POJAM I DEFINICIJA KINEZIOLOGIJE
KINEZIOLOGIJA 2. godina UF
I. POJAM I DEFINICIJA KINEZIOLOGIJE
KINEZIOLOGIJA dolazi od gr. rijei kinezis (kretanje,gibanje) i
logos (rije,dokaz)
- to je znanost o zakonitostima koje reguliraju maksimalnu
efikasnost ljudskih pokreta i znanost o transformacijskim procesima
pod utjecajem motorike aktivnosti- kineziologiju zanima svaki
usmjereni proces vjebanja kojemu je cilj:
- unapreenje zdravlja (KINEZITERAPIJA)
- optimalan razvoj i zadravanje na to vioj razini ljudskih
osobina,sposobnosti i motorikih znanja (EDUKACIJA)
- spreavanje preranog pada pojedinih antropolokih karakteristika
i motorikih znanja (REKREACIJA)
- maksimalan razvoj osobina, sposobnosti u natjecateljski
usmjerenim kineziolokim aktivnostima (SPORT)-sport, rekreacija,
edukacija i kineziterapija ptimijenjena podruja kineziologije
- ne bavi se nekineziolokim aktivnostima (pr. Potar i sporta)-
znaajan predmet interesa kineziologije je prouavanje posljedica
procesa vjebanja na ljudski organizam, odnosno na promjene
razliitih ljudskih osobina, sposobnosti i motorikih znanjaII.
RAZVOJ KINEZIOLOGIJE
- postoji nekoliko faza razvoja u povijesti : - Aristotel
analizira principe hodanja
- Arhimed postavlja hidrostatike principe i zakonitosti
poluge
- lijenika Galena karakterizira bioloki pristup kretanju
- Leonardo da Vinci potie razvoj biomehanike, - Galileo Galilej
uvodi eksperiment kao osnovnu metodu znanstvenog rada, a matematike
simbole koristi u opisu prirodnih pojava- istraivanja Borellija su
pretea moderne biomehanike lokomotornog sustava- Newton postavlja
zakone klasine mehanike (zakon inercije, zakon proporcionalnosti
sile i ubrzanja, zakon jednakosti akcije i reakcije)- fiziologija
miine aktivnosti razvija se posebice krajem 18. stoljea
- u Hrvatskoj je intenzivnije izuavanje motorikih sposobnosti
zapoelo 70 ih god. prolog st. i pokazalo je kako je za svaku
motoriku sposobnost mogue komponirati vie testova
- to je vano jer je veliki broj instrumenata omoguio utvrivanje
faktorskih sklopova unutar svake pojedine motorike sposobnosti, te
zbog razliitih kineziolokih aktivnosti zbog kojih je bilo mogue
izvriti bolji izbor instrumenata primjerenih specifinostima
pojedinog porta1967. kin na KIF-uKINEZIOLOKA BIOMEHANIKA je danas
disciplina koja zahvaljujui razvoju instrumentarija omoguava vrlo
uinkovitu analizu stavova i pokreta te doprinosi efikasnosti
motorikog gibanja- interes kineziologije je spoznaja o utjecaju
ljudskih osobina i sposobnosti, promatranih kao integralni sustav,
na motoriku uinkovitost pri odvijanju kineziolokih aktivnosti i
kojim se podraajima i kako moe utjecati na procese prilagodbe u
funkciji zdravlja i odgoja- prihvaanjem kibernetskog naina miljenja
neutralizirane su mogunosti jednostranosti pri rjeavanju
kineziolokih problemaIII. STRUKTURA KINEZIOLOGIJE- kineziologija
pripada skupini antropolokih znanosti a zajedno s njima povezana je
sa skupinom metodolokih znanstvenih disciplina i kineziolokom
metodikom sl.1. interdisciplinarnost kineziologije prema
Mrakoviu:
- matino podruje kineziologije je antropologijasl. 2.
modificirana struktura kineziologije po Mrakoviu:
- tri najvee grane kineziologije su: osnovne kineziologijske
discipline, primijenjena kineziologijska disciplina i pomone
kineziologijske discipline1. OSNOVNE KINEZIOLOGIJSKE DISCIPLINE
OBUHVAAJU:1.1.OPE KINEZIOLOGIJSKE DISCIPLINE: - prouavaju ope
zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i posljedice tih procesa,
zakonitosti efikasnih gibanja i zakonitosti antropolokih
karakteristika i motorikih znanja pod utjecajem tjelesnih
aktivnostiDijele se na: 1. sustavnu kineziologiju - prouava ope
zakonitosti upravljanog procesa vjebanja i posljedice tih procesa2.
kinezioloku biomehaniku - znanost koja mehanike zakone primjenjuje
na iva bia 3. kineziologiju nekonvencionalnih gibanja - izuava
planiranje,programiranje, provoenje, kontrolu i analizu
kineziolokih transformacijskih postupaka iji je cilj transformacija
sposobnosti i osobina, te stjecanje i usavravanje osnovnih
motorikih informacija koje se mogu primijeniti u svakodnevnim
ivotnim situacijama1.2. SPECIJALNE KINEZIOLOGIJE KONVENCIONALNIH
AKTIVNOSTI:- predstavljaju sintezu onog dijela zakonitosti procesa
vjebanja koje su tipine za odreenu aktivnost ili grupu homogenih
kineziolokih aktivnostiDijele se na etiri skupine:
1. monostrukturalne aktivnosti: fizikalni cilj im je svladavanje
prostora vlastitim tijelom ili projektilom i koji se moe objektivno
mjeriti, dominira ciklika struktura kretanja i rezultat u pravilu
ne ovisi o kooperaciji izmeu lanova grupe, npr. atletika, plivanje,
kuglanje..2. polistrukturalne aktivnosti: acikliki tip aktivnosti
iji je cilj simbolika destrukcija partnera - kretanje se izvodi i
ograniava u kontaktu s partnerom, npr. boks, maevanje, stolni
tenis..3. kompleksne aktivnosti: aktivnosti kojima s tei pogaanju
nekog cilja u prostoru voenim ili baenim projektilom, sadre
kompleksnu strukturu kretanja ciklikog i aciklikog tipa - rezultat
ovisi o suradnji lanova tima, npr. rukomet, nogomet, ragbi4.
estetske aktivnosti: cilj im je dostii neki estetski kriterij
izvoenjem doputenih kretnji - dominira acikliki tip kretanja, npr.
gimnastika, klizanje, skokovi u vodu2. PRIMIJENJENA KINEZIOLOGIJSKA
DISCIPLINA ILI KINEZIOLOKA METODIKA - primijenjena je znanost koja
prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u edukaciji, sportu,
rekreaciji i kineziterapiji3. POMONE KINEZIOLOGIJSKE DISCIPLINE
1.KINEZIOLOKA ANTROPOLOGIJA: - povezuje kineziologiju i
antropologijske znanosti usmjerene rjeavanju kineziolokih problema
i razvoju kineziologijetu spadaju:
- bioloka antropologija: prouava bioloke zakonitosti na kojima
se temelje postupci orijentacije i selekcije,izbora, programiranja
i praenja transformacijskih procesa.Obuhvaa antropometriju,osnove
humane genetike te zakonitosti rasta i razvoja.
- funkcionalna anatomija: znanstvena disciplina koja prouava
grau ljudskog tijela i anatomske osnove funkcije organskih sustava-
kinezioloka fiziologija: prouava zakonitosti funkcioniranja
organskih sustava od kojih ovisi motorika uinkovitost u kinezioloki
usmjerenim aktivnostima i koje reguliraju utjecaj kineziolokog
tretmana na razvoj fiziolokih funkcija
- kinezioloka psihologija: prouava zakonitosti prilagodbenih
reakcija od kojih ovisi uinak u kinezioloki usmjerenim aktivnostima
i principe koji reguliraju utjecaj kineziolokog tretmana na razvoj
adaptivnih sposobnosti- kinezioloka sociologija: prouava strukturu
i razvoj sociolokih obiljeja vanih za planiranje i programiranje
odgojno-obrazovnih procesa openito,te edukacije, sporta,
kinezioloke rekreacije i kineziterapije posebno
- kinezioloka medicina: analizira patoloke pojave i procese koji
mogu nastati tijekom kinezioloke aktivnosti te njihovu prevenciju i
terapiju2.KINEZIOLOKA METODOLOGIJA
- skup znanstvenih disciplina koje prouavaju principe, sustave i
postupke mjerenja, prikupljanja i obrade podataka i uporabe raunala
u rjeavanju kineziolokih problema
tu spadaju: - kineziometrija - bavi se problemima mjerenja,
konstrukcijom i nainima koritenja mjernih instrumenata u
kineziologiji)- kinezioloka statistika - bavi se prikupljanjem,
sreivanjem i prikazivanjem podataka dobivenih mjerenjem
- kinezioloka informatika - prouava principe primjene raunala u
analizi dobivenih podataka i u informatikim sustavima pojedinih
podruja primijenjene kineziologijeIV. METODOLOKE OSNOVE
KINEZIOLOGIJE- znanstvena spoznaja u kineziologiji ostvaruje se
znanstveno-istraivakim radom-metodologija dolazi od gr. Methodos
(put/nain istraivanja/prikazivanja) i logos (rije,dokaz, pouak)
KINEZIOLOKA METODOLOGIJA je skup znanstvenih disciplina koje
prouavaju principe, sustave i postupke mjerenja, prikupljanja i
obrade podataka i uporabe raunala u rjeavanju kineziologijskih
problema- znanstveni status neke znanosti zavisi gotovo iskljuivo
od razine metodolokih postupaka za prikupljanje i verifikaciju
podataka, njihovu obradu, ispitivanje ispravnosti hipoteza i
formuliranje znanstvene zakonitosti- osnovni problemi to pred
kinezioloku znanost postavlja praksa mogu se svrstati u:
- kinezioloka analiza motorikih struktura
- dijagnostika stanja subjekta
- antropoloka prognostika
- analiza transformacijskih operatora- rjeenje problema
uvjetovano je temeljenjem kinezioloke metodologije na:
kineziometriji, kineziolokoj statistici, te kineziolokoj
informaticiPREDMET ISTRAIVANJA KINEZIOLOGIJE je utvrivanje ciljeva
nekog procesa vjebanja, utvrivanje stanja subjekta u relaciji s
ciljevima i utvrivanje zakonitosti i postupaka planiranja,
programiranja i kontrole procesa vjebanja METODE ISTRAIVANJA imaju
svrhu omoguiti rjeavanje etiri osnovne grupe problema:
-deskripcija ili opis: bez poznavanja inilaca pojave ili procesa
nemogua je operacionalizacija procedure upravljanog procesa
vjebanja
-eksplanacija: postupak utvrivanja uzroka, mehanizma ili osobina
koje reguliraju neki proces-predikcija ili predvianje: utvrivanje
vjerojatnosti ponaanja reagiranja ili uspjeha, ciljevi su najee
natjecateljski
-utvrivanje zakonitosti: je konana svrha metoda istraivanja,
zakon je jednoznana spoznaja i obino je rezultat primjene serije
metoda na vei broj istraivanjaetiri osnovna principa pristupa
kineziologijskim problemima:1. Hipotetiko-deduktivni pristup: nuno,
prethodno eksplicitno formuliranje hipoteza na osnovi postojeih
spoznaja koje se provjeravaju statistiko matematikim postupcima
- svaku hipotezu treba podvri verifikaciji,a ukoliko ne izdri
provjeru, treba je odbaciti2. Mjerljivost: mogunost objektivnog
mjerenja antropolokih obiljeja ili obiljeja neke aktivnosti, kao i
svih faktora koji na ta obiljeja utjeu kako bi se definirao cilj,
stanje subjekta i operacije programiranja, provoenja, kontrole i
analize procesa vjebanja
3. Nema univarijantnih problema: svaki kinezioloki problem je
multivarijantan, jedna ljudska karakteristika ne znai nita sama za
sebe ako se ne promatra u suglasju s ostalima
4. Kibernetski princip: ukoliko neki od problema nije mogue
tretirati kibernetski, on nije ni znanstveni ni kineziologijski
OSNOVNE METODE ISTRAIVANJA SU:1. Postavljanje hipoteza: pri
definiranju znanstvenog problema ukazuje se na nii, tono definiran
problem na koji se usmjeri istraivanje
- u vezi s tim postavlja se hipoteza o moguem rjeenju tog
problema koju uvijek treba podvrgnuti verifikaciji, a ukoliko ne
izdri provjeru odbacuje se
- stav ili iskaz hipoteze mora biti smiljen, jezino korektan,
precizan i jasan2. Prikupljanje podataka: dominantne metode su: -
eksperimentalna metoda - pomou prirodnog ili laboratorijskog
eksperimenta-metoda sustavne opservacije - prouavanje utjecaja veeg
broja ulaznih ili nezavisnih varijabli na vei broj izlaznih ili
zavisnih varijabli, to se ini ukoliko simuliranje realnih uvjeta
primjenom eksperimentalne metode nije mogue
- za manji dio kineziolokih problema koriste se:
- genetika metoda - prouavanje promjena fenomena u vremenu, cilj
je utvrditi zakonitosti razvoja ili oekivane vrijednosti- klinika
metoda - primjena kod ogranienog broja sluajeva, najee kod
vrhunskih sportaa iji je cilj je prikupiti podatke o svakom
fenomenu koji se istrauje i staviti ih u relacije s reakcijama
- komparativna metoda - ispituje se vrijedi li zakon dobiven
obradom podataka na razliite skupine ljudi3. Kvantitativno
izraavanje rezultata pomou tri skale:- nominalna skala - rezultati
nemaju kvantitativna obiljeja niti kontinuitet, koristi se kada se
rezultati ulaznih i izlaznih varijabli mogu izraziti samo
kvalitativno, istu stvar oznaujemo istim brojem- ordinalna ili
rang-skala - rezultati su prikazani po rangu vrijednosti, tj. prema
redoslijedu - rezultati izraeni pomou intervalne skale omoguuju
tvrdnju o redoslijedima veliina neke pojave i za koliko je neki
sluaj razliit od drugoga- omjerna ili ratio skala - koristi se samo
kad su rezultat objektivno mjerljive veliine, gdje postoji i
apsolutna nula4. Analiza podataka: - podaci dobiveni prikupljanjem
dobivaju smisao kad se mogu pretvoriti u informacije pogodne za
interpretaciju upotrebom neke od metoda analize
- metoda ovisi o cilju istraivanja, tipu hipoteze, raspoloivim
podacima
- deskriptivna statistika je opis varijabli, to je ujedno i prvi
korak u svim analizama podataka- eksplorativne metode koriste se
kad inioci nisu poznati
- konfirmativne metode kad je potrebno utvrditi veliinu
utjecaja- faktorskom analizom utvruje se vjerojatnost neke latentne
dimenzije
- regresijskom analizom utvruje se utjecaj niza varijabli na
jednu izlaznu
- multivarijantnom analizom ispitujemo razlike izmeu vektora
varijabli
- kanonika analiza utvruje relacije izmeu dva homogena
viedimenzijalna skupa- diskriminativna analiza daje najveu koliinu
informacija o razlikama u nekim obiljejima o subjektima za koje se
pretpostavlja pripadnost grupama
- taksonomskom analizom vri se podjela subjekata u
homogenizirane grupeTipine faze istraivanja u kineziologiji su:1.
definiranje problema istraivanja: jedna od najteih faza jer
podrazumijeva definiranje nekog modela istraivanja tako da je mogua
njegova provjera
2. studij literature o problemu istraivanja: ima za cilj
omoguiti ocjenu poloaja nekog rada u odnosu na ukupnu prethodnu
spoznaju3. definiranje cilja istraivanja: treba ih definirati
kratko, precizno i nedvosmisleno
4. formuliranje hipoteza: hipoteze se definiraju tako da ih je
mogue provjeriti po hipotetsko-deduktivnom principu
5. izrada eksperimentalnog nacrta: obuhvaa definiranje uzorka
ispitanika, uzorka mjernih instrumenata, postupaka provoenja
eksperimenta i izbor metoda za analizu podataka
6. provoenje eksperimenta7. obrada podataka dobivenih
mjerenjem8. analiza-interpretacija dobivenih rezultata: kreativan
dio istraivanja, analiza mora biti potpuna i originalna, te biti
orijentirana na provjeru, dok dio problema koji ostaje nerijeen
daje se u vidu hipoteza koje treba provjeriti daljnjim
istraivanjem9. zakljuak: mora biti sveobuhvatan, iz njega se treba
vidjeti to se istraivalo, kako je to provedeno, koji su rezultati,
te prijedlog sljedeih istraivanja- radovi se smatraju znanstvenim
ako sadre dosad neobjavljene rezultate istraivanja i izvoran, saet
i kritiki prikaz nekog podruja ili njegova dijela u kojima autor i
sam aktivno sudjeluje- radovi su struni ako sadre korisne priloge
iz struke ili za struku
- izvjea treba pisati razumljivim jezikom, a rjenik treba biti
prilagoen osobi koja dolazi u kontakt s njim- sadraj izvjea najee
sadri:- naslov : treba biti dovoljno odreen kako bi se naznaio
problem istraivanja
- sadraj, popis ilustracija i tabela: radi lakeg snalaenja u
tekstu
- uvod: Izaziva zanimanje itaoca
-cilj istraivanja i hipoteze: oznaavaju razlog provoenja
istraivanja i s kojom pretpostavkom se krenulo u istraivanje-
primijenjene metode i opis postupaka pri istraivanju- davanje
mogunosti ponavljanja postupaka u svrhu kontrole- rezultati: mogu
se iznijeti tekstualno, grafiki, pomou tabela. Iznose se i
rezultati koji pobijaju postavljenu hipotezu
- rasprava: poglavlje u kojem se od injenica prelazi na
razmiljanje
- zakljuak: skraeni pregled itavog sadraja
- saeti prikaz istraivanja, bibliografija, literatura, kazalo,
priloziV. PRIMJENA KINEZIOLOGIJSKIH ZAKONITOSTI U EDUKACIJI- svrha
svake znanosti je donoenje zakona koji ima veu ili manju primjenu u
praksi- neke od opih zakonitosti koje vrijede u primijenjenoj
kineziologiji su :
1. osobine i sposobnosti o kojima ovisi uspjeh u nekoj
aktivnosti mogu biti izmijenjene utjecajem uenja i vjebanja2.
utjecaj uenja na razvoj osobina i sposobnosti nejednak je, neke
osobine i sposobnosti mogu se znatno izmijeniti, a neke vrlo malo3.
uenje i vjebanje mijenjaju ne samo razinu osobina i sposobnosti,
nego i njihove meusobne odnose
4. pri jednakom opsegu i intenzitetu uenja i vjebanja, oni koji
se na poetku imali viu razinu osobnosti i sposobnosti, i na kraju e
imati viu razinu od onih kojima je poetna razina bila nia
5. najvei relativni napredak, pri jednakom intenzitetu uenja i
vjebanja, imaju subjekti kojima je poetna razina osobina i
sposobnosti nije bila ekstremno visoka ni ekstremno niska6. kako bi
se osigurala eljena razina osobina i sposobnosti znaajnih za neku
djelatnost, uenje i vjebanje moraju biti usmjereni upravo na te
osobine i sposobnosti7. vjerojatnost da e se uenjem i vjebanjem
postii eljeni rezultat vea je ukoliko je proces zapoeo sukladno
kronolokoj dobi subjekta
8. to neka djelatnost zahtjeva viu razinu veeg broja osobina i
sposobnosti, manja je vjerojatnost da netko posjeduje te osobine i
sposobnosti u onoj mjeri koju ta djelatnost zahtjeva9. vjerojatnost
da netko posjeduje eljenu razinu odreenog broja osobina i
sposobnosti manja je ukoliko je vea nezavisnost tih osobina i
sposobnosti
VI. TEMELJI KIBERNETSKOG PRISTUPA U KINEZIOLOGIJI
KIBERNETIKA je znanost o upravljanju procesima i sustavima svake
vrste, odnosno ona je znanost o upravljanju i regulaciji meusobno
povezanih procesa koji se zbivaju u sustavima kao to su organizmi,
zajednice i tehniki ureajiGrane kibernetike:
1.teorija sustava
2.teorija upravljanja i regulacije
3.teorija informacija i komunikacija
4.teorija igara
5.teorija algoritma
VII. POJAM UPRAVLJANOG PROCESAKINEZIOLOKI PROCES je upravljani
proces rada za koji je karakteristian stalni protok informacija
izmeu sustava koji upravlja i kojim se upravlja
sl. 3. upravljani kinezioloki sustav:
1. kineziolog moe upravljati procesom vjebanja odnosno odreivati
optimalne sadraje, volumene i modalitete rada, te obavljati stalnu
kontrolu, ako je u svakoj fazi na objektivan nain informiran o
stanju subjekta- osnovna karakteristika linearnog sustava je
linearni slijed pojava u njemu, uz odsustvo krunog toka
- djelovanje na taj sustav ograniava se na upravljanje, ali bez
regulacije
sl. 4. linearni upravljai sustav:
sl. 5. upravljani kinezioloki sustav:
O
Energija S kin.podraaj reakcija KA kin.akt.
Y1 stanje
subjekta
Y3 kinezioloki operateri, vjebe
Cilj
Y2 poeljno ciljano stanje- da bi se definirao cilj (C)
upravljanog procesa vjebanja, potrebno je:
1. utvrditi stanje subjekta (Y1) za kojeg se radi program i to
mjerenjem reakcija (r) za odreena antropoloka obiljeja, motorika
znanja i znanstveni status tako da je mogue dobivene podatke
pretvoriti u sustav korisnih informacija uporabom raunala
2. prethodno utvrditi poeljno ciljano stanje (Y2), ukljuujui
egzogena ogranienja, posebno raspoloivo vrijeme i materijalne
uvjete
- kineziolog (K) definira kinezioloke operatore (Y3) koji su
skup razliitih struktura kretanja i maksimalno odgovaraju cilju
transformacijskih procesa, to su vjebe kojima se najefikasnije
djeluje na osobinu ili sposobnost, motoriku informiranost i
zdravlje, to zajedno s energijom (E) predstavlja podraaje(s) za
utjecaj na stanje subjekta (S) kako bi se izazvale promjene k
poeljnom ciljanom stanju, upravljani proces vjebanja podrazumijeva
stalnu kontrolu, kako bi se uoile nepravilnosti i napravile
korekcijeVIII. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE UPRAVLJANOG PROCESA
VJEBANJA- imbenici upravljanog kibernetskog procesa rada u
kineziologiji su:- definiranje cilja procesa vjebanja
- utvrivanje stanja subjekta PLANIRANJE- utvrivanje faktora
ogranienja
programiranje procesa vjebanja
- izbor i distribucija sadraja vjebanja- izbor i distribucija
komponenti volumena vjebanja
- izbor najadekvatnijih modaliteta vjebanja, organizacija i
provoenje
kineziolokog tretmana
- kontrola periodinih stanja
- analiza uinaka procesa vjebanja
1. DEFINIRANJE CILJA: bez jasnog cilja ne mogu se utvrditi
odgovarajui kinezioloki operatori, odnosno vjebe kojima e se
utjecati na transformacijske procese, a cilj je poeljno stanje
subjekta - operacionalizacija cilja u kineziologiji odnosi se na
procjenu idealnog i oekivanog ciljanog stanja ovjeka, prethodnog
stanja ovjeka za kojeg se ini program vjebanja i faktora
ogranienja- definiranje cilja svodi se na operacije prognoze,
utvrivanje vjerojatnosti pripadnosti nekog subjekta poznatom
ciljanom stanju
- rije je o operacijama usmjeravanja i izbora, to su postupci
poznati kao orijentacija i selekcijasl. 6.operacionalizacija cilja
u kineziologiji (Mrakovi): Regulator (R)-kineziolog i ureaj kojim
se koristi za analizu i prikupljanje podataka- mora raspolagati
informacijama o idealnom ciljanom stanju subjekta (Sif), podacima o
prethodnom stanju osobe za koju se pravi program (Si). Tim
informacijama treba pridruiti podatke o faktorima ogranienja (FO)
koji su filtar optimalizacije parametara programiranja vjebanja.U
kineziolokoj rekreaciji za najvei broj ljudi je cilj vjebanja:
1) zadravanje osobina, sposobnosti i motorikih znanja to due na
to vioj razini
2) spreavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i
motorikih znanja koji su posljedica nekretanja
3) kompenzacija poremeaja izazvanih jednolinim procesom rada
4) spreavanje procesa otuenja ne samo u odnosu na vlastitu bit,
ve i ovjeka od ovjeka
U kineziterapiji cilj moe biti: 1) spreavanje deformacija
2) zadravanje zateenog stanja2. DEFINIRANJE STANJA SUBJEKTA: -
stanje subjekta je skup podataka koje opisuju kvantitativna i
kvalitativna obiljeja ljudskih osobina i sposobnosti, motorikih
znanja i stanje zdravlja. Tri su vrste stanja subjekta:
1) ciljano stanje
a) idealno ciljano stanje ( optimalno ciljano stanje daleko
iznad prosjeka
b) poeljno ciljano stanje ( proraun koji se sastoji u projekciji
prethodnog stanja ovjeka u idealno ciljano stanje kako bi se
utvrdila vjerojatnost uspjeha
c) realno ciljano stanje ( stanje koje se ostvarilo na kraju
jednog programa vjebanja
2) prethodno stanje ( odnosi se na aktualno stanje ovjeka
neposredno prije poetka kineziolokog tretmana
3) periodino stanje ( ili kontrolno stanje, vano je za proraun
uinka i korekciju daljnjeg procesa vjebanja, na osnovi njih ine se
potrebne izmjene u programu i spreavaju improvizacije u radu-
kineziolog utvruje morfoloka, motorika i funkcionalna obiljejasl. 7
subjekt kao komponenta kineziolokog sustava:
l
US
Ek
Et
V A
Em
I
KA- subjekt je organizirani sustav veeg broja meuzavisnih
dijelova; moe se promatrati kao cjelina vegetativnog (V) i
animalnog (A) podsutava; vegetativni sustav definiran je
vegetativnim ili autonomnim ivanim sustavom (VS) koji funkcionira
izvan okvira svijesti, te transportnim sustavom (TS)
- kod ovjeka i ivotinja nuan je animalni podsustav koji je kod
ovjeka dostigao takav stupanj razvoja da ga diferencira od ivotinje
kao stvaralako bie, njega karakteriziraju senzorno-motoriki sustav
(SMS) i lokomotorni sustav (LS)- moemo ga promatrati kao cjelinu
upravljanih sustava (Us) i izvrnih organa (Io), tako je vegetativni
ivani sustav upravljaki a izvrni je transportni sustav- upravljaki
dio animalnog podsustava je analitiko-senzorno-motoriki podsustav a
izvrni dio je lokomotorni sustav- upravne veze postoje izmeu:- TS i
LS ulaz energije preko TS k LS- SMS i LS prijenos impulsa
formiranih u centralnom ivanom sustavu na lokomotorni i kinestetiki
osjet
- SMS i VS emocije rezultiraju aktivacijom VS
- VS i TS VS regulira procese anabolizma i katabolizma putem
simpatikusnih i parasimpatikusnih ivanih vlakana i upravlja
intenzitetom transporta- postoje dva uzlaza i dva izlaza iz sustava
i to energije (Ek) i informacija (I), E ulazi preko transportnog
podsustava a informacije preko senzorno-motorikog podsustava, izlaz
iz sustava je lokomotorni podsustav koji u okolinu emitira energiju
(toplotnu Et i mehaniku Em) i informacija (I), Em i I predstavljaju
kinezioloku aktivnost (KA)
- uinci promjena stanja subjekta mogu se promatrati kao:
- akutni ili trenutani - mogu biti elektrine promjene u obliku
EKG-a, EEG-a ili elektromiograma - mehanike manifestacije
lokomotornog sustava kao sila,brzina- kronini - procjenjuju se
registracijom razliitih komponenti vektorskih izlaza- postoje
razlike izmeu tehnikih sustava koji su u klasi deterministikih,
gdje za jedan ulaz postoji i jedan ulaz, i biotikih koji su u klasi
stohastikih, pa za jedan ulaz postoji vie izlazasl 8.
deterministiki sustav: ulaz izlaz- za jedan ulaz postoji jedan
izlaz
ulaz izlaz
sl 9. stohastiki sustav:- za jedan ulaz postoji vie izlaza
3) UTVRIVANJE FAKTORA ORGANIENJA- mogu organiiti proces
vjebanja
1) ENDOGENI FO unutarnji, polaze od subjekta
a) odnos uroenog i steenog dijela varijance ljudskih osobina i
sposobnosti
b) promjene ljudskih osobina i sposobnosti tijekom ivota
1) relativno spor razvoj
2) ubrzani razvoj
3) faza smirivanja
4) dostizanje platoa ili zadravanje stupnja razvoja
5) opadanje sposobnosti
c) stanje zdravlja aktualno stanje zdravlja pod utjecajem
egzogenih imbenika
2) EGZOGENI FO vanjski, na koji subjekt nema neposredni
utjecaj
a) raspoloivo vrijeme za proces vjebanja
b) materijalni uvjeti rada i kadrovi
c) drutveni interes
4) IZBOR I DISTRIBUCIJA SADRAJA
- je prva u nizu operacija programiranja tjelesnog vjebanja,
postoje dvije meuzavisne operacije pri utvrivanju programa
rada:
1. odrediti to vjebati
2. odrediti to vjebati u pojedinom periodu
Tjelesna vjeba sloen proces, sastoji se od triju skupina
strukturnih elemenata
1. mehaniki
2. energetski
3. elementi ritmaKinezioloki sadraji: 1. konvecionalni razvoj
motorikih znanja
2. nekonvecionalni razvoj osobina i sposobnosti
5. KOMPONENTE i DISTRIBUCIJA VOLUMENA RADA
- volumen ili koliina rada definiran je:
INTENZITET RADA predstavlja veliinu obavljenog rada u jedinici
vremena, obrnuto je proporcionalan trajanju rada
a) maksimalni dominiraju alaktatni energetski izvori
b) submaksimalni glikolitiki
c) veliki oksidativna razgradnja glukoze
d) umjereni oksidativna razgradnja masti
INTERVALI RADA I ODMORA bitan imbenik adaptacijskih proces
TRAJANJE RADA u vezi s intenzitetom i ciljem adaptacijskog
procesa
Volumen rada:
6. IZBOR MODALITETA RADA
- izbor modaliteta rada podrazumijeva izbor:
- modaliteta provoenja procesa vjebanja
- nain emisije informacija
- sustav organizacije procesa vjebanja
IZBOR MODALITETA PROCESA VJEBANJA:
1. ITERATIVNA METODA (ponavljajua) temeljna metoda procesa
vjebanja, dva su karakteristina oblika njezine primjene:
- KONTINUIRANI REIM RADA bitan za sve strukture u kojima je vano
trajanje; znaajna za promjene odreenih osobina i sposobnosti, a ne
samo za formiranje programa u centralnom ivanom sustavu, odgovornih
za izvoenje nekog kretanja
- DISKONTINUIRANI REIM RADA za strukture kretanja ije je
izvoenje dominantno pod utjecajem sile i brzine. Proces vjebanja u
diskontinuiranom reimu je intervalna metoda rada u kojoj kineziolog
pod kontrolom dri volumen rada i faze odmora.2. SITUACIJSKA METODA
ako se iterativni proces vjebanja provodi zbog koritenja znanja,
osobina i sposobnosti u realnim ivotnim situacijama, najefikasnija
za kompleksne strukture kretanja i primjenjuje se kada je sadraj
organizacijskog oblika rada identian s ciljem natjecanja3.
SINTETIKA METODA unutar ukupne strukture kretanja pojedine cjeline
provode se sintetiki, prednost je to omoguuje da do izraaja doe
individualnost djeteta, smatra se najprirodnijom, jer se pokret ui
u cjelini, odnosno onako kako se vidi i kako e se primjenjivati4.
ANALITIKA METODA sastoji se u uenju pokreta po dijelovima, pokret
se ralanjuje, svaki dio se ui posebno, na kraju se povezuju u
cjelinu5. KOMBINIRANA METODA kombinirana primjena sintetike i
analitike metode; pri uenju pokreta primjenjuje se sintetika
metoda, a u tijeku rada ako je potrebna analitika, pa nakon
svladanih tekoa opet se vraa na sintetiku6. PRIJENOS INFORMACIJA
ima tri naina : vizualni, akustiki i kinestetiki
Organizacija procesa vjebanja: - ovisi o materijalnim uvjetima
rada, raspoloivom prostoru, ureajima, sparavama, napravama i
rekvizitima te za koga se organizira ( pojedinca, grupu ljudi,
homogenizirane grupe ljudi)
7. UTVRIVANJA PERIODINIH STANJA:Periodina stanja su kontrolne
toke na kojima se provjeravaju efekti nekog segmenta procesa
vjebanja i obavljaju eventualne korekcije programa za sljedei
period. - broj periodinih stanja ovisi od podruja primijenjene
kineziologije (od uestalosti podraaja i broju sati vjebanja), o
kvaliteti ljudskog organizma i prethodnom stanju pojedinca- uz pomo
periodinog provjeravanja dobit emo povratne informacije o
realizaciji programskih zadaa8. ANALIZA UINAKA PROCESA VJEBANJA: -
vrednovanje uinaka procesa vjebanja je procjena ostvarenja cilja,
ostvarenja ciljanog stanja, zacrtanih normi za svaku osobinu,
sposobnosti i motorika znanja i njihove meusobne odnose i to one
koje su bile predmet kineziolokog tretmana- ono to kineziolog najee
mjeri su antropometrijske karakteristike, te motorika i
funkcionalna obiljeja
IX. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA ANTROPOLOKA
OBILJEJAKinezioloki podraaj je kombinacija kineziolokih operatora i
energije koja je potrebna za transformacijske procese- vrste
kineziolokih podraaja:
a) subliminalni podraaji nisu korisni u adaptacijskom smisli ;
najvei broj ljudi je izloen ovom tipu podraaja
b) liminalni podraaji moe biti koristan u periodu ivota kad
znaajnije promjene vie nisu mogue;cilj je sprijeiti pad sposobnosti
i zadrati dostignutu razinu; koristan je kada se ne eli poremetiti
dostignuta razina treniranosti u natjecateljskoj fazi
c) supraliminalni nuan je ne samo u procesu usavravanja
pojedinca u nekoj kineziolokoj aktivnosti nego i za svakog
ovjekaKinezioloki operator je skup razliitih struktura kretanja
koje maksimalno odgovaraju cilju transformacijskih procesa, to su
vjebe kojima se najefikasnije djeluje na neku osobinu ili
sposobnost, motoriku informiranost i zdravlje
Antropoloka obiljeja su organizirani sustavi svih osobina,
sposobnosti i motorikih informacija te njihove meusobne relacije. U
antropoloka obiljeja spadaju morfoloke znaajke, motorike,
kognitivne (spoznajne) i funkcionalne sposobnosti, konativne
osobine ili osobine linosti i socijalni status.- morfoloke znaajke
rezultat su naslijea i adaptacije na utjecaje razliitih faktora,
posebno vjebanja i prehrane-motorike sposobnosti - definiramo kao
latentne motorike strukture odgovorne za beskonaan broj manifestnih
motorikih reakcija a mogu se procijeniti i opisatia) BRZINA:
sposobnost brzog reagiranja i izvoenja jednog ili vie pokreta, te
kretanje tijela u prostoru. Ogleda u svladavanju to dueg puta u to
kraem vremenu odnosno za najkrae vrijeme u danim uvjetima- osnovni
oblici brzine su:
- brzina reakcije ili reakcijska brzina
- brzina pojedinanog pokreta,
- brzina repetitivnih pokreta
- brzina lokomocije- osnovne metodike usavravanja brzine:
1. tehnika kretanja treba dozvoliti maksimalne brzine, 2.
vladanje kretanjem treba se usmjeriti na brzinu a ne na nain
rada
3. trajanje aktivnosti treba biti kratko da umor na kraju rada
ne utjee na brzinu
- osnovne metode za razvoj brzine:
metoda ponavljanja
intenzivni intervalni rad
tranje s ubrzanjem
tranje iz leteeg starta
tranje niz kosinu
brzo reagiranje na podraaj
tafetni brzinski treninzi
hendikep tranje
metode borbe protiv stabilizacije brzine:
- kasnija specijalizacij
- smanjenje volumena rada osnovnog karaktera kod majstora
- razbijanje platoa radom u olakanim uvjetima
- gaenje platoa, ne vriti osnovnu aktivnost dok se stereotip ne
ugasi
- test : taping rukomb) JAKOST I SNAGA: SILA je temeljni uinak
miine kontrakcije i moe biti statika (rezultat je pokuali pokret) i
dinamika (rezultat je izvedeni pokret).
JAKOST je maksimalna voljna aktualna sila pokreta, najvea sila
koja se u odreenom trenutku voljno moe oitovati. Ovisi o morfolokim
strukturama, a to su sustavi odgovorni za njezin razvoj, prijenos i
kontrolu.
STATIKA JAKOST maksimalna sila koja se moe oitovati kao rezultat
jedne maksimalne voljne izometrike kontrakcije
SNAGA je rad obavljen u jedinici vremena, odnosno koliina
energije potroena u jedinici vremena
EKSPLOZIVNOST je dinamogena sposobnost koja omoguava davanje
maksimalnog ubrzanja svom ili nekom drugom tijelu (bacanje,
skokovi, udarci i sprint)JAKOSNA IZDRLJIVOST je sposobnost
maksimalne izometrike kontrakcije miia to omoguava zadravanje
odreenog stava u produenim uvjetima rada (izdraj u zgibu)APSOLUTNA
JAKOST je najvea sila koja se moe proizvestiRELATIVNA JAKOST je
odnos apsolutne jakosti i mase tijela
ELASTINA (pliometrijska) JAKOST je sila nastala sinkronizacijom
ekscentrine i koncentrine motorike aktivnosti (skok u
dubinu)REPETITIVNA DINAMOGENA SPOSOBNOST je izvoenje dugotrajnog
ponavljajueg rada u kome je vanjsko optereenje manje od 75%
maksimalnih mogunosti i vee se i s izdrljivou- metode razvoja
dinamogenih sposobnosti su:- metoda maksimalnih dinamikih podraaja
(broj ponavljanja do 4)
- piramidalna metoda (broj ponavljanja se smanjuje a intenzitet
poveava)
- metoda eksplozivnih podraaja (50-60% optereenja izvode max.
brzi pokreti)
- metoda izometrikih podraaja (naprezanje miia, bez
skraenja)
- metoda naprezanja s poputanjem
- mjere za procjenu snage su: za eksplozivnost skok u dalj s
mjesta, za jakosnu izdrljivost izdraj u visu zgibom, a za
repetitivnu dinamogenu sposobnost podizanje trupa
c) IZDRLJIVOST: sposobnost obavljanja aktivnosti due vremena bez
snienja razine njene efikasnostiUMOR je stanje organizma koje
nastaje zbog dugotrajnog i napornog rada, a karakterizira ga
smanjenje radne sposobnosti
imbenici izdrljivosti:
fizioloki (aerobni i anaerobni kapacitet)
psihiki (motivacija, crte linosti)
biokemijski (razgradnja ugljinih hidrata, masti, laktati,
hormoni)
biomehaniki (tehnika i taktika)
motoriki (kratko-, srednje-, dugo- trajna izdrljivost te
repetitivna snaga)
metode u transformaciji izdriljvosti:
metoda trajnog rada ili kontinuirana metoda
metoda intervalnog rada (rad se odvija s prekidima)
situacijska metoda
d) GIBLJIVOST (fleksibilnost): sposobnost izvoenja pokreta to
vee amplitude. Mjerilo gibljivosti je maksimalna amplituda pokreta
u pojedinom zglobnom sustavu
aktivna gibljivost je mogunost dostizanja maksimalne amplitude
pokreta uz djelovanje vlastite sile miia
pasivna gibljivost je mogunost dostizanja maksimalne amplitude
pokreta uz djelovanje vanjske sile
statika gibljivost je mogunost zadravanja postignute amplitude
pokreta
dinamika gibljivost je mogunost dostizanja maksimalne amplitude
pokreta viekratnolokalna gibljivost je mogunost dostizanja
maksimalne amplitude pokreta u pojedinim regijama
globalna gibljivost je istodobna gibljivost vie zglobnih
sustava
metode za razvoj:
metoda statikih naprezanja (varijante pasivnog istezanja)
metoda dimanikih naprezanja (varijante aktivnog istezanja)
metoda streching vjebi
- gibljivost se procjenjuje mjerom pretklon raznono
e) KOORDINACIJA (motorika inteligencija): sposobnost upravljanja
pokretima tijela koja se oituje se brzom i preciznom izvedbom
sloenih motorikih zadatakaakcijski faktori koordinacije su:brzinska
koordinacija - izvoenje motorikih zadataka u to kraem vremenu
ritmika koordinacija - zahtjev na ritmu pri izvoenju motorikih
zadatakabrzina uenja novih motorikih zadataka
pravodobnost ili timing - izvoenje pravog pokreta u pravo
vrijemeprostorno vremenska orijentacija
agilnost - brzina promjene smjera kretanja
ravnotea -odravanje tijela u ravnotenom poloaju- dva pravca u
razvoju koordinacije:
uenje novih raznolikih struktura kretanja
izvoenje poznatih gibanja u izmjenjenim uvjetima
- test: poligon natrke
f) PRECIZNOST: sposobnost u aktivnosti gaanja i ciljanja koja
omoguava gaanje statinih predmeta ili pokretnih ciljeva koji su na
odreenoj udaljenosti
- percepcija prostora i lokalizacija cilja osnovni su uvjet za
visoku preciznost
TESTZA:
poligon natrakekoordinacija
taping rukombrzina
trbunjacirepetitvna snaga
izdraj u visu zgibomjakosna izdrljivost
skok u dalj s mjestaeksplozivna snaga
skok u dubinuelastina ili pliometrijska jakost
tranje 3 min, 6 minfunkcionalne sposobnosti
pretklongibljivost
X. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI su sposobnosti regulacije i
koordinacije funkcija organskih sustava, odnosno sposobnost
oslobaanja energije u stanicama koja omoguava odranje homeostaze i
odvijanje specifinih funkcija pojedinih dijelova organizma
ANAEROBNE MOGUNOSTI imaju alaktatnu ili fosfagenu i laktatnu
komponentu
- alaktatna komponenta podrazumijeva visok skoro granini
intenzitet rada, ali kratkog trajanja
- laktatna komponenta se razvija intenzitetom rada blizu
graninog s tim da se smanjuje tijekom rada, ali zadrava relativne
vrijednosti za dano stanje organizma AEROBNE MOGUNOSTI postiu se
kontinuiranim radom podobnim za razvoj dugotrajne izdrljivosti-
intervalni rad zasniva se na kraem radu u submaksimalnom
intenzitetu
- varijabla za procjenu aerobnih sposobnosti je tranje 3 min za
u. od 1-4 razreda
XI. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI I
KONATIVNE OSOBINE I SOCIJALNI STATUS Kognitivne ili spoznajne
sposobnosti omoguuju primanje, prijenos i preradu informacija, to
se ostvaruje u kontaktu s okolinom. One predstavljaju osnovu
misaone svjesne aktivnosti i bez njih bilo bi nemogue rukovoditi
odgojno-obrazovnim procesom.Konativni faktori ili osobine linosti
vani su za razumijevanje i predvianje ponaanja ovjeka u razliitim
situacijama, odgovorni su za modalitete ljudskog ponaanja. Postoje
normalni i patoloki konativni faktori.Socijalni status je takoer
antropoloko obiljeje.XII. UTJECAJ KINEZIOLOKIH PODRAAJA NA MOTORIKE
INFORMACIJE
- motorika informacija ili motoriko znanje podrazumijeva
formirane algoritme naredbi smjetenih u odgovarajuim motorikim
zonama centralnog ivanog sustava koji omoguava ostvarivanje
svrhovitih motorikih struktura gibanja
- vizualni nain prijema informacija- najvie se koristi i
primaran je u svakoj poetnoj fazi uenja novih struktura
kretanja
- kinestetiki kanal ukljuuje se tijekom procesa uenja, kada
subjekt sam sebi alje informacije na temelju predodbi o nainu
izvoenja struktura kretanja
- akustiki nain koristan je pratilac ukupnog procesa
vjebanja
XIII. ZDRAVLJE I TJELESNA AKTIVNOST
ZDRAVLJE je optimalno ili barem prihvatljivo stanje cijelog
organizma i funkcije svih sustava ljudskog organizma. Definicija
zdravlja prema (WHO) je: stanje potpunog tjelesnog, psihikog i
socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili
oronulosti
- primjereno tjelesno vjebanje je uinkovito i nezamjenjivo
sredstvo unaprjeenja i zatite zdravlja posebice u suvremenim
drutvenim uvjetima i uvjetima okoline
- tjelovjeba ima pozitivan utjecaj na pojedine imbenike rizika
za razvoj koronarne bolesti srca, te pozitivno utjee na smanjenje
prekomjerne teine.
- najvanija je u djetinjstvu, kada se aktivnou moe utjecati na
tjelesni razvoj i stvaranje navika zdravog naina ivljenja
- osim tjelovjebe, zdrav nain ivota podrazumijeva i pravilnu,
raznovrsnu, prirodnu prehranu sa svim potrebnim sastojcima i u
dovoljnim koliinama
XIV. UTJECAJ PRIRODNIH FAKTORA NA ZDRAVLJEVODA: boravak u vodi
pozitivno utjee na zdravlje- hidrostatski tlak pozitivno utjee na
cirkulaciju krvi i limfotok
- voda je dobar provodnik topline i ima velik utjecaj na
termoregulaciju
- aktivnosti u vodi su dobre, jer zbog besteinskog stanja nema
pritiska na kraljenicu i ostale zglobne strukture
ZRAK: boravak na istom zraku sam po sebi ima odreene
prednosti
- visinske pripreme u portu koje bi trebale trajati vie
tjedana
- hladan zrak utjee na termoregulaciju posebice primjenom zranih
kupki, ali i boravkom i odreenim aktivnostima (skijanje, sanjkanje,
klizanje i sl.)SUNCE: suneva svjetlost, odnosno dijelovi te
svijetlosti pozitivno djeluju na aktivnost koe i sintezu vitamina A
i DSNIJEG: izlaganje snijegu i kretanje u oteanim uvjetima angaira
gotovo sve dijelove tijela i organske funkcije- igre i kinezioloke
aktivnosti na snijegu pozitivno utjeu na razvoj cijelog organizma,
organskih funkcija, motorikih sposobnosti i poveanje otpornosti
organizma na oteane klimatske uvjete
XV. TJELESNO VJEBANJE I EKOLOGIJA- vjebai su izloeni i
pozitivnom i negativnom djelovanju okoline- kinezioloka aktivnost
se u pravilu provodi na istom zraku, vodi, esto u prirodnim
uvjetima - ona moe doprinijeti odvajanju ovjeka od tetnih utjecaja
okolineXVI. HIGIJENA I TJELESNO VJEBANJEHIGIJENA (gr. boica Higija)
je znanost o ouvanju zdravlja koja je skup pravila i postupaka koji
spreavaju pojavu bolesti i putem poboljanja uvjeta ivota i rada
unapreuju zdravlje ljudi i tjelesnog vjebanjaOdravanje i kontrola
osobne higijene:
- ovjek se stalno znoji, a pri tjelesnom vjebanju znojenje je
pojaano
- osnovno je pravilo redovito pranje itavog tijela nakon
vjebanja, najbolje blagim sapunom i mlakom vodom 25-28 0C
- eim se kupanjem uz uporabu sapuna tijekom dana s povrine koe
odstranjuje masni sloj koji titi kou od isuivanja i vee na sebe
prljavtinu, ako se vjeba vie puta na dan, preporuljivo je
kratkotrajno tuiranje u vodi
- posebnu panju treba posvetiti i njezi noktiju jer neodrezani
nokti mogu izazvati ozljede koe i oka
Higijena opreme
- odjea namijenjena kineziolokoj aktivnosti mora odravati
toplinsku ravnoteu u organizmu, tj.usporavati gubitak topline
- odjea ima i zatitnu funkciju (hokej, alpinizam, skijanje,
nogomet, maevanje itd.)
- odjea i obua mora omoguiti slobodno kretanje, mora biti
propusna i tititi od mehanikih i termikih utjecaja iz okoline
- najprikladnija je pamuna odjea, jer pamuk upija vlagu, dobro
se pere i primjerene je elastinosti i vrstoe
- arape i obua, prilagoeni vremenskim prilikama, moraju tititi
vjebaa od ozljeda i kroninih oteenja nogu, svaku sportsku odjeu i
obuu treba redovito odravatiHigijena objekata
- objekti namijenjeni vjebanju moraju biti opremljeni sanitarnim
ureajima (svlaionicama, zahodima, pisoarima, tuevima posebno za
m/)
- portska igralita moraju imati sanitarne ureaje za publiku te
prostoriju za prvu pomo
- u sportskim dvoranama pozornost treba posvetiti
mikroklimatskim uvjetima, koji podrazumijevaju zabranu puenja, te
na prirodnu i umjetnu rasvjetu, povrina prozora treba smjestiti to
blie stropu
- staklene objekte i rasvjetna tijela treba zatiti ianim
mreama
- podove treba izraivati od materijala koji nije sklizak i kad
je vlaan
- radijatori moraju biti u udubinama zidova i ograeni titnicima
kako bi se ozljeivanje svelo an minimum
- uklanjanje otpadaka, redovito ienje dvorana, svlaionica i
drugih sanitarnih prostorija mora biti redovito
KINEZIOLOGIJA
KINEZIOLOKA METODIKA
ANTROPOLOKE
ZNANOSTI
METODOLOKE ZNANSTVENE DISCIPLINE
KINEZIOLOGIJA
Osnovne kineziologijske discipline
Primijenjena kineziologijska disciplina
Pomone kineziologijske discipline
1. kinezioloka metodika
Kin. antropologija kin. metodologija
ope
specijalne kineziologije konvencionalnih aktivnosti
1. kineziometrija
2. kinezioloka statistika
3. kinezioloka informatika
1. bioloka antropologija
2. funkcionalna anatomija
3. kinezioloka fiziologija
4. kin. psihologija
5. kin. sociologija
6. kin. pedagogija
7. kin. medicina
1. sustavna kin.
2. kinezioloka biomehanika
3. kineziologija nekonvencijalnih gibanja
1. kineziologija monostrukturalnih aktivnosti (biciklizam,
atletika)
2.kineziologija polistrukturalnih aktivnosti (tenis, boks)
3. kineziologija kompleksnih aktivnosti (nogomet..)
4. kineziologija estetskih aktivnosti (klizanje,
gimnastika..)
subjekt
kineziolog
subjekt
kineziolog
Subjekt
Kineziolog
FO
Sif
R
Si
VS
SMS
LMS
TS
S
S
INTERVALI RADA:
intervali rada
intervali odmora
INTENZITET RADA:
maksimalni
submaksimalni
veliki
umjereni
TRAJANJE RADA
VOLUMEN RADA
radnja = sila prevaljeni put
pogleeeee
PAGE 22