KATEHEZA KAO INICIJACIJA U VJERU I ODGOJ VJERE fileFAZE STRUKTURIRANJA VJERE James W. Fowler (1940-2015) Utvrđivanje stadija razvoja (strukturiranja) vjere (Stages of Faith) na temelju

KATEHEZA KAO INICIJACIJA U KATEHEZA KAO INICIJACIJA U VJERU I ODGOJ VJEREVJERU I ODGOJ VJEREVJERU I ODGOJ VJEREVJERU I ODGOJ VJERE

A.Th.Filipović, Fundamentalna katehetika

Odgajati vjeru danas?

• odgoj/pedagogija/poučavanje/put vjere (= identitet kateheze)

• je li moguće uvoditi u vjeru i odgajati vjeru?– ona je plod Božje milosti i otajstva ljudske slobode– ona je plod Božje milosti i otajstva ljudske slobode– u praksi: najčešće samo pouka (?)– zapreke odgoju vjere u svijetu pragmatizma i racionalizma

ili pak iracionalizma

• pojam stava vjere i zrelosti vjere– kako se može pratiti i provjeravati sazrijevanje/stav?– u kakvom je odnosu prema općeljudskoj zrelosti?


Shvaćanje vjere danas

• suvremena teologija: biblijsko – osobnije i obuhvatnije poimanje stava vjere

vjera kao odgovor na Božju riječ koja zahtijeva odgovor

vjera kao predanje čitave osobe (sa svim sposobnostima), stav koji osmišljava i usmjerava sav život

vjera kao dar Duha vjera kao dar Duha

• obilježena bipolarnošću između:

obraćenja i daljnjeg produbljivanja vjere

vjere kao čina (fides qua) i kao sadržaja (fides quae creditur)

stava vjere i njena izražavanja u kategorijama uvjetovanim kulturom


Dinamizam vjere

• biblijsko-teološka obilježja:

zanimanje za Evanđelje

obraćenje

nasljedovanje Krista i nasljedovanje Krista i

rast prema zrelosti vjere (eshatološkoj punini)

– kao pojedinac (vjera kao sjeme, rast u spoznaji Boga)– kao zajednica (od nezrelih u vjeri prema zrelima)


a) vjera kao proces inicijacije– poučavanje– usvajanje kulture skupine, pounutarnjenje stavova,– obred

– odvajanje/raskid s prošlim– iskušenje/borba– nova pripadnost

– kršćanska inicijacija: slobodno prihvaćanje, uvođenje u otvorenu

A.T

h.F

ilip

ović

, F

unda

men

taln

a ka

tehe

tika

– kršćanska inicijacija: slobodno prihvaćanje, uvođenje u otvorenu zajednicu, put rasta i dozrijevanja

– poteškoće kršćanske inicijacije danas

b) vjera kao usvajanje stavova: spoznajna dimenzija

djelatnadoživljaj-

na

ODPREMAZRELOSTI

Afektivnadimenzija

Kognitivnadimenzija

Rast vjere

USVAJANJESTAVOVAOBRAĆENJA

ZRELOSTIVJERE

Operativnadimenzija

STAVOVAVJERE


Cilj religiozne zrelosti

• Dinamizam vjere → zrelost vjere (religiozna autonomija)

• Dozrijevanje stava vjere:• Dozrijevanje stava vjere:

– mora biti postojan i integriran u cjelinu osobnosti

– dosljedno i skladno razvijati sve tri aspekta stava: spoznajni, čuvstveni i djelatni


• Spoznajna dimenzija zrelosti vjere:– informirana, produbljena, obrazložena vjera

– razlučuje bitno od nebitnog, promjenjivo od nepromjenjivog

– kritična i samokritična

• Čuvstvena dimenzija zrelosti vjere– motivacijska samostalnost vjere

– oslanja se na psihološku zrelost, unutarnju ravnotežu osobe– oslanja se na psihološku zrelost, unutarnju ravnotežu osobe

– otvorenost novome, stvaralaštvo

– postojana – zalaganje na dugi rok

– komunikativna, otvorena za dijalog

• Djelatna dimenzija zrelosti vjere– produktivna i aktivna vjera

– dosljedna u djelovanju


FAZE STRUKTURIRANJA VJEREJames W. Fowler(1940-2015)

Utvrđivanje stadija razvoja (strukturiranja) vjere (Stages of Faith) na temelju empirijskih ispitivanja, uzimajući u obzir sljedeće na temelju empirijskih ispitivanja, uzimajući u obzir sljedeće aspekte:

a) način mišljenja - stupanj kognitivnog razvoja,

b) preuzimanje društvenih uloga,

c) stupanj moralnog rasuđivanja,

d) granice socijalne svijesti (pripadnosti),

e) odnos prema autoritetu,

f) pogled na svijet,

g) razumijevanje i funkcija simbola.

A.T

h.F

ilip

ović

, F

unda

men

taln

a ka

tehe

tika

0. faza: primarna vjera ("primal faith")

- dječja svijest je tek u nastajanju

- vjera je predverbalna

- važnost povjerenja u ljude i okruženje

- dijete razvija sposobnosti koje će obilježiti njegov kasniji odnos prema Bogu i religiozni razvoj

A.T

h.F

ilip

ović

, F

unda

men

taln

a ka

tehe

tika

I. faza: intuitivno-projektivna vjera (od oko 2 – 6/8 godina)

- shvaća stvari intuitivno i osjećajno (predoperatorno mišljenje)

- na Boga projicira svoj način razumijevanja svijeta u kojemu važnu ulogu igra mašta (antropomorfizam)

- stadij oblikovanja emocionalne dimenzije vjere (u pozitivnom ili u negativnom smjeru)

A.T

h.F

ilip

ović

, F

unda

men

taln

a ka

tehe

tika

II. faza: mitsko-doslovna vjera (od oko 6/8 – 11/13 godina; moguća i u odrasloj dobi)

- dob razuma (početak uzročno-posljedičnog zaključivanja); stadij

konkretno-operacionalnog mišljenja

- stvarnost se shvaća doslovno i jednoznačno

- dijete je u stanju izgraditi svoj pogled na svijet i složiti se s drugima

- važnu ulogu u razumijevanju svijeta i strukturiranju života imaju priče

(mitovi, simboli i priče sredine u kojoj dijete odrasta) s kojima se

poistovjećuje

- slika Boga ima snažna antropomorfna obilježja (doslovno shvaćanje)

- moralni razvoj: otvara se prema zakonima pravde, zato je i dominantna

slika Boga Bog koji nagrađuje dobro i kažnjava zlo


III. faza: sintetičko-konvencionalna vjera ili vjera pripadnosti zajednici (oko 11/13 – ulaska u odraslu dob; moguća i kasnije)

- razvija se sposobnost pojmovnog i apstraktnog mišljenja, shvaća se što

znači preneseni ili dublji smisao

- stječe se nova svijest o sebi i o drugima

- pubescent/adolescent razmišlja o svojim osjećajima i vodi računa o

reakcijama i očekivanjima drugih, prilagođava sereakcijama i očekivanjima drugih, prilagođava se

- vrijeme izgradnje vlastitog identiteta putem ravnanja prema

vrednotama i kroz sučeljavanje s drugima (vršnjaci – skupina, prijatelji;

odrasli kao uzori i osobe povjerenja)

- Boga se doživljava kao prijatelja; važnost skupine vršnjaka = zajednice

mladih (nije se lako oduprijeti normama skupine) i onoga što drugi

(većina) misle


IV. faza: individualno promišljajuća vjera (od početka odrasle dobi)

- osoba kritički provjerava preuzete vrednote

- donosi vlastite životne izbore (odluke) i preuzima odgovornost za njih

- osoba kritički provjerava sadržaje primljene vjerske tradicije i želi ih

preves� u pojmove → vlastiti pogled na svijet

- gubi se osjećajna kakvoća vjere, a postiže pojmovna jasnoća sadržaja i - gubi se osjećajna kakvoća vjere, a postiže pojmovna jasnoća sadržaja i

stječe osjećaj dosljednosti

- može se dogoditi i prekid sa zajednicom konvencionalne vjere (ili se

osoba sama udaljuje ili je zajednica odbacuje zbog kritičkih stajališta)

- rizik ovog stadija jest iluzija da smo u stanju potpuno kontrolirati smisao

vlastitog postojanja


V. faza: objedinjujuća vjera ili vjera novog prihvaćanja (oko 40. godine; neki je ni ne postižu)

- prijelaz u ovu etapu događa se kada osoba postane svjesna da ne može sve držati pod kontrolom te da njezine odluke ne određuju samo svjesni, nego i nesvjesni čimbenici

- osoba počinje prihvaćati i objedinjavati ono što se u prethodnim etapama činilo kao suprotnostetapama činilo kao suprotnost

- proširuje svoje odnose izvan pripadnosti socijalnoj klasi, rasi, narodu, religiji, ideologiji...

- rađa se vjera koja shvaća da se istina ne može svesti samo na jedno stajalište


vjera osobe sučeljava se s dijalektičkom dimenzijom religioznog iskustva i s njezinim paradoksima (Bog je istodobno transcendentan i imanentan, svemoguć i dragovoljno ograničen...)

vjera postaje ponizna (važnost tzv. negativne teologije - osoba shvaća da govoreći o Bogu/Božanskome možemo samo mucati)

priginje se pred tajnama vjere i pokušava doprijeti do njihova priginje se pred tajnama vjere i pokušava doprijeti do njihova skrivenog, dubljeg i sveobuhvatnog smisla

vjera ovog stadija otvorena je istinama drugih religija i kultura

ozbiljan dijalog zahtijeva produbljivanje vlastitih uvjerenja (nije riječ o indiferentnosti ni o relativizmu, iako to može biti opasnost)


VI. faza: univerzalna ili sveopća vjera (postiže se rijetko - sveci)

- ako se uspije svladati prethodni stadij, vjera osobe započinje ići u

smjeru u kojemu njezino "ja" nadilazi samo sebe

- u tom stadiju osoba se tako oslanja na Boga da se poistovjećuje s

Bogom: na temelju toga obnavlja temelje vlastitog identiteta, spoznaja

i vrednota

- osobu nosi angažman u nenasilnom protivljenju osobnom i društvenom

zlu

- osoba se posvema daruje u službi mijenjanja ljudskih situacija u

perspektivi dolaska Kraljevstva Nebeskoga i zajedništva s Bogom

- osoba se potpuno prazni od sebe (kenoza - poniženje, izvlaštenje sebe):

njezina budućnost u Bogu već počinje


Ograničenja/prigovori

• linearno shvaćanje razvoja

• preširok pojam “vjere” (davanje smisla životu kroz odnos prema Transcendentnom)

• naglasak na kognitivnom razvoju i životnom iskustvu

• vrijedi za zapadnu kulturu


Prema novom modelu vjernika

• vjera slobodnog osobnog izbora

• utjelovljena u kulturu (kontinuitet i diskontinuitet)

• ima odrasli “sensus ecclesiae”• ima odrasli “sensus ecclesiae”

• solidaran i komunitaran

• sa snažnom etičkom sviješću i angažmanom

• otvoren za međukulturni i međureligijski dijalog


Identitet i zadatci kateheze kao inicijacije u vjeru i odgoja vjere

• Je li moguće odgajati vjeru?

– olakšati, pomoći, pripremiti teren

– odgojna pomoć kao posrednica milosti– odgojna pomoć kao posrednica milosti

• Kateheza je i dio religiozne socijalizacije, ali je u prvom redu odgoj → usmjerena na rast, sazrijevanje i subjektivizaciju osobâ


• Ciljevi i zadaci kateheze kao odg. vjere

• obraćenje → izgradnja stavova → zrelost

• promicati i poticati

– obraćenje (kao temeljno ustrojstvo, različiti momenti života)života)

– sazrijevanje stavova koji su svojstveni životu vjere (vjera, nada, ljubav)

– puno poznavanje kršćanske poruke

– kršćansko djelovanje (odgoj za dijakoniju, koinoniju, martiriju i liturgiju)


• Pitanje cjelovitosti sadržaja (nauka) vjere

– ostaje cilj

– kriteriji primjene:

• postupnost i prilagođavanje sudionicima kateheze

• hijerarhija istina

• intenzivna, a ne ekstenzivna cjelovitost

• Pitanje memoriranja

– u službi dozrijevanja stavova vjere

– vježbati pamćenje (veza s biblijskom i crkvenom predajom) nije isto što i učenje napamet


Odgoj vjere i religiozni pluralizam

• pučka religioznost

– vrednovati, pročišćavati (evangelizirati)

• novi religiozni pokreti

– izraz čežnje za sigurnošću, snažnim osobnim odnosima, – izraz čežnje za sigurnošću, snažnim osobnim odnosima, prihvaćanjem u zajednicu

– izraz religiozne čežnje

– kod kršćana jačati religiozni identitet i zajedništvo

• velike svjetske religije

– jačanje vlastitog identiteta i dijaloška otvorenost


KATEHEZA KAO INICIJACIJA U VJERU I ODGOJ VJERE fileFAZE STRUKTURIRANJA VJERE James W. Fowler (1940-2015) Utvrđivanje stadija razvoja (strukturiranja) vjere (Stages of Faith) na temelju

Documents