-
Kasnosrednjovjekovna gradišta u široj okolici Križevaca...:
arheološki prilog poznavanju plemstva
srednjovjekovne Križevačke županije
TATJANA TKALČECInstitut za arheologijuUlica Ljudevita GajaHR –
10000 [email protected]
15 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper
Primljeno/Received: 12.12.2017. Prihvaćeno/Accepted:
20.12.2017.
U članku se obrađuju u stručnoj literaturi manje poznati
lokaliteti tipa gradište u križevačkome kraju, uz tokove potoka
Gliboki i rijeke Glogovnice. Daje se prikaz problematike tipologije
i terminologije, kao i datacije ove vrste ar-heoloških nalazišta,
te se zasebno sagledava svaki obrađivani lokalitet u kontekstu
dostupnih povijesnih izvora. Poneki lokaliteti do sad nisu bili
poznati, a za druge se nastoji prokomentirati njihova funkcija kao
utvrđeno sjedište posjeda plemića iz razvijenog ili kasnog srednjeg
vijeka.
Ključne riječi: gradišta, srednjovjekovno plemstvo, Rasinja –
Opoj grad, Prkos – Gradina, Veliki Poganac – Gradina,
VelikiPoganac–Šanac,OsijekVojakovački–Mihalj,DonjaGlogovnica,Cubinec–Gradina,13.–15.stoljeće
1. UvodUširojokoliciKriževaca,nekoćsredištavelikesred-
njovjekovneKriževačkežupanijekojaječinilaokosnicutzv. Regnum
Sclavoniae,uzučestalospominjanegradove(burgove)VelikiiMaliKalnik,nalazisenekolikomanjihutvrdaodkojihvećininisupoznatinjihovinaziviupovi-jesnim
izvorima. Poneka od tih gradišta do sad nisu bila poznata niti
arheološkoj struci. S obzirom na to izostala je
injihovaobradaustručnojpovijesnojliteraturi.Ciljovograda jest
predstaviti arheološke spoznaje, temeljene na
te-renskimobilascimaidokumentiranjuoblikovnihznačajkitih lokaliteta
te ih pokušati povezati sa srednjovjekovnim
posjedimaimogućimvlasnicima,odnosnoplemićimakojisu, prema
objavljenim povijesnim izvorima, u tom pro-storu imali svoje
posjede.
Ostatcitihutvrdaočitujuseuprostorukaonizinskaili visinska
gradišta, istaknutog središnjeg uzvišenja,
okruženaobrambenimsustavom,odnosnoopkopomize-mljanimbedemom(aponekadmogubitiokruženaisu-stavom
opkopa i bedema).
Lokaliteti koji se ovdje predstavljaju izabrani su ne-vezano uz
suvremene administrativno-geografske podjele,
odnosnoobrađujuselokalitetitipagradištaiizvanda-našnjihopćinskihgranicaGradaKriževaca,akojisuu
srednjem vijeku, dakako, gravitirali Crisu,
središtumoćneKriževačkežupanije.Riječjeošestlokalitetakojiimajumorfološkeznačajkegradišta:nasjeveroistočnomedijelupromatranogpodručja,uzpotokGliboki,tosuRasinja–Opoj
grad, Prkos–Gradina, Veliki Poganac–Šanac i Veliki
Poganac–Gradina,zatimsjevernoodKriževaca,uzgornjitokGlogovnicedvalokaliteta–OsijekVojakovački–MihaljiutvrdaokocrkveUznesenjaBlaženeDjeviceMarijeuDonjojGlogovnici.Prkos–Gradinaseovompri-godom
prvi puta objavljuje, dok su ostala gradišta više ili
manjespomenutaustručnojliteraturi,nonerijetkonisuiznijetidetaljniopisiočuvanihostataka.UjednosedonosepodatciionovootkrivenomlokalitetuCubinec–Gradinauz
srednji tok Glogovnice koji pak nema sve elemente gradišta,
nedostaje mu bedem, a jarak je vrlo nenaglašen.
2. Općenito o terminologiji i dataciji gradištaTermin gradište
za ovu vrstu srednjovjekovnih loka-
liteta, (za razliku od termina gradina za prapovijesne
lo-kalitete),prvijeuhrvatskojstručnojarheološkojliteraturiuveo
Zdenko Vinski, s time da im je pretpostavio dataciju
15
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
u rani srednji vijek po uzoru na niz zapadnoslavenskih
gra-dištatadaistraživanihdiljemsrednjeEurope.PoduzeojeiprvaarheološkaistraživanjadvajugradištauHrvatskoj–usvetomPetruLudbreškomteuMrsunjskomLugukodslavonskogBroda–kojajedatiraourazdobljevladavineArpadovića,odnosnood10.(11.)do13.stoljeća(Vinski1949;
Vinski, Vinski Gasparini 1950). U povijesnoj lite-raturi, i prije
Vinskijevog zanimanja za gradišta,
uvrije-žilosemišljenjekakojesjevernaHrvatskabilanapučenautvrdamaprotivMađaratejejošsredinom1940-ihtermingradište
bio rezerviran za ranosrednjovjekovne lokalitete,
zakojesedržalodasupripadalislavenskimihrvatskimplemenima,tedasučinilisistemranosrednjovjekovnogutvrđivanjaprotivMađara(Pavičić1940:1–3).Tojsute-orijiuglavnombiliskloniautorisredineprošlogstoljeća,međutimvećtadasedopustilonjihovoširokodatiranjedoukasnisrednjivijek(Horvat1954:104–106;Pribaković1956).Kasnijaarheološkaistraživanjaprovedenatijekomdrugepolovine20.stoljećapokazalasuisključivokasnijudataciju
ove vrste arheoloških lokaliteta pa se te
lokali-tetezapočelozvati„kasnosrednjovjekovnimgradištima”(iveković1968;Bobovec1994;Jakovljević,Tkalčec2004;sekeljivančan,Tkalčec2002;2004;Tkalčec2005;2011;2012;Tkalčec,Jakovljević2003;Tkalčec,sekeljivančan2005),
a takva je terminologija ostala i do današnjih dana te se razlikuju
ranosrednjovjekovna i kasnosrednjovjekovna gradišta. Usporedno se u
pojedinoj povijesnoj literaturi ko-ristio i termin gradina, koji je
u arheološkoj dosljedno ostao
rezerviranzaprapovijesnelokalitete(Lovrenčević1985;1990). Kasnije,
uz termin gradište,razmotrenjeudomaćojarheološkoj akademskoj
zajednici i termin mota za ovu
vrstulokaliteta(Tkalčec2008:95–96)tejeprocijenjenkaomoždačakprimjerenijiterminodgradišta(Krmpotić,Janeš,sekulić2017:17).Naime,uzapadnoeuropskojiza-padnosrednjoeuropskojstručnojliteraturi(atojekasnijeprihvaćenoiuponekimstručnimiznanstvenimradovimaistočnesrednjoeuropskeliterature)manjeutvrde,kružnihtlocrta,nasipanihhumaka,okruženihjarkom(ispunjenimvodom
ukoliko je nizinska, ili suhim jarkom kod visinskih
lokaliteta),ograđenihpalisadomasporadičnoibedemom,ponekadispodgrađima,poznatesupodterminommotta
ili motte. Termin je preuzet iz francuskog Château à motte (utvrda
na zemljanom nasipu), odnosno latinskome mota
(Hinz1981:11–12).PremaR.Kunzeumotajekružnibre-žuljakvisine5–12mnakojemjepodignutakućailistam-bena
kula (Wohnturm) od drveta ili kamena. Predstavlja
oblikburganastalogu11.stoljeću,akojem,upravilu,pri-pada još jedan
gospodarski burg koji nije povišen. Termin
dolazivjerojatnoodkraćenjalatinskogizrazaterra mota
(„pomaknutazemlja”),dakleumjetnonačinjenbrežu-ljak,austručnojterminologijiseustvaritajpojamodnosinesamonaumjetnonasipanbrežuljaknegoujednoinagrađevinupodignutunanjemu.PremaKunzeovomemi-šljenju
pravilnije bi bilo upotrijebiti termin Mottenburg
ili Turmhügelburg umjesto Motte, odnosno mota (Kunze
1998:45).Općenitosesmatradasumotenastaleusje-vernojFrancuskojvećudrugojpolovini10.st.Uskoro,u11.stoljeću,tajsetiplokalitetaširi,pasetakonorman-skim
osvajanjima nakon 1066. godine mote pojavljuju i u
Engleskoj.istodobno,u11.st.,motenastajuinazapadusrednjeEuropenapodručjuRajne(Hinz1981:65;Heine1998:148–149;Böhme2000:699).1Doku12.i13.sto-ljećunjihovbrojuFrancuskojiEngeskojpočinjeopadati,uistočnojijužnojEuropizapočinjevrijemenjihovacvataitektadadolazidoširenjainapodručjesjeverneEurope,odnosnoskandinavije(Hinz1981:65–66;Fehring2004:156–157).
U inozemnoj arheološkoj literaturi intenzivno
seproučavarasprostranjenostmotaisličnihutvrđenihlo-kaliteta,dakleigradišta,zakojajezaključenodasubilicentralno-upravna
i administrativna sjedišta ministerijala i lokalnog plemstva.
Gledano s aspekta zapadnoeuropskog prostora, njihovo širenje u
razvijenom srednjem vijeku u
istočnuijužnusrednjuEuropupromatrasekaoodraznaistok usmjerene
kolonizacijske politike, a razlika u
ka-snijojpojaviovogprocesanaistočnimprostorimaspramzapadnih u vezi
je s procesima feudalizacije koji su bili
drugačijegkarakterairanijezapočeliuzemljamasrednjo-vjekovnesrednjeEurope(Gutjahr,Tiefengraber2003:17).
Vezano uz termin
mota,kojiunutarsebesadržibitnuodrednicu–„nasip”,uinozemnojseliteraturiprovlačiipitanje
je li ispravno a priori, dakle bez provedenih ar-heoloških
iskopavanja, smatrati da svaki ovakav loka-litet ima nasipano
središnje uzvišenje. Naime, u nekim
jeslučajevimahumakmogaobitioblikovanbeznasipa-vanjaprirodnopovišenekonfiguracijeterena,međutimukolikojeriječolokalitetukojiodgovarakonceptumoteidaljesekoristitajtermin(Hinz1981:24,60;Gutjahr,Tiefengraber2003:16).Valja,dakako,napomenutikakoinozemniautorislavenskoggovornogpodručjaponekadpreuzimaju
termin motta ili
motte,međutimumnogimslučajevimakoristedomaćuterminologiju,većkakojeuspostavljenaupojedinimzemljama,(pokušavajućijeuglavnomtekuprijevodimasvojihraspravapribližitiino-zemnomčitateljstvukorištenjemtermina„mota”)ilipak,u
kastelološkim radovima u kojima se vode rasprave o
funkcijiiterminologijiodređenogtipautvrđenoglokali-teta,predlažuinovetermine,međutimnaovomemjestunemožemoulazitiuprikazteproblematike.
Zbogjedneistaknuterazlikeumorfološkimznačaj-kamaizmeđuzapadnoeuropskihmotainašihgradišta,sklona
sam i dalje koristiti hrvatski termin gradište, pri
1 ZapodručjeEngleskepreporučamoopširnustudijuN.Phillipsaukojoj
se daju zanimljiva razmatranja o datacijama mota na širem
prostoruWalesaizapadneEngleskesaspektarazlikauvisinisamihsredišnjihhumaka,zatimrazmatranjaonačinimagradnje,unutrašnjem
ustrojstvu i funkciji mota (Phillips 2006).
16
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
čemubisetajterminodnosionačitavosrednjovjekovlje,atočnudatacijuvaljazasebnoistaknuti.Riječjeučinje-nici
da se zapadnoeuropske mote sastoje uglavnom od
kružnoghumkaokruženogjarkom,tedazemljanibedemnijetolikoučestaokaouslučajunašihgradišta.Dapače,uglavnomseograđujusamodrvenimpalisadama,po-nekad
i kamenim zidom. Takvih je lokaliteta na našem
područjuveomamalo,odnosnogotovosvagradištanaprostorusjeverneHrvatskeokruženasukakojarkomtakoi
zemljanim bedemom (ili sustavom jaraka i bedema),
kakonizinska,takoivisinska.Onasporadičnakojane-majubedem,nerijetkovećimajusredišnjeuzvišenječe-tvrtastoganekružnogtlocrtaidatirajuusamkrajkasnogsrednjegvijekapaiupočetkenovogvijeka.2
Onoštojejošosobitovažnoprimijetitijesttodanizajedno gradište na
našem prostoru arheološkom metodom nije dokazana datacija u rani
srednji vijek. Naime, nakon
istraživanjaZdenkaVinskogasredinomprošlogstoljećai njegove datacije
spomenutih dvaju gradišta u razdoblje izmaka ranog i u razvijeni
srednji vijek, sva kasnije po-duzeta arheološka iskopavanja niza
drugih gradišta nisu
dalapotvrdudatacijeuranisrednjivijek.Dapače,revizijamaterijalaizVinskijevogiskopavanjaMrsunjskoglugata-kođerukazujenakasnijudataciju,izuzevpojavejedinera-nosrednjovjekovnenaušniceiztihistraživanja.Međutim,očekivanipopratninalazikojibitrebalibitimnogobrojnina
ranosrednjovjekovnome gradištu – nalazi ulomaka
ke-ramičkihposudaupotpunostisuizostalitesesvinalazimogudatiratiurazdobljeod13.do15.stoljeća.Nalaziiz
Vinskijevog iskopavanja gradišta u Svetom Petru
Ludbreškomsuzagubljeni,nouobjavljenomečlankuprikazankeramičkimaterijaltakođernemožepripadatiranomsrednjemvijeku,većkasnome.3stogaističemo
2
Detaljnaanalizaprovedenajena91gradištunapodručjusjeverneHrvatskeiobrađenaumagistarskomeraduTkalčec2004.Utojanalizi
korištene su sve arheološke metode, od arheoloških isko-pavanja,
preko terenskih pregleda, analize toponima,
topograf-skihkarata,zračnihfotografijaianketelokalnogstanovništva,kaoidostupnipovijesniizvori.Gradištasuproučenasobziromna
njihov smještaj u prostoru, zatim s obzirom na njihove mor-fološke
oblike, organizaciju fortifikacijskog sistema, tipološko-kronološku
analizu pokretnih nalaza, sagledan je njihov odnos s prometnim
komunikacijama, selima (i crkvama), sagledan je
me-đusobniodnoseventualneblizinedvajugradištateblizinesra-nosrednjovjekovnimnalazištima.Gdjejebilomoguće(kodonihkojasuarheološkiistraživana)promatraloseunutrašnjeustroj-stvoifunkcijatihutvrda.Dijelovisupredstavljeniinozemnomečitateljstvuujošneobjavljenomeradu:Tkalčec,T.,smallfeudalresidencesinNorth-WesternCroatia,Castrum
Bene13,BurgundDokumentation,12.–16.Juni2013,KremsanderDonau(utisku).
3
Usporeditifotografijukeramičkihnalazasasv.PetraLudbreškognaTabliii,bezpaginacijeuVinski1949.Dr.Z.Vinskinalazepotpisuje„Fragmentislavenskegradišnekeramike”.Podtakvim
kako arheologija, do sada, na prostoru sjeverne Hrvatske nije
potvrdila postojanje gradišta koja datiraju prije
ra-zvijenogsrednjegvijeka,odnosnoprije12./13.stoljeća.4
BrojnilokalitetitogtipanapodručjunizinskeHrvatskeustvaripotječu,dakle,izrazvijenogtekasnogsrednjegvijeka,auklapajuseuslikumanjihutvrdadiljemEurope,povezanimasafirmacijomfeudalnogdruštvenoguređenjateodređenimaspektimakolonizacijskihprocesakojisuzahvatiliistočnusrednjuiJužnuEuropukasnije(inadru-gačijinačin)negoZapadnuEuropu.
Utuslikuutvrđenihfeudalnihsjedištaizrazvijenogikasnog srednjeg
vijeka uklapaju se i gradišta na širem
kri-ževačkompodručju,kojasepredstavljajuuovomeradu.
3. Gradišta uz tok potoka
GlibokiUslikovitomkrajolikuistočnogdijelaKalničkog
prigorjatečepotokGlibokičijaseudolinapremaistokuotvara prema
prostranoj podravskoj ravnici te stoga pred-stavlja prirodnu
komunikaciju pogodnu za naseljavanje
usvimrazdobljimaljudskepovijesti,aujednoipodručjepogodnozapodizanjeutvrđenihlokalitetakojisumoglikontrolirati
cestovne pravce. Sjeverni, povišeni i blago valoviti teren pogodan
je za osnivanje naselja zbog
bli-zinepitkevodeibrježuljkastognopitomogkrajolika,dokjejužnopobrđepružaločovjekuunemirnimvremenimamogućnostsklanjanjaunepristupačnijemiprirodnoza-štićenomkrajoliku.Nazapaduovumikroregijuzatvarajudominantnibrjegovikalničkogprigorjasrijetkimuskimdolinamaiprijevojimakojisuomogućivalikomunikacijuskrajevimasjevernoodkalničkogmasiva.Pretpostavkaocestovnom
pravcu koji je od Rasinje na istoku pa dolinom korita potoka
Gliboki prema zapadu, pored Apatovca i
izrazom bi se podrazumijevala ranosrednjovjekovna keramika iz
tzv.gradišnihrazdoblja,odnosnozaključnos11.stoljećem,štoovdjenikakonijeslučaj.slikaprikazujenalazekojevaljadatiratinajranijeod14.pado16.stoljeća.
4 S tim u vezi valja upozoriti i na to da su ranosrednjovjekovna
gradišta Zapadnih Slavena uglavnom ogromnih površina, iz njih se
nerijetko razvijaju sami gradovi u svojim daljnjim razvojnim
procesima (npr. Nitra, Prag, Krakow itd.) te da je tek manji broj
ranosrednjovjekovnih gradišta ovako malih površina kakve su
uo-bičajenenahrvatskim(kasnosrednjovjekovnim!)gradištima,uprosjeku
oko 50 m promjera središnjeg uzvišenja. Stoga, bez ob-zira na to
što je eminentni hrvatski arheolog dr. Zdenko Vinski naša gradišta
malog promjera opredijelio u rani srednji vijek (dr. Vinski je bio
vrsni znalac svih aspekata ranog srednjeg vijeka,
me-đutimunjegovovrijemehrvatskaarheološkaznanostnijeraspo-lagala s
dostatnim poznavanjem tipologije kasnosrednjovjekovne
arheološkegrađe,osobitokeramičketejezbogtogavjerojatnodošlo do
pogrešne datacije), za sada nema osnove za primijeniti takav model
datiranja na osnovi morfološkog oblika lokaliteta.
17
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
dalje prema selu Glogovnici tekao tijekom srednjeg
vi-jekaprisutnajevećdugoustručnojarheološkojlitera-turi(Demo1984:337),apretpostavljasedajeustvaripočivaonajošstarijojantičkojkomunikaciji(Marković2002:421).Ovažnostitogpravcatijekomsrednjegvijekasvjedočečakčetiriutvrdetipagradište(slika1).5
Uz tu cestovnu komunikaciju svakako su na njenome zapad-nome dijelu
sjevernim odvojcima morali biti povezani i
lokalitetiApatovec–GradeciOsijekVojakovački–Mihalj.
5 Peta utvrda nalazila se u samoj Rasinji, nešto sjeverno od
samog
sre-dištasela.LokalitetjepoznatpodnazivomTakačevbrijeg,anavodise da
je jedna kula utvrde bila vidljiva još tridesetih godina 20.
sto-ljeća(Marković2002:421).Rasinjajebilavažnosrednjovjekovnomjestokojesečestospominjeupovijesnimizvorimaiokokojegserazvilozasebnovlastelinstvo(Feletar1989:50–51;Pavleš2013:60–83).Lokacijajerekognoscirana2011.godinetesutomprigodomnapovišenome,
trapezoidnome platou, ispod kojeg se nalazi još jedna
nižaterasa,kaoinapadinamazamijećenipovršinskinalazikeramikeiopeke.Lokalitet,činise,nepripadautvrdamatipagradište,nemajasnihtragovabedemaijaraka(iakoitonijeisključenojerzbogzaraslostižbunjemiraslinjemnanekimdijelovimanijebiomogućdobarpregledterena)teseuovomeraduneobrađuje.
3.1. Rasinja – Opoj
gradLokalitetsenalazijužnoodselaRasinjeipotoka
Gliboki,naistaknutojtočcibrdaBudim,navisiniod200m
n/m.6slokalitetasepružadobarpreglednadolinuGlibokoga,dokjesjužnestranepoložajštićenbrdovitimpejzažom.Znakovititoponimi(OpojgradiBudimteprema
sjeveru Podopoj) ukazuju na obrambeno-reziden-cijalni karakter
lokaliteta koji je prema sjevernoj dolini
mogaoimatiinaseljeupodgrađu.
OblikomipoložajemOpojgradpripadamodifici-ranom tipu dvojnih
visinskih gradišta. Gradište se sastoji
odsjevernogglavnogdijelaovalnogoblika,izduženogpremadoliniGlibokog(55×20m)ijužnogtrokutastogdijela(slika2,3).7
Sjeverno, glavno uzvišenje opkoljeno
jejarkomibedemomsasvihstranaizuzevsasamejužne
6 Podaci o apsolutnim geografskim koordinatama svih nalazišta
do-stupni su u Institutu za arheologiju.
7
iakojužnouzvišenjeimatrokutastitlocrt,nebismosesložilisnekimopisimalokalitetaukojimasenavodidaje„gradimaoobliknepravilnogatroukta,učijimkutovimasusenalazileobrambenekule”(Feletar1989:50).
sl.1PoložajgradištauztokpotokaGliboki(naGoogleEarthkartuucrtalaT.Tkalčec)Fig.
1 Location of small fortifications of gradište type along the
Gliboki Stream (drawn into a GoogleEarth map by T. Tkalčec)
18
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
gdjesebedemgubiuudolinipremajužnometrokuta-stomeuzvišenju.Činiseustvaridasupostojaladvabe-demastimedaseprvibedemuočavajasnosazapadneisjevernestranetesesjeveroistočnoodglavnoguzvišenjagubi.Bedempodignutnatojzapadnojstranimoždabisenadovezaonaostatkejošjednogbedemakojijeuočendalje
na sjeveroistoku, tik zapadno uz duboku prirodnu
usjeklinukojasenatomedijelupružausmjerujug-sje-ver.8 Spomenuti
drugi bedem na sjevernoj strani se
za-ravnavauplato.Jošdaljenasjeveruočljivjejarakkojiokružujetajočuvanidiobedemaizaravnatogaplatoa,a
8 L.Dobronićspominješumskiizvorsjeveroistočnoodgrada,pajeza
pretpostaviti da je usjeklina nastala uslijed djelovanja tog izvora
(Dobronić1984:44).
očuvanjekružnookočitavogglavnoguzvišenjainaza-padnojstrani,opkolivšinatajnačinzapadni(prvi)bedemsvanjskestrane.iizmeđuprvogidrugogbedemanasje-vernojjestranizasebnoizdvojenjošjedanvećizaravnatiplato.Bedemsistočnestraneutojdispozicijibimoždapredstavljao
drugi bedem, dok je prvi na potezu prema glavnom uzvišenju ustvari
ovdje izostao. Spomenuta
uzvi-šenjaglavneutvrde–sjevernoizduženoovalnouzvišenjeijužnotrokutasto–prirodnisubrežuljcikojisuprilago-đeniobrambenim(irezidencijskim)potrebama.Bedem(i)okoglavnoguzvišenjavrlosuniski(3–5m),dokgradište(glavnautvrda)doseževisinuoko25–30m,(procjenamjerenjaodsamogpodnožja).Južnotrokutastouzvišenjeneštojenižeodsjeverneglavneutvrde.Udužiniodoko35–40mizdužujesepremajugugdjegadubokijarakdi-jeli
s daljnjim prirodnim brijegovima koji zamjetno nad-visuju i
trokutasto uzvišenje i samu glavnu utvrdu. Iako
južnotrokutastouzvišenjenijeokruženoumjetnimjarkomibedemom,zasigurnoječinilodiokompleksagradišta.Nanjemusumoglibitipopratnisadržajiglavnoj,boljebranjenoj
rezidenciji na sjevernome uzvišenju. Uvrstili smo ga, stoga, u
modificirani tip dvojnog gradišta.9 Opis i
skiculokalitetadonijelajeiL.Dobronić,kojomprigodomnisubilizamijećeninetomopisanidetaljiuvezifortifika-cijskog
sustava bedemima, ali ona donosi zanimljiv po-datak o postojanju
zida od kamena i opeke na sjevernom
dijelulokaliteta,odnosnoglavneutvrde(Dobronić1984:43;sl.nastr.108).Unašimobilascimausredišnjemdi-jeluglavneutvrdezamijetilismoiskopanu„sondu”kojajeotkriladiozidagrađenogodsameopeke.Naokolojetakođerbiloneštonalazaopeke,različitihdimenzija,nospomenutizidgrađenodkamenaiopekenijezamijećen.10
VećD.CsánkiusvomedjelurazmatragradOpojikažedamuseposjedprostiraonadvaselatedasuu13.st.tubiliOpojevići(Csánki1893:12).Oni,kaoi
9
Autoricajegradišteprviputaobišla2003.godinesdr.sc.Tajanomsekeljivančan.NaterennasjevodioivanZvijerac.Tomprigodomjenačinjenaskicalokaliteta(Tkalčec2004:327,sl.115),međutimkakojecrtežbionepotpun,lokalitetsuiznova2011.godineobišliivanZvijerac,NikolinaAntonićiTatjanaTkalčectejecrtežkojiseovdjeobjavljujedopunjennovimpodacima.UmeđuvremenujeupublikacijiR.Pavleša(2013:65,sl.7)tiskanamojaspomenutanepotpuna
skica te sam autoru, koji me je zamolio za odobrenje
korištenjaraznihmaterijalaizmagistarskograda,kaoičitateljstvu,dužnaisprikuzbognepotpunihpodatakanatojslici.
10
Uzobičneopeke,bilojeidostanalazaprepekeiliklinkera.Trisuopekeočuvaneucjelini–dimenzije:29,5×14×6,7cm;24,1×11,2×5,8cmi24,5×9,2×5,2cm.Ostalimulomcimamoglesuseizmjeriti
samo debljine te eventualno širine: ? × 11,5 × 7,5 cm, ? ×
10,3×6,3cm;?×?×6cm,?×?×7,8cm.Pronađenjeiulomakprepeke koja je s
jedne strane sredinom bila zadebljana, a s druge
stranesunanjojočuvaniostatcivezivnežbuke:dim.?×15,5×8(7,3)cm.Uočljivojedajeriječorazličitimformatimaopeke.
sl.2Rasinja-Opojgrad,tlocrtipresjeci(crtež:T.Tkalčec)Fig. 2
Rasinja – Opoj-grad, layout and cross-sections
(drawing: T. Tkalčec)
19
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
Bočkaji,potječuizrodaGut-Keled(Csánki1893:126).BösendorferprenosiCsánkijevepodatkeiustvarineubicirajasnoOpojgradnedalekoRasinje,većnavodikako
utvrda Opoj s dva sela (Castrum Apaywara 1450.)
moždaodgovaraApatovcu,kojijepočetkom14.stoljećapripadao, kako
navodi, jirlejskoj prepoštiji u Zalajskoj
županiji,stimedaističekakonemadvojbedasuseutomkrajuprotezaliiposjedibanaOpojau13.stoljeću(Bösendorfer1994:71).Đ.szabijevećbilapoznatapozi-cijalokalitetanasamomebrduBudimgdjese,kakokaže,vide
slabi tragovi grada Opoja (ili Apaja) te napominje
dajeoko1326.banOpojpokloniosvojgradtemplarima(szabo1920:91–93),pričemusesvakakopotkralapo-greškajerjeriječmoglabitio1236.godini.szabosevjerojatnooslanjanapodatakB.A.KrčelićakojikažedajebanOpoj1236.godinesagradiogradOpoj,akasnijegadarovaotemplarima.L.Dobronić,spomenuvšiovajjediniKrčelićevpodatakoveziOpojgradaitemplara,pronalazi
i neke neizravne povijesne izvore koji bi mogli
ićiuprilogtakvojtezi,arušenjegradapovezujes1532.godinom kada se
vojska sultana Sulejmana kroz ove
kra-jevevraćalasasvogratnogpohodanaKiseg(Dobronić2002:104–105).iakoseOpojgradučestalospominjeuviše
povijesnih radova, tek je R. Pavleš donio detaljniji prikaz o tome
kada se utvrda izrijekom spominje u
povi-jesnimizvorima,atojeod1346.do1450.godineitopodnazivima
Apaykeresztur ili
Apaywara(Pavleš2013:63).istiautornesumnjadajebanOpojdaopodićiutvrdu,nootvara
pitanje vremena njenog napuštanja za koje smatra
dajemoglobitiiprije1532.godinejerseutojispravisultanhvalikakojezauzeoutvrduHerbortijuteječudnodasenebipohvaliodajezauzeoivažnijiizacijeloboga-tijirasinjskigrad(Pavleš2013:63).
Određenegraditeljskeznačajkeovajvisinskiloka-litetkojiodgovaragradištima(zemljanibedemi!)moguuvrstiti
i u utvrde koje su mogle nastati na prijelazu iz
12.u13.stoljeće,aonesegotovonikadanespominjuuočuvanimpovijesnimizvorima.Čakizaburgoveko-jimajedokazanpočetakfunkcioniranjaurazvijenomsrednjemvijeku,uglavnomnemamoočuvaneipoznatepisane
izvore u kojima se izrijekom spominju kao ca-stra, odnosno castrum
prije14.stoljeća.Opojjekasnije,dakako, mogao preuzeti i punu
funkciju jednoga burga.
NapomenutćemodaisamburgMedvedgradusvomepodnožjuimazemljanibedem,štojeneobičnozajedantakav
visinski burg, a moglo bi ukazivati na stariju
data-ciju(ili,dakako,možeukazivatiinatodajesamogra-dilištebedemomštićenotijekomizgradnje,tj.prijenegošto
je utvrda na vrhu, sa svim potrebnim obrambenim elementima, mogla
ispunjavati svoju pravu funkciju, a
međukojimajedantakavniskibedemupodnožjuinebibio potreban). Time bi
se Opoj grad u svojoj prvoj fazi
moždamogaoopredijelitiutzv.„prijelaznitipburgova”.U inozemnoj je
literaturi, naime, postavljena teorija o burgovima prijelaznog
tipa, koji se odnosi na burgove s
kraja12.ipočetka13.stoljeća,akojiuzznačajkenovo-nastalogtipakamenogburgaimajuinekaobilježjabur-gova
starije gradišne tradicije. Veliki zagovaratelj te teze
opostojanjuburgovačijijeobliknastaopodutjecajemstarije tradicije
fortifikacija – slavenskih gradišta jeste
TomášDurdík.Premanjemusutoburgovikojiimajubedem (utjecaj starijih
gradišta), a unutra imaju zidanu arhitekturu (to je utjecaj burgova
visokog srednjeg
vi-jeka),atipičnisuzaranijihorizontkraljevskihburgova,dakleza12.stoljeće(Durdík1991:72).Valjasvakakospomenuti
da teorija o tzv. prijelaznom tipu burgova
nijeopćeprihvaćena,tedamnogiautoriizrijekomističukakosunovijeanalizeirevizijeburgova„prijelaznogtipa”donijelespoznajedaovajtipburgovasasvojimnavodnotipičnimfortifikacijamaodzemljeikamenanijebiodobrodefinirantedasenemožepodupiratiteo-rija
o kontinuitetu (ranosrednjovjekovne) gradišne
gradi-teljsketradicijetijekom12.stoljeća(Laval,Razím2006:196–197).
Uovomeslučajunitinedovodimoupitanjemoguć-nost datacije u rani
srednji
vijek,11većističemotezupo-četkaizgradnjeOpojgradaurazvijenomsrednjemvijeku.TakavpočetakizgradnjepoklapaseisvremenombanaOpoja(1235.–1238.),odnosnomogućeikojedesetljećeranije.
Postavlja se pitanje je li u prvoj fazi na gradištu
sta-jaladrvenautvrdaipotječelizemljanibedemupravoizteprvotne faze
lokaliteta. Poneki manji formati opeka
prona-đeninaOpojgraduukazivalibinastarijugradnju(noopet
11 Valja istaknuti da u Registru arheoloških nalaza i nalazišta
na-vedenadatacija8.–10.stoljećenemožebiti
točna(Registar1997:190,br.691).KaoliteraturacitiraseradZ.Markovićaukojem,međutim,nemaspomenaOpojgradunitinjegovojdataciji(Marković1993:27),stogajeočiglednodošlodonekegreške.
sl.3Rasinja-Opojgrad,poglednaglavnouzvišenjesjužnoga
(foto:T.Tkalčec,2003.)
Fig. 3 Rasinja – Opoj-grad, view of the central elevation from
the southern one (photo: T. Tkalčec, 2003)
20
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
šireu13.stoljeće),međutimnalaziopekanisuuniformnihformatatepotvrđujuikorištenjeiukasnijimvremenima.
U Hrvatskoj burgološkoj ili kastelološkoj literaturi
jošjeodvremenaĐ.szabeprisutnatezaomogućnostidasu poneki od kamenih
gradova, odnosno burgova imali i
svojustarijudrvenugraditeljskufazu,pričemuseapeliranarazdobljerazvijenogsrednjegvijeka,12.ipočetak13.stoljeća,dokbiprovalaMongola(1241./1242.)ustvaribilaprijelomnatočkaotkadseučestalijeodvijapodizanjekamenih(ili„tvrdih”gradova),burgovaupunomesmisluriječi.12
Na pitanje je li prvobitna utvrda na Opoju bila
drvena,azdanjaodopečnihzidova(iopečno-kamenih?)kasnija,bezarheološkihistraživanjanemožemoodgovo-riti.
Povijesni izvori ukazivali bi na funkcioniranje Opoj
gradajošsredinom15.stoljeća,notočnovrijemepropastitakođernamnijepoznato.
3.2. Prkos – GradinaOko tri kilometara zapadnije od Opoj grada
(a
oko900mjužnoodselaPrkos),sjužnestranepotokaGlibokoga,nasjevernimobroncimabrda(236mn/m)skojegsepružadobarpoglednaoko250mudaljenudo-linu
korita potoka Glibokoga kao i njegov sjeverni pritok
Medenjak,smještenojejošjednovisinskogradište,koje,na osnovi
površinskih nalaza keramike, ima i stariju fazu
naseljavanjaukasnombrončanomdobu.
Lokalitet je do sada bio potpuno nepoznat u
ar-heološkojstručnojliteraturi.Nanjegasmopozornostobratilijoš2003.godineprigodompregledavanjatopo-grafskih
karata ovog kraja i rekognosciranja ostalih, u literaturi poznatih
utvrda. Tom prigodom dobili smo od mještana zanimljive podatke o
lokaciji kraj Prkosa na
kojojjenatopografskimkartamanaznačenindikativnitoponim
Gradina.13Takavtoponimmože,dakako,uka-zivati i na prapovijesni
lokalitet, no podaci mještana i
legendeo„željeznimvratima”potaknulisunasnapret-postavku da bi to
mogla biti i srednjovjekovna utvrda.14
12 O tome usporediti i u brojnim radovima dr. sc. Zorislava
Horvata te u njegovoj nedavno publiciranoj sintezi o burgovima
(Horvat 2014: 15-17).
13 Na Osnovnoj topografskoj karti 1:5000 toponim je zapisan ne
na samojpozicijigradišta,većneštoistočnije,dokjenaTK1:25000oznaka
toponima Gradina prekrila širi prostor, ali i samu glavicu
brijegasastvarnimpoložajemlokaliteta.
14
Odg.JoviceGojkovića,mještaninaizVelikogPoganca,dobilismopodatakkakouselupostojipredajao„potonulojcrkvi”te„željeznimvratima”natomepodručjukojeseljacizovuGradinom.Legendaopotonulojcrkvimoždajenovijegdatuma,auvriježenitoponim
Gradina ukazivao bi da se na tome mjestu nalazila
sred-njovjekovnautvrda.Prirodno-geografskaobilježjabrjegovitogkrajajužnoodselaPrkosiVelikihGrabičananaddolinompotokaGliboki
dozvoljavala su nam i pomišljanje o postojanju i
prapovi-jesnognaselja,štosekasnijepokazaloitočnim.
Nakon što smo se 2005. godine povezali s lokalnim
mje-štanimakojimajebilapoznatatočnapozicijalokaliteta,načinjenajeiprvadokumentacijaovogarheološkogna-lazišta
(Slika 4).15
Lokalitetusmoprišliobroncimabrdasistočnestraneteizduženompovišenomterasomšumskimputomkojiprekoistočnogbedemaijarkavodiokosamogsredišnjeguzvišenjateprolazikrozjaraksjužnestranesredišnjeguzvišenjaiskrećedaljenazapad.središnjeuzvišenjenepravilnogjekružnogtlocrta,laganoistaknutihuglova(20×20m).sasjevernestraneprirodnuzaštitučinive-lika
strmina prema koritu potoka Gliboki, dok s ostalih postoje ostatci
fortifikacijskog sustava opkopima i bede-mima koji su ukopani i
nasuti u prirodno brdovitome
te-renu.središnjejeuzvišenjeokruženostrijustrana4–5mdubokimi7–10mširokimjarkom.sistočnestraneza-mjetanjeneštoistaknutijiiširibedem(3–5m).sjužnestranesenanjeganadovezujezaseban(bezfizičkogspoja)bedem,usamomevrhuneštouži(2m)kojiokru-žujeunutrašnjijarakisredišnjeuzvišenjeinazapadnojstrani.
Na zapadu se iza bedema prostire zaravan koja je
nakon15-akmetarapresječena4mdubokimidesetakmetaraširokimjarkom(moždaiprirodnimnovjerojatnoinamjernodorađenim).Daljenazapaduseterenizdu-žujeudužiniod80-akmetarasvedopadinajošvećegbrijega.
Na samome sjeverozapadnome dijelu
lokali-tetakaodasejošzamijećujeostatakjarkauzsamosre-dišnje
uzvišenje te izvan njega nasipavanje samog ruba
prirodnestrminedodatnomzemljom,čimejenačinjeni mali rubni bedem na
tome dijelu. Konfiguracija ovog
prirodnopovoljnogpoložaja,prilagođenoggraditeljskimradovimaiufortifikacijskesvrhedobrosezamijećujei
iz doline potoka Gliboki kada to vegetacija dopušta (Slika 5). Na
jednome dijelu, kod urušenog stabla na
po-vršinisuzamijećeniulomciprapovijesne,vjerojatnoka-snobrončanodobnekeramike.Drugipovršinskinalazinisuzamijećeninališćemprekrivenojpovršini.iakolo-kalitetmožepripadatiutvrđenomvisinskomkasnobron-čanomnaselju–gradini,
pretpostavljamo da je imao i
svojusrednjovjekovnufazu.specifičnomorganizacijombedema i jarka
pripadao bi tzv. potkovičastom tipu visin-skih
gradištadatiranihukasnisrednjivijek,pričemuseizraz„potkovičastioblik”koristizaopisbedemaanesredišnjeguzvišenja(Tkalčec2004:246).sličanslučajpreinakegradinskogkasnobrončanodobnogvisinskognaselja
u gradište u kasnom srednjem vijeku imamo i na
lokalitetuČepelovac–Gradina(Tkalčec2004:72–74),a
15
Vođeputasubilig.JankovićizVrhovcasokolovačkoginjegovunukVeljkoJankovićizVelikogPoganca.OsimnjihuobilaskususudjelovaliivaniZlatkoZvijeracizTorčecaiautoricateksta.Terenski
obilazak je ponovljen 2011. godine u sastavu I. Zvijerac,
N.AntonićiT.Tkalčec.
21
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
arheološkoistraživanjebedemaijarkaizobarazdobljanastaromgraduDubovcukodKarlovcapružilojenizvrijednihinformacijaonačinimagraditeljskihfortifika-cijskihtehnikakakoukasnombrončanomdobutakoiukasnomsrednjemvijeku(Tkalčec,Karavanić,Kudelić2011).
NapodručjusjevernijeodgradištaPrkos–GradinapretpostavljasenasamomepotokuMedenjakumeđaizmeđudvajusrednjovjekovnihposjeda,tj.izmeđuza-padnijeg
posjeda Herbortije sa sjedištem u današnjem
VelikomPogancuiistočnijegvećegRasinjskogvlaste-linstva,kojemujepripadaoiOpojgrad.JužnugranicutihposjedačiniojepotokGliboki,usrednjemvijekuna-zivanRasinja(Pavleš2013:53–83),međutimnapodručjugdje
se nalazi lokalitet Prkos–Gradina Rasinjsko je
vla-stelinstvo,premaPavlešovimistraživanjimaobuhvaćaloipodručjejužnoodpotokaRasinje,odnosnoGlibokoga(Pavleš2013:82,Karta9).sobziromnasamgranični(ivisinski)položajgradištaGradine,možemolieventualnopomišljatidabitogradištemoglobitiprvobitnoutvrđenosjedišteposjedaHerbortije(iz13.i14.stoljeća),kojesekasnijepreselilonanižukotu,napozicijunizinskoggra-dišta
Gradine u Velikom Pogancu? Vjerujemo da bi
ar-heološkaiskopavanjamoglapružitipreciznijudatacijugradišta
Prkos–Gradina.
sl.4Prkos–Gradina,tlocrtipresjeci(crtež:T.Tkalčec)Fig. 4 Prkos –
Gradina, layout and cross-sections (drawing: T. Tkalčec)
Sl. 5 Prkos–Gradina, pogled na lokalitet od sjevera iz doline
Glibokoga(foto:T.Tkalčec)
Fig. 5 Prkos – Gradina, view of the site from the north, that is
from the valley along the Gliboki Stream (photo: T. Tkalčec)
22
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
3.3. Veliki Poganac –
GradinaidućidolinomGlibokogadaljepremazapadu,nauda-
ljenostiodneštovišeodčetirikilometaraodlokalitetaPrkos–Gradina,
nailazimo na gradište Veliki
Poganac–Gradina(Registar1997:201–202,br.748).16
Gradištesenalazioko1kmjužnoodsredištasela,nablagoj padini
brijega na ap. vis. od 211 m n/m, 250-ak m sjevernije od potoka
Gliboki, odnosno oko 500 m sjever-nije od visinskog gradišta Šanac.
Indikativan toponim
gra-dinaočuvanjekakoupredajamameđulokalnimstanov-ništvom tako i na
osnovnoj topografskoj karti na kojoj je geodet ucrtao i tloris
samoga gradišta (Slika 6). Lokalitet je danas zarastao u šumarak i
trnje. Nizinsko gradište
sa-stojiseodsredišnjeguzvišenjakvadratičnogoblika(40×40m)inaglašenihuglova(štomoždaukazujenautvrđi-vanjeuglovakulama),okruženogjarkomširokim10–13m.Oko2,5mdubokijarakrelativnojedobroočuvansasvihstrana,dokjebedempriličnosniženoranjem(slika7).
Na zaravni središnjeg uzvišenja u nepravilnoj
konfigu-racijiterenajasnosulučivitragovizidanihstruktura.Napovršinisepronalazeulomciopekeikamena,kaoivećikomadi„šamota”,tj.zapečenezemljeteželjeznetroske.Nauvidsamdobilainekenalazekojisupronađeninasa-momelokalitetu,analazesekodvlasnicezemljišta.Riječje
o ulomcima kasnosrednjovjekovnih ili
ranonovovje-kovnih(15./16.stoljeće)keramičkihposudateveretonu,tj.vrškustrelicezasamostrijelkojisemožejednakoda-tirati.Prigodomobilaska,naoraniciistočnouzsamogra-dištetakođersuzamijećeniulomcikasnosrednjovjekovnekeramike.
Upovijesnimizvorimanaovomepodručjuspominjese srednjovjekovna
Herbortija
(Herborthya)okočijetočneubikacijesedugovodilarasprava.BösendorferzaHerborthyukažedajetomjestokojejeležalouzRasinjuidajepripadaloobiteljiOslić(Oslfi,Ostfi,Osth)
koja redovito nosi nadjevak de Herbortya. Posjed
Herborthyaseprviputaspominje1253.godinepadouprvadesetljeća16.stoljeća.Poženskojlozimjesto
16 Autorica je lokalitet obilazila u desetak navrata od 2002. do
2015. godine, u suradnji s I. Zvijercem, Nebojšom, Ankom i Jovicom
smoljanović,Z.TkalčeciN.Antonićtejenalokalitetvodilaidrugestručnjakeizainteresiranepoklonikepovijestiiarheologije.Zapomoćprimjerenjulokalitetalaserskimdaljinometrom,kojejeobavljeno2003.godinekakonaovomegradištutakoinagradištuŠanac,zahvaljujemsvojojmajciZvjezdaniTkalčec.
saželjomdaostanuzabilježeni,dodatćemoovdjeipodatkene-vezaneuztemurada,akojenamje2002.godinedalagđaAnkasmoljanović(tadastara80godina).Osvrnulasenanalaz„posudesnovcem”kodizvoraLojanovac(Trojanovac)kodselaDugeRijeke,rekavšidaje„kravanogomupalauposudu”.Također,napoložajuzvanomJelinberekNebojšinamajkajekaomalakopa-jući„priličnodubokougljennašlaiglu”.
sl.6VelikiPoganac–Gradina(Državnageodetskauprava,
TK1:5000,Koprivnica13)
Fig. 6 Veliki Poganac – Gradina (State Geodetic Administration,
topographical map at 1:5000 scale, Koprivnica 13)
Sl. 7 Veliki Poganac – Gradina, tlocrt i presjek
(crtež:T.Tkalčec)
Fig. 7 Veliki Poganac – Gradina, layout and cross-section
(drawing: T. Tkalčec)
23
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
je oko 1470. g. pripalo obitelji Pogan de Chebe koji su krajem
Korvinove vladavine imali i kaštel u Oslovcu iliHerbortyi
(Bösendorfer 1994: 71).Neki
autoriHerbortijusmještajuuPoganac(Heller1978:186),doksu je drugi
povezivali s Ivancom Ludbreškim (Kancijan
1984:247–248)iliGoricomkodKuzminca(Brdarić1994: 90–91). U novije
vrijeme provedena
povijesno-topografskaistraživanjaukazalasunaubikacijusre-dišta
uprave posjeda u Veliki Poganac, s time da je
po-sjedobuhvaćaoipodručjeivancaLudbreškogscrkvomsv.ivana(Pavleš2004b),aističesekakospominjanjeutvrđenogsjedištanaposjeduHerbortijepotječetekizkasnijihvremena,početkom16.stoljeća,novjerojatnojeimanjeovakveveličineimaloutvrduiuranijimsto-ljećima(Pavleš2013:58).R.Pavlešdirektnopovezujetaj
kaštel iz povijesnih izvora s Gradinom kod Velikog
Poganca,noističekakobitekarheološkaistraživanjamoglaisključitiimogućnostdajeovajlokalitetmoždabilaikasnijakrajiškautvrda(Pavleš2013:58).Ukolikouzmemouobzirspecifičanobliksredišnjeguzvišenja,laganokvadratičnogtlocrta,okruženogdubljimjarkomi
vrlo niskim bedemom, kao i površinske nalaze s loka-liteta,
gradište bismo zaista mogli povezati s razdobljem
samogkraja15.ipočetka16.stoljeća.Nadalje,kakojerazdobljeodbarem50-akgodinaizmeđumogućegpre-stanka
egzistencije kaštela Herbortije, za koji se navodi
dajestradaoprigodompovratkasultanovevojske1532.godine(Pavleš2004b:19;2013:58)ikrajiškogkaštelauPogancu,
koji se spominje kao Pogancz castellum
1580.godine,a1598.godinekaouništenikaštelPoganac(Pogancz castellum
dirutum)(Heller1978:186),vrijemeukojemjeistipoložajmogaoiznovabitiiobnovljen,nijeisključenodajeupravogradišteGradinauVelikomePogancu
ustvari jedan te isti lokalitet. Napuštanje
kasno-srednjovjekovnogplemićkognačinaživotauutvrdama,tenjihovepreinakeuisključivoprotuturskeutvrdepo-znato
je i na drugim lokalitetima, a eklatantan primjer
pružajuarheološkaistraživanjakasnosrednjovjekovnoggradištaGradineuGudovcu(Jakovljević,Tkalčec2004;Tkalčec2005).
istaknimojošičinjenicudaseimeposjedaHerbortija,kojeseprviputaspominje1253.godine,možepovezatisknezom(županom)Herbortom,sinomknezaOslakojije1248.godinedobioposjedRazna
uz potok Rasinju
(Pavleš2013:53).JelinaistomemjestuuVelikomPogancu-Gradinibiloistarijeutvrđenozdanje,bezar-heološkihistraživanjanemožemoznati,aotvaramomo-gućnostdabiprvobitnoutvrđenosjedišteHerbortije,prijeizdvajanja
posjeda iz Rasinjskog vlastelinstva, moglo biti
inapoložajugradištaPrkos-Gradina,jersuza13.stoljećeza takve vrste
lokaliteta, ukoliko to prirodno-geografska
obilježjakrajadopuštaju,biranipovišenipoložaji,anenizinski.
3.4. Veliki Poganac – ŠanacVisinsko gradište Veliki
Poganac–Šanac smješteno je
ušumiZladovooko500mjužnijeodGradineuVelikomPogancu,navisokomobronku(223,4mn/m)kalničko-prigorskihpobrežjakojisepremasjeveruspuštajuudo-linu
potoka Gliboki.17 Ono je poznato arheološkoj
zajed-nici(Registar1997:202,br.749),međutimustručnojseliteraturirijetkospominje(Kolar1976:113–114).Gradištekružnogoblika(poneštonaglašenihuglovakojinagovještajučetvrtastioblik;promjer35–40m)okruženojedo5mširokimjarkomtebedemom.Bedemjevisokdo1,5m,novećimdijelomjerazvučen(slika8,9).Napovršini,prekrivenojšumskimhumusomilišćemnisuzamijećenipokretniarheološkinalazi,tekpokojiulomakkamenabeztragažbuke.ipak,nazapadnomdijelusre-dišnjeguzvišenjagradištapostojiovećiiskopukojemsenaslućujetragkamenestrukture.
Prilaz gradištu je s povišenog terena s jugoistoka.
Očitojenekaprometnakomunikacijamoralatećijužnood gradišta (u pravcu
istok-zapad, odnosno paralelno sa
sjevernominižomprometnicomuzkoritoglibočkogpo-toka.Naopisanomjužnijempovišenomdijeluidanastimpravcem
vodi šumski put, a nekoliko stotina metara
za-padnijepostojitradicijaio„rimskojcesti”.18
OpisujućiarheološkelokaliteteuokoliciKoprivniceSonja Kolar se
dotaknula i Gradine u Velikom Pogancu,
kojomprigodomjetakođerzamijetilanaistočnojoraniciuz sami lokalitet
površinske nalaze keramike te ih
dati-ralau15.stoljeće,azatimdajeopisbrda„Šanac”ušumiZladovo,rekavšidasenabrdu„nalazetragovikasnijihutvrđenja,alijeonosvakakoimalostrateškiznačajiuprošlosti”(Kolar1976:114).iztogbisedalozaključitida
ga datira još kasnije nego Gradinu u Velikom Pogancu.
Novjerojatnijejeautoricapodizrazom„tragovikasnijihutvrđenja”aludiralaopćenitonakasnisrednjivijekže-lećiistaknutiovajpovoljanpoložajnaobronkustrmogabrdakaopotencijalnomjestoodstrateškogznačajaiu
17
ZapomoćpriobilascimalokalitetazahvaljujemivanuZvijercuiJoviciGojkoviću,adipl.ing.šum.DavorinuRodeku,dipl.ing.šum.KrunoslavuAračuidipl.ing.šum.g.Davoru(izVaraždina,prezimenažalostnemamzabilježeno)zahvaljujemnasnimkugra-dištatotalnomgeodetskomstanicom.ipak,učlankuse,zbogde-talja,objavljujecrtežnačinjennaosnoviizmjerelaserskimdalji-nometrompričemujepomoglaZ.Tkalčec.
18
JovicaGojkovićodveojei.ZvijercaiT.Tkalčecna„starurimskucestu”namjestogdjeonausmjerujug-sjeverpresijecavrhjednogaodbrjegovakojičinedominantnopobrežještosesjužnestranenadvijanaddolinompotokaGlibokipratećinjegovtok.Premanje-govimrječima,seljacisujošuprvojpolovini20.st.imaliobavezuodržavatitajput.NedalekopotokaGlibokiJ.Gojkovićjezamijetiouzcestu„betonskestupove”kojedanasprekrivazemlja.Možemolipomišljatinakamenerubnikecesteiličakmiljokaze?
24
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
starijimarheološkimrazdobljima.Ukonačnici,takavpri-mjer imamo i
na samome lokalitetu Prkos–Gradina gdje je za kasnosrednjovjekovno
visinsko gradište izabrana
po-zicijanekadašnjekasnobrončanodobnegradine.NaŠancunema
površinskih nalaza koji bi ukazivali na prapovijesni horizont, a
jednostavnijim tlocrtnom i samom pozicijom
napovišenompoložaju,reklabihdajeovogradištestarijeod nedaleko
udaljene Gradine u Velikom Pogancu. Ipak,
bezarheološkihistraživanjatonemožemosasigurnošćutvrditi.
Lokaliteti, istina, mogu biti i istovremeni tijekom
čitavogilidijelanjihovogtrajanja,atadbiseočekivalodasuimvlasnicirazličitiplemići.ipovijesnaistraživanjapo-tvrđujupotokGlibokikaomeđuposjedaizmeđusjevernogposjedaHerbortijeijužnogposjedaPowsahegh.
R. Pavleš
sumirajućiprethodnamišljenjaoubikacijižupnecrkvesv.Martinain Kopino
i posjeda Powsahegh, koji je u
povi-jesnimizvorimautomoblikuinekiminačicamazapisanod1439.do1541.godine,19donosidetaljneanalizemeđai
ukazuje da se posjed
PowsaheghprostiraonapodručjudanašnjihselaMaliPoganac,Botinovac,MaliGrabičani,PrnjavoriGrdak,anaposjedujebilažupasvetogMartinade
KopynakojulocirauMaliPoganac(Pavleš2006:5–7).Pavlešnavodidanijepoznatojeliposjedimaoiutvrđenosjedištenotonijeisključeno,akaopotencijalnelokaliteterazmatra
upravo gradište Veliki Poganac–Šanac, zatim
po-ložajsnalazimasrednjovjekovnoggrađevinskogmateri-jalakrajselaGrdak,aosvrćeseinatoponim„Gradina”koji
je zamijetio na topografskoj karti zapadno od sela Vrhovac (a što
je ustvari gradište Prkos-Gradina, kako
19 Kao possesio Posagegh 1439.g,possesioPowsyn Wrh 1459. g.,
Powsahege possesio alio nomine Kopyna-zenth-Marthon 1465.
godine,itakodalje(Heller1978:190,usp.iPavleš2006).
smouovometekstupokazali).Zapotonjimusečinidajepredaleko da bi
imao veze s imanjem Powsahegh (Pavleš
2006:8).NaosnovipoložajaitlocrtagradištaŠanac,kojibi, kako sam
navela, ukazivali ne na razdoblje izmaka
srednjegvijekaipočetakanovogvijeka,većnarazvi-jenisrednjivijekisamipočetakkasnogsrednjegvijeka,usudilabihsepredložitidajeŠanacmoglobitiutvrđenoplemićkosjedišteiz13.i14.stoljeća.Naime,posjedPowsaheghjedobioimepožupanuPousi
za kojeg povi-jesni izvori daju podatke da je 1267. godine dobio
neku povlasticu za imanja Urbona, Cherova berda et Rachina. Oko tih
i drugih imanja vodili su parnice i njegovi
na-sljednicidoupočetak14.stoljeća.Pavlešnavodidaljekako se
vjerojatno ovo Pousinoimanje,kojesetakođerzvalo Rasinja kao i druga
imanja na Rasinjskom
vlaste-linstvu(iHerbortijasenasličannačinizdvojila),kasnijenazvalopožupanuPouši,kakobiserazlikovalooddrugih(Pavleš2006:6).ističemiindikativnoznačenjesamogimena
Powsahegh koji, kako je Pavleš istaknuo,
pred-stavljamađariziranioblikimenaposjedakojinahrvat-skomznačiPovšinbrijegiliPovšinobrdo(Pavleš2006:8),avidimoilatiniziranuhrvatskuverzijuzapisanu1459.godine
– kada se spominje posjed Powsyn Wrh (Heller
1978:190).Takavbinaziv,kojimseističebrdo–vrh–brijegžupanaPouše,svakakomogaoukazivatinaneko
sl.8VelikiPoganac–Šanac(Državnageodetskauprava,sjeverozapadnaHrvatska,snimak3110,niz02-131)
Fig. 8 Veliki Poganac – Šanac (State Geodetic Administration,
North-west Croatia, image 3110, series 02-131)
sl.9VelikiPoganac–Šanac,tlocrtipresjek(crtež:T.Tkalčec)Fig. 9
Veliki Poganac –Šanac, layout and cross-section
(drawing: T. Tkalčec)
25
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
znamenitijezdanje,dakleutvrđenigrad,kojibipakpolo-žajemnabrdumogaoodgovaratigradištunaistaknutombrdu
Šanac. Na osnovi iznesene tipologije morfoloških
itopografskihznačajkiŠancamožesepretpostavitidanijeegzistiraokrajem15.ipočetkom16.stoljeća,kadajeuobičajenodaseutvrdeopetspuštajuunizinu,stogabiutvrđenosjedišteposjedaPowsahegh
iz kasnijih vremena
(1495.–1541.),ukolikojepostojalo,valjalotražitinadru-gome mjestu.
Postavljene teze o izgradnji gradišta Veliki
Poganac–Šanacu13.st.iizostankunajmlađihkasnosred-njovjekovnih i
novovjekovnih slojeva, dakako, valjalo bi provjeriti arheološkim
iskopavanjem.
4. Gradišta uz tok rijeke Glogovnice
4.1. Osijek
Vojakovački-MihaljArheološkonalazišteMihaljsmještenoje1,8km
zračnelinijesjeveroistočnoodselaOsijekVojakovačkinaistočnojterasibrdaMihalj(oko240mn/m)(Registar1997:185–186,br.667).sastojiseodutvrdekojanadvi-suje
usku dolinu toka Glogovnice, te još dva, zapadnije na
povišenojterasi,kamenomzidanaobjekta(jedankružnogtlocrta,adrugi–crkva,laganoizduženogtlocrta),čijisetragovi
tek naziru u konfiguraciji terena, a vjerojatno je
riječoobjektimasakralnenamjene.Omihaljskomarhe-ološkom kompleksu
razmotrene su razne teze temeljene
napovijesnimistraživanjimaitopografskimkarakteristi-kama te
površinskim nalazima na samome terenu, stoga
ćemouovomeraduiznijetitekopćepodatkeosamomegradištu(Tkalčec2007).20Arheološkaistraživanjaplani-ranasuu2018.godini,anjimabismomoglidobitiod-govor
na brojna pitanja u vezi karaktera i preciznije
da-tacijesamogakompleksa.Podloguzataistraživanjadalasunamigeofizičkaistraživanjaprovedenanalokalitetu2017.godine,kojimasuzamijećeniitlocrtitemeljazi-danihstrukturanevidljivinasamojpovršiniterena,međukojimaseističenalazvišećelijskeprostorije(moždakrilasamostana?)ispodnaterenuvidljivekružnekamenomzidane
strukture.21
Utvrda pripada tipu visinskih gradišta potkovičastog
oblika.središnjeuzvišenje,kvadratičnogtlocrta,zao-bljenihrubova(30×25m),okruženojedubokimjarkom
20
Unavedenomeradudonosiseiprikaztijekadosadašnjihistraži-vanjatepopissvihsuradnikakojisupomogliumjerenjučitavogkompleksa
totalnom geodetskom stanicom, stoga se to ovdje ne ponavlja.
21
istraživanjajeproveoinstitutzaarheologijupodvodstvomautoriceteksta,ausuradnjisprof.dr.sc.BrankomMušićem(Filozofskifa-kultetsveučilištauLjubljani/Gearhd.o.o.,Maribor),arezultatićebitiobjavljeniučasopisuAnnales
Instituti archaeologici2018.g.
ibedemomsasjeverne,zapadneijužnestrane(slika11).Naistočnojstraninemabedema–lokalitetjebranjenpri-rodnom
naglom strminom brda te se s tog strateški
po-godnogpoložajapružaodličanpoglednaduskudolinuGlogovnicekojomsutijekomrazličitiharheološkihraz-dobljateklekomunikacijeprekoistočnihobronakakal-ničkoggorja,povezujućinatajnačinsjevernijeijužnenizinske
predjele. Kao što je spomenuto, ta je komuni-kacija morala
predstavljati sjeverni odvojak od one koja je potokom Gliboki od
Rasinje vodila prema Apatovcu i DonjojGlogovnici.
U poznatim povijesnim izvorima ne spominje se niti
pretpostavljenacrkvasv.Mihovilanitisamautvrda,me-đutimčinisedasekompleksprostiraonapodručjusred-njovjekovnogposjedaCerovobrdo,22
ukoliko nije pred-stavljao zaseban posjed vezan uz prepozituru
nekih redova
ilisamostanaizvanZagrebačkebiskupijeisrednjovje-kovneKriževačkežupanije(zasadaimamosamonaznakeo
tome da je pripadao nekim crkvenim redovima Zalajske
županije).ToponimCerouo berdo (sasvojiminačicama Czerowa borda,
nazivom sela Chalaborda na istoimenom posjedu itd.) prvi se puta
spominje u ispravi 1225. godine,
tedalje1244.,kadaseopisujuimeđeposjeda,zatim1380.,kada se unutar
posjeda navode sela Osegh i Golgoncha s po 19 selišta, zatim osam
selišta na brdu Oztrum, te po
četiriselištauzcrkvusv.NikoleiuzpotokSemechech. U istoj se ispravi
navode neke alodijalne zemlje, konkretno spomen livade kraj kurije
jednog od vlasnika (Nikole od Orbone) te livada zvana Remeterete
(Pavleš 2004a: 42). Ovdje su nam indikativni podatci o postojanju
kurije, kao
iolivadičijinazivsugerirapostojanjecrkvenihilipusti-njačkihredova.ArheološkijošuHrvatskojnijedokazanotrebamoliočekivatidaselokalitetkojiseukasnosrednjo-vjekovnimspisimaspominjekaokurijaočitujenaterenukaoutvrđenomjestofeudalnogposjednika.
Na osnovi preliminarnih razmatranja, sakralni (i
sa-mostanski?)kompleksnaMihaljudatiravjerojatnovećod13.stoljeća(asvakakood14.stoljeća),anaosnovitlocrtagradištapretpostavljasedajeonomoždanaknadnopodi-gnuto
te je egzistiralo još krajem kasnog srednjeg vijeka
u15.stoljeću,nobudućimarheološkimistraživanjimatekpredstoji potvrda
te teze.
Ovajzanimljivkalničkikrajukojemsuidanasoču-vaninekisrednjovjekovnitoponimispočetka13.stoljeća,poputbrdaGradeckojesenalaziodmahnasuprotMihalju,kao
i Oštrog brda,23 blizina posjeda viteških redova (tem-
22 Omeđamaposjedadetaljnou:Pavleš2004a.23 Gradec i Oštro brdo
spominju se vrlo rano u povijesnim izvorima,
atoponimisuimočuvanidodanašnjihdana.NaGradecu,utomeoblikuspomenutomvećprijeprovaleMongola,zasigurnojesta-jalautvrda,štopotvrđujuispomenizemljanihnasipaupovijesnimizvorima.Nalokalitetu,međutim,nisuzamijećenizemljaninasipi,
26
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
sl.10PoložajgradištauztokrijekeGlogovnice(naGoogleEarthkartuucrtalaT.Tkalčec)Fig.
10 Location of small fortifications of gradište type along the
Glogovnica River (drawn into a Google Earth map by Tatjana
Tkalčec)
sl.11OsijekVojakovački–Mihalj,tlocrt,3Dortogonalnaprojekcija(snimakiobrada:T.Tkalčec)Fig.
11 Osijek Vojakovački – Mihalj, layout, 3D orthogonal projection
(image and precessing: T. Tkalčec)
27
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
plara i ivanovaca) te sepulkralaca, kao i sam arheološki
kompleksMihaljmotivirajunajoščvršćusuradnjuar-heologaipovjesničara,kojomjejedinomogućedubljezadrijetiuvelomintrigantnihtajniobavijeniapatovačko-glogovničkisrednjovjekovniprostor.
4.2. Donja Glogovnica – gradište na položaju crkve Uznesenja
Blažene Djevice MarijePrirodni brijeg na kojem je podignuta
crkva
UznesenjaBlaženeDjeviceMarijeuDonjojGlogovnici,sdobrommogućnošćunadgledanjaistočnedolinerijekeGlogovnice,prilagođenjeunekomsegmentukasnogsred-njegvijekapotrebamautvrđenja.Kvadratično,središnjeuzvišenje,
istaknutih zaobljenih uglova (kula) dimenzija je
58×58m(mjerenosredinomgradišta),odnosnosjevernastranicasnajdaljimtočkamaiznosioko67m.Okruženojebedemomširine12midubokomjarkom(širinedo23m,dubinaoko10mnasjevernojstrani)kojisunaistočnoj,strmoj
strani brijega izostali te time daju utvrdi otvoreni,
potkovičastioblik(slika12).Bedemijaraknajboljesuočuvaninasjeverozapadnojisjevernojstrani,dokjejužnastranaporavnata(Tkalčec2004:79–83).
OGlogovnicisupovjesničariipovjesničariumjet-nostinapisalimnoštvoradova,kojiseuovometekstunećecitirati,apregledjedonijetiučlankuAntonijeOrozuovomebrojučasopisaCris,
u kojem autorica daje i analizu
pokretniharheološkihnalazaizarheološkihistraživanjakojajenalokalitetuprovodioGradskimuzejKriževciprije
dvadeset godina. Kako arheološki pokretni nalazi na
prostoruokootkrivenogkamenomzidanogvišećelijskogzdanjakojiseprotežesjevernookomitonacrkvuuka-zujunarazdoblje15.teeventualnopočetka16.stoljeća,valja
i samo gradište promatrati u kontekstu tog
razdo-blja,ačemubiiodgovaraonjegovčetvrtastiobliksre-dišnjeguzvišenjaiokruženpotkovičastomdispozicijomjarka
i bedema. Izrijekom se utvrda i kaštel u Glogovnici navodi 1500.
godine kao castellum Golgocensisi1543.godine kao Galgoncza
fort(Heller1978:71).PrvobitniDomus
sepulkralacavaljalobimoždatražitijužnoodsame
crkve,24dokbiostatcivišećelijskogzdanjamoglipripadati kasnijem
samostanu bilo sepulkralaca, koji su
Glogovnicudržaligotovo250godina,bilozagrebačkihprepozitaizdrugepolovine15.ipočetka16.stoljeća.Jelibašriječovišećelijskomezdanjusamostanskogka-raktera
ili kaštelu podignutome nevezano uz eventualno
niti fortifikacijski oblici koji bi ga svrstali u lokalitete
tipa gradište.
Zamijećenisunanekimdijelovimaostatcikojinalikujunasipima,međutimnjihovastrukturajegrađenaodkamena(Tkalčec2007:461).
Za toponime Gradec, Oštro brdo i dr. u povijesnim izvorima
vidiiPavleš2004a:36–38.
24
OtomeusporeditiiistraživanjapovijesnihizvorauHrvatskomdržavnomarhivu–rukopisIsusovački
samostan Zagreb, kut. II, fasc. 6, br. 28, koja je proveo Z. Homen
(Homen 2000: 51).
postojanjeprethodnogsamostanajužnoodcrkve,nemo-žemosasigurnošćureći.Nosvakakojepretpostavkadasu
danas prepoznatljivi fortifikacijski graditeljski elementi
kojiovajpoložajsvrstavajuuvisinskogradištepotkovi-častogtipadodaniukasnijojfaziegzistencijelokaliteta,vjerojatnovezanouzpotrebepodizanjakaštelaiutvrđi-vanja
crkvi i samostana uslijed nemirnih vremena opa-snosti od Osmanlija.
Je li crkva i samostan i u vrijeme
opasnostiodMongolamoglabitiutvrđena,nijenampo-znato,noovakavoblikutvrđivanjakarakterisičanjezakasnija
vremena.
Navestćemoovomprigodomipodatkeonovoot-krivenoj,ustručnojliteraturidosadnepoznatojutvrdiCubinec–Gradina,kojasenalazioko3kmjužnoodKriževacaikilometarzapadnoodselaCubinec.Lokalitetse
nalazi u šumom obraštenom nizinskom krajoliku oko
200mblagojugoistočnoodtočkesutokapotokaKoruškeuGlogovnicu,napodručjugdjerijekaGlogovnicasvojimsrednjimtokomstvaraširokudolinuublagobrežuljkastojokolici.samopodručjeuzkoritorijekeidanasjebarovitoimočvarno,međutimnaširemprostoruiblagimpadi-namaurekognosciranjimaneštojužnijihpodručjazami-jećenajegustanaseljenosttijekomprapovijesti,srednjeginovogvijekasizuzetkomlokalitetaizantičkihrazdoblja
sl.12DonjaGlogovnica,tlocrtipresjekgradišta(crtež:T.Tkalčec)Fig.
12 Donja Glogovnica, layout and cross-section of the
fortification
(drawing: T. Tkalčec)
28
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
ukojimase,zanimljivo,topodručjenijeuvećojmjerikoristilo za
naseljavanje.25 Zbog podvodnog terena
pro-metnicesumogle,naime,tećiineštovišimkotamauzGlogovnicu.Unovijejevrijemeglogovničkaudolinaza-sigurnomanjemočvarnazbogumjetnihregulacijavodo-toka,tejeneštoistočnijeuzsamilokalitetpredkojugo-dinuizgrađenaibrzacestapremaKriževcima.26
LokalitetzvanGradinastručnjacimajedosadbione-poznat, a poznat je
lokalnom stanovništvu po predajama o
Turcima,vezanimauzovajpoložaj.27Naterenuseočitujekaonepravilnokružno,blagoizduženouzvišenje(promjeraoko
55 m) koje nadvisuje okolni nizinski teren za oko 1,5
m.Nijeokruženozemljanimnasipom,odnosnobedemom,aprinjegovupodnožjuteksenaslućujedajemoždabiloopkoljenoplitkimopkopom.Desetakmetaraistočnijeuzuzvišenjedanastečepotok,aisjevernoodutvrde(?),naudaljenosti
od kakvih 60 m zamjetan je ili umjetni jarak ili korito nekog
potoka. S obzirom na indikativan toponim
očuvanusjećanjulokalnogstanovništva,tepredajeoneka-dašnjem„gradu/dvorcu”natomemjestu,kaoisobziromnaumjetnopovišenouzvišenje,zasigurnojeriječoarhe-ološkomelokalitetu,moždakakvojnizinskojplemićkojiliprotuturskoj
kasnosrednjovjekovnoj ili ranonovovjekovnoj
utvrdi.Površinskinalazipodšumskimlišćemnisuzamije-ćeni,apovijesnaiarheološkaistraživanjanisujošpoduzetateseoovomepoložajunemoževišepunoreći.
Napomenimo i to da su kasnosrednjovjekovna
gra-dištapronađenai15-akkilometarajužnoijugoistočnoodKriževaca,nooonomekodselaMajur(BelovargradiliTurskigrad)većjepisanoučasopisuCris(Tkalčecetal.2007:12–15,sl.4),dokćegradištesjeverozapadnoodselaFarkaševac(Zvonik–Dvorna;Tkalčec2004:233–235,321,sl.81,82,85)bititemomzasebnogarada.
25
VišeotomeuLožnjakDizdar,Tkalčec2014iTkalčec,LožnjakDizdar2015.
26 Gledano s brze ceste, lokalitet se nalazi zapadno u šumi
upravo na mjestu gdje se s istoka brzoj cesti nalazi veliko
industrijsko postrojenje.
27
Nalokalitetmeupozorilateuožujku2017.godineiodvelagđaKatarinaDubravecizCubinca.Kaodijete,prije50-60godinaovamo
je dolazila sa svojim djedom. U razgovorima bake i djeda
čulajelegendudasuuvrijemeturskihopasnostimuškarciišliurat,aženeostalečuvatitajdvorac,grad,kojegsukasnijezvaliGradina.ženesuspasilegradodTurakatakoštosunaštapovestavljale
od konoplje platno
(turjača)itakonapravilelučitenagehodalesazapaljenomvatrom.Nadalje,gđaDubraveckažekakoječuladasupastiriuPrvomsvjetskomratuvidjelidajenetkoušumiišao
na ispašu te su vidjeli da se iz zemlje nešto puši. Poslije su tu
kopali te su našli neku sliku. Vjerojatno je to tu negdje bilo, no
ne
znajelibašnaGradini.Također,gđaDubravecnemožeznatijeliriječbilaosliciilikamenu,nosjećasepričedajetopotombilougrađenoucrkvusv.MihovilauPoljani.
5. Zaključna razmatranjaU radu smo donijeli nacrtnu i opisnu
arheološku do-
kumentacijunekolikolokalitetaukriževačkomepotkal-ničkomkrajukojiodgovarajuarheološkimlokalitetimatipa
gradište,tenaosnoviočuvanihiobjavljenihpovi-jesnihizvora,zaonezakojejetobilomoguće,poku-šali
ih povezati sa srednjovjekovnim posjedima i
ple-mićimakojisuihdržali.
Zatajtiputvrđenihlokalitetakarakterističanjesustavobranezemljanimbedemima.Javljaju
se u razvijenom srednjem vijeku i odraz su
specifičnihdruštvenihprocesasrednjovjekovnogfeu-dalnog društva.
Paralelno s njima u istom se razdoblju javljaju i kameni burgovi,
podignuti mahom na
povi-šenimpodručjima(gdjegodjetoprirodnikrajolikdopu-štao). Pravo
izgradnje burga prvenstveno je imao kralj,
apotominjemunajbližaaristokratskaelita,kojasije,ukonačnici,svojimfinancijskimmogućnostimamoglai
priuštiti takve zahtjevne graditeljske djelatnosti. S
vre-menomplemstvosveučestalijepodižeburgove,naštoje poticano i od
samog kralja poslije stradavanja i
opa-snostiodMongola.Takvakraljevapolitika,ukojojondajepravogradnjeburgovaplemićimapočivalajenatežnjizautvrđivanjemprostorapunktovimaizkojihsusigurnostkraljevstvaosiguravalinjegovibliskipodlož-nici,
no s druge strane posredno ukazuje i na slabljenje
kraljevemoćikojajenaročitodošladoizražajauka-snijim razdobljima
kasnog srednjeg vijeka. Izgradnja pak gradišta ne zahtjeva tolika
financijska ulaganja kakva su potrebna za podizanje i manjega burga
te su
sitakvepothvatemoglipriuštitiiplemićinižegaranga.Podizanjetihmanjihutvrđenihsjedištaplemstvanijepo-vezanoskraljevskomdonacijom,većjedodjelatakvihposjedabilauvećojkorespodencijisdvadrugačimbe-nika
– familiaritas
iženidbeneveze.Pratećipovijesneizvoreiz13.i14.stoljećaioovdjeprikazanimlokali-tetima
(npr. posjedi Herborthya i Powsahegh), vidimo
kakojenasljednopravo(posinovima)biloključnouprijenosuvlasništvanadposjedom,aputemženidbenihveza(kćeri)posjedmožeprijećiiuvlasništvunekogdrugogplemićkogrodailigrane(primjer–Herbortija1470.
godine dolazi u posjed obitelji Pogan de Chebe).
svakakobivaljalopretpostavitidasutiplemićkiposjedi(upitnojesamodalinužnoisvi)imaliisvojeutvrđenosjedište.Naosnovidosadašnjiharheološkihistraživanjagradišta,možemokazatidasuprvapodizanapočetkom13.stoljeća(eventualnovećkrajem12.st.),npr.arheo-loškiistraživanovisinskogradištesvetaAna–Gradina(Tkalčec2011)inizinskogradišteTorčec–Gradićuko-privničkojPodravini(sekeljivančan,Tkalčec2004),nizinska
gradišta u Farkaševcu Samoborskom (Kušer
2004)iDomašincuuMeđimurju(Krmpotić,Janeš,sekulić2017).Onjimauglavnomnemaočuvanihpi-sanih
povijesnih zapisa, a na osnovi njihovog velikog
29
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
brojatemanjegznačaja,netrebanitiočekivatidajekraljbio upoznat s
podizanjem svakoga od njih. Gradišta su
sepodizalaiukasnomsrednjemvijeku.Ovdjećemosamospomenutionačijisupočeciizgradnjearheološkidokazaniu15.stoljeću–npr.gradišteGrubišnoPolje–šumaObrovi(Tkalčec2016)iliGudovac–GradinakodBjelovara(Jakovljević,Tkalčec2004;Tkalčec2005).U
sjevernoj Hrvatskoj veliki broj ove vrste lokaliteta,
aposebicenapodručjusrednjovjekovneKriževačkežupanije,ukazujeujednoinavelikibrojplemstvaitoonog
koje si nije moglo priuštiti izgradnju tvrdoga burga.
Takvaslikaodgovaraispoznajamapovjesničaratejeuveden i izraz zemlje
brojnog plemstva, koji se odnosi
navišeeuropskihzemalja,ameđukojimaiUgarsko-Hrvatsko Kraljevstvo, te
u kojima je plemstvo,
organizi-ranonatemeljurodova,predstavljaloznačajandruštvenislojkojiseočitujeiuvisokompostotku(od1,5pačakdo
10%) udjela plemstva u cjelokupnom stanovništvu
(Karbić1998:73).TajjepostotakzapodručjeUgarsko-Hrvatskog
Kraljevstva, pa prema tome i srednjovjekovne
Križevačkežupanije,znatnovišinegouzemljamakr-šćanskogzapadatejeplemstvonaovompodručjuodi-gralojednuodnajvažnijihulogaudruštveno-političkomživotu(Miljan2014:104).iakoseudomaćojpovije-snojliteraturisvevišepozornostiposvećujeistraži-vanju
plemstva, posao je vrlo zahtjevan i iziskuje velik
brojistraživačačimeHrvatskaneraspolažeudovoljnojmjeri,stogasutakvaistraživanjajošuvijekunastajanju.Takvasituacijasvakakootežavaipromatranjearheološkipoznatihgradišta,kojasupredstavljalautvrđenasjedištaplemićkihposjeda,ukontekstupovezivanjasmogućimvlasnicima.KapitalnodjelouistraživanjimaplemstvanačiniojePálEngelkojije,prepoznavšitrirazineplem-stvapremanjihovojposjedovnojmoći(temeljenojnabrojukmetskihselišta),plemićežupanijeUngpodijeliouveleposjednike(magnate),plemićesrednjeposjedovnemoćitenižeplemstvo.srednjiposjedovnisloj,upo-vijesnim
izvorima tituliran egregius,držaojetakođerelitnim; to su bili
pripadnici plemstva koje je imalo
vo-dećežupanijskedužnosti–župani,kaštelaniidrugifa-milijarimagnata(Miljan2014:105–106).ZapodručjesrednjovjekovneKriževačkežupanije,nastavljajućisenaPálovepostavke,sličnosinteznodjelooplemstvuobjaviojeTamásPáloszfalvizarazdobljeod15.sto-ljećado1526.godine(Páloszfalvi2014).ProučavajućipodatkekojePáloszfalvidonosizaovakasnijarazdoblja,apričemuističekakosepodizanjeutvrdetipacastella
možedovestiuizravnuvezuselitnimslojemsrednjegplemstva(Páloszfalvi2014:321–330)(tituliranogkaoegregius,
aštoseu14.stoljećuvežestitulom magister)
teuspoređujućiteutvrdesarheološkipoznatimgradi-štimanaprostoruKriževačkežupanijeizkojihpotječunalaziiz15.stoljeća,akojihjebrojveći,negoonihspo-menutihuizvorima,došlismodospoznajadačakiu
tom kasnijem razdoblju poneke od utvrda nisu
spome-nuteupovijesnimizvorima,štodakakomožebitiiodrazočuvanostisrednjovjekovnihisprava.28
Za starija raz-dobljatonijenitizačudno,čakizaburgove(castra),
takodasevelikombrojugradištaizrazvijenogipočetkakasnogsrednjegvijekanemožepronaćispomenuoču-vanim
povijesnim izvorima.
ipak,naosnoviistraživanjapovijesnihizvoraosred-njovjekovnimposjedima,azačijepoznavanjejezapo-dručjekojimsebaviiovajčlanak,uzstarijeistraživače,uvelikezaslužanRankoPavleš,tekoristećitezudasutiposjediimaliisvojeutvrđenosjedište–gradište,uovomsuraduzaponekeobrađivanelokaliteteiznijetiiarheo-loški
argumenti o pripadnosti pojedinih gradišta nekom
plemićkomerodu.Utemeljenonasvojimoblikovnimka-snijimznačajkamaipoložajemunizini,itoukrajolikuu
kojem postoji izbor i za podizanje utvrde na višem
po-ložaju,zapretpostavitijedagradišteVelikiPoganac–GradinanemasvojustarijufazuHerbortijeiz13.sto-ljeća,tedabinjuvaljalotražitinadrugoj,povišenojlokaciji,moždačaknalokalitetuPrkos–Gradina.Tomeu
prilog idu i površinski arheološki nalazi s Gradine u
VelikomPogancutebitajpoložajmogaoukazivatinapromjenu mjesta
sjedišta uprave Herbortije, nakon što
jeu2.polovini15.stoljećaženidbenimvezamadošlauposjedplemićkeobiteljiPogan.Arheološkinalazi(izvanarheološkogkonteksta!)teoblikovnefortifikacijskezna-čajkepoganačkeGradineomogućivalebinjenudata-cijuitijekom16.stoljećakadjezasigurnouklopljenaiuobrambenisustavprotivOsmanlija.NjojobližnjilokalitetsmještennabrdujužnoodpotokaGliboki–VelikiPoganac-Šanac,ukazivaobisvojimobilježjimanastarijidatumpodizanjatesenaosnoviistraživanjagranicasrednjovjekovnihposjedamožepovezatispo-sjedom
Powsaheghnastalimu13.stoljeću.Opojgradsesvojimznačajkamauklapaugradištapodignutau13.sto-ljeću,aočitojelokalitetkorištenidaljedou15.stoljeće.UtvrdanaistočnojterasibrdaMihaljsjevernoodOsijekaVojakovačkog,kaoiglogovničkautvrda,svojimobli-kovnimznačajkamapotkovičastihgradištakvadratičnogsredišnjeg
uzvišenja, na osnovi sadašnjih spoznaja, uka-zivali bi na datum
podizanja u kasnijim vremenima (15.
st.).Arheološkaistraživanjakojaćese2018.godinepro-vestinaMihaljupružitćenamutompogledupouzdanijepodatke.Jednakotako,vjerujemodaćebudućaarheo-loškaipovijesno-topografskaistraživanjimadrugihgra-dištaiplemićkihposjeda,zakojajeinteresstručnjakasveveći,uvelikepridonijetisaznanjimaoplemstvusrednjo-vjekovneKriževačkežupanijeišire.
28 Otomećebitivišeriječinadrugomemjestuprigodomobjaveradakoji je
prezentiran u Poljskoj 2017. godine na znanstvenom skupu Castrum
Bene15(Tkalčec2017).
30
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
6.
LiteraturaBobovec,A.1994.Plovdingrad–kasnosrednjovjekovnogradište
barovitog tipa (Wasserburg), Muzejski vjesnik 17,
25–29.Böhme,H.W.2000.BurgenbauundBefestigungstechnikdes 10.
Jahrhunderts im deutschen Altsiedelland und in
denMarken,u:A.Wieczorek,H.–M.Hinz(ur.),Europas Mitte um
1000,HandbuchzurAusstellung,Band2,Stuttgart,
694–700.Bösendorfer,J.1994.Crtice iz slavonske povijesti,
(pre-tisak izdanja Osijek, 1910.),
Zagreb.Brdarić,F.1994.Arhiđakonatkomarnički(1334–1934),Podravski
zbornik 19-20 (1993/94) (pretisak s
do-punomizizd.1937.–B.Madjer:Častiidobruzavičaja),Koprivnica,83–106.Csánki,D.
1893.Körösmegye a XV.-ik században,
Budapest.Demo,ž.1984.CastrumKeukaproncha/Kuwar–počeciistraživanja,Podravski
zbornik ‘84, Koprivnica,320–360.Dobronić,L.1984.Posjedi i sjedište
templara, ivano-vaca i sepulkralaca u Hrvatskoj, Rad JAZU, knjiga
406,
Razredzalikovneumjetnosti,knjigaXi,Zagreb.Dobronić,L.2002.Templari
i ivanovci u Hrvatskoj,
Zagreb:Domisvijet.Durdík,T.1991.FeudalresidencesinBohemia,u:P.Vařeka(ur.),Archaeology
in Bohemia 1986-1990, Praha, 68–74.Fehring, G. P. 2004. Arheologija
srednjeg vijeka, Zagreb.Feletar, D. 1989. Podravina. Općine
Đurđevac, Koprivnica i Ludbreg u prošlosti i sadašnjosti, knj. 1,
BibliotekaPodravskogzbornika,Koprivnica.Gutjahr,Ch.,Tiefengraber,G.2003.Die
Mittelalterliche Motte Alt-Hollenegg, Eine abgekommene Burganlage
bei Deutschlandsberg, Steiermark, Beiträge
zurMittelalterarchäologieinÖsterreich,Beiheft4/2003,Wien.Heine,H-W.
1998. FrühmittelalterlicheBurgen inNiedersachsen, u: J. Henning, A.
T. Ruttkay (ur.), Frühmittelalterlicher Burgenbau in Mittel- und
Osteuropa, Tagung Nitra vom 7. bis 10. Oktober 1996,
Bonn,137–149.Heller,G.1978.Comitatus
Crisiensis,München.Hinz,H.1981.Motte und Donjon. Zur Frühgeschichte
der mittelalterlichen
Adelsburg,Köln.Homen,Z.2000.Rezultatiarheološkihistraživanjati-jekom1998.i1999.godineuGlogovnici,Cris
2(2000)1), Križevci,50–53.Horvat, A. 1954. Obilazak spomenika
kulture na području kotara slavonski Brod, Vijesti Društva
muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske 4, 104–106.Horvat,
Z. 2014. Burgologija. Srednjovjekovni utvrđeni gradovi
kontinentalne Hrvatske,sveučilišteuZagrebu,Zagreb: Arhitektonski
fakultet.iveković,D.1968.Rezultatisondažniharheološkihistra-živanjanapodručjuMoslavine,Zbornik
Moslavine 1,
Kutina,349–378.Jakovljević,G.,Tkalčec,T.2004.srednjovjekovnogra-dišteGudovac–GradinakrajBjelovarausvjetluprvihar-heološkihistraživanja,Obavijesti
Hrvatskog arheološkog
društva36/3,Zagreb,148–150.Kancijan,A.1984.Traganjezapodrijetlomimenaselaludbreške
Podravine, Podravski zbornik ‘84, Koprivnica,
246–256.Karbić,D.1998.Hrvatskiplemićkirodiobičajnopravo.Pokušaj
analize, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne
i društvene znanosti Hrvatske aka-demije znanosti i
umjetnosti16,Zagreb,73-117.Kolar,s.1976.ArheološkilokalitetiuopćiniKoprivnica,Podravski
zbornik
1976,Koprivnica,103–116.Krmpotić,M.,Janeš,A.,sekulić,P.2017.GradišćeuTurčišću,Međimurje–gradište/motaizrazvijenogsred-njeg
vijeka, Portal – godišnjak Hrvatskog restauratorskog
zavoda8,Zagreb,7–20.Kunze,R.1998.NochmalsMotten(vgl.MGB1NF1,s.49–58)(AusderregionalenBurgenkunde),Mannheimer
Geschichtsblätter,NeueFolge,Band5,Mannheim,45–46.Kušer,Z.2004.istraživanjesrednjovjekovnognalazištauFarkaševcu2002.i2003.,Obavijesti
Hrvatskog arheo-loškog društva36/2,Zagreb,128–132.Laval, F.,
Razím,V. 2006. Příspĕvek k diskusi
ovývojiranĕstředovĕkýchopevnĕníve12.a13.století,Archaeologia
historica31/06(sborníkpříspĕvkůpřed-nesenýchnaXXXVii.konferenciarcheologůstředovĕkuČeskéRepublikyaslovanskéRepublikyshlavnímzamĕřenímnaranĕstředovĕkácentra,jejichpodobuavývoj,Chrudim19.–22.září2005),Brno,181–197.Lovrenčević,Z.1985.srednjovjekovnegradineupodrav-skoj
regiji, Podravski zbornik85,Koprivnica,168–199.Lovrenčević, Z.
1990. srednjovjekovne gradine uBilogori, u:Arheološka istraživanja
u Podravini i Kalničko-bilogorskoj regiji, Izdanja
HAD-a14/1989,Zagreb,139–141.LožnjakDizdar,D.,Tkalčec,T.2014.Terenskipregledpredjela
lijeve obale srednjeg toka rijeke Glogovnice
(Tučenik,Buzadovec,PoljanaKriževačka,Cubinec),Annales Instituti
ArchaeologiciX,Zagreb,182–191.Marković,Z.1993.Nekolikozanimljivihnalazaizkopriv-ničkePodravine,Muzejski
vjesnik16,Bjelovar,26–30.
31
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
Marković,Z.2002.BurnaprošlostsrednjovjekovnihutvrdauzpritokerijekeDrave,Hrvatske
vode 10(2002)41,
Zagreb,419–430.Miljan,s.2014.Opaskeoistraživanjužupanijskogplem-stva
imogućnostiusporedbesplemićkimdruštvomZagrebačkežupanijeukasnomsrednjemvijeku(RemarksontheResearchofCountyNobilityandPossibilitiesofComparisonwithNoblesocietyoftheCountyofZagrebintheLateMiddleAges),u:KosanaJovanović–suzanaMiljan(ur.),Zbornik
radova s Prve medievističke znan-stvene radionice u Rijeci, Rijeka:
FFRi, 101–109.Páloszfalvi,T.2014.The Noble Elite in the County of
Körös (Križevci) 1400 – 1526,
Budapest:MTABölcsészettudományiKutatóközpontTörténettudományiintézet.Pavičić,s.1940.Vukovska
župa u razvitku svoga naselja od 13. do 18. stoljeća,
Zagreb.Pavleš,R.2004a.Apatovec,Cerovobrdoinekisusjedniprostori u
srednjem vijeku,
Cris,6(2004)1,Križevci,35–45.Pavleš,R.2004b.„Herbortija”i„slanje”–dvasrednjo-vjekovna
posjeda, Scientia Podraviana,god.XVi,br.18,Koprivnica,
19–25.Pavleš,R.2006.ČetiriposjedausrednjovjekovnomKalničkomkotaruuzpotokKoprivnicu,Cris,8(2006)1,Križevci,5–13.Pavleš,R.2013.Podravina
u srednjem vijeku. Povijesna topografija srednjovjekovne Gornje
Komarnice (lud-breška, koprivnička i đurđevačka Podravina),
Topografija srednjovjekovne Križevačke županije, knjiga
1,Koprivnica:Meridijani.Phillips, N. 2006. Earthwork Castles of
Gwent and Ergyng AD 1050 –
1250,Oxford:BARBritishseries420.Pribaković,D.1956.Nekipodaciogradištimasevero-zapadne
Hrvatske, Vesnik Vojnog muzeja,3,Beograd,107–142.Registar 1997. –
Registar arheoloških nalaza i nalazišta sje-verozapadne
Hrvatske,drugodopunjenoizdanje,Bjelovar.sekeljivančanT.,Tkalčec,T.2002.Kasnosrednjovjekovnastolna
keramika s nekih gradišta iz okolice Kutine i
Garešnice–spätmittelalterlicheTöpferwarevoneinigenWallburgen aus
der Umgebung von Kutina und Garešnica, Prilozi Instituta za
arheologiju u Zagrebu 19, Zagreb,
165–194.sekeljivančan,T.,Tkalčec,T.2004.ArheološkonalazišteTorčec-Gradić,Podravina3/6,Koprivnica,71–106.Szabo,
Gj. 1920. Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji,
Zagreb.Tkalčec,T.2004.Srednjovjekovna gradišta u Hrvatskoj,
(magistarski rad), Filozofski fakultet sveučilišta uZagrebu,
Zagreb.
Tkalčec,T.2005.Gudovac–Gradina2004.,Annales Instituti
Archaeologici 1, Zagreb,
50-55.Tkalčec,T.2007.VojakovačkiOsijek-Mihalj–srednjovje-kovni
arheološki kompleks na gornjem toku Glogovnice, Prilozi Instituta
za arheologiju u Zagrebu 24, Zagreb,
453–472.Tkalčec,T.2008.Arheološka slika obrambenog su-stava
srednjovjekovne Slavonije, (doktorska disertacija),
FilozofskifakultetsveučilištauZagrebu,Zagreb.Tkalčec,T.2011.Probnaarheološkaistraživanjavisin-skog
gradišta Sveta Ana – Gradina 2010., Annales Instituti Archaeologici
7, Zagreb,
45–49.Tkalčec,T.2012.Rekognosciranjesrednjovjekovnihgra-dištanapodručjubilogorskogkrajaiZapadneslavonije2011.
g., Annales Instituti
Archaeologici8,Zagreb,115–127.Tkalčec,T.2016.Kasnosrednjovjekovniarheološkikom-pleks
Grubišno Polje – Šuma Obrovi – probna arheološka
istraživanjau2015.,Annales Instituti ArchaeologiciXii,Zagreb,
99–112.Tkalčec,T.2017.CeramicDrinkwarefromCastlesandEarth-and-TimberFortificationsasindicatorsof
theMedievalslavonianNobility’sstatus,u:A.Boguszewicz,J.
Radziszewska (ur.), 15th International Castellological Conference,
Castrum Bene 15, A castle as a status symbol, Book of Abstracts,
Zamek Książ, 16.05.–19.05.2017, Wroclaw, 19.Tkalčec, T. (u tisku).
small feudal residences inNorth-WesternCroatia,Castrum Bene 13,
Burg und Dokumentation, 12. –16. Juni 2013, Krems an der Donau.
Tkalčec,T.,Jakovljević,G.2003.Prvasezonaistraživanjasrednjovjekovnog
gradišta Gudovac-Gradina, Obavijesti Hrvatskog arheološkog
društva35/2,Zagreb,85–89.Tkalčec,T.,Karavanić,s.,Kudelić,A.2011.Zaštitnaar-heološkaistraživanjanastaromgraduDubovcu2009.–2010.,
Annales Instituti
ArchaeologiciVii,Zagreb,74–80.Tkalčec,T.,Karavanić,s.,Šiljeg,B.,Jelinčić,K.2007.NovootkrivenaarheološkanalazištauzrječicuVelikukodmjestaMajuriLadinec,Cris9(2007)1,Križevci,5–25.Tkalčec,T.,LožnjakDizdar,D.2015.Terenskipregledpredjela
desne obale srednjeg toka rijeke Glogovnice (Repinec, Festinec,
Pokasin, Špiranec), Annales Instituti
ArchaeologiciXi,Zagreb,109–115.Tkalčec,T.,sekeljivančan,T.2005.Novootkrivenovi-sinskogradišteuMoslavačkojgori,Zbornik
Moslavine, Vii(2004/2005),Kutina,26–31.Vinski, Z. 1949. Prilog
poznavanju gradišta s osvrtom na jedan nalaz u Podravini,
Historijski zbornik 2/1-4, 223–241.Vinski, Z., Vinski Gasparini, K.
1950. Gradište u Mrsunjskom lugu. Prvo iskapanje slavenske utvrde
iz ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj, Zagreb.
32
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33
-
Summary
Late Mediaeval Small Fortifications of Gradište Type (Motte) in
the Wider Vicinity of Križevci: an Archaeological Contribution to
the Knowledge about the Nobility of the Medieval Križevci
County
Keywords: small fortifications of gradište type (motte),
medieval nobility, Rasinja – Opoj-grad, Prkos – Gradina, Veliki
Poganac – Graidna, Veliki Poganac –
Šanac,Vojakovački–Mihalj,DonjaGlogovnica,Cubinec–Gradina,13th –
15th century
The paper examines less known sites of gradište type
(motte)intheareaaroundKriževci,alongthereachesofthe Gliboki Stream
and the Glogovnica River. An over-view of the problems connected
with typology and ter-minology, and the datation of this type of
archaeological sites are given, with every examined site being
considered separately in the context of available historical
sources. Some sites were unknown until today, while a commen-tary
on the function of the known ones as a fortified
residenceofnoblemenfromHighorLateMiddleAgesis given.
The remnants of these forts manifest in space as lowland or
highland forts of gradište or motte type with a prominent central
elevation surrounded by a defensive system, that is a ditch and an
earthen rampart (some-times they can be surrounded with a system of
ditches and ramparts).
These are six sites that have the morphological fe-atures of a
small fortifications of gradište type: on the north-eastern part of
the examined area, along the Gliboki Stream and the Glogovnica
River, we have Rasinja – Opoj-grad, Prkos – Gradina, Veliki Poganac
– Šanac and Veliki Poganac – Gradina, while along the upper reaches
oftheRiverGlogovnicanorthofKriževcitherearetwosites,OsijekVojakovački–MihaljandthefortaroundtheAssumptionoftheBlessedVirginMaryChurchinDonjaGlogovnica.informationaboutPrkos–Gradinais
published for the first time in this paper, while the other small
fortifications of gradište type were more or less mentioned in
literature. Information about the newly
foundsiteCubinec–Gradinaalongthemiddlereachesof the Glogovnica
River, which does not have all the ele-ments of a small
fortifications of gradište type due to mi-ssing a rampart and the
ditch being very unemphasized, is also given.
33
TATJANATKALČEC•KAsNOsREDNJOVJEKOVNAGRADiŠTAUŠiROJOKOLiCiKRižEVACA...Cris,god.XiX.,br.1/2017,str.15-33