvedenom u
obliku brodskog pramca boginja je prikazana s krilima koje dri
potpuno rairenima iza njenog tijela tako da izgleda kao da u njih
pue vjetar, ima i izrazito sloeno raenu draperiju koja nam izgleda
tako tanka da otkriva dijelove tijela ispod nje poloaj figure je
takav da podsjea na figure s pramca broda, a pokret volumena je
usmjeren u razliitim smjerovima najintenzivnija je iz profila;
prednja dijagonala torza savija se usprkos vjetru, a dinaminost
pojaana iskorakom desne noge, pokretom lijeve noge i krilima koji
su ostali straga danas skulpturi nedostaje glava, dok su lijevo
krilo, desna strana grudi i postolje novi
Pijana starica (kr. 3. st.)Dionizijski plesa (220. god.)
b) kasni helenizam (160 31) poinju se ugledati na Praksitela
banausos rije koja znai obrtnik, a kasnije i seljaina, jadnik
pojedinac koji se bavi runim radom je jadan u helenizmu postaje
cijenjen kopija Kalimahove Menade toliko uvjerljiva kopija da se
mislilo da je napravljena u 5. st. PNE, iako je zapravo iz 1. st.
PNE
Kolos s otoka Roda skulptura sunanog boga Helija sainjen u
bronci pretpostavlja se da je taj lik bio visok 30 do 40 m, teak 70
tona, a rairenih nogu stajao je na dva golema kamena postolja iznad
ulaza u luku Rodos drei goruu baklju u ispruenoj ruci odluku da
odliju i svoga boga zatitnika; donijeli su ljudi s Rodosa po
predaji poslije njihove pobjede nad makedonskim kraljem Demetrijem
Poliorketom to su je izvojevali u 4. st. pne Demetrije je dugo
vremena opsjedao otok, ali se potom bez uspjeha povukao navodno su
ljudi s Rodosa ostavljeni materijal iz opsade prodali i utrak
upotrijebili da odliju kip taj su rad povjerili kiparu Haru s prvim
je nacrtima zapoeo godine 291. pne 270. pne veliko je djelo bilo
dovreno na svom je mjestu stajalo neto vie od 50 godina: potres je
pogodio Rodos i kip Kolosa se sruio u more dijelovi golemih nonih
cijevi ostali su stajati na podnojimaKALIMAH kipar koji je po
legendi izmislio korintski kapitel njegove Menade dobivaju veliku
popularnostMenade plesni pokreti, pleu s udovima ivotinja primjer
kasnog helenizma koji se poziva na visoku klasikuBoksa koji sjedi
dugo se smatrao djelom Apolonija, Nestorova sina nagli zaokret
glave oko 75. PNE puno slinosti s Lizipom zato ga esto smjetaju u
4. st. PNE detaljne rane napravljene bakrom crvena krv, otekline,
masnice u tamnijoj nijansi tipino helenistikiNEPOZNATI MAJSTOR
BRONCE S OTOKA RODATorzo Belvedere prikaz Herakla mramorna kopija
Apolonija (natpis na kopiji: APOLLONIOS NESTOROS ATHENAIOS EPOIEI)
spominje kip Ciriak iz Ankone deifrirao taj grki natpis, pisao
ljetopise o Dalmaciji Belvedere obitelj u ijem je vrtu bio kip
utjecaj na Michelangela Buonarrotija i Picassa pria o njemu ne
staje od 15. st. Je li to Heraklo? Prometej? Filoklet? Netko iz
Dionizijevog kulta? R. Wuensche direktor minhenske Gliptoteke iznio
teoriju da je rije o Ajantu Velikom koji sjedi na obali Troje i
smilja samoubojstvoHAGESANDAR I SINOVI POLEDOR I ATENODORLaokont i
sinovi sredina 1. st. PNE jake emocije, bogati detalji u antici bio
vlasnitvo cara Tita predvien da se gleda samo sprijeda naen 1506.
utjecao na renesansu Plinije govori da je to najljepe antiko djelo
utjecaj Pergamske kole (Zeusov oltar u Pergamu)NEKOLIKO VRHUNSKIH
MAJSTORABik Farnese uva se u Napulju utjecaj Rodske kole
pretjeranost previe detalja i figura potpuno drugaije u odnosu na
arhaiku masivna helenistika kiparska skupina koja dri samu sebe, a
da se ne raspadne prikaz grkog mitolokog ciklusa o kanjavanju Dirke
koju blizanci Amfion i Zeto privezuju za rogove razbjesnjela
bikaKanjavanje Dirke hrv. verzija Farnekog bika otkriven u Puli
nakon Drugog svjetskog rata antiki podni mozaik (2./3. st.),
dimenzije 12x6 m ostao dobro sauvan danas je konzerviran,
restauriran i izloen viebojnim pletenicama podijeljen u dvije
gotovo jednake polovine sa 40 ukrasnih polja sredinje polje istone
polovine ispunjeno je figuralnom kompozicijom s prikazom grkog
mitolokog ciklusa o kanjavanju Dirke koju blizanci Amfion i Zeto
privezuju za rogove razbjesnjela bika ostala polja ukraena
rozetama, dupinima, ribama i pticama, te geometrijskim i biljnim
motivima jedan je od najljepih antikih mozaika na svijetu te je u
samoj Puli jedna od najdragocjenijih umjetnina iz ove skupine
postoje jo samo dvije umjetnine u svijetu: u Rimu pronaeni Farneki
bik (uva se danas u Napulju), a druga je "Dirka" dio serije slika o
grenim enama u Vatikanu
RIMSKA SKULPTURA umjetnost svih zemalja izvan Italije koje
Rimljani okupiraju i utjeu na umjetnost same Italije; rimska
umjetnost grkih imena i utjecaja Carstvo od Britanije do
Mezopotamije umjetnici drutveno nevani, svi imaju grka imena mramor
uvozi se grki mramor od 2. st. PNE otvaraju se kamenolomi npr. Luna
(etruanski grad, dolaze Rimljani) mramor Lunense kamenolomi se
otvaraju u Cezarovo vrijeme mramor se poinje koristiti 50. god. PNE
prva graevina s mramorom Apolonov hram na Palatinu rade se kopije
grkih kipova prve rimske skulpture etruanski stil, ali rimske teme
posljednji kralj Rima Tarkvinije Oholi dovodi majstora Vulka da
radi na Kapitoliju Gaj Julije Cezar 44. god. PNE stavlja svoje lice
na novac i dobiva maiestas u doba kasne republike Rimljani kipove
stavljaju u zabat kao Grci Menelaj spartanski kralj, Atrejev sin,
Helenin muKip Jupitera i ukrasi za Jupiterov hram na Kapitoliju za
vrijeme drevnog Rima su na tom mjestu sagraena ukupno tri hrama
prvi hram je, po rimskoj tradiciji, posveen 13.9. 509. PNE, odnosno
na samom poetku Republike gradnju je zapoeo kralj Lucije Tarkvinije
Prisk, zavjetovavi se Jupiteru nakon pobjede u ratu sa Sabinjanima,
a dovravao ju je Tarkvinije Oholi pred svoje svrgavanje prema
drevnim rimskim opisima, hram je bio dug 60 i irok 60 m, te, osim
Jupitera, sadravao oltare Junoni i Minervi hram je bio ukraen
statuama od terakote, a u njemu su se uvale i Sibilske knjige 6.7.
83. PNE u jeku graanskog rata, odnosno Sulinog pohoda na Rim, hram
je izgorio, zajedno s najveim dijelom Sibilskih knjiga na njegovom
mjestu je sagraen novi hram, u kojem su se 44. pne. sakrili
Cezarove ubojice godine 69. NE hram je izgorio po drugi put, kada
je Vespazijan ulazio u Rim u Godini etiri cara Vespazijan i njegovi
nasljednici Tit i Domicijan su obnovili hram hram je ostao ouvan
nekoliko stotina godina, sve do razaranja koje su poinili Vandali u
5. st. ostaci hrama danas ine dio kompleksa Musei Capitolini
Bista Lucija Junija Bruta bista, hiperrealistiki portret dio
javne statue Rima etruansko-grko-rimska tradicija u bronci, 3. st.
PNE Brut osloboditelj Rimljana, osniva Rimske Republike, jedan od
sudionika u ubojstvu CezaraKapitolijska vuica 500. 400. PNE majstor
Etruanin ili Grk u etruanskoj radionici bronana plastina skulptura,
simbol antikog Rima: mrava i ilava vuica posveena bogu Marsu
uvarica i zatitnica za stvaranje ove skulpture najzaslunija je
probuena nacionalna svijest mlade rimske republike nakon
protjerivanja Tarkvinijevaca na Kapitolu se uvala iva vuica koja je
podsjeala Rimljane na mitsko osnivanje Rima popularna asocijacija
ove skulpture s legendom o Romulu i Remu inspirirala je Antonia
Pollainoloa za renesansni dodatak blizanaca krajem 15. st.Tit
Kvincije Flaminije bio konzul koji je pobijedio Filipa V.
Makedonskog prvi portret Rimljanina nainjen za ivota kovan u Grkoj
jer su Rimljani zabranjivali ivue osobe u umjetnosti maiestas kazna
za onog koji se prozove kraljemSpomenik Emilija Paula u Delfima
pobjedniki spomenik rimskog vojskovoe Lucija Emilija Paula
Makedonca reljefni friz sa prikazom bitke kod Pidne 168. PNE kada
pada Makedonsko kraljevstvo Grci to rade preko metafora, a ovdje je
doslovno to prikazano stil je helenistikiOltar Domicija Ahenobarba
komemorativni spomenik iz razdoblja kasne republike penteliki
mramor ime je iz 6. st., nije iz obitelji Ahenobarba nije sigurna
datacija 2. st. PNE 30. god. PNE ima dva dijela vjerojatno nije ni
sluio kao oltar ve kao baza na koju je bila postavljena grupa
helenistiki reljefi na jednom dijelu reljefa povorka morskih
boanstava i udovita, svadba Neptuna i Amfitrite 4. strana prikaz
cenzusa na Marsovom polju tipino rimski rtvovanje svinje, ovce i
bikaRazvoj republikanskih portreta u kasnoj republici razvoj
realizma L'arringatore govornik Aullus Metellus natpis na rubu
odjee, realistino lice General iz Tivolija Aulo Postunije Albin
republikanski otri portret, realistino starije lice, grko mlado
tijelo Togatus sa maskama patricij u togi dri likove svojih predaka
rano carsko vrijeme, realistini portreti Portret Otricoli antika
mramorna bista, jedan od najslavnijih portreta brutalni realizam
Octavia Velletri enski portreti imaju iste frizure vor/nodus
Portret iz Palombara Sabina jedan od najslavnijih enskih portreta
nodus na glavi moderna frizura Pompej frizura kao kod Aleksandra
Makedonskog helenistiki elementi Julije Cezar iz Napulja
idealiziran Antonije opet zahtijeva uzvienost kipova on postaje
''bog na zemlji'' August Via Labicana August u funkciji vrhovnog
sveenika rimske Drave odjea od carrarskog mramora, tijelo od
parskog mramora Hadrijan opet uvodi sarkofage, budi se klasicizam
vrhunac kr. 3. st. Sarkofag o Orestu, Sarkofag AlbaniAugust iz
Prima Porte skulptura visoka cca 2 m nastala izmeu 20. i 12. god.
PNE mramorna kopija bronanog originala vjerojatno stajala u nii
stranja strana loe obraena poznati oklop posveen tome to je August
porazio Parte i time vratio legionarske orlove Eros na dupinu ga
vue za halju obraanje vojsci (poza ad locutio) modeliran prema
Doriforu kontrapost prikaz bez manaAra Pacis Augustae (Oltar
velianstvenog mira) zavjetovan 13. god. PNE, posveen 9. god. NE
monumentalni oltar napravljen po naredbi Senata kako bi se
proslavio Augustov pobjedniki povratak iz Galije i panjolske gornji
dio povorka Augustove obitelji, donji dio biljni ornamenti oltarni
ukrasi naglaavaju Augustovu vanost u odravanju mira i blagostanja u
Rimu (Pax Romana) teko je identificirati likove jer su restaurirani
u 16. st.Ara Pietatis Augustae rtvenik Augustovske pobonosti
prikazan je Marsov hram na Augustovom forumu
Kip cara Vespazijana Ostija kipovi postaju tei i monumentalniji
Tit iz Herkulaneja Vibija Matidija Trajanova neakinja flavijevska
frizura s puno uvojaka Mars Uttor kopija iz flavijevskih vremena
teina portreta Dioniz iz Parme od egipatskog kamena basamita (tvrd
vulkanski kamen tamnozelene boje) imitacija bronceTitov slavoluk
najraniji sauvan slavoluk u Rimu podignut nakon 81. god. u slavu
Titove pobjede nad idovskim pobunjenicima u Velikom ustanku i
osvajanja Jeruzalema 70. god. 15 m visina 13 m irina 4,75 m
debljina na istoku Forum Romanuma osobit arhitektonski oblik koji
su izmislili Rimljani, ukraen brojnim reljefima podizani u ast
vojnih pobjeda i trijumfalnih doeka Trajan iz Ostije prepoznatljivo
lice Karijatide Hadrijanove vile kopije atenskih karijatida
Portonaccio sarkofag bitka Rimljana i barbara 180. god. guva ljudi,
duboki reljef, naglaene sjene Sarkofag Ahileja i Pentesileje kr. 3.
st. Dionizov sarkofag 220. 235. god. Dioniz osvaja Indiju na
panteri Lov na kalidonskog vepra sarkofag Sarkofag Ludovisi 260.
god. bitka Rimljana i barbara Sarkofag Helene 4. st. Sarkofag
Konstance 330. 360. god. od porfira (tvrd vulkanski kamen iz
Egipta/Sirije) Septimije Sever bronana skulptura iz Leptis Magna
otri prijelazi Car koji sjedi iz Cezareje 2. 3. st. ogroman, od 1
bloka porfira sa brda Mons Porphyrites Tetrarsi iz Venecije 300.
god. Dioklecijan i suvladari Konstantin iz bazilike Nuovo lice,
ruka, stopalo (ogromni komadi)Trajanov stup trijumfalni stup na
Trajanovom forumu u Rimu, podignut 106. 113. god. u slavu pobjede
cara Trajana u vojnom pohodu protiv Daana objava nepobjedivosti
Rima visok 29,78 m, plitki spiralni reljef, zavidna
karakterizacija, igra svjetlosti i sjene unutar stupa je stubite, a
na vrhu skulptura Trajana
Trajanov slavoluk iz Beneventa zapoeti oko 114. god. reljefi
prikazuju Trajana kao zatitnika i dobroinitelja RC-a detaljniji od
onih na Titovu slavoluku na fasadi koja je okrenuta prema gradu,
spandrile ispunjavaju Viktorije, a na suprotnoj fasadi nalaze se
rijena boanstva na svakoj od fasada nalaze se dva puttija
(novoroeneta s krilima) s raznim atributima personifikacije
godinjih doba poruka koju nose spandrili Trajanova slavoluka glasi:
Rim je pobjednik u svakom kutku svijeta i u svako godinje doba. tri
reljefa krase prolaz slavoluka, kao i kod Titova slavoluka na svodu
je reljefni prikaz na kojem Viktorija kruni Trajana dva
horizontalnapanela prikazuju prinoenje rtve prilikom otvorenja Via
Traiane i Trajanov novi programprehranjivanja stanovnitva taj je
program omoguavao siromanoj djeci u Italiji da dobije hranu, a
drava je namaknula novac tako to je posuivala novac u obliku
hipoteka na zemljite, a onda na njemu zaraivala reljefi na fasadi
okrenutoj prema gradu prikazuju Trajana kako ulazi u Rim, a pred
vratima ga ekaju Jupiter i ostala boanstva Jupiter mu prua munju te
mu daje vlast na zemlji, a on odlazi brinuti se za nebesa reljef s
desne gradske strane i jedan na suprotnoj strani koja gleda izvan
grada prikazuju bradatog mukarca koji se nijednom dotad nije
pojavljivao na bilo kojem trajanskom reljefu Hadrijan na reljefu je
car prikazan kako u prisutnosti ena s krunama na glavama koje su
personifikacije talijanskih gradova dijeli novac djeci prema
Pliniju Mlaem esta je pojava bila da otac svoga sina nosi na
ramenima u ovakvim prigodama upravo je jedan takav sluaj prikazan
na reljefu
GRKO SLIKARSTVO
poznajemo ga samo preko rekonstrukcija nastalih na temelju
antikih pisaca postoji velik broj rimskih kopija grko slikarstvo na
vazama drugaije od pravog slikarstva u poetku geometrijska
umjetnost 2D, bez perspektive, ograniene boje (crvena, crna,
bijela, uta), nema sjenanja naziv nastao prema karakteristinom
keramikom stilu Atena, Korint i Eubeja kljuna podruja geometrijskog
perioda
Razdoblja u grkom slikarstvu1. protogeometrijska umjetnost
(1200. 900.) iz kasnomikenske faze 12. st. PNE aktualno u 10. st.,
a u 9. st. ga nasljeduje geometrijski stil najkvalitetnija keramika
u Ateni groblje Kerameikos (SZ Akropole) njem. arheolog Conze dao
ime keramici tipian oblik amfora s rukama na trbuhu vei dio posude
je u prirodnoj boji, a slikane su crte, polukrugovi i krugovi te
ruke s crtama Kentaur iz Lefkandija2. rana geometrijska umjetnost
(900. 850.) vitkiji oblici, veina vaze obojana u crno, tamne trake
sve brojnije javljanje meandra, vujih zubi (ukras iljastih
trokuta), svastika, rombova, zvijezda3. srednja geometrijska
umjetnost (850. 750.) piksida vaza za enske stvari (npr. nakit)
javljanje likova konja, meandra, linija4. kasna geometrijska
umjetnost 1 (750. 700.) divovske vaze kao nadgrobni spomenici ena,
pikside za kozmetiku vrhunac geometrijskog stila precizni
ornamenti, ljudski i ivotinjski likovi, cijela vaza je obojana
(naena kod groblja Dipilon) natpisi na dipilonskoj vazi jedno od
najstarijih grkih natpisa scena prothesis izlaganje mrtvaca krater
posude za mijeanje vina i na mukim grobovima scena ekphora vonja
slavnog pokojnika u kolima za pogreb majstorske radionice
dipilonskog stila dipilonski majstor, majstor Itirfeld (po
arheologu)5. kasna geometrijska umjetnost 2 (750. 700.) raspad
strogoe geometrije, sve postaje pokretno i ivahno obiljeje svih
grkih vaza pria lav koji gleda antilope, posuda oinohoa i prikaz
brodoloma6. arte orientalizzante (750./650. 550.) utjecaj Orijenta
udovita, grifoni, sirene, pegazi, sfinge, hibridi, cvjetni motivi
brojni lokalni stilovi najraniji stil u Korintu protokorintski stil
(715. 660.) i korintski stil (7. 6. st.) protokorintska oinohoa
(700.) prikaz brodova, riba, valovite linije, mree, kuke novo
protokorintska vaza jedini prikaz hoplitskog bojnog reda korintska
oinohoa i zdjela (625. 600.) zone ukraavanja, ivi i udovini likovi,
ispunjeno crnom i purpurnom bojom s naknadnim urezivanjem bijelom
bojom, naknadno urezane rozete u sve slobodne prostore, glava
Gorgone; korintska piksida plastini dodaci
Razdoblja u atikom slikarstvu
razvoju atikog slikarstva doprinosi velika proizvodnja keramike
roba za izvoz zbog vee prodaje panju posveuju vanjskom
ukraavanjuposua, to unapreuje umjetniki domet, slobodniji izbor
teme, traenje specifinog izraza u tumaenju umjetnikog sadraja, to
je stvorilo uvjete ukupnom razvoju umjetnosti, to e se pokazati u
periodu klasine umjetnosti
Crnofiguralno slikarstvo prva pojava u Korintu prikazuje razne
figure seljake, mornare, graane, bogove dinamine scene na vazama
unaprijeena tehnologija obrade vaza tanki zidovi vaze, bolje
slikanje (crven, bijela, ljubiasta)
Atiki crnofiguralni stil geometrijski i orijentalni ukras
metalno-sjajna boja na crvenkastoj podlozi, bijela boja za enska
tijela, ljubiasta za ornamente motivi iz ivota, prirode, mitova
prvi put se pojavljuju potpisi slikara i grnara slikar Klitija i
grnar Ergotim stvorili Fransoa vazu pronaenu u Etruriji, ne u Ateni
nastala oko 570. god. PNE svadba Peleja i Tetide 66 cm i 250
likova
Crvenofiguralni stil za vladavine Pizistrovaca 525. god. vaza
premazana metalno sjajnim lakom likovi i ornamenti boje cigle
1. protoatiki period (7./6. st.) idejska starija faza po peini
Idi dedalska mlaa faza dinos (posuda za mijeanje vina), Eubea
kolosalne amfore mix utjecaja Egeja posude iz Mileta ivotinje,
linije cvjetia i rozeta Euforbov tanjur scena iz Trojanskog rata i
natpisi ''Menelaj i Hektor'' najranija pojava Horus oi Kamiros stil
stil divlje koze Euforbov stil na tanjurima Fikellura stil trkai
Kikladski stil prvi put prikaz prirode vonjak, gnijezdo, ptice,
zmija posudice od fajanse s Rodosa2. arhajski period (700. 500.)
pojava monumentalnog slikarstva umjetnici prelaze na kamen, mramor
i broncu metope na Apolonovom hramu Perzej, Meduzina glava, 3
boice... Euritijev krater zadnji izdanci Korinta Zavjetne ploice
rudara s Korinta Mali glineni oltari s Korinta slobodno izraavanje
Skifos pehar za pijenje vina (tzv. crvenkapica) Anfas osobina
arhajske umjetnosti oko anfasa glava u profilu Chigi (kii) vr sa
irokim lijevkom