KAZNENI ZAKON
(Urednki proieni tekst, Narodne novine, broj 125/11 i144/12)
OPI DIO
GLAVA PRVA (I.)
TEMELJNE ODREDBE
Temelj i ogranienje kaznenopravne prisile
lanak 1.Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo
za ona ponaanja kojima se tako povreuju ili ugroavaju osobne
slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti
zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske i meunarodnim pravom
da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne
prisile.
Naelo zakonitosti
lanak 2.Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je
poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao
kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna ili druga kaznenopravna
sankcija koja nije bila odreena zakonom.
Naelo primjene blaeg zakona i vremensko vaenje kaznenog
zakonodavstva
lanak 3.(1) Prema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na
snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno.(2) Ako se zakon
nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja pravomone presude,
izmijeni jednom ili vie puta, primijenit e se zakon koji je najblai
za poinitelja.(3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka
izmijeni naziv ili opis kaznenog djela, sud e ispitati postoji li
pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie
odgovarajueg kaznenog djela iz novog zakona pa ako utvrdi da
postoji, primijenit e zakon koji je blai za poinitelja. Nema
kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.(4) Izmijeni li se
zakon za vrijeme poinjenja kaznenog djela, primijenit e se zakon
koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje.(5) Zakon koji je na
snazi samo za odreeno vrijeme primijenit e se na kaznena djela
poinjena u tom vremenu i nakon njegova prestanka vaenja ako zakonom
nije drukije propisano.
Naelo krivnjelanak 4.Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za
poinjeno kazneno djelo.
Naelo oduzimanja imovinske koristi
lanak 5.Nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu
protupravnom radnjom.GLAVA DRUGA (II.)
PRIMJENA KAZNENOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
Primjena Opeg dijela Kaznenog zakona
lanak 6.Odredbe Opeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena
djela propisana ovim Zakonom i drugim zakonima.
Primjena kaznenog zakonodavstva prema mladim osobama
lanak 7.(1) Kazneno zakonodavstvo ne primjenjuje se prema
djetetu koje u vrijeme poinjenja djela nije navrilo etrnaest
godina.(2) Prema osobi koja je u vrijeme poinjenja kaznenog djela
navrila etrnaest godina, a nije jo navrila dvadeset i jednu godinu
primjenjuje se ovaj Zakon ako posebnim zakonom nije drukije
propisano.
Vrijeme poinjenja kaznenog djela
lanak 8.(1) Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj
poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to
kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela.(2)
Sastoji li se poiniteljeva djelatnost iz vie vremenski odvojenih
radnji, djelo je poinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih
djela kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje.
Mjesto poinjenja kaznenog djela
lanak 9.(1) Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj
radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili
djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela
ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti.(2) U sluajevima
sudionitva kazneno je djelo poinjeno u mjestu odreenom u stavku 1.
ovoga lanka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika radio ili bio
duan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica iz
zakonskog opisa kaznenog djela trebala nastupiti.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena na
podruju Republike Hrvatske
lanak 10.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se
na svakoga tko poini kazneno djelo na njezinu podruju.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena na
brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske
lanak 11.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se
i na svakoga tko poini kazneno djelo na domaem brodu ili
zrakoplovu, bez obzira na to gdje se brod ili zrakoplov nalazi u
vrijeme poinjenja kaznenog djela.
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela
poinjena na podruju Republike Hrvatske, njezinom brodu ili
zrakoplovu
lanak 12.(1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva
Republike Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka 11. ovoga
Zakona kazneni postupak pravomono dovren u stranoj dravi, kazneni
postupak u Republici Hrvatskoj pokrenut e se po odobrenju glavnog
dravnog odvjetnika.(2) Kazneni postupak radi primjene kaznenog
zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama lanka 10. i lanka
11. ovoga Zakona nee se pokrenuti protiv poinitelja kaznenog djela
koje je, osim na podruju Republike Hrvatske, poinjeno i na podruju
drave ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengenaako je
u njojza to djelo kazneni postupak pravomono dovren.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena izvan
Republike Hrvatske protiv njezinog pravnog interesa
lanak 13.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se
prema svakome tko izvan njezina podruja poini:1. kazneno djelo
protiv Republike Hrvatske iz Glave XXXII. ovoga Zakona,2. kazneno
djelo krivotvorenja novca, vrijednosnih papira i znakova za
vrijednost Republike Hrvatske iz lanka 274., lanka 275. i lanka
276. ovoga Zakona,3. kazneno djelo protiv hrvatskog dravnog
dunosnika ili slubenika u vezi s njegovom slubom,4. kazneno djelo
davanja lanog iskaza iz lanka 305. ovoga Zakona, ako je lani iskaz
dan u postupku pred hrvatskim nadlenim tijelima,5. kaznena djela
protiv birakog prava iz Glave XXXI. ovoga Zakona,6. kazneno djelo
iz lanka 193., lanka 194., lanka 196., lanka 197. i lanka 198.
ovoga Zakona kad je poinjeno u zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu,
epikontinentalnom pojasu ili na otvorenom moru.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan
podruja Republike Hrvatske poine njezini dravljani
lanak 14.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske
primjenjuje se prema hrvatskom dravljaninu i osobi koja ima
prebivalite u Republici Hrvatskoj, koja izvan podruja Republike
Hrvatske poini bilo koje drugo kazneno djelo osim onih koja su
obuhvaena odredbama iz lanka 13. i lanka 16. ovoga Zakona, ako je
to kazneno djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je
poinjeno.(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primijenit e se i kad
poinitelj stekne hrvatsko dravljanstvo nakon poinjenja kaznenog
djela.(3) U sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kod kaznenih
djela iz lanka 115. stavka 3. i 4., lanka 116., lanka 153., lanka
154., lanka 158., lanka 161., lanka 162., lanka 163., lanka 164.,
lanka 166. i lanka 169. ovoga Zakona te drugih kaznenih djela kod
kojih je to predvieno meunarodnim ugovorom kojeg je Republika
Hrvatska stranka, kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske
primijenit e se i kad kazneno djelo nije kanjivo prema zakonu drave
u kojoj je poinjeno.(4) Kad hrvatski dravljani sudjeluju u mirovnim
operacijama ili drugim meunarodnim aktivnostima izvan podruja
Republike Hrvatske i u takvim operacijama ili aktivnostima poine
kazneno djelo, primjena zakonodavstva Republike Hrvatske ravnat e
se prema odredbama ovog Zakona, ako meunarodnim ugovorom kojeg je
Republika Hrvatska stranka nije predvieno drugaije.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela poinjena protiv
dravljanina Republike Hrvatske izvan njezina podruja
lanak 15.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske
primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske
prema dravljaninu Republike Hrvatske, osobi koja ima prebivalite u
Republici Hrvatskoj ili pravnoj osobi registriranoj u Republici
Hrvatskoj poini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaeno
odredbom iz lanka 13. i lanka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno
djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno.(2) U sluaju
iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe izrei teu kaznu od one koja je
propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo poinjeno.
Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela protiv
vrijednosti zatienih meunarodnim pravom poinjena izvan podruja
Republike Hrvatskelanak 16.Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske
primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina podruja poini
kazneno djelo iz lanka 88., lanka 90., lanka 91., lanka 97., lanka
104., lanka 105. i lanka 106. ovoga Zakona, kao i kazneno djelo
koje je Republika Hrvatska prema meunarodnom ugovoru obvezna
kanjavati i kada je poinjeno izvan podruja Republike Hrvatske.
Primjena kaznenog zakonodavstva za ostala kaznena djela poinjena
izvan podruja Republike Hrvatske
lanak 17.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske
primjenjuje se prema strancu koji izvan podruja Republike Hrvatske
poini kazneno djelo za koje se po hrvatskom zakonodavstvu moe izrei
kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a ne radi se o
sluajevima iz lanka 13. do 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno
djelo kanjivo i prema zakonu drave u kojoj je poinjeno i ako je
izruenje poinitelja zakonom ili meunarodnim ugovorom doputeno, ali
do njega nije dolo.(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe
izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je
kazneno djelo poinjeno.
Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela
poinjena izvan podruja Republike Hrvatske
lanak 18.(1) Kad je u sluaju primjene kaznenog zakonodavstva
Republike Hrvatske prema odredbama lanka 13. ovoga Zakona kazneni
postupak pravomono dovren u stranoj dravi, glavni dravni odvjetnik
moe odustati od kaznenog progona.(2) U sluajevima iz lanka 14.,
lanka 15. i lanka 17. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene
kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske nee se pokrenuti:1. ako
je pravomonom presudom izreena kazna izvrena ili je u postupku
izvrenja ili vie ne moe biti izvrena prema zakonu drave u kojoj je
osoba osuena,2. ako je poinitelj u stranoj dravi pravomonom
presudom osloboen ili mu je kazna po zakonu drave u kojoj je
kazneno djelo poinio oprotena,3. ako se kazneno djelo po zakonu
drave u kojoj je poinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tubi,
a takav prijedlog ili tuba nisu podneseni, ili je nastupila zastara
kaznenog progona.(3) U sluaju iz lanka 16. ovoga Zakona kazneni
postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske
moe se pokrenuti ako kazneni progon nije pokrenut pred Meunarodnim
kaznenim sudom ili sudom druge drave ili ako se ne moe oekivati
provoenje pravinog postupka pred sudom drave u kojoj je kazneno
djelo poinjeno, sudom drave iji je poinitelj dravljanin ili drugim
sudom koji je nadlean za suenje. Ako je kazneni postupak proveden u
drugoj dravi suprotno meunarodno priznatim standardima pravinog
suenja,kazneni postupak moe se pokrenuti samo uz odobrenje glavnog
dravnog odvjetnika.(4) U sluaju iz lanka 14., lanka 15., lanka 16.
i lanka 17. ovoga Zakona kazneni postupak e se pokrenuti samo ako
se poinitelj nalazi na podruju Republike Hrvatske.
Uraunavanje oduzimanja slobode i izvrenih kaznenopravnih
sankcija u stranoj dravi
lanak 19.U sluajevima primjene kaznenog zakonodavstva Republike
Hrvatske, vrijeme provedeno u pritvoru, istranom zatvoru ili na
izdravanju kazne, kao i svako drugo oduzimanje slobode u stranoj
dravi, uraunat e se u kaznu zatvora koju izrekne domai sud za isto
kazneno djelo. Druge izvrene kaznenopravne sankcije uraunat e se
prema pravinoj ocjeni suda.
GLAVA TREA (III.)
KAZNENO DJELO
Nain poinjenja kaznenog djela
lanak 20.(1) Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili
neinjenjem.(2) Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane
posljedice kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno
obvezan sprijeiti nastupanje takve posljedice i ako je proputanje
po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem.(3)
Poinitelj koji je kazneno djelo poinio neinjenjem moe se blae
kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se moe poiniti samo
neinjenjem.
Nuna obrana
lanak 21.(1) Iskljuena je protupravnost djela poinjenog u nunoj
obrani.(2) Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od
sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei
protupravni napad.(3) Poinitelj koji prekorai granice nune obrane
moe se blae kazniti.(4) Nije kriv tko prekorai granice nune obrane
zbog ispriive jake prepasti prouzroene napadom.
Krajnja nudalanak 22.(1) Iskljuena je protupravnost djela
poinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna
opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako je uinjeno
zlo manje od onoga koje je prijetilo.(2) Nije kriv tko poini
protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobnu
neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti
ako zlo koje je poinjeno nije bilo nerazmjerno tee od zla koje je
prijetilo i ako nije bio duan izloiti se opasnosti. Ako je takva
osoba bila duna izloiti se opasnosti, moe se blae kazniti.(3) Ako
je poinitelj bio u otklonjivoj zabludi o okolnostima iz stavka 2.
ovoga lanka koje iskljuuju krivnju, kaznit e se prema pravilima o
nehaju kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje za
nehaj.
Sastojci krivnjelanak 23.Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji
je u vrijeme poinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao
s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio duan i
mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji
nijedan ispriavajui razlog.Neubrojivost
lanak 24.(1) Neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei
kazna.(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja
protupravnog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg postupanja
ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti,
privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili
neke druge tee duevne smetnje.(3) Prema osobi koja je u stanju
neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupit e se prema
odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama.(4) Neubrojivoj
osobi moe se izrei sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreene
dunosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom,
zabrane pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva i zabrane
pristupa Internetu.
Samoskrivljena neubrojivostlanak 25.Ne smatra se neubrojivim
poinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi nain svojom
krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg
postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme
kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo
obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod
njega postojao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik
krivnje.
Bitno smanjena ubrojivostlanak 26.Poinitelj koji je u vrijeme
poinjenja kaznenog djela zbog nekog stanja iz lanka 24. stavka 2.
ovoga Zakona bio bitno smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do
bitno smanjene ubrojivosti nije dolo samoskrivljeno sukladno lanku
25. ovoga Zakona.
Kanjivost za postupanje s namjerom i s nehajem
lanak 27.(1) Kanjivo je postupanje s namjerom da se poini
kazneno djelo. Postupanje iz nehaja kanjivo je samo kad je to
zakonom izriito propisano.(2) Tea kazna koju zakon propisuje za teu
posljedicu kaznenog djela moe se izrei kad je poinitelj glede te
posljedice postupao barem s nehajem.
Namjeralanak 28.(1) Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom ili
neizravnom namjerom.(2) Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad
je svjestan obiljeja kaznenog djela i hoe ili je siguran u njihovo
ostvarenje.(3) Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je
svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela pa na to
pristaje.
Nehaj
lanak 29.(1) Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili
nesvjesnim nehajem.(2) Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je
svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, ali lakomisleno
smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti.(3)
Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe
ostvariti obiljeja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio
duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te
mogunosti.
Zabluda o biu djela
lanak 30.(1) Ne postupa s namjerom tko u vrijeme poinjenja djela
nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog obiljeja.(2) Ako je
zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila otklonjiva, poinitelj e se
kazniti za nehaj kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i
za nehaj.
Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnostlanak 31.(1)
Nee se kazniti za namjerno poinjenje djela tko je u vrijeme njegova
poinjenja pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi
djelo bilo dozvoljeno.(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka
bila otklonjiva, poinitelj e se kazniti prema pravilima o nehaju
kad zakon za poinjeno djelo propisuje kanjavanje i za nehaj.
Zabluda o protupravnosti
lanak 32.(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja djela
nije znao da je njegovo djelo protupravno, a to nije bio duan niti
je mogao znati.(2) Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga lanka bila
otklonjiva, poinitelj se moe blae kazniti.Beznaajno djelo
lanak 33.Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova
obiljeja, ako je stupanj poiniteljeve krivnje nizak, djelo nije
imalo posljedice ili su posljedice neznatne i ne postoji potreba da
poinitelj bude kanjen.
Pokuaj
lanak 34.(1) Tko s namjerom da poini kazneno djelo poduzme
radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju
bia kaznenog djela, kaznit e se za pokuaj ako se za kazneno djelo
moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna ili zakon
izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj.(2) Poinitelj pokuaja
kaznenog djela moe se blae kazniti.(3) Poinitelj koji je iz grube
nerazumnosti pokuao poinjenje kaznenog djela neprikladnim sredstvom
ili prema neprikladnom objektu moe se osloboditi kazne.
Dobrovoljni odustanak
lanak 35.(1) Poinitelj koji je dobrovoljno prekinuo zapoeto
poinjenje kaznenog djela, iako je bio svjestan da je prema svim
okolnostima radnju mogao dovriti ili je nakon dovretka radnje
sprijeio nastupanje posljedice, moe se osloboditi kazne.(2)
Poinitelj koji je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila
poinjenje kaznenog djela, a ono je ostalo nedovreno iz razloga
neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne.(3)
Supoinitelj ili sudionik koji je dobrovoljno sprijeio poinjenje
kaznenog djela ili je dobrovoljno poduzeo radnju koja bi sprijeila
poinjenje kaznenog djela, a djelo je ostalo nedovreno iz razloga
neovisnog od njegove radnje, moe se osloboditi kazne.
Poiniteljstvo
lanak 36.(1) Poinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge
osobe poini kazneno djelo.(2) Poini li vie osoba na temelju
zajednike odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u
poinjenju radnje ili na drugi nain bitno pridonese poinjenju
kaznenog djela, svaka od njih kaznit e se kao poinitelj
(supoinitelji).(3) Nehajna odgovornost supoinitelja temelji se na
zajednikoj povredi dune panje.
Poticanje
lanak 37.(1) Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje
kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio.(2) Tko drugoga
s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela za koje je pokuaj
kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano, kaznit e se kao za pokuaj
toga kaznenoga djela.(3) U sluaju neprikladnog pokuaja poticanja,
poticatelj se moe osloboditi kazne.
Pomaganje
lanak 38.Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog
djela,kaznit e se kao da ga je sam poinio, amoe seiblae
kazniti.
Kanjavanje supoinitelja i sudionika
lanak 39.(1) Svaki supoinitelj i sudionik (poticatelj i pomaga)
kanjava se u skladu sa svojom krivnjom.(2) Posebne osobne okolnosti
zbog kojih zakon propisuje osloboenje od kazne, ublaavanje kazne,
blai ili tei oblik kaznenog djela uzet e se u obzir samo onom
supoinitelju ili sudioniku kod kojega postoje.
GLAVA ETVRTA (IV.)
KAZNE
Vrste kazni
lanak 40.(1) Kazne su novana kazna, zatvor i dugotrajni
zatvor.(2) Novana kazna moe se izrei kao glavna i kao sporedna
kazna.(3) Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izrei samo kao glavne
kazne.(4) Kad zakon za odreeno kazneno djelo propisuje kaznu
zatvora do tri godine, sud moe izrei novanu kaznu kao glavnu.(5) Za
kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna
moe se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom
propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom
kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.(6) Rad za ope
dobro izrie se kao zamjena za kaznu zatvora ili novanu kaznu.
Svrha kanjavanja
lanak 41.Svrha kanjavanja je izraziti drutvenu osudu zbog
poinjenog kaznenog djela, jaati povjerenje graana u pravni poredak
utemeljen na vladavini prava, utjecati na poinitelja i sve druge da
ne ine kaznena djela kroz jaanje svijesti o pogibeljnosti injenja
kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja te omoguiti poinitelju
ponovno ukljuivanje u drutvo.
Novana kazna
lanak 42.(1) Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima. Ona ne
moe biti manja od trideset niti vea od tristo ezdeset dnevnih
iznosa, osim za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, kad se
moe izrei do pet stotina dnevnih iznosa ili kad je novana kazna od
pet stotina dnevnih iznosa izriito propisana ovim Zakonom.(2) U
presudi se naznauje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa te
njihov umnoak.(3) Broj dnevnih iznosa utvruje se na temelju
okolnosti navedenih u lanku 47. ovoga Zakona, osim onih koje se
odnose na imovinske prilike poinitelja.(4) Visina dnevnog iznosa
utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve prihode i imovinu te
prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i njegove obitelji.
Dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei od deset
tisua kuna.(5) Poiniteljevi prihodi, imovina i ostali podaci
potrebni za utvrivanje visine dnevnog iznosa mogu se utvrditi na
temelju slobodne procjene ako bi njihovo utvrivanje bilo povezano s
nerazmjernim tekoama ili ako se predlae izricanje novane kazne u
postupku za izdavanje kaznenog naloga.(6) Poinitelj je duan novanu
kaznu platiti u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti krai od
trideset dana niti dui od est mjeseci, a moe mu se naloiti i obrona
otplata u roku do jedne godine. Sud moe odrediti da e se obrona
otplata ukinuti ako poinitelj ne plati pojedini obrok uredno.(7) Ne
moe li osuenik u cijelosti ili djelomino isplatiti novanu kaznu u
roku koji je odreen presudom zbog znatnog pogoranja imovinskih
prilika do kojih je dolo bez njegove krivnje nakon donoenja
presude, sud moe na njegov zahtjev produljiti rok plaanja do
dvadeset i etiri mjeseca ili odrediti obronu otplatu u tom
roku.
Zamjena nenaplaene novane kazne
lanak 43.(1) Kad novana kazna nije u cijelosti ili djelomino
plaena u roku koji je odreen presudom, a ne postoje uvjeti iz lanka
42. stavka 7. ovoga Zakona, naplatit e se prisilno putemovlatene
institucije sukladno odredbama posebnog zakona.(2) Ako se novana
kazna ne moe ni prisilno naplatiti u roku od tri mjeseca, sud e uz
pristanak osuenika donijeti odluku o zamjeni novane kazne radom za
ope dobro, na nain da se jedan dnevni iznos zamijeni sdvasata rada,
pri emu rad za ope dobro ne smije premaitisedamsto dvadesetsati.(3)
Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri, novana
kazna, odnosno rad za ope dobro zamijenit e se kaznom zatvora.(4)
Kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud e jedan dnevni
iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za ope dobro e se
zamijeniti sukladno odredbi lanka 55.stavka 2.ovoga Zakona, pri emu
kazna zatvora ne moe biti dulja od dvanaest mjeseci.(5) Isplati li
osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje
kazne zatvora ili rada za ope dobro e se obustaviti. U sluaju
djelomine isplate, izvrit e se samo preostali dio navedenih
kazni.(6) Ako osuenik koji nema stalno prebivalite ili boravite u
Republici Hrvatskoj ne plati novanu kaznu u roku odreenom presudom,
sud e je zamijeniti kaznom zatvora.
Kazna zatvora
lanak 44.(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od tri mjeseca niti
dulja od dvadeset godina.(2) Kazna zatvora u trajanju do est
mjeseci izrie se na pune mjesece i dane. Kazna zatvora u trajanju
duljem od est mjeseci izrie se na pune godine i mjesece, osim kod
primjene odredaba o stjecaju, kada se moe izrei i na pune dane.(3)
Kod zamjene novane kazne kaznom zatvora, kazna zatvora se izrie na
pune dane, a moe biti i kraa od tri mjeseca.(4) Kazna zatvora do
jedne godine moe se izvravati u domu sukladno odredbama posebnog
zakona.
Iznimnost kratkotrajne kazne zatvora
lanak 45.(1) Kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci sud moe
izrei samo ako se moe oekivati da se novana kazna ili rad za ope
dobro nee moi izvriti ili ako se novanom kaznom, radom za ope dobro
ili uvjetnom osudom ne bi mogla postii svrha kanjavanja.(2) Odredba
stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na kaznu zatvora kao zamjenu za
neplaenu novanu kaznu (lanak 43. stavak 3.) ili za neizvren rad za
ope dobro (lanak 55. stavak 7.) ili za opozvanu uvjetnu osudu
(lanak 58.).
Kazna dugotrajnog zatvora
lanak 46.(1) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe biti kraa od
dvadeset i jedne niti dulja od etrdeset godina.(2) Iznimno, za
kaznena djela poinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim
Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora moe se izrei u
trajanju pedeset godina.(3) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se na
pune godine.(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei
poinitelju koji je kazneno djelo poinio u vrijeme kad nije navrio
osamnaest godina.(5) Odredbe o kazni zatvora primjenjuju se i na
kaznu dugotrajnog zatvora ako ovim Zakonom nije drugaije
propisano.
Odmjeravanje kaznelanak 47.(1) Pri izboru vrste i mjere kazne
sud e, polazei od stupnja krivnje i svrhe kanjavanja, ocijeniti sve
okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea
(olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jainu ugroavanja ili
povrede zatienog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo poinjeno,
stupanj povrede poiniteljevih dunosti, nain poinjenja i skrivljene
uinke kaznenog djela, prijanji poiniteljev ivot, njegove osobne i
imovinske prilike te njegovo ponaanje nakon poinjenog kaznenog
djela, odnos prema rtvi i trud da naknadi tetu.(2) Visina kazne ne
smije prekoraiti stupanj krivnje.
Ublaavanje kazne
lanak 48.(1) Sud moe izrei kaznu blau od propisane za odreeno
kazneno djelo kad to zakon izriito propisuje.(2) Blau kaznu od
propisane za odreeno kazneno djelo sud moe izrei i kad postoje
naroite olakotne okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio sa
rtvom, ako joj je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu
prouzroenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio naknaditi tu
tetu, a svrha kanjavanja moe se postii i takvom blaom kaznom.(3)
Blau kaznu od propisane za odreeno kazneno djelo sud moe izrei i
kada su se dravni odvjetnik i okrivljenik o tome sporazumjeli.
Granice ublaavanja kazne
lanak 49.(1) Sud moe ublaiti kaznu sukladno lanku 48. stavku 1.
i 2. ovoga Zakona u sljedeim granicama:1. ako je za kazneno djelo
propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od deset
godina, kazna se moe ublaiti do tri godine,2. ako je za kazneno
djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od pet
godina, kazna se moe ublaiti do dvije godine,3. ako je za kazneno
djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od tri
godine, kazna se moe ublaiti do jedne godine,4. ako je za kazneno
djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju od
jedne godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci,5. ako je za
kazneno djelo propisana kao najmanja mjera kazna zatvora u trajanju
od est mjeseci, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca.(2) U sluaju iz
lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona kazna se moe ublaiti do polovice
najnie kazne dobivene ublaavanjem prema odredbama stavka 1. ovoga
lanka, ali ne moe biti blaa od tri mjeseca zatvora.
Osloboenje od kaznelanak 50.(1) Sud moe osloboditi kazne
poinitelja:1. kad se takva ovlast temelji na izriitoj zakonskoj
odredbi,2. kad ga posljedice kaznenog djela poinjenog iz nehaja
tako teko pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno radi
ostvarenja svrhe kanjavanja,3. kad je poinitelj nastojao otkloniti
ili umanjiti posljedice kaznenog djela poinjenog iz nehaja te
naknadio tetu koju je njime prouzroio,4. kad se poinitelj kaznenog
djela za koje je propisanasamo novana kazna ilikazna zatvora do
jedne godine pomirio sa rtvom i naknadio tetu.(2) Kad je sud
ovlaten poinitelja osloboditi kazne, moe ga i blae kazniti, pri emu
nije duan drati se granica propisanih u lanku 49. stavku 1. ovoga
Zakona.
Stjecaj kaznenih djelalanak 51.(1) Ako poinitelj jednom ili vie
radnji poini vie kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud e
mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim e ga, na temelju
ocjene poiniteljeve linosti i poinjenih kaznenih djela u njihovoj
ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.(2) Jedinstvena kazna
sastoji se u povienju najvie pojedinane utvrene kazne, ali ne smije
dosei zbir pojedinanih kazni, niti premaiti najveu mjeru kazne
dugotrajnog zatvora, odnosno novane kazne.(3) Ako su za dva ili vie
kaznenih djela utvrene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora iji
zbroj prelazi pedeset godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu
dugotrajnog zatvora u trajanju pedeset godina.(4) Ako su kao
pojedinane kazne utvrene kazne zatvora i novane kazne, sud e izrei
jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu.(5) U primjeni
stavka 2. i 4. ovoga lanka kazna maloljetnikog zatvora izjednauje
se s kaznom zatvora.
Produljeno kazneno djelolanak 52.(1) Produljeno kazneno djelo je
poinjeno kada poinitelj s namjerom izvri vie odvojenih radnji u
prirodnom smislu kojima se ostvaruju bia istog ili istovrsnih
kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku
povezanost ine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.(2) Kaznena
djela koja predstavljaju napad na ivot, tijelo, spolnu ili druge
slobode osobe ne mogu se pravno oznaiti kao produljena.(3)
Ostvaruju li se radnjama navedenim u stavku 1. ovoga lanka obiljeja
vie istovrsnih kaznenih djela, produljeno kazneno djelo e se pravno
oznaiti prema najteem od tih kaznenih djela.(4) Za produljeno
kazneno djelo moe se izrei kazna za polovicu vea od gornje mjere
kazne propisane za utvreno djelo, koja ne smije prijei gornju mjeru
propisanu za tu vrstu kazne.
Izricanje jedinstvene kazne osuenoj osobi
lanak 53.(1) Kad se osueniku sudi za kazneno djelo poinjeno
prije nego to je zapoeo izdravati kaznu po prijanjoj presudi ili za
kazneno djelo poinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei
jedinstvenu kaznu za sva kaznena djela primjenom odredbi lanka 51.
ovoga Zakona, uzimajui prije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna
ili dio kazne koju je osuenik izdrao, ne raunajui vrijeme provedeno
na uvjetnom otpustu, uraunat e se u izreenu jedinstvenu kaznu.(2)
Sud nee postupiti po odredbama stavka 1. ovoga lanka kad osueniku
sudi za kazneno djelo poinjeno tijekom izdravanja kazne zatvora,
kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, ako se s
obzirom na preostali dio ranije kazne primjenom odredbi o stjecaju
ne bi mogla postii svrha kanjavanja.(3) Kad osuenik za vrijeme
izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvoraili
maloljetnikog zatvora poini kazneno djelo za koje je zakonom
propisana kazna do jedne godine zatvora ili blaa kazna, primijenit
e se stegovna mjera.
Uraunavanje pritvora, istranog zatvora i ranije kazne
lanak 54.Vrijeme provedeno u pritvoru i istranom zatvoru, kao i
svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uraunava se u
izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora i novanu kaznu.
Prilikom uraunavanja izjednauje se jedan dan pritvora, istranog
zatvora i svakog drugog oduzimanja slobode te jedan dnevni iznos
novane kazne s jednim danom zatvora.
Rad za ope dobrolanak 55.(1) Sud moe izreenu novanu kaznu u
iznosu do tristo ezdeset dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u
trajanju do jedne godine zamijeniti radom za ope dobro. Kad izrekne
kaznu zatvora u trajanju do est mjeseci, sud e je zamijeniti radom
za ope dobro, osim ako se time ne moe ostvariti svrha
kanjavanja.(2) Kada sud novanu kaznu zamjenjuje radom za ope dobro,
zamijenit e jedan dnevni iznos sdvasata rada, a kad kaznu zatvora
zamjenjuje radom za ope dobro, zamijenit e jedan dan zatvora
sdvasata rada.(3) Sud moe poinitelju uz rad za ope dobro odrediti
jednu ili vie posebnih obveza iz lanka 62. ovoga Zakona i/ili
zatitni nadzor iz lanka 64. ovoga Zakona ije trajanje ne moe biti
due od vremena u kojem poinitelj mora izvriti rad za ope dobro.(4)
Rad za ope dobro izvrit e se samo uz pristanak osuenika.(5) Osuenik
e, nakon to nadlenom tijelu za probaciju dade pristanak, rad za ope
dobro izvriti u roku koji to tijelo odredi, vodei rauna o njegovim
mogunostima s obzirom na njegove osobne prilike i zaposlenje. Ovaj
rok ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine
raunajui odpoetka izvravanja rada za ope dobro. Sadraj rada za ope
dobro odreuje nadleno tijelo za probaciju u dogovoru s osuenikom
vodei rauna o njegovim sposobnostima i strunosti.(6)Ako se osuenik
u roku od osam dana od dana za koji je pozvan ne javi nadlenom
tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na
adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadleno tijelo za
probaciju e o tome obavijestiti nadlenog suca izvrenja ako je kazna
zatvora zamijenjena radom za ope dobro, a prvostupanjski sud ako je
novana kazna zamijenjena radom za ope dobro.(7) Ako osuenik svojom
krivnjom u cijelosti ili djelomino ne izvri rad za ope dobro u roku
iz stavka 5. ovoga lanka, sud e donijeti odluku kojom odreuje
izvrenje izreene kazne u cijelosti ili neizvrenom dijelu. Ako
osuenik ne izvri rad za ope dobro bez svoje krivnje, nadleno tijelo
za probaciju produit e rok iz stavka 5. ovoga lanka.(8) Ako osuenik
ne izvri u potpunosti ili u veoj mjeri obveze iz stavka 3. ovoga
lanka, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje
zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona, ili bez opravdanog
razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom, sud e
donijeti odluku kojom odreuje izvrenje prvotno izreene kazne. Ako
se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili
da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe
obveze zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do
tada nije imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog
nadzora, ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili
zatitnog nadzora.(9) Rad za ope dobro izvrava se bez
naknade.Uvjetna osudalanak 56.(1) Uvjetnom osudom odreuje se da se
kazna na koju je poinitelj osuen nee izvriti ako poinitelj u
vremenu provjeravanja ne poini novo kazneno djelo i ispuni odreene
mu obveze.(2) Sud moe poinitelju koji je osuen na kaznu zatvora u
trajanju do jedne godine ili na novanu kaznu izrei uvjetnu osudu
kad ocijeni da poinitelj i bez izvrenja kazne nee ubudue initi
kaznena djela. Pritom e se voditi rauna o linosti poinitelja,
njegovu prijanjem ivotu, osobito je li ranije osuivan, obiteljskim
prilikama, okolnostima poinjenja samog kaznenog djela te ponaanju
nakon poinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu poinitelja prema
rtvi i nastojanju da oteeniku popravi tetu.(3) Vrijeme
provjeravanja ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina,
odmjerava se na pune godine i poinje tei od dana pravomonosti
presude. Sud moe vrijeme provjeravanja naknadno skratiti, odnosno
prije njegova isteka produiti do maksimalnog trajanja po postupku
propisanom posebnim zakonom.(4) Sud moe poinitelju uz uvjetnu osudu
odrediti jednu ili vie posebnih obveza samostalno sukladno
odredbama lanka 62. i lanka 63. ovoga Zakona ili uz zatitni nadzor
sukladno odredbi lanka 64. ovoga Zakona.(5) Trajanje posebnih
obveza i zatitnog nadzora ne smije biti dulje od vremena
provjeravanja.(6) Kad sud izrekne kaznu zatvora i novanu kaznu, moe
odluiti da se pod uvjetima iz ovoga lanka nee izvriti samo kazna
zatvora.
Djelomina uvjetna osudalanak 57.(1) Sud moe poinitelju koji je
osuen na novanu kaznu ili kaznu zatvora u trajanju veem od jedne, a
manjem od tri godine, izrei uvjetnu osudu za samo dio kazne ako
ocijeni da postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvrenja
cijele kazne nee ubudue initi kaznena djela.(2) Neuvjetovani dio
kazne zatvora mora iznositi najmanje est mjeseci, a najvie jednu
polovinu izreene kazne.(3) Neuvjetovani dio novane kazne ne moe
iznositi manje od jedne petine ni vie od jedne polovine izreene
kazne.(4) Na neuvjetovani dio kazne zatvora ne mogu se primijeniti
odredbe o uvjetnom otpustu.(5) Na uvjetovani dio kazne shodno se
primjenjuju odredbe iz lanka 56., lanka 58., lanka 62., lanka 63. i
lanka 64. ovoga Zakona.
Opoziv uvjetne osude
lanak 58.(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno
ili vie kaznenih djela poinjenih za vrijeme provjeravanja izrekne
kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine.(2) Sud moe
opozvati uvjetnu osudu ako osueniku za jedno ili vie kaznenih djela
poinjenih za vrijeme provjeravanja pravomonom presudom izrekne
kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili novanu kaznu.(3) Kad
na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka opozove uvjetnu osudu, sud e
raniju uvjetnu kaznu i kaznu za novo kazneno djelo, odnosno kazne
za nova kaznena djela, uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu kaznu
prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona.(4) Kad sud u sluaju iz
stavka 2. ovoga lanka ne opozove uvjetnu osudu, moe:1. za novo
kazneno djelo izrei kaznu i odrediti njezino izvrenje ne mijenjajui
raniju uvjetnu osudu,2. za novo kazneno djelo izrei kaznu koju e
kao i raniju uvjetnu kaznu uzeti kao utvrene te izrei jedinstvenu
kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona te novo vrijeme
provjeravanja u kojem se ova kazna nee izvriti.(5) Sud moe opozvati
uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne osueniku koji bez
opravdanog razloga kri obvezu koja mu je odreena sigurnosnom mjerom
izreenom uz uvjetnu osudu ili u roku koji mu je odreen ne izvri u
potpunosti ili veoj mjeri obveze navedene u lanku 62. ovoga Zakona,
ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno izbjegava provoenje
zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako se utvrdi da
poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili da je iz
opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sud moe obveze
zamijeniti drugima, ili mu izrei zatitni nadzor ako ga do tada nije
imao, ili ga moe osloboditi obveza, odnosno zatitnog nadzora, ili
mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili zatitnog
nadzora.(6) Sud e opozvati uvjetnu osudu i kad nakon njezina
izricanja izrekne osueniku kaznu za kazneno djelo poinjeno prije
izricanja uvjetne osude ako ocijeni da ne bi bile ispunjene
pretpostavke za izricanje uvjetne osude da se za to ranije kazneno
djelo znalo. U tom e sluaju kaznu iz uvjetne osude i kaznu koju
izree za ranije kazneno djelo uzeti kao utvrene te izrei
jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 53. ovoga Zakona. Ako
ocijeni da bi pretpostavke za izricanje uvjetne osude bile
ispunjene i da se za raniju presudu znalo, postupit e se prema
odredbi stavka 4. ovoga lanka.(7) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga
lanka uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to su protekle dvije
godine od isteka vremena provjeravanja.(8) U sluaju iz stavka 5.
ovoga lanka uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to je proteklo
est mjeseci od isteka roka odreenog za izvravanje obveza iz lanka
62. ovoga Zakona.
Uvjetni otpustlanak 59.(1) Sud moe otpustitiosuenikas izdravanja
kazne zatvora ako je izdrao najmanje jednu polovinu kazne na koju
je osuen, ali ne manje od tri mjeseca, ako se osnovano oekuje da
nee poiniti kazneno djelo te ako na to pristaje.(2) Prilikom
odluivanja o prijedlogu sud e cijeniti linostosuenika, njegov
prijanji ivot i osuivanost, je li protiv njega u tijeku drugi
kazneni postupak, odnos prema poinjenom kaznenom djelu i rtvi,
ponaanje tijekom izdravanja kazne zatvora, uspjenost primjene
programa izvravanja kazne zatvora, je li dolo do promjene njegova
ponaanja nakon poinjenog kaznenog djela ili se oekuje da e do tih
promjena doi primjenom mjera nadzora za vrijeme uvjetnog otpusta te
ivotne okolnosti injegovuspremnost za ukljuivanje u ivot na
slobodi.(3) Postupak odluivanja o uvjetnom otpustu ureuje se
posebnim zakonom.
Obveze osuenika i zatitni nadzor za vrijeme provjeravanja
lanak 60.(1) Putanjem na uvjetni otpust za osuenika poinje
vrijeme provjeravanja koje odgovara neizdranom dijelu kazne
zatvora.(2) Osueniku kojeg se puta na uvjetni otpust moe se
odrediti jedna ili vie posebnih obveza navedenih u lanku 62. ovoga
Zakona sukladno uvjetima iz lanka 63. ovoga Zakona i zatitni nadzor
sukladno odredbi lanka 64. ovoga Zakona.(3) Obveze i zatitni nadzor
ne mogu trajati dulje od pet godina, osim ako sud utvrdi da bez
daljnjeg provoenja obveza ili zatitnog nadzora nad osobom koja je
osuena za kaznena djela kojima se ugroava ili povreuje tjelesni,
psihiki ili spolni integritet osobe i za koja je propisana kazna
zatvora od pet ili vie godina, postoji opasnost da e poiniti slino
kazneno djelo, kada se obveze ili zatitni nadzor iz stavka 2. mogu
produljiti za jednu do pet godina ili odrediti nove obveze. Obveze
ili zatitni nadzor ne mogu trajati dulje od isteka neizdranog
dijela kazne zatvora na koju je poinitelj osuen.
Opoziv uvjetnog otpustalanak 61.(1) Poini li osuenik dok je na
uvjetnom otpustu jedno ili vie kaznenih djela za koja mu je izreena
kazna zatvora od jedne godine ili tea kazna, sud koji mu je izrekao
tu kaznu opozvat e uvjetni otpust i osuditi ga na jedinstvenu kaznu
primjenom lanka 51. i lanka 53. stavka 1. ovoga Zakona.(2) Kada
osueniku izrekne kaznu u trajanju kraem od jedne godine, sud iz
stavka 1. ovoga lanka moe:1. postupiti na nain opisan u prethodnom
stavku,2. ne opozvati uvjetni otpust i osuditi ga na kaznu zatvora,
s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetnog otpusta ne tee za
vrijeme izdravanja kazne na koju je osuen,3. ne opozvati uvjetni
otpust i izrei mu uvjetnu osudu, s time da vrijeme provjeravanja iz
uvjetne osude poinje tei istekom vremena provjeravanja iz uvjetnog
otpusta.(3) Sudac izvrenja e opozvati uvjetni otpust i odrediti
izvrenje izreene kazne ako osuena osoba tijekom provjeravanja ne
izvri u potpunosti ili veoj mjeri obveze iz lanka 62. ovoga Zakona
koje su joj odreene, ili ih teko ili uporno kri, ili ustrajno
izbjegava provoenje zatitnog nadzora iz lanka 64. ovoga Zakona. Ako
se utvrdi da poinitelj obveze nije izvrio iz opravdanih razloga ili
da je iz opravdanih razloga izbjegavao zatitni nadzor, sudac
izvrenja moe obveze zamijeniti drugima, izrei zatitni nadzor ako ga
do tada nije bilo, osuenika osloboditi obveza, odnosno zatitnog
nadzora ili mu moe produljiti rok za izvrenje izreenih obveza ili
zatitnog nadzora.(4) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uvjetni
otpust se ne moe opozvati nakon to su protekle dvije godine od dana
isteka izreene kazne.(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka uvjetni
otpust se ne moe opozvati nakon to je proteklo est mjeseci od
isteka roka odreenog za izvravanje obveza iz lanka 60. stavka 2. i
3. ovoga Zakona.
Vrste posebnih obveza
lanak 62.(1) Sud moe poinitelju naloiti da u odreenom roku:1.
popravi tetu poinjenu kaznenim djelom,2. uplati odreenu svotu
novaca u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne
svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama kaznenih djela, ako je
to primjereno s obzirom na poinjeno djelo i linost
poinitelja.(2)Pored obveza iz stavka 1. ovoga lanka sud moe
poinitelju, ako ocijeni da je njihova primjena nuna za zatitu
zdravlja i sigurnost osobe na iju tetu je kazneno djelo poinjeno
ili kad je to nuno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili
poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela, izrei sljedee
obveze:1. nastavak obrazovanja ili osposobljavanje za odreeno
zanimanje koje odabere uz strunu pomonadlenog tijela za
probaciju,2. zaposlenje koje odgovara njegovoj strunoj spremi ili
razini obrazovanja, osposobljenosti i stvarnim mogunostima
obavljanja radnih zadataka, koje mu savjetuje i omoguinadleno
tijelo za probaciju,3. nadzirano raspolaganje prihodima u skladu s
potrebama osoba koje je po zakonu duan uzdravati i prema
savjetimanadlenog tijela za probaciju,4. lijeenje ili nastavak
lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje
mogu poticajno djelovati za poinjenje novog kaznenog djela,5.
lijeenje ili nastavak lijeenjaodovisnosti o alkoholu, drogama ili
druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj
ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici,6. sudjelovanje
ili nastavak sudjelovanja u postupkupsihosocijalnog tretmanau
zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizikih
osobaovlatenih za provedbu psihosocijalnog tretmana,7. zabranu
posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji mogu biti
prilika ili poticaj za poinjenje novog kaznenog djela,8. zabranu
pribliavanja rtvi ili nekim drugim osobama,9. naputanje doma na
odreeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja,10.
zabranu druenja s odreenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle
navesti da poini kazneno djelo, zabranu zapoljavanja, poduavanja
ili smjetaja tih osoba,11. zabranu uznemiravanja ili uhoenja rtve
ili neke druge osobe,12. zabranu naputanja doma u odreenom
razdoblju tijekom dana,13. zabranu noenja, posjedovanja i
povjeravanja na uvanje drugoj osobi oruja i drugih predmeta koji bi
ga mogli navesti na poinjenje kaznenog djela,14. ispunjavanje
obveze uzdravanja,15. redovito javljanjenadlenom tijelu za
probaciju,centruza socijalnu skrb, sudu, policijskoj upravi ili
drugom nadlenom tijelu,16. i druge obveze koje su primjerene s
obzirom na poinjeno kazneno djelo.
Izricanje posebnih obveza
lanak 63.(1) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i
nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo.(2)
Obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 4., 5. i 6. mogu se izrei samo
uz pristanak poinitelja.(3) Obveza iz lanka 62. stavka 2. toke 6.
moe se izrei u trajanju od est mjeseci do dvije godine, a obveza iz
lanka 62. stavka 2. toke 5. u trajanju do tri godine.(4) Sud moe
naknadno, a prije isteka vremena trajanja obveze, na prijedlog
tijela nadlenog za njezino provoenje, povisiti minimum, odnosno
sniziti maksimum vremena trajanja obveze, ukinuti je ili zamijeniti
nekom drugom obvezom.
Zatitni nadzor
lanak 64.(1) Sud eodreditizatitni nadzor poinitelju kad ocijeni
da mu je potrebna pomo, voenje i nadzornadlenog tijela za
probacijukako ubudue ne bi inio kaznena djela i kako bi se lake
ukljuio u drutvo.(2) Zatitni nadzor se temelji na pojedinanom
programu postupanja koji izrauje, pomae provesti i ije provoenje
nadgledanadleno tijelo za probaciju.(3) Sud e u pravilu uz uvjetnu
osudu, rad za ope dobro ili uvjetni otpust odrediti i zatitni
nadzor ako je izrekao kaznu zatvora veu od est mjesecii radi se o
okrivljenikukoji je mlai od dvadeset i pet godina.(4) Zatitni
nadzor se odlukom suda moe ukinuti i prije isteka roka na koji je
odreen ako su prestale potrebe pomoi, voenja i nadzora ili se, ako
za time postoji potreba, moe produljiti sve do ovim Zakonom
predvienog maksimalnog mu trajanja.(5) Za vrijeme zatitnog nadzora
poinitelj mora:1. redovito se javljati probacijskom slubeniku,2.
primati posjete probacijskog slubenika u domu te mu davati sve
potrebne informacije i dokumente,3. traiti suglasnost suca izvrenja
za put u inozemstvo,4. obavijestiti probacijskog slubenika o
promjeni zaposlenja ili adrese, i to u roku od dva dana od te
promjene te o putovanju u trajanju duljem od osam dana i danu
povratka.(6) Izvrenje zatitnog nadzora propisuje se posebnim
zakonom.
GLAVA PETA (V.)
SIGURNOSNE MJERE
Vrste sigurnosnih mjera
lanak 65.Sigurnosne mjere jesu: obvezno psihijatrijsko lijeenje,
obvezno lijeenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman,
zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana
upravljanja motornim vozilom, zabrana pribliavanja, udaljenje iz
zajednikog kuanstva, zabrana pristupa internetu i zatitni nadzor po
punom izvrenju kazne zatvora.
Svrha sigurnosnih mjera
lanak 66.Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje
omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog
djela.
Naelo razmjernosti
lanak 67.Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s teinom
poinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu oekivati,
kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti.
Obvezno psihijatrijsko lijeenje
lanak 68.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja
sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana
kazna zatvora od jedne godine ili vie poinio u stanju bitno
smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi ta osoba zbog
duevnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno smanjena
ubrojivost mogla u budunosti poiniti tee kazneno djelo.(2) Mjera iz
stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope
dobro i uvjetnu osudu.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz
kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava. Mjera izreena
uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se izvan
zatvorskog sustava.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati
do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka
roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka
vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni.(5) Sud
mora po proteku prve godine od dolaska poinitelja na izvrenje mjere
iz stavka 1. ovoga lanka i potom najmanje jednom godinje
preispitati postoje li uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za njezinim
nastavkom i o tome donijeti rjeenje po postupku propisanom posebnim
zakonom. Na zahtjev ustanove u kojoj se mjera provodi ili na
zahtjev poinitelja ovo preispitivanje moe se uiniti i prije, ali ne
prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja. Sud moe
obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja
mjere.(6) Sud e obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga
lanka ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena.(7) Ako je
vrijeme provedeno na lijeenju krae od trajanja izreene kazne, sud
moe odrediti da se osuenik uputi na izdravanje ostatka kazne ili da
se pusti na uvjetni otpust. Kad ga upuuje na izdravanje ostatka
kazne, sud mu moe odrediti ambulantno lijeenje u zatvorskoj
ustanovi. Odluujui o putanju na uvjetni otpust, sud e osobito uzeti
u obzir uspjeh osuenikova lijeenja, njegovo zdravstveno stanje,
vrijeme provedeno na lijeenju i ostatak kazne to ga osuenik nije
izdrao. Ako utvrdi da je poinitelj i dalje opasan za okolinu, a da
je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo lijeenje na
slobodi, sud moe poinitelju kojeg puta na uvjetni otpust odrediti
nastavak lijeenja na slobodi sukladno lanku 60. stavku 2. u vezi s
lankom 62. stavkom 2. tokom 4. ovoga Zakona.
Obvezno lijeenje od ovisnosti
lanak 69.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti sud
e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim
djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti
ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti u budunosti poiniti tee
kazneno djelo.(2) Mjera iz stavka 1. moe se izrei uz novanu kaznu,
kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu.(3) Mjera iz stavka
1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru
zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj
ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod
uvjetima odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu kaznu,
rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se u zdravstvenoj ili
drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan
zatvorskog sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim
propisom,kao i u sluaju iz lanka 44. stavka 4. ovoga Zakona,
izvravati i u terapijskoj zajednici ako je takvo odvikavanje
dostatno za otklanjanje opasnosti.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga
lanka moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za
ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude,
odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj
novanoj kazni, a najdulje tri godine.(5) Sudac izvrenja e
obustaviti izvravanje mjere iz stavka 1. ovoga lanka ako su
prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosadanje
i daljnje provoenje bezizgledno.(6) Sudac izvrenja mora najmanje
svakih est mjeseci, raunajui od dolaska poinitelja na izvrenje
mjere iz stavka 1. ovoga lanka, preispitati postoje li uvjeti iz
stavka 1. ovoga lanka za njenim nastavkom i o tome donijeti
rjeenje. Sudac izvrenja moe obustaviti primjenu mjere ili
promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere.(7) Na mjeru obveznog
lijeenja od ovisnosti primjenjuje se odredba lanka 68. stavka 7.
ovoga Zakona.
Obvezan psihosocijalni tretman
lanak 70.(1) Sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana
sud moe izrei poinitelju koji je poinio kazneno djelo s obiljejem
nasilja ako postoji opasnost da e poiniti isto ili slino djelo.(2)
Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izrie se uz novanu kaznu ili kaznu
zatvora.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka izvrava se u ustanovi za
izvrenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj
osobi ili kod fizike osobe specijalizirane za otklanjanje
nasilnikog ponaanja pod uvjetima odreenim posebnim propisom.(4)
Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati do prestanka izvrenja
kazne zatvora, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja
odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje dvije godine.
Zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti
lanak 71.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog
obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti u trajanju od jedne do
deset godina raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e izrei
poinitelju koji je kazneno djelo poinio u obavljanju dunosti ili
djelatnosti ako postoji opasnost da e zlouporabom te dunosti ili
djelatnosti ponovno poiniti kazneno djelo.(2) Vrijeme provedeno u
zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja
ove mjere.(3) Poinitelju kaznenog djela iz lanka 105. stavka 3.,
lanka 106. stavka 2. i 3., lanka 111.toke 2., lanka 112. stavka 1.,
lanka 114., lanka 116., lanka 118., lanka 119., lanka 120.,Glave
XVI., poinjenog na tetu djeteta i Glave XVII. ovoga Zakona, sud moe
izrei zabranu obavljanja dunosti ili djelatnosti u kojima dolazi u
redoviti kontakt s djecom i kad ova djela nisu bila poinjena u
obavljanju dunosti i djelatnosti, a moe je izrei i doivotno.(4) Za
vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije baviti
odreenom dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u
pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu
osobu da se bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po
njegovim uputama.(5) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani
obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti kad je izreena uz rad za
ope dobro, uvjetnu osudu, ili za vrijeme uvjetnog otpusta shodno e
se primijeniti odredbe lanka 55. stavka 8., lanka 58. stavka 5. ili
lanka 61. stavka 3. ovoga Zakona.(6) Po proteku tri godine od
poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka 1. ovoga lanka,
sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njeno izvrenje ako
ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka.
Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine
od zadnjeg preispitivanja.(7) Po proteku deset godina od poetka
izvravanja mjere izreene na temelju stavka 3. ovoga lanka, sud moe
na prijedlog osuenika obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da
vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe
ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg
preispitivanja.(8) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti
tijelo nadleno za voenje upisnika osoba koje obavljaju odreene
dunosti ili djelatnosti.
Zabrana upravljanja motornim vozilom
lanak 72.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim
vozilom sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti
prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom
ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se odnosi na sve kategorije
vozila, a iznimno se odreena kategorija vozila moe izuzeti kada
posebne okolnosti upuuju na to da se svrha mjere nee time
ugroziti.(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga
lanka, sud e izrei zabranu upravljanja motornim vozilom i
neubrojivoj osobi ako njezina radnja ukazuje na to da je nesposobna
za vonju.(3) Zabrana upravljanja motornim vozilom odreuje se u
trajanju koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od pet godina.(4)
Zabrana upravljanja motornim vozilom poinje tei oduzimanjem vozake
dozvole, upisom zabrane za odreenu kategoriju vozila u vozaku
dozvolu, odnosno zabranom izdavanja vozake dozvole poinitelju koji
je nema, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili
ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja mjere.(5) Zabrana
upravljanja motornim vozilom moe se izrei doivotno kada se s
obzirom na ranija poiniteljeva teka krenja prometnih propisa moe
oekivati da e i nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga
lanka postojati opasnost da poinitelj ponovno poini kazneno djelo
protiv sigurnosti prometa. Utvrdi li sud povodom prijedloga
osuenika da nakon proteka najdueg vremena iz stavka 3. ovoga lanka
opasnost vie ne postoji, ukinut e zabranu. Osuenik moe ponoviti
prijedlog, ali ne prije proteka jedne godine od zadnjeg
preispitivanja. Po ukidanju zabrane poinitelj mora ponovno polagati
vozaki ispit.(6) Na zabranu upravljanja motornim vozilom shodno e
se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(7) Vrijeme
privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme
zabrane upravljanja motornim vozilom.(8) Zabrana upravljanja
motornim vozilom izreena poinitelju koji ima stranu dozvolu za
upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja
na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake
dozvole Republike Hrvatske. Ova zabrana poinje tei od dana
pravomonosti presude.
Zabrana pribliavanja
lanak 73.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pribliavanja rtvi, drugoj
osobi ili grupi osoba, ili odreenom mjestu sud e izrei poinitelju
kaznenog djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja ili
iskoritavanja djeteta, drugog kaznenog djela nasilja ili napada na
slobodu osobe ili neovlatenog posjedovanja, proizvodnje i trgovanja
drogama i tvarima zabranjenim u portu kad postoji opasnost da bi
poinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovno
poiniti neko od navedenih kaznenih djela.(2) Mjeru iz stavka 1.
ovoga lanka sud moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora.(3)
Mjera iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti kraa od jedne ni dulja
od pet godina.(4) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei
pravomonou presude. Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili
ustanovi ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(5) Po proteku
jedne godine od poetka izvravanja mjere izreene na temelju stavka
1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika obustaviti njezino
izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost iz stavka 1. ovoga
lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne prije proteka jedne
godine od zadnjeg preispitivanja.(6) Na zabranu pribliavanja shodno
e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(7) Sud e
o pravomono izreenoj mjeri iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti
nadlenotijeloza probaciju i nadlenu policijsku upravu.
Udaljenje iz zajednikog kuanstva
lanak 74.(1) Sigurnosnu mjeru udaljenja iz zajednikog kuanstva
sud moe izrei poinitelju kaznenog djela nasilja prema osobi s kojom
ivi u zajednikom kuanstvu ako postoji visok stupanj opasnosti da bi
bez provoenja ove mjere poinitelj mogao ponovno poiniti nasilje
prema lanu zajednikog kuanstva.(2) Sud sigurnosnu mjeru udaljenja
iz zajednikog kuanstva moe izrei uz novanu kaznu ili kaznu zatvora
i to u trajanju koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni dulje od
tri godine.(3) Osoba kojoj je izreena mjera iz stavka 1. ovoga
lanka duna je uz prisutnost policijskog slubenika odmah po
pravomonosti presude napustiti stan, kuu ili neki drugi stambeni
prostor koji ini zajedniko kuanstvo, s tim da se vrijeme provedeno
u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja
ove mjere.(4) Po proteku jedne godine od poetka izvravanja
sigurnosne mjere udaljenja iz zajednikog kuanstva izreene na
temelju stavka 1. ovoga lanka, sud moe na prijedlog osuenika
obustaviti njezino izvrenje ako ustanovi da vie ne postoji opasnost
iz stavka 1. ovoga lanka. Osuenik moe ponoviti prijedlog, ali ne
prije proteka est mjeseci od zadnjeg preispitivanja.(5) Na mjeru
udaljenja iz zajednikog kuanstva shodno e se primijeniti odredba
lanka 71. stavka 5. ovoga Zakona.(6) Sud e o pravomono izreenoj
zabrani iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti nadlenotijeloza
probaciju i nadlenu policijsku upravu.
Zabrana pristupa internetu
lanak 75.(1) Sigurnosnu mjeru zabrane pristupa internetu od est
mjeseci do dvije godine raunajui od izvrnosti sudske odluke sud e
izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio putem interneta ako
postoji opasnost da e zlouporabom interneta ponovno poiniti kazneno
djelo.(2) Vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne
uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.(3) Na zabranu pristupa
internetu shodno e se primijeniti odredba lanka 71. stavka 5. ovoga
Zakona.(4) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti
regulatorno tijelo nadleno za elektronike komunikacije koje e
osigurati njezino provoenje.
Zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora
lanak 76.(1) Ako je poinitelju izreena kazna zatvora u trajanju
od pet ili vie godina za namjerno kazneno djelo ili u trajanju od
dvije ili vie godina za namjerno kazneno djelo s obiljejem nasilja
ili za drugo kazneno djelo iz Glave XVI. ili XVII. ovoga Zakona i
ako je kazna u potpunosti izdrana, nad njime e se odmah po izlasku
iz zatvora zapoeti provoditi zatitni nadzor sukladno lanku 64.
ovoga Zakona i posebne obveze iz lanka 62. stavka 2. toke 7. do 13.
ako su mu izreene uz zatitni nadzor.(2) Vrijeme provjeravanja traje
jednu godinu. Sud moe vrijeme provjeravanja prije njegova isteka na
prijedlognadlenog tijela za probacijuproduljiti za jo jednu godinu
ako bi bez njegova provoenja postojala opasnost od ponovnog
poinjenja nekog od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga
lanka.(3) Sudprilikom donoenja presude moe odrediti da se zatitni
nadzor ne provodiako ima razloga vjerovati da osoba nee poiniti
novo kazneno djelo i bez njegova provoenja.
GLAVA ESTA (VI.)
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA I JAVNO
OBJAVLJIVANJE PRESUDE
Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi
lanak 77.(1) Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom
je utvreno da je ostvarena protupravna radnja. Imovinska korist
oduzet e se i od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u
dobroj vjeri.(2) Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev
koji po prirodi i sadraju odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi,
oduzet e se dio imovinske koristi koji prelazi dosueni
imovinskopravni zahtjev.(3) Sud e oduzeti imovinsku korist i ako
oteenika uputi da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u
parnici.(4) Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava
ostvarenih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomino, sud e
naloiti poinitelju isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom
iznosu. Plaanje se moe odrediti obrono.(5) Oduzeta imovinska korist
nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu
djelatnost.(6) Sud moe odluiti da se nee oduzeti imovinska korist
ako je neznatna.Oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela za
koje je nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta
lanak 78.(1) Na oduzimanje imovinske koristi od kaznenog djela
za koje je nadlean Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta primjenjuju se odredbe lanka 77. ovoga Zakona ako
ovim lankom nije drugaije propisano.(2) Ako poinitelj kaznenog
djela iz nadlenosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta ima ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim
zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja
imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako poinitelj uini
vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito.(3) Ako je imovinska
korist od kaznenog djela sjedinjena s imovinom steenom na zakonit
nain, ukupna imovina bit e predmetom oduzimanja do procijenjene
vrijednosti imovinske koristi. Na isti nain i u istom omjeru oduzet
e se i korist koja je dobivena od imovine u koju je zakonita
imovina sjedinjena s imovinskom koriu od kaznenog djela.(4)
Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se od lana
obitelji bez obzira po kojem pravnom temelju se kod njega nalazi i
neovisno o tome ivi li u zajednikom kuanstvu s poiniteljem.(5)
Imovinska korist iz stavka 2. i 3. ovoga lanka oduzet e se i od
druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je steena ako ta
osoba ne uini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po
razumnoj cijeni.(6) Ako osoba protiv koje je pokrenut kazneni
postupak umre, imovinska korist ostvarena protupravnom radnjom moe
se oduzeti od njezinih sljednika u postupku propisanom posebnim
zakonom.
Oduzimanje predmeta
lanak 79.(1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili
uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili su nastali njegovim
poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se ponovno
uporabiti za poinjenje kaznenog djela. Sud moe oduzeti predmete i
sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zatite ope
sigurnosti, javnog poretka ili iz moralnih razloga.(2) Ako su
ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe oduzeti
predmete i sredstva i kada poinitelj protupravne radnje nije
kriv.(3) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike
Hrvatske. To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema
poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog
predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat
predmeta i sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz
dravnog prorauna, osim ako je najmanje krajnjom nepanjom pridonio
da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za
poinjenje kaznenog djela ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako
je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju
njegovo oduzimanje.(4) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje
predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu
iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.(5)
Sud moe naloiti unitenje predmeta ili sredstva.
Javno objavljivanje presude
lanak 80.(1) Presudom kojom se proglaava krivim poinitelj
kaznenog djela poinjenog javnim objavljivanjem, sud moe na zahtjev
zainteresirane osobe ili dravnog odvjetnika kad je to u interesu
oteene osobe ili u javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti
ili djelomino javno objavi o troku poinitelja.(2) Odreujui
sredstvo, vrijeme, nain i ostale okolnosti javnog objavljivanja
presude, sud mora nastojati da te okolnosti odgovaraju okolnostima
objavljivanja sadraja kojim je poinjeno kazneno djelo.(3)
Oslobaajuom presudom sud moe na zahtjev osloboene osobe kad je to u
njezinom ili javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili
djelomino javno objavi na teret dravnog prorauna ili o troku
privatnog tuitelja. Sud e odrediti sredstvo, vrijeme i nain
objavljivanja presude.
GLAVA SEDMA (VII.)
ZASTARA
Zastara kaznenog progona
lanak 81.(1) Kazneni progon zastarijeva nakon: 40 godina za
kaznena djela za koja se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora i
kazna zatvora u trajanju duem od 15 godina, 25 godina za kaznena
djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 10
godina, 20 godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna
zatvora u trajanju duem od 5 godina, 15 godina za kaznena djela za
koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 3 godine, 10
godina za kaznena djela za koja se moe izrei kazna zatvora u
trajanju duem od jedne godine i 6 godina za ostala kaznena
djela.(2) Kazneni progon ne zastarijeva za kazneno djelo genocida
(lanak 88.), zloin agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti
(lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne
zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom
pravu.(3) Ako je prije proteka rokova iz stavka 1. ovoga lanka
donesena prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona
produljuje se za dvije godine.
Tijek zastare kaznenog progona
lanak 82.(1) Zastara kaznenog progona poinje tei danom kad je
kazneno djelo poinjeno. Ako posljedica koja je obiljeje kaznenog
djela nastupi kasnije, zastara poinje tei od tog trenutka.(2)
Zastara kaznenog progona ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu
kazneni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti.(3) Za
kaznena djela iz lanka 105. stavka 3., lanka 106. stavka 2. i 3.,
lanka 110., lanka 111., lanka 112. stavka 1., lanka 114.stavka 2.,
lanka 116.stavka 3., lanka 118., lanka 119., lanka 154. stavka 1.
toke 2.,lanka 155. stavka 2., lanka 156.,lanka 158., lanka
159.,lanka 160.,lanka 162., lanka 163., lanka 164., lanka 166.,
lanka 170., lanka 171., lanka 176. i lanka 177. ovoga Zakona
poinjenih na tetu djeteta, zastara kaznenog progona poinje tei od
punoljetnosti rtve.
Zastara izvrenja kazne
lanak 83.(1) Izreena se kazna zbog zastare ne moe izvriti kad od
pravomone presude protekne: 40 godina od izreene kazne dugotrajnog
zatvora, 25 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od
deset godina, 20 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem
od pet godina, 15 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem
od tri godine, 10 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem
od jedne godine, 6 godina od izreene kazne zatvora u trajanju do
jedne godine, novane kazne kao glavne ili sporedne kazne.(2) Ne
zastarijeva izvrenje kazni izreenih za kazneno djelo genocida
(lanak 88.), zloina agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti
(lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne
zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom
pravu.
Tijek zastare izvrenja kazne
lanak 84.(1) Zastara izvrenja kazne poinje tei danom kada je
presuda kojom je kazna izreena postala pravomona. Kad se radi o
kazni iz opozvane uvjetne osude, zastara poinje tei danom
pravomonosti presude o opozivu.(2) Zastara ne tee za vrijeme za
koje se prema zakonu izvrenje kazne ne moe zapoeti ili
nastaviti.(3) Zastara izvrenja kazne ne tee za vrijeme izdravanja
kazne.
Zastara izvrenja sigurnosnih mjera, oduzimanja imovinske koristi
i predmeta
lanak 85.(1) Sigurnosne mjere ne mogu se izvriti kad od
pravomonosti presude kojom su te mjere izreene protekne dvostruko
vrijeme od vremena na koje su mjere izreene.(2) Sigurnosne mjere iz
lanka 68.,lanka 69.i lanka 70.ovoga Zakona ne mogu se izvriti kad
nastupi zastara izvrenja kazne uz koju su izreene, odnosno kad
protekne vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude.(3) Oduzimanje
predmeta zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti presude
kojom je izreeno.(4) Izvrenje sigurnosnih mjera izreenih doivotno i
oduzimanja imovinske koristi ne zastarijeva.(5) Zastara ne tee za
vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje sigurnosne mjere ne moe
zapoeti ili nastaviti.
Primjena rokova zastare
lanak 86.Ako se prije nastupa zastare kaznenog progona ili
zastare izvrenja kazne promijeni rok zastare, primijenit e se
zastarni rokovi novog zakona.
GLAVA OSMA (VIII.)
ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU
lanak 87.(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske su odredbe
sadrane u ovom Zakonu i drugim zakonima Republike Hrvatske, kojima
se odreuju pretpostavke kanjivosti i sankcije koje se mogu izrei
poiniteljima kaznenih djela.(2) Protupravna radnja je radnja kojom
su ispunjena obiljeja kaznenog djela, a ne postoji razlog
iskljuenja protupravnosti.(3) Slubena osoba je dravni dunosnik ili
slubenik, dunosnik ili slubenik u jedinici lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dunosti, sudac
porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravnoodvjetnikog vijea,
arbitarijavni biljenik. Slubenom osobom smatra se i osoba koja u
Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj organizaciji koje je
Republika Hrvatska lan, meunarodnom sudu ili arbitrai iju sudbenost
Republika Hrvatska prihvaa, obavlja dunosti povjerene osobama iz
prethodne reenice.(4) Vojna osoba je djelatna vojna osoba, ronik,
priuvnik i kadet te dravni slubenik i namjetenik rasporeen na slubu
u Oruanim snagama Republike Hrvatske.(5) Kad je slubena osoba
naznaena kao poinitelj kaznenog djela koje nije predvieno u Glavi
XXXIV. ovoga Zakona, ili kao osoba prema kojoj je poinjeno kazneno
djelo, slubenom osobom smatrat e se i vojna osoba.(6) Odgovorna
osoba je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je
izriito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz podruja
djelovanja pravne osobe.(7) Dijete je osoba koja nije navrila
osamnaest godina ivota.(8) lanovi obitelji su brani ili izvanbrani
drug ili istospolni partner, njihova zajednika djeca te djeca
svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobonoj
lozi zakljuno do treeg stupnja, srodnici po tazbini do zakljuno
drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.(9) Bliske osobe su lanovi
obitelji, bivi brani ili izvanbrani drug ili istospolni partner i
osobe koje ive u zajednikom kuanstvu.(10) Izvanbrani drug je osoba
koja ivi u izvanbranoj zajednici koja ima trajniji karakter ilikoja
traje krae vrijeme akoje u njoj roeno zajedniko dijete.(11)
Istospolni partner je osoba koja ivi u istospolnoj zajednici koja
ima trajniji karakter.(12) Tajni podatak je podatak koji je prema
posebnom zakonu oznaen kao klasificirani podatak. Ne smatra se
tajnim podatkom podatak iji je sadraj suprotan ustavnom poretku
Republike Hrvatske ili podatak koji je oznaen tajnim radi
prikrivanja kaznenog djela, prekoraenja ili zlouporabe ovlasti te
drugih oblika nezakonitog postupanja u dravnim tijelima.(13)
Slubena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za potrebe
tijela javne vlasti, a koji je zakonom, drugim propisom ili opim
aktom nadlenog tijela donesenim na temelju zakona proglaen slubenom
tajnom, a nije rije o klasificiranom podatku sukladno posebnom
zakonu.(14) Izbori su izbori za Hrvatski sabor, Predsjednika
Republike, Europski parlament, predstavnika tijela u jedinicama
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, opinske naelnike,
gradonaelnike, upane, gradonaelnika Grada Zagreba te postupak
odluivanja na dravnom referendumu.(15) Isprava je svaki predmet
koji sadri zapis, znak ili sliku koji je podoban ili odreen da slui
kao dokaz neke injenice koja ima vrijednost za pravne odnose.(16)
Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za
davanje svjetlosti, topline ili kretanja, kao i telefonski
impulsi.(17) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni
pogon u kopnenom, vodenom i zranom prometu.(18) Raunalni sustav je
svaka naprava ili skupina meusobno spojenih ili povezanih naprava,
od kojih jedna ili vie njih na osnovi programa automatski obrauju
podatke, kao i raunalni podaci koji su u njega spremljeni, obraeni,
uitani ili preneseni za svrhe njegovog rada, koritenja, zatite i
odravanja.(19) Raunalni podatak je svako iskazivanje injenica,
informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u raunalnom
sustavu.(20) Raunalni program je skup raunalnih podataka koji su u
stanju prouzroiti da raunalni sustav izvri odreenu funkciju.(21)
Zloin iz mrnje je kazneno djelo poinjeno zbog rasne pripadnosti,
boje koe, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etnikog podrijetla,
invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta
druge osobe. Takvo postupanje uzet e se kao otegotna okolnost ako
ovim Zakonom nije izriito propisano tee kanjavanje.(22) Imovinskom
koriu od kaznenog djela smatra se neposredna imovinska korist od
kaznenog djela koja se sastoji od svakog uveanja ili spreavanja
umanjenja imovine do kojeg je dolo poinjenjem kaznenog djela,
imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska
korist od kaznenog djela kao i svaka druga korist koja je dobivena
od neposredne imovinske koristi od kaznenog djela ili imovine u
koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od
kaznenog djela bez obzira nalazi li se na podruju Republike
Hrvatske ili izvan njega.(23) Mito je svakanepripadnanagrada, dar
ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na
vrijednost.(24) rtva kaznenog djela je fizika osoba kojoj su
protupravnom radnjom prouzroene fizike ili duevne boli, emocionalna
patnja, imovinska teta ili bitna povreda ljudskih prava i temeljnih
sloboda.(25) Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje bez
obzira na to jesu li u ovom Zakonu koriteni u mukom ili enskom rodu
odnose se na jednak nain na muki i enski rod.
POSEBNI DIO
GLAVA DEVETA (IX.)
KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA
Genocid
lanak 88.(1) Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uniti neku
nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu kao takvu:1. ubija
lanove skupine,2. nanosi lanovima skupine teke tjelesne ozljede ili
im teko narui zdravlje,3. stavlja skupinu u ivotne uvjete kojima je
cilj dovesti do njezina potpuna ili djelomina unitenja,4.
primjenjuje mjere kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine,
ili5. prisilno preseljava djecu u drugu skupinu,kaznit e se kaznom
zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(2)
Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi
poinjenje genocida.(3) Tko izravno i javno potie na poinjenje
genocida,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Zloin agresije
lanak 89.(1) Tko imajui stvarnu mo nadzirati ili upravljati
politikim ili vojnim djelovanjem drave, upotrijebi oruane snage
jedne drave protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili
politike neovisnosti druge drave ili na bilo koji drugi nain
protivan Povelji Ujedinjenih naroda ostvari in agresije koji po
svojim karakteristikama, teini i razmjeru predstavljaoitokrenje
Povelje Ujedinjenih naroda,kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet
godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.(2) Tko sudjeluje u
djelovanju oruanih snaga iz stavka 1. ovoga lanka,kaznit e se
kaznom zatvora od tri do petnaest godina.(3) Tko izravno i javno
potie na zloin agresije,kaznit e se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.(4) inom agresije iz stavka 1. ovoga lanka, bez obzira
na to je li prethodno objavljen rat ili ne, smatra se:1. invazija
ili napad oruanih snaga jedne drave na podruje druge drave, ili
vojna okupacija, makar i privremena koja je posljedica takve
invazije ili napada, ili pripajanje cijelog ili dijela podruja
druge drave uz primjenu sile,2. bombardiranje od strane oruanih
snaga jedne drave podruja druge drave ili koritenje bilo kakvog
oruja jedne drave na podruju druge drave,3. blokiranje luka ili
obala jedne drave oruanim snagama druge drave,4. napad oruanih
snaga jedne drave nakopnene, pomorske izrane snage druge drave,5.
koritenje oruanih snaga jedne drave, koje su na podruju druge drave
uz njezinu suglasnost, u suprotnosti s uvjetima predvienim njihovim
sporazumom ili produljenje prisutnosti vojnih snaga na podruju
druge drave po prestanku sporazuma,6. davanje dozvole da podruje
koje je drava stavila na raspolaganje drugoj dravi ova koristi za
agresiju protiv tree drave, ili7. slanje od strane ili u ime drave
naoruanih bandi, grupa, paravojnih snaga ili plaenika koji izvode
oruane akcije protiv druge drave koje po svojoj teini odgovaraju
prethodno navedenim radnjama ilinjezino znaajno sudjelovanjeu
takvim akcijama.
Zloin protiv ovjenosti
lanak 90.(1) Tko krei pravila meunarodnog prava u sklopu irokog
ili sustavnog napada usmjerenog protiv civilnogstanovnitva, uz
znanje o tom napadu:1. ubije drugu osobu,2. radi istrebljenja
nametne nekom civilnomstanovnitvuivotne uvjete kojima je cilj
dovesti do njegova djelominog unitenja,3.stavi u ropstvoneku osobu
tako da nad njom vri pojedine ili sve ovlasti koje proizlaze iz
prava vlasnitva, ukljuujui vrenje takvih ovlasti u trgovini
ljudima,4. protjeruje ili prisilno premjeta druge osobe putem
izgona ili drugih prisilnih mjera s podruja na kome zakonito
borave, a bez osnova predvienih meunarodnim pravom,5. protupravno
zatvori drugu osobu ili joj na drugi nain protupravno oduzme
slobodu,6. mui osobu kojoj je oduzeta sloboda ili je pod nadzorom
okrivljenika tako da joj namjerno nanosi teke tjelesne ili duevne
boli ili patnje, osim onih koje proizlaze, svojstvene su ili su
sluajna posljedica zakonite kazne,7. siluje drugu osobu, dri je u
spolnom ropstvu, prisiljava na prostituciju, nezakonito dri u
zatoenju enu koja je nasilno zatrudnjela kako bi se utjecalo na
etniki sastav nekogstanovnitvaili inile kakve druge teke povrede
meunarodnog prava, drugoj osobi bez njezina pristanka i kada to
nije opravdano medicinskim razlozima oduzme bioloku reproduktivnu
sposobnost ili nad njom izvri neko drugo spolno nasilje usporedive
teine,8. progoni neku odredivu skupinu ili zajednicu na politikoj,
rasnoj, nacionalnoj, etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili
drugoj osnovi koja se openito prema meunarodnom pravu smatra
nedopustivom, i to poini u vezi s bilo kojom radnjom opisanom u
lanku 88. do 91. ovoga Zakona tako da drugoj osobi zato to pripada
odreenoj skupini ili zajednici namjerno i u velikoj mjeri oduzme
temeljna prava suprotno meunarodnom pravu,9. uhiti, dri u
zatoenitvu ili otme osobe u ime ili uz doputenje, potporu ili
pristanak drave ili politike organizacije, a nakon toga odbije
priznati takvo oduzimanje slobode ili uskrati obavijesti o sudbini
ili mjestu na kojem se osobe nalaze, s ciljem da im se uskrati
pravna zatita kroz dulje vremensko razdoblje,10. u okviru
institucionaliziranog reima sustavnog potlaivanja i dominacije
jedne rasne skupine nad drugom rasnom skupinom ili skupinama i u
namjeri odravanja takvog reima poini neko neovjeno djelo opisano u
ovom lanku ili djelo slino nekom od tih djela (zloin apartheida),
ili11. poinidruganeovjena djela kojima se namjerno uzrokuje teka
patnja, teka tjelesna ozljedailiteko naruenje zdravlja,kaznit e se
kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko
zapovijedi neko od navedenih kaznenih djela.
Ratni zloin
lanak 91.(1) Tko krei pravila meunarodnog prava za vrijeme rata,
okupacije ili meunarodnog oruanog sukoba ili oruanog sukoba koji
nema meunarodni znaaj poini neko od sljedeih tekih krenja protiv
osoba ili imovine zatienih enevskim konvencijama od 12. kolovoza
1949.:1. ubojstvo,2. muenje ili neovjeno postupanje, ukljuujui
bioloke pokuse,3. nanoenje velike patnje, teke tjelesne ozljede ili
tekog naruenja zdravlja,4. nezakonito protjerivanje, premjetaj ili
nezakonito dranje zatiene osobe u zatoenitvu,5. prisiljavanje
ratnog zarobljenika ili druge zatiene osobe na slubu u postrojbama
neprijateljske sile,6. uskraivanje prava ratnom zarobljeniku ili
drugoj zatienoj osobi na pravian i redovan postupak,7. uzimanje
talaca, ili8. unitavanje i oduzimanje imovine u velikim razmjerima
koje nije opravdano vojnom nudom i koje je provedeno nezakonito i
samovoljno,kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina ili
kaznom dugotrajnog zatvora.(2) Tko krei pravila meunarodnog prava
za vrijeme rata, okupacije ili meunarodnog oruanog sukoba ili
oruanog sukoba koji nema meunarodni znaaj poini druge teke povrede
prava i obiaja koji se primjenjuju u meunarodnom oruanom sukobu ili
oruanom sukobu iji znaaj nije meunarodni, to jest bilo koje od
sljedeih djela:1. usmjeravanje napada protiv civilnog stanovnitva
ili protiv pojedinih civila koji ne sudjeluju izravno u
neprijateljstvima,2. usmjeravanje napada protiv civilnih objekata,
odnosno objekata koji nisu vojni ciljevi,3. usmjeravanje napada
protivosoblja, ureaja, materijala, jedinica ili vozila ukljuenih u
humanitarnu pomo ili misiju odravanja mira sukladno Povelji
Ujedinjenih naroda, tako dugo dok oni imaju pravo na zatitu civila
ili civilnih objekata prema odredbama meunarodnog ratnog prava,4.
pokretanje napada sa znanjem da e takav napad uzgredno dovesti do
smrti ili ozljeda civila ili tete na civilnim objektima ili do
teke, dugorone i opsene tete u prirodnom okoliu koja bi oito
bilanerazmjernau odnosu na oekivani konkretan i izravan vojni
dobitak,5. napadanje ili bombardiranje, bilo kojim sredstvima,
gradova, sela, naselja ili zgrada koje su nebranjene i ne
predstavljaju vojne ciljeve,6. ubijanje ili ranjavanje borca koji
se predao, nakon to je poloio oruje ili ostao bez sredstava za
borbu,7. nepravilna uporaba zastave primirja, zastave ili vojnog
znakovlja i odore neprijatelja ili Ujedinjenih naroda, kao i
posebnih znakova enevskih konvencija, zbog koje je dolo do pogibije
ili tekih ozljeda,8. premjetanje, izravno ili posredno, dijelova
vlastitog civilnog stanovnitva na okupirano podruje od strane
okupatorske sile, ili deportacija ili premjetaj itavog stanovnitva
okupiranog podruja ili jednog njegovog dijela, unutar toga podruja
ili izvan njega,9. usmjeravanje napada protiv zgrada posveenih
vjeri, obrazovanju, umjetnosti, znanosti ili humanitarnim svrhama,
protiv povijesnih spomenika i kulturnih dobara, bolnica i mjesta na
kojima se prikupljaju bolesni i ranjeni, pod uvjetom da nisu vojni
ciljevi,10. podvrgavanje osoba koje su u vlasti protivnike strane
tjelesnom sakaenju, uzimanju tkiva ili organa za transplantaciju
ili medicinskim ili znanstvenim pokusima bilo koje vrste koji nisu
opravdani medicinskim, zubarskim ili bolnikim tretmanom osoba o
kojima je rije te koji se ne izvode u njihovom interesu, a dovode
do smrti ili ozbiljne opasnosti po zdravlje takve osobe ili
osoba,11. podmuklo ubijanje ili ranjavanje pripadnika
neprijateljske nacije ili vojske,12. proglaavanje da se protivniku
nee dati nikakva milost,13. unitavanje ili oduzimanje
neprijateljske imovine osim akoto izriito zahtijeva ratna nuda,14.
proglaenje prava i radnji dravljana neprijateljske strane
zabranjenim, suspendiranim ili nedoputenim u sudskom postupku,15.
prisiljavanje dravljana neprijateljske strane da sudjeluju u ratnim
operacijama usmjerenim protiv vlastite zemlje ak i ako su bili u
slubi zaraene strane prije poetka rata,16. pljakanje gradova ili
mjesta,17. uporaba otrova ili otrovnog oruja,18. uporaba otrovnih
plinova, plinova zaguljivaca ili drugih plinova te svih slinih
tekuina, tvari ili naprava,19. uporaba metaka koji se u ljudskom
tijelu lako ire ili raspruju,20. uporaba oruja, projektila,
materijala i naina ratovanja koji po svojoj prirodi nanose suvine
ozljede ili nepotrebne patnje ili kojima je svojstvo da protivno
meunarodnom ratnom pravu ne razlikuju vojne i civilne ciljeve, ako
je takvo oruje, projektili, materijal ili nain ratovanja predmet
sveobuhvatne zabrane,21. skrnavljenje osobnog dostojanstva,
posebice poniavajui i degradirajui postupci, kolektivno
kanjavanje,22. silovanje, spolno porobljavanje, prisiljavanje na
prostituciju, trudnou, sterilizaciju ili koji drugi oblik spolnog
nasilja koji predstavlja teku povredu enevskih konvencija,23.
iskoritavanje prisutnosti civila ili drugih zatienih osoba da se
odreena mjesta, podruja ili vojne snage zatite od vojnih
operacija,24. usmjeravanje napada na zgrade, materijal, medicinske
jedinice i prijevozna sredstva te osoblje koje koristi posebne
znakove enevskih konvencija sukladno meunarodnom pravu,25.
pribjegavanje izgladnjivanju civila kao nainu voenja rata
uskraivanjem sredstava nunih za opstanak, ukljuujui i oteavanje
pristupa humanitarnoj pomoi, propisanoga enevskim konvencijama,26.
novaenje djece u nacionalne oruane snage ili oruane skupine
odvojene od oruanih snaga drave ili njihovo koritenje u aktivnom
sudjelovanju u neprijateljstvima, ili27. premjetanje civilnog
stanovnitva zbog razloga povezanih uz sukob osim ako to trai
sigurnost civila ili neizbjeni vojni razlog,kaznit e se kaznom
zatvora najmanje tri godine.(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka
kaznit e se tko djelo iz stavka 2. ovoga lanka poini prema velikom
broju ljudi ili na osobito okrutan ili podmukao nain, iz
koristoljublja ili drugih niskih pobuda.(4) Tko zapovijedi da se
poini djelo iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka kaznit e se kao da
ga je sam poinio.
Povreda pregovaraa
lanak 92.Tko krei pravila meunarodnoga prava za vrijeme rata ili
oruanoga sukoba vrijea, zlostavlja ili zadri pregovaraa ili njegovu
pratnju ili im sprijei povratak, ili na drugi nain povrijedi
njihovu nepovredivost,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do
pet godina.
Zlouporaba meunarodnih znakova
lanak 93.Tko u podruju oruanih operacija zlouporabi ili
neovlateno nosi zastavu ili znak Ujedinjenih naroda, Crvenog kria
ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate meunarodne
znakove kojima se obiljeavaju odreeni objekti radi zatite od
oruanih operacija,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet
godina.Neopravdana odgoda povratka ratnih zarobljenika
lanak 94.Tko krei pravila meunarodnoga prava, nakon zavretka
rata ili oruanoga sukoba naredi ili izvri neopravdanu odgodu
povratka ratnih zarobljenika ili civilnih osoba,kaznit e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.
Novaenje plaenika
lanak 95.(1) Tko krei pravila meunarodnoga prava novai, koristi,
plaa ili osposobljava plaenika za sudjelovanje u oruanom sukobu ili
zajednikom inu nasilja usmjerenom na ruenje vlade, podrivanje
teritorijalne cjelovitosti drave ili ugroavanje njezina ustavnog
ustrojstva,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet
godina.(2) Tko novai dijete u oruane snage ili oruane skupine
odvojene od oruanih snaga, ili tako unovaeno dijete koristi u
neposrednim neprijateljskim djelovanjima,kaznit e se kaznom zatvora
od jedne do deset godina.(3) Tko radi stjecanja materijalne koristi
kao punoljetni plaenik izravno sudjeluje u oruanom sukobu ili
zajednikom inu nasilja,kaznit e se kaznom zatvora do tri
godine.
Odgovornost zapovjednika
lanak 96.(1) Vojni zapovjednik ili nadreena civilna osoba ili
osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapovjednik ili nadreena
civilna osoba koja ne sprijei