This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Ëse ni iki tuzabwir~ ingabo z’igihu-gu umunsi zatahutse ? Esc ni ikitwavuga ko twazifashije mu gihe za-ri ku rugamba ? Ese abana bacu ba-zasoma ibyandikwa n’abatutsi, u-bwo koko bazavuga ko byandikwa-ça ku butegetsi bufitwe na bande ?-Oya rwose bahutu ni mukangukemwoye kulogerwa mubona kukomwaba muha umurage mubi abanabanyu.
Bategetsi namwe, ndavugaabakomoka mu bwoko bw’abahutu,ubu koko mumariye iki bene wa-nyu? Ni iki mwabagiraho inama se?
make amaherezo tuzabonana.Niba koko abatutsi bahakana
ko badashyigikiye bene wabo, hariuburyo bwinshi bwo kubigaragaza.Ubwa mbere ni uko muri guverino-ma y’u Rwanda harimo abaminisi-
b’ ":’i "tiri abatutsl, kïlglra ngo abahutu
bemere ko bdfat~~ya n~~,i~be~~. ~~~o~-~~bazajye ku ri. S"i~~dio-R~d~~~:i:~ ~~a~~~}~gure ibiganiroi: ibizashyikirizwa ru-banda maze bamagane bene wabobo mu nkotanyi.
Niba ibyo bidashobotse abate-getsi b’abatutsi aho bari hose mumyanya yose babonekamo nibandi-ke ibyapa bigaragaza ko badashyi-gikiye inkotanyi na bene wabo
Usibye abatutsi bakijijwe ha Repubulika ya kabiri bakaba bantamunoza. Natwe turi abatutsi bakomeye muri guverinomakuko turi abaminisitiri. Twamaganye byimazeyo abatutsi benewacu bigize ibyitso mu gushyigikira inyenzi-nkotanyi.
0 0O 0o o
Bishoboka bite ko ibinyama- b’abatutsi, aho bari hose bagikome-kuru by’inkotanyi byakora lisiti za gushyigikira izo nyangarwanda.mpimbano ivuga ko bene wabo bi- ’Muzi ko babikora mu magamboshwe maze abahutu bagakomezaguceceka kandi kuva intambara ya-tangira abahutu aribo benshi ba-pfuye ,urubozo, bagipfa na n’ubu.Ibyitso byajyanye na bene wabo muBuganda ubwo Ruhengeri yaterwa-ga ibinyamakuru by’inkotanyi bi-gakomeza gukw’irakwiza ibihuha
nkaho biturusha impuhwe za benewacu baguye ku rugamba n’ahandihose I Esc ni bangahe muri bene wa-
cu bicwa n’umusonga kubera kura-ra rwantambi, muri bamwe bava-nywe mu byabo kubera iyi ntamba-ra mwa byitso mwe ? Nimudacisha
atesha umutwe ingabo z’igihugucyacu, cyane mu bikorwa abatutsibagaragaza muri iki gihe, bikaba bi-natera akanyabugabo inkotanyi.
-Mu mashuri no mu kazi hatevehandikirwa ikinyamakuru kitwa nganzira bwose buyakwiye nta ka- po litiki y’iringaniza, ndetse bisa"KANGURA", nizeye ko namwe rengane cyangwa itotezwa.kijya kibageraho. Uko cyavutsemwaba mwarabyumvise, uretse ko None rero Nyakubahwa Bwa-abahanga mu matiku, inkotanyi na Perezida byaravuzwe birasubi-n’ibyitso byazo bakigeretseho ibire- rwa mu ma "salon" akomeye
n’ibishyirwa mu itegeko arikoumuntu yakwitegereza bikabaamayobera. Nawe se byasobanu-ka bite ko baringaniza abana bi-njira mu mashuri yisumbuye
go bidafite shinge na rugero, n’inyuma y’amashyiga muri nya- n’amakuru, tdtibagiwe ko amokoBamwe ngo Kangura irwanya aba- katsi, bizwi hose ko mwakunze aba«
ahindurwank"lshatl," hanyumatutsi, abandi ngo ivuga nabi abo mu tutsi urukundo rurenze kamere,impamyabushobozi zikeguka-majyepfo y’igihugu, aba vuba aha Kuko niba mu butumwa bwiza bwa
ga mu madisikuru no mu mibona-no mwagiranaga n’abaturagendetse n’abandi bantu bo hanzeko abatutsi bari barashavuye, ba-rishwe urubozo, baratotejwembese barahohotewe na Repubu-
ndetse atanga impamyabumenyizemewe akikorera iby’ashaka.Mu bakozi ba Leta 50% bigizwen’abatutsi, mu masos~yete n’ibi-go byigenga barenga 70% nahomu m iryango mpuzamahanga nomuri za ambassade bakagera kuri90% kandi mu myanya ikomeye,nyamara ubwo ku baturage boseUbwo bwoko butarenze 10%. Ha-nyuma se gutwikira uko kuri, ba-kagupfukirana babishaka nibyokoko bizazana ubumwe n’amaho-ro bikabishimangira ?tavangura amoko, uturere, amadini lika ya mbere bazira ubwoko
ndetse n’amashyaka kandi kikabi-"bwabo none mukaba mwaraje ku- - Umutungo w’igihugu, ubucuruzishyira mu bikorwa. K, igerekaho no babohoza nka Yezu aza gukiza n’inganda byose byagiye mu ma-guha u Rwànda isuru nziza imbere
y’amahanga y’igihugu k igendera kumategeko no kuri demokarasi. Gusakizira ko kivugisha ukuri, uku kuri
gusesuye. We~da cyo ntikirasoba-nukirwa neza ya mvugo y’igifaransa
abari mu isi ingoyi y’ibyaha.Uretse ko nawe bitamuhiriye cya-ne, ab’isi aho kumufata nk’Umu-kiza bamwituye kumugambanirano kumubamba ku musaraba.
Iyo Kangura yanyu ndayizi ari-ko nyifata nk’ibindi binyamak’urubyose byigenga bishaka kugeza ubu-tumwa bwihariye ku basomyi babyo.Naho kuvuga ko hariho abayisebyaibyo birasanzwe kuko ifite abakebabenshi kandi nabo batorohewe.Hari abavugwaho ubukotanyi ngirango.namwe mujya mubatunga agato-ki, hari n’ abaregwaho ubwirondemwigeze kuvuga. Ukuriko nanjye ndiuwa mbere mu kugushyigikira; arikosinakwihanganira ko kwavamo z-ntandaro yo guteza imvururu mu gi-hugu no»gucamo ibice abagituye, ibyokutamamazwa kuri radiyo nanjyesimbyumva neza ariko ubwo hari i-mpamvu. Icyakora nzasuzumanan’inzego zirebwa n’icyo kibazo ukocyabonerwa umuti.Gusa icyo ngikomeyeho ni uko inyu-
ngu za Leta n’iza rubanda nyam-winshi zitagomba , kubangamirwan’iz’umuntu umwe guga uwariwe we-se, ariko nabwo ntirengagije ubwi-sanzure bw’itangazamakuru.
Ku byerekeye amoko mbonamwibandaho cyane ntabwo rubandanyamwinshi rugizwe n’abahutu gusa.Mukwiye kumenya ko na kera kose kungoma ya gihake ha gikolonize hariabatutsi batari bake bari barakanda-mijwe bakorera abatîvare n’ibisongabyabo kandi bahuje ubwoko uretsenyine ko bo babarumaga bahuha.N’ubu kandi hari abatutsi bamagananta buryarya amarorerwa yakorerwa-ça abahutu.ku butegetsi bwa cyami;kimwe n’uko bamwe muri bo bada-shyigikiye na busa imyifatire y’inko-tanyi n’ ibyitso byazo bituburabuza.
Ahubwo nakiriye neza icyifuzocyawe cy’uko amoko yose a’gomba kwi-dagadura nta mbogamizi mu gi.hugucyayo no kugira uruhare ruyal~wiyemu ~itegekere yacyo. Sinakwirenga-giza ariko ko hari udutsiko tw’abatut-si tugitsimbaraye ku ngoma yabo yagihake ndetse tutifuza ko icyitwaumuhutu wese cyakongera kumvika-na kuri iyi si. Naho rero wateka ibuyerikaba amazi abantu nkabo ntibatezekuva ku izima; ariko si nabo washi-ngiraho politiki yawe bonyine.
Kuba rero ngo narashyize imbereoabatutsi kuva Repubulzka ya kabiri
yatangira ibyo menyereye kubyumvaariko icyo nakubwira ni uko birimoagakabyo. Ngo hari inkomoko yanjyen’ubwoko bwa baramu banjye. Sinziicyo baba bashaka kugeraho kuko byo-se ari ibinyoma bitereye aho. Icya-kora ndabona usa n’undusha ubupa-diri iyo umbwira amagambo ya Bibi-liya. Gusa ibigereranyo byawe ntibi-hwitse; ntabwo abatutsi ari abanzi tu-gomba kwanga cyangwa gukunda, ntanubwo kudeta nakoze yar~ iyo kubabo-hoza kuko batari baboshye, nta n’icyobari babaye ye. Ni ubwoko bw’abantubagize u Rwanda tugomba kubana tu-kubakana igihugu hamwe mu bwuba-hane, ubusabane n’ ubwizerane.N’Umukiza tuzi ni umwe; ni YezuKrisitu wabyawe ha Bikira Mariya.
Naho ubundi se icyo ntakoze niiki kugira ngo umunyarwanda weseamererwe neza. N’abo bahutu banyi-jundika bakwiye kwiyumvisha ko na-koze iyo bwabaga ngo RepubuIika baribamaze kwigezaho idahungabana.Narwanye n’inyenzi zari zigamijekugarura ingoma ntutsi; ingabo z’igi-hugu nayoboraga nziha imyitozo iha-gije, nzishakira n’ibyangombwa byo-se byo guhashya umwanzi mfatanyijena Leta yariho. Na nyuma y’ibiterobyo muri 1967 nakomeje kwita ntizi-gamye ku busugire bw’igihugu no kumutekano wa rubanda rugizwe ahani-ni n’ abahutu.Ibyo gu.fata ubutegetsi ntibyigeze bi-nzamo kuko nta rari ryabwo nari mfi-te nubwo byari kunyorohera na mberehose. Ahubwo imvururu zo mu mwakaw’1972 ushyira uwa 73 mu Rwandano mu baturanyi bacu nizo zatumyemfata icyemezo cyo guhagarikaby’agateganyo inzego z’ubutegetsi za-
ri zimaze kwirara no kunanirwa.Imana niyo izi niba abahutu data mu-vuganira aribo bari gucyura imidendemuri iyo midugararo iyo ndeka igako-meza.
Birumvikana ko maze kugera kuisonga ni, ari kubura gushyira ikibazocy’amoko muri bimwe mu birego na-shinjaga abo nari maze guhirika. Nti-bari barashoboye kukibonera umutikuko amakimbirane yari akiri yose.Sinari kandi kugirirwa icyizeren’abatutsi ntabaye nk’ugiye ku ru-
hande rwabo. Ubwo ndabona ushakakumbaza niba icyo cyizere narakige-zeho... Niba wibuka nagaruye amaho-ro nshimangira ubumwe imyaka ishi-fa ari icumi n’umunani nta nkonginta gutemana hagati n’abana b’uRwanda. Kidobya yaje kuzanwan’iyi nkenya y’intambara yadutu-nguye. Ku git~ cyanjye icyakora na-babajwe cyane n’uko abo narengeragaaribo bafashe iya mbere mu kwitabiraguhungabanya umutekano n’ubusu-gire bw’igihugu, bararikiye ubutege-tsi bw’ akoko buherekejwe n’imigambimibi yo kumarira ku ieumu imbagay’ abahutu.
Kuvuga ko abatutsi ari benshimu mashuri no mu mirimo yose kandiko aribo bafite ubukungu n’imariby’igihubu nibyo rwose ariko naweushyize mu gaciro wasanga ari ntakundi byari kugenda.Mu kinyarwanda baca umuganingo:"uwagutanze mu cyibo akurushaintore" kandi ngo: "ukurusha amata-ko akurusha umudiho" ndetse ngo:
"ukurusha umutwe munini akuru-sha ubwonko (n’ubwenge)". Doreukoze nk’ibarura ry’umubare w’abaribarize mu myaka ibanziriza ubwigen-ge usanga ko "le taux de scolarisationétait inversément proportionnel aupoids démographique de deux grandes
ethnies", ni ukuvuga ko mu mashuri
abatutsi bari nka 90% nahoari 10%. Ntibyari rero byoroshye ku-ringaniza ukurikije uko buri bwokobungana muri rusange.
Mu kazi no mu mitungo nabyobyari uko. Ntabwo mu ~yaka miro-ngo itatu rero gusa hari guhindukaibintu byose, abatutsi bari barafasheintera ndende, baranikiye andi mokomuri byose ku buryo bagombaga guho-ra bari hejuru. Ibyo aribyo byose Letayakoze uko ishoboye kugira ngo iyontera igende i9abanuka.
Ikindi mwari mukwiye kuziri-kana ni uko abatutsi bamenyana ahobari hose, kuva ku bapagasa muriAziya ukagera ku bakambitse muriAmerika, unyuze ku b’i Burayi nomuri Afurika ugaherukira ku bagiyemuri Oseyaniya. Urumva ko abarihamwe mu Rwanda ho birushijeho
Turashaka ko aritwe tuzerekaPerezida wa Repubulika uwo azagi-
ra Minisitiri w’Intebe i
Ibi byose n’ibindi ntiriwe mvu-ga si iby’ibyifuzo by’abantu basha-ka gufatanya na Perezida wa Repu-bulika, ahubwo ni ubury0 bwo ku-musaba kwihirika ku butegetsi. Ko-ko ngo : "utazi ubwenge ashima u-bwe". Abagabo bahagarariye ariyamashyaka uko ari batatu bahereyekuva bakiyashinga batwereka ko boicyo bashaka ari ukwihimura gusanta kindi. Muti ndabeshya i Ni indeutibuka aya magambo bivugiye :
-NIYITEGEKA muri MDR "ni-dutsinda abatari muri M.D.R.muzajya he ?" Natwe tuti ntitu-zemera ko mutsinda turi benshikuko tudashaka kuba impunzi.
-GATABAZI muri P.S.D.: "aba-nyagitarama ntimuzibagirwe i-nzigo". Nabo bati ntituzahoramuri urwo icyo dushaka ni uguko-rera urwatubyaye.
Muribonera ko nta kwihimurakurenze ariya magambo yabiv!riyemu kanwa. Ubwo kandi niko batan-giye amashyaka yabo bateranaamagambo, batavuga rumwe. Mhtindabeshya .i
Ninde utibuka ko P.S.D. ya-
vutse ku bwumvikane buke .bwarihagati y’abashakaga gushingaM.D.R. Bamwe bati ntidushakamoabakiga, abandi bati ntacyo baza-dutwara bapfa kuba banga abatutsigusa. P.L nayo sinzi uko yarikanda-giye iti nanjye ndavutse maze nde-ngere umututsi iyo ava akagera,ndumva M.D.R. ibamereyë nabi.
None ejobundi ariya mashyakamaze kuvuga ati mureke twishyirehamwe turebe uko twagera mu mbe-re y’uriya mugabo w’intarumikwaw’igihangange wananiye benshi(uwo ni Général Major HABYARI-
MANA) wenda twabona ukotwamwâmbura ububasha afite ma-ze tukamuhirika bityo tukabonauko tugera ku mugambi wawu wo
kwihimura.
Mubishatse mwasubiza ame-rwe mu isaho kuko rubanda nya-
mwinshi rwainaze kuvumburaamayeri yanyu. N’utazi amavun’amavuko yanyu yabonye nezaibyo murimo gukora muri iki gihe.Dore nk’ubu tuzi neza icyo muzizaririya shyaka P.D.C. nyamara ejo-bundi mwarihanukiye kuri Radiyongo murariziza ko ridakora mitingida I Twese twaraturagaye turaseka.M.R.N.D. se nayo ko twamenye kokugeza n’ub, u mutemera ko ari i-shyaka (ndavuga M.R.N.D: ivugu-ruye) nayo murayiziza kutiyama-maza ? Ngo "ukuri guca mu ziko nti-gushye". No muri Politiki burya re-fo ni uko. Muzàkomeze kubeshyarubanda, mukangata, mwiyemeza,nayo irusheho kugenda ibavumbu-ra. Muzibaze impamvu muri iki gi-he M.R.N.D, y0 nta selire n’imweY’igihugu idafitemo ,abayobokemwe hari amaperefegitura n’ama-l~omini amwe mudashobora guka-
ndagiramo III
Umusomyi wa KanguraRUVUG0 Yohani.
C/0 Komini KanamaSelire Mahoko
Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 6
t w
Minisitiri NZ IRORE RA imbere y’abahagarariyeibi.hugu byabo mu Rwanda
Ubwanditsi bwa Kangura buhemtse ku-bonana n’abahagarariye ibihugu byabp muRwanda, bugerageza kubabaza uko babonaimihindukire ya politiki mu Rwanda. Ibisu-bizo hafi ya bose baduhaye byagtishaga kukugaya itangazamakuru ryo mu Rwanda,ngo rirangwa ahanini n’ubuswa, ruswa no gu-harabika. Ingero batanze z’ubuswa, batanzeurugero kuri Minisitiri NZIRORERA ngoibinyamakuru byakunze gushyira mu majwikandi nta bimenyetso bitanga. Ngo urugero:inkunga zose duhabwa n’amahanga abaha-garariye ibihugu byabo mu Rwanda bayiku-rikiranira hafi uko ikoreshwa. Bo bemeza kokugeza ubu inkunga zose u Rwanda rwabo-nye zakoreshejwe uko abazitanze babyifuzango nibyo abahagarariye ibihugu byabo muRwanda bagenzura.
Ngo no mu manama mpuzamahanga,ahuza u Rwanda n’abo badutera inkunga ngobemera ibitekerezo bya Minisitiri NZIRO-
RERA kuko bajya impaka ku bibazo byose.Urugero: nko mu manama yabereye muriAmerika yose amafaranga u Rwanda rwaha-we ngo rwayabonye kubera Nzirorera waba-sobanuriraga uko azakoreshwa bagasangabisobanutse koko.Uko yakoreshejwe rero ngo bigaragara mu bi-korwa by’amajyambere amahanga ashimirau Rwanda kagdi byubatswe kubwa Minisiti-ri Nzirorera. Twavuga nk’imihanda ya ki,jyambere, amateme, ya mihanda igereke~a-nye ya kijyambere, ibibUga by’imikino b.ya-kwirakwijwe hirya no hino mu Rwanda, inzunziza yo ku kibuga cy’indege mpuzamahangaGrégoire KAYIBANDA, ha nubu ishimishaabayinyuzeho bose kubera ubwiza bwayo,n’ibindi byinshi abanyamakuru bo mu
Rwanda batabona kubera ubuswa na ruswano guharabikana gusa.
Bati: "Ese ko mutemera ibyakozwe haMinisitiri Nzirorera kandi bigaragara ibyo
muzemera ni i’bya nde ?". Abo bose twabona-nye bavuze ko biriya byo guharabika biko-rwa b~’amashyaka atemera ibyiza u Rwandarwagezeho kubera inyungu zabo bwite. Eseno muri Rukokoma bifuza kuzajyayo gutu-kana gusa cyangwa kuvuga ibyo badafitiyeibimenyetso ? Hari n’uhagarariye igihugucye wemeye ko gukira atari iby’abasiviri gu-sa kuko n’umutegetsi afite uburengafizirabwo gukira nk’abandi ndetse no gufata u-mwenda nk’abandi nk’uko Minisitiri Nziro-fera ubu abarwaho amadeni yahawe n’ama-banki. Uwo mwenda ni nawo yiyubakiyemo
amacumbi.
Bavuze ko ngo no mu mashyaka menshigusebanya ni indi ntwaro. Abadashima ibyou Rwanda rwagezeho ngo ni ba Ntamunoza.Abanyamahanga badutera inkunga bishi-miye ukuntu inkunga zabo zikoreshwa.
NgezeHassan.
Itangazo ry’ubwanditsi
Ubwanditsi bwa ,Kangura bu-ramenyesha abasomyi bayo bose kouwahoze ari umunyamuryango waKangura kuva le 20.03.1990, ariweSINGAYE André, atakibarirwamu banyamuryango bayo. Umuga-bane we uhwanye na 0,01% yara-wushubijwe. SINGAYE agombakwihutira kugarura icyuma gifataamafoto ya Videwo yatijwe na Ka-ngura, akaba yarakijyanye ahitwai ,Dijon mu Bufa~ansa, ubwo twite-guraga kujya twandikira Kangura iParis. Kangura yiyemeje gushakaindi nzu yakoreramo i Paris kukogukorera mu nzu ya SINGAYE yariyemeye kuyitiza bitagishobotse.
Impamvu yatumye SINGAYEyirukanwa:
Bimaze kugaragara ko Kangu-ra imaze kuba Ikinyamakuru mpu-zamahanga. Bimaze kubonwa habenshi ko Singaye akorana n’Ibyi-tso by’Inkotanyi bibarizwa muriKiosque PODIUM yo ku Gisenyi.Imwe icuruza ibinyamakuru byosebituka Perezida HABYARIMA-NAna MRND. Bimaze kugaragara
ko inshuti za SINGAYE zigizwë na
OMAR mwene FAYiZI, MUHA-MED GITAMA, Hamada SEFUn’a~oandi benshi birirwa muri yaKiosque icuruza ibinyamakurubyanga urunuka Perezida HABYA-RIMANA, abasomyi ba Kangurabadusabye ko twakwirukana SI-NGAYE mu bagize inama y’umu-tungo ya KANGURA, agahita asu-bizwa n’umugabane we.
Byarakozwe rero. Maze Singaye na-we mu kwihimura ahita yisunga iki-nyamakuru cyandikwa n’umu-’planton wo muri Banki ya Kigaliwitwa HATEGEKIMANA Ber-nard, cyitwa KAMARAMPAKA.Abashaka gusangamo ibitekerezobya Singaye rero, muzasome icyo ki-nyamakuru. Muzasangamo ukoSingaye atekereza muri iki gihe.
Bitumye Kangura~’igomba gushyiraahagaragara ibivugwa kuri SingayeAndré n’uwitwa MUKAMURE-NZI Perusi, ubu uri mu mazi abira’,akaba ari n’umukobwa wa RUVU-GO, musaza wa BWA$ISI, umwewafunzwe kubera umutungo w’ipo-sita. Amafaranga yavuye’muri uwomutungo w’iposita akagurwa ama-
kamyo na n~lbu yarigishijwe, tuza-bitangaza ubutaha, kuko ubu aba-rizwa mu mutungo we ngo na BWA-SISI awusubize Leta mbere y’ukoiyo Dosiye ijya ahagaragara, Si-ngaye ntazemererwa gusubira muriKangura. Ntituzihanganira na ri-mwe guhishira uwo mugabo uzwihobyinshi kandi rubanda ikeneye ku-bimenya. Nk’ibyo Singaye apfa naKabuga, ibyo Sing~ye apfa n’abasi-rikare b’u Rwanda! dore ko kugezaubu ariwe mukangu wo mu Rwandawanze gutiza abasirikare imodoka,akaba adashobora no kubatwaraabasanze ku nzira.
Yewe Singaye nategura amafa-ranga yo kugura Kangura kuko no-neho igihugu kizamenya amabangaye yose. Na nyirukwitirirwa iriyanyandiko ariwe Hamada Djuma a-nganya ubumenyi na Singaye An-dré kuko baniganye nkuko Singayeabyemeza dore ko noneho yabaye nawa "MUGABO USEKA IMBO-HE" kuko yemeye ko yasanze Nge-ze Hassan kuri Gereza ya Kigali.
La Rédaction.
Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 7
Les inyenzi-lnkotanyi dans la région du Nord-Kivu
Masisi, le 09 Octobre 1991.
Objet: i
Recrutement des INYENZI/INKOTANYIdans la Zone Rurale de Masisi, Région du
NORD-KIVU, en REPUBLIQUE DUZAIRE.
A Monsieur le Directeur de la Revue
KANG URA-R WANDA
Monsieur le Directeur,
Nous avons l’honneur de vous présenter cetarticle que nous vous demandons de publierdans KANGURA et de le faire parvenir aux
autorités compétentes.
Depuis la guerre d’Octobre 1990 que vit leRwanda jusqu’à nos jours, nous osons affirmer
que cette dernière se vit ici chez-nous d’une façonautre qui sera relatée dans les: lignes suivantes.Les Inyenzi-Inkotanyi ne cessent de nous met-
tre dans un état d’insécurité totale, c’est-à-dire,les réfugiés Tutsi qui se sont installé illégale-
ment dans nos rouis depuis les années 195 jus-qu’à présent, manifestent sofennellement leur
soutien moral et $trtout physique envers leurscompagnons criminels et immbraux qui triment
vaienement dans les hautes altitudes de noschers volcans.
Ces tutsi qui sont sans doute aucune, "In-kotanyi" étaient des ~tres à immoler au maîtrede l’Enfer sans exception. Nous, intellectuels
Originaires de Masisi, ayant constaté la malice
de ces derniers, nous n’avons pas voulu passeroutre les événements car, il serait pour nous unehonte et une lâcheté sans égale.
Nonobstant, nous témoignons ce qui suit:Ces enfants tutsi cités ci-dessous, vivaient pai-
siblement avec leurs parents au Zaîre, dans laRégion du Nord-Kivu, Zone de Masisi, Collec-
tivité des Bashali, localité de Butale; précisé-ment à Mokoto. Voilà que dans la nuit du Mar-
di 01/10/1991 tous sont partis réjoindre KA-
GAME et toute sa suite dans les volcans.Ici chez-nous plus d’un village est plein d’en-
fants et vieux. Tous les jeunes partent pour la
libération de leur dit "Territoire".
Ces jeunes Inkotanyi partent en tranche.
Voici cexu qui sont partis en cette date précitée:
1. NGEZAHA YO (24 ans)
2. MBONARIBA Martin (20 ans)3. NZA YISENGA KIRURU (20 ans)
Uzarigitira he hatari muri gere-za kandi ukamarayo imyaka 145nkiyo Noruyega yakatiwe n’inkikozo muri Leta Zunzc UbumweZ’Amerika kubera ko yari yarakabi-
je guforoda ibiyobyabwenge. Nawereka turebere hamwe ibyo ugiye ku-zazira ariko nusanga atari byosentugire ngo ni ikindi ahubwo ni uku-gira ngo tudakereza abagenzi... Ha-.n Ubugome, ubutiriganya, ubusa-htizi, n’ubugufi mu bitekerezobyungura u Rwanda niba atari u-bwende.
1) UBUGOME,
Murabona ibi bihe bibi turimomaze uwo muyobozi wa Air-Rwa-nda agahohotera imiryango ayici-sha inzara. Abana babuze uko bajyal~,wiga ngo ejo bazarengere u Rwa-nda bajijutse kubera urugomo wagi-riye ababo nkuko byatangajwe mu-ri Kangura n" 20.Hari n’abandi ubu barimo babogozabakurikije ibyo witangarije ngo
ndal~wirukanye. Ubwo si uku-muhimbira, umwicira amare-mbo kuko wamwise igisambo,umuswa n’umubeshyi kandi uzineza ko kuri iby0 byose ari ntashingiro nkuko byemejwe n’ina-ma y’ubutegetsi (Conseil d’Ad-ministration) ya Air-Rwanda.Iyo nama yateranye kuwa21/08/1991 isuzuma ubujurirebwa Ngirumpatse Noheli isangayararenganye m aze im ugira u-mwere. Iyo nama yategetse Ka-rangwa kugarura Noheli ku kaziaragarama ngo nibahitemo àriwe ari Ngirumpatse. Bitewe niuko atari Conseil d’Administra-tion yamushizeho kandi ko ata-tinyutse kwegura ngo ajye gusa-ba uwo yimye, inama yemeje koa~~~ajya muri gacaca hamw~n:uwo Ngirumpatse, akamuhaimpozamarira. Ubwo azagere-
kaho no kumusaba imbabazi ku-ri we no ku bandi bose. Ibyo bira-
garagarira mu rwandiko rwohe-rerejwe Ngirumpatse na Prezidaw’ Inama y’Ubutegetsi ya
Air-Rwanda, Bwana Hategeki-mana J. Damascène.Yibuke kandi ko na CESTRARubwayo "imaze gusuzuma aka-rengane ka Ngirumpatse Noheliyahise imwamagana mu ibarwa
yamwandikiye n" 133/001.1.05yo kuwa !6/05/1991 yamusabyekumusubiza ku kazi, Diregiteriwa Air:Rwand a akabyanga, do-re ko yigize kagarara. Ubwo se
ntiyirengagije ko uwo mugaboNohe]i afite abana babuze mi-nervali y’ishuri n’inzara ikabaigiye kubatsinda mu rugo? Hariubugome buruta ubwo?
bw’iby’indege, kikaba cyaraforozeubushefu bwa Division mu by’inde-ge (ishyano!) kitanazi I itangira
Indege. Ese ubundi ko bizwi ko wa-muhereye muramukazi we akazi kokukunekera: (wawundi wagutumi-kiraga ku cyama uzi mu ibanga) ha-ri ahandi Munyemana Abdallah wi-
Muri ako kazi hagowe ababyizekandi barahari, Karangwa ntazaba-beshye. Karangwa ubwe yariha-ndagaje arega Nohe]i ibyo yakozeabonye ko azabibazwa, abimugere-kaho kuko yari agiye gihita amwiru-kana. Ngo Noheli yabujije indegegutwara imizigo y’isosiyete yitwa~~Rwanda Exotic Company» y’i Ki-gali. Diregiteri wa Air-Rwanda yi-
rengagiza ko Nohe]i yari muri Konjiigihe yategekaga ko bapakurura iyomizigo yari yabonetse biruhanijemaze akavuga k5 iyo ndege iva inoikajya i Nairobi isa n’aho yikoreyeubusa, igafatayo imizigo ngo Dire-giteri yari yitereteye ubwe, ataribyo ashinzwe, maze ikayijyana iBurayi? Nyiri iyo mizigo arazwindetse n’ubucuti bafitanye. Nanone, tutagiye kure, abakozi bapa-kiye iyo ndege bahamya uwabate-getse kuyipakurura.
Ikibabaje cyane ni uko Ka- -rangwa yateje igihombo Rwanda
Exotic Company, bigatuma ba-mwoherereza fagitire ihwanyen’amafaranga 1.602.521 Frs y’uRwanda.Mu ibarwa ye n" 91/405/DG/MM yokuwa 11/05/1991 yatinyutse gusha-ka kwegeka ibyo bifaranga kuri No-heli warushye, abwira Prezidaw’Inama y’Ubutegetsi ngo Ngi-rumpatse niwe wabibazwa, Oya,niyemere azayarihe ku mufuka we -ataruhanije, dore ko aribyo aka-ngisha. Umuntu wese aha yakwiba-za niba uwo mugabo akorera Air-
Rwanda cyangwa se niba iyo sosiye-te ari we ikorera. Si nk’aha twakuri-kije twita ya nyandiko yacu y’ubu-
shize tuti ««Air-Rwanda akarimaka Karangwa?»
3. UBUSAHUZI
Ntawe uyobewe ko iyo ngesoyamusaritse. ~one se yasobanuraate ibya za misiyo ahoramo bitaringombwa kandi adashoboye no gu-sobanura ibyigwa muri ayo ma na-ma bitewe n’uko atabisobanukiwemo.
4. IBITEKEREZOBIGUFI CYANGWAUBWENDE.
Nawe musomyi wa Kanguraishyire mu mwanya wa Diregiteriwa Air-Rwanda maze udusubize:- watinyuÏ~a ute gukoresha indege
utinyuka ute kwohereza mu ma-hanga Munyemana Abdallahutarize iby’indege kandi udakora
muri Air-Rwanda, akamara"arnezi ngo araaunga za ateriyeindege yacu ikoreramo? Mbegaakayabo, nako ka ruswa gatubu-tse! Uko niko gucunga neza umu-tungo wa Rubanda nkuko waba
warabyigiye?
M urabona ko hatavuzwe byoseubundi bwakwira bugacya. Inamanagira Karangwa ni ukureba iyo yi-gira naho ubundi yari akwiye igiha-no gihwanye n’igifungo cy’imyaka145 yuzuye niba abacamanza bo mu
Rwanda bameze nk’abo muri LetaZunze Ubumwe za Amerika (iwacumu Rwanda ibi bisa n’urwenya nya-mara nino ibihano biriho! ).Nta Noruyega nta Karangwa!
Muby’ukun," murabona ko ha-ri bamwe bahemuka bakagayisha
kuru w’igihugu ubizi kandi ubisha-ka, ni irihe shyaka uzihishamo rika-guhonda ukanoga? Nk’abandibayoye, uzashinga iryawe? BIVU-GE, ABAYOBOKE . BATARA-SHIRA!
Hitimana NoëlC/o Kangura.
AIR RWANDA-Société Nationale
des Transports AériensB.P. 808 - Kigali
Kigali, le 01 Sep. 1991
Monsieur GIRUMPATSE NoëlC/o NYIRAKANYANA Agnès
B.P. 1332 KIGALI
Votre licenciementdu 5 avril 1991
Monsieur,Suite à la lettre que vou,
m’avez adressée en date du 22 avr:1991 relative à votre licenciem~par le Directeur Général d’ARWANDA , j’ai l’honneur deà votre connaissance que votre re-
quête a été soumise au Conseil d’Ad-ministration de ladite société lors desa séance du 21 août 1991.
Après un examen approfondi decette requête, le Conseil d’Adminis-
tration a constaté qu’il y a eu erreurde procédure dans le processusayant conduit à la prise de décisionde votre licenciement.Néanmoins, il n’a pas jugé opportunde vous reprendre parmi le person-nel d’AIR RWANDA.
Il est par contre d’,avis qu’il ya lieu de régler le problème à l’amia-
ble en convenant, avec la DirectionGénérale de la Société, d’une indem-nité à vous Verser au titre de dédom-magement.Vous voudiez donc vous mettre ~.ncontact avec le Directeur Génél~£1 àqui je réserve copie de la présentie etqui a à cet effet recu du Conseil
d’Administration les directives né-cessaires, pour clôturer ce dossier.
Veuillez agréer, Monsieur, l’as-surance de ma considération distifi-guée. :
(sé)Jean Damascène HATEGEK I-MANAPrésident du Conseil d’Administra-tiond’Air RWANDA.
C.P,I.:
- Monsieur le Directeur Générald’Air RWANDA
I.,
Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 10
NI NDE UZATABARA OVAPAIV! ?
Abaturage bo mu Mutara biba-za byinshi ku Bategetsi ba OVA-PAM. Nawe kubona mu gihe gitouwitwa HATEGEKA Galican yariamaze ahavuye, abakozi benshi
ïYane cyane b’ubwoko bumwecyangwa bakomoka mu majyaru-guru y’igihugu batotezwa, bakiru-kanwa nta mpamvu, ari ukugira ngoinkotanyi zibona imirimoX
Muri izo nyenzi umuntu yavu-ça nka RWASHANGI, KIZITO,NYIRANTABIRE, NYEMA-NZI, GATSIMBANYI, SAM -MUEL, n’abandi... Ako gatsiko ka-ri gashinzwe ubutasi mbere yukoinyenzi zitera. Zikimara kwisukiramu Mutara, bose bahawe imbundamaze bayobora umutwe wari u-shinzwe gusahura amazu ya .Nyaga-tare, ukuyemo iy’umutware bake-shaga byose. U Mutara wabohojwebose barahunze uretse uwo BIZI=MANA wakomeje kwihagararaho,ubu akaba ashinzwe kwamamazaMDR mu mutara wose. Harin’umukobwa witwa NYIRAMAT-WI Vestina umuyobozi wa OVA-PAM yahise yimukana i Kigali, ara-mukodeshereza maze amushakira
n’akazi muri Komini ya Kacyiru.
Abandi ba Veterineri n’Abago-ronomu bari binjijwe vuba, bahisebafata "karacenikofu" batangira
kwica abatur~.ge bari baziko ari aba-milita. Muri izo nyenzi umuntu ya-vuga nka MUDENGE, NDIBWA-MI, n’abandi... Abaturage rero ba-bona ko atari gusa, ahubwo ko hari-mo n’akagambane gakomeye.
Ndetse n’amazu yose inyen~zizarayarashe uretse iya Nyirubuta-ka itarigeze ikomereka kandi ariyoinyenzi zagombaga kwibasira kukoari iy’umutegetsi. Uretse n’ibyo,n’ubush:~o bwe ntacyo bwabaye mugihe iz’abaturage zaribwagan’inyenzi. Ahubwo nyuma y’aho,abasirikari bacu bakijijwe n’Imanakuko hari umugambi wo kubarogabagashira. Nawe wareba inyenziakaba ari yo ushinga gupima inya-ma zigemurirwa Ingabo zacu !!!NDIBWAMI yari azivuganye da [
Muribuka na none ko mberey’intambara inyenzi zitasibaga gu-tera abaturage bo mu Mutara.Bamwe bavuga ko hari n’indurubu-ri izo nyenzi zari zifatanyije n’abobakozi b’ibyitso. Izo nduruburi ntazindi atari ukugurisha inka abenshibakeka ko hari n’ibikomerezwa l~yaOVAPAM byari bizirimo.
Kandi n’ubu icyo kiraka ntiba-rakireka. Inka zigurishwa i Kigali
twese tuzi ko ari iz’abaturage n’ahoari iz’umuntu ku giti cye. Ni ukuvu-ga ko inyungu ivuyemo yose itwa-rwa n’uwo mukozi wihinduye umu-curuzi w’inka, agakoresha imodo-ka, abakozi n’ama7u ya OVAPAM.
Kugira ngo aborozi bo mu Mu-tara badakoméza kunyunyuzwauduke basigaranye, bari bakwiyekwishyira hamwe bakarwana kunyungu zabo. Naho ~ubundi BIZI-MANA na NSENGIYAREMYEbaramara amazu y’i Kigali bayagu-ra amafaranga banyunyuje abatu-rage. Ndetse n’abakozi bari ba-kwiye kwibaza kuki Kantine yabo,Umuyobozi wa OVAPAM yanzekuyikodesha, hanyuma umugorewe akayikoreramo ku bun~u.
Uwakeka ko Kangura ibageza-ho ibi ari amakabyankuru arikorereirye perereza cyangwa azanyaruki-re ku bashinzwe Ibiro bikuru bi-shinzwe Iperereza mu Rwanda ba-mumare amatsiko. Ibibi biri hanzeaha ahenshi birazwi ariko ngo bi-bonwa ahanini na ba B irenzwama-sol MDR irabe maso !
HARERIMANA PioNYAGATARE.
MUREKE ABANABAHUMIEKE.
Umuririmbyi ati "urupfu rura-rya ntiruhaga". Ntiruranashiraamayobera no gùtungura abantu,rutaretse n’impinja zipfa ari nyinshinta n’igicurane zirwaye. Ikibazocyabereye abashakashatsi ingora-bahizi. Baribaza byinshi kuri ruriyarupfu cyane cyane ko indwara nkatetanosi zirimo gucika ariko impi-nja zikanga zikaduca mu myanyay’intoki ari nyinshi.Mu mpamvu batekereza, hari ubu-shyuhe bwinshi. Abahanga basangaiyo¯umwana afubitse birenze uruge-ro ashyuhirana, agatutubikana, bi-tyo agahumeka vuba cyane, ibihaha
Maze kubona ko uri mudate- kubika imfunguzo zose z’ibitaro) ni abakene nyakujya. Ibyo bitaronguha mu kutugezaho akarengane bagira ngo babone uwo mwanya, rero ni iby’abafurere b’urukundo.k’abantu bahohoterwa, niyemeje Ibindi yabikurikijeho r!i uguhinda- Bakunda bande ? Ahubwo nujyanakukugezaho ibyo nabonye mu kigo gura abakozi yitwaje impamvu zi- umurwayi wawe i Ndera, uzabanzecy’i Ndera, HOPITAL NEURO dafashije, abandi akabashyiraho ubaze ko batamushyize muri sallePSYCHIATRIQUE. Ariko ngusa- iterabwoba ngo barambirwe basabe C, Mukama yaciriyemo Abahutu,ba ko nawe wazikorera iperereza ku- mutation, bahavurirwa n’abantu bazanyweko ibyo mùri icyo kigo bigomba ku- Ibyo "byose abikorera kugira muri ibyo bitaro ku bufindo muba bafite icyo bigamije njye ntasho- ngo ashakire imyanya abatutsi bene kwezi kwa Kanama 1991. Ibi bizwiboye gutahura. Namaze igihe gito wabo cyangwa inshoreke ze (ngo ail- n’abarwayi bahavuriwe bimuwemuri ibyo bitaro, mparwarije data te nyinshi ariko imwe muri zo amaze mbere barahoze bavurirwa muriwari ufite ibibazo byo mu mutwe
kuyiha umwanya w’ubunyamaba- Prison 1930iKigali.ariko ibyo nabashije kumva no ku- nga). Muri uko gushakisha abakozibona byanteye akantu. Naganiriye bashya yibanda cyane ku babaye MUKAMA yakoreshejen’abakozi twirirwanaga aho mu impunzi bakagaruka mu gihugu amayeri ahesha ibyangombwabarwayi, nsanga abenshi muri bo
(yabanye nazo igihe kirekire mu byabakom’ " abantu be (bavugwahobacecekanye agahinda batewe mahanga), ngo nibo bazi uko abahu- ubukotanyi) ngo baze gutangiran’umuferere mukuru w’ikigo MU- tu babashavuje. Muri iki gihe tugi- akazi buracya agufatira inzira anye-KAMA Mathieu. Uwo mufurere hanganye n’umwanzi abantu bazi rera yigira i Burayi kuwa 8/6/1991.w’Urukundo, mbere yo kugera muri uwo mufurere ntibamushira ama- Byarashakuje, ibyo kujya mu ma-ibyo bitaro, yabanje kurindagiza kenga, hanga bisa n’ibihagaze ahubwoabakozi n’abamugaye b’i GATA-
ahungira i Butare, kuko AbabiligiGARA, dore ko ariho yategekaga. Yibera mu ngendo z’urudaca bamwimye Visa. Icyo kibazo yaki-Abonye ibintu bimuzambanye, mu Rwanda, Burundi, no muri boneye igisubizo muri uku kwaakoresha amayeri yose bituma ba- Zaîre, yitwaje akazi ashinzwe ko ku- cyenda ahita agenda.mugabiraibitaroby’iNdera, vuganira abarwayi nyamara yigi-
riye mu manaman’abaruhekurlra" Ikibabaje ni uko Furere Muka-Ahageze rero inyundo ye ababyeyibabaiyohanze, ma yagiye ariko akaba yarasize i
y’ubugome arayubura. Ubundi iyoNdera ba maneko be bakabije ibite-ntiti (mu matiku) itarahagera~ muri Numvise ko yifashishije mu bi- kerezo bibi. Namwe mwakwerekezaicyo kigo hari umwuka mwiza haga- go by’ubucuruzi biba i Kigali, i- he umugabo Dogiteri HAGENGI-ri y’abakozi "bose, bikagaragazwa mfashanyo abonye ntizagera ku MANA Athanase wihanukiriyen’umurava bari bafite ku buryo bazigomba, yazishyize he ? Abandi muri uku kwezi kwa Nzeli akisara-
n’abanyakigali ariho bari basigaye bafurere babana ni abazungu bada- ranga ari imbere y’abaganga bata-bivuriza indwara nyinshi, sobanukiwe n’ubwo buriganya, tu, barimo mukuru wa nyakwige-Aho intambara itereye yatangiye Mu byo niboneye ni ivanguramoko ndera RWENDEYE ngo iby’ama-avangura abahutu arabijundika, rikabije muri icyo kigo I! Yewe no shyaka ntacyo bimutwaye, uwoarabajujubya uwo ahuye nawe ise- mu barwayi ryatangiye kugaraga- yanga ngo ni HABYARIMA-seme ikabira. Naho abo yita abana ra. Umututsikazi ntabwo yakuhagi- NA!b’abantu (abandi ngo ni ingagi da) ra ikirwayi cy’igihutu. Ese aho bu-akabakoresha amanama mu rwihe- kera ntibazabatera urw’ingusho ? Mu ntangiriro z’uku kwezi kurero ya buri gihe, ibinezaneza ari Niboneye kandi n’umuzungu u Kwakira yashatse gutera urwenyabyose. Ibyo ariko ntacyo byari bi- w’umufurere wanga abahutu ngo ni ati: "Iyo Rwigema agera i Kigalitwaye ahubwo ni uko aho amizero ibisahiranda. Ariko ngo abahora ko agapigana na Habyarimana tukare-y’inyenzi yo kwigarurira u Rwanda batagira amabuno akunda, dore ko ba". Uwo muganga uwamushakaatangiriye kuba make we yàtangiye ari homosexuel ngo abasore b’aba- yamusanga i Ndera, ari aho ntacyokugenda yanduranya ashakisha i- tutsi nibo bamugwa neza. Nahata- yishisha, agera ku kazi igihe asha-mpamvu zo kuba yabona abo ne!! Ubwo rero ababishinzwe niba," kiye, cyane cyane iyo aje gukoreshayirukana nabo yahesha mutations dakurikiranira hafi ibyo bintu baza- inama ibizungerezi bihakora, nahoku ngufu. Ikinamico ye ya mbere kanguka bigeze iwa NDABAGA~ ubusanzwe we nta kazi akora[ Mu-yahitanye umufasha wa kontabure
zabazë I! Ubu MINISANTE irate-yirukanye amubeshyera ko yibye Umurwayi wese wakiriwe muri ganya kumuha bourse ngo azajyeamafaranga, ibyo bitaro agomba kuba yitwaje kwigakudusaza.Byagaragaye ko ari amayeri yakoze amafaranga 6.000 FRW kandi aba-afatanyije na kimwe mu byegera nyarwanda benshi bahura n’ingora- NSANZUWERAOlivierbye NTAMAKEMWA (ushinzwe ne z’uburwayi bakajyanwa i Ndera MUSAMBIRA-GITARAMA.
NA NYINA W’UNDI ABYARA UMUHUNGU, NO, MURIKOMINI NYAMYUMBA BANGA AGASUZUGURO.
Ku cyumweru kuwa13/10/1991 kuri stade Umuganda iGisenyi habereye mitingi yaM.R,N.D. ivuguruye mu rwego rwaPerefegitura. Hari ha je abanyacyu-bahiro benshi barimo n’abagize Ko-mite Nyobozi ya M.R.N.D. batu-rutse mu maperefegitura hafi ya yo-se y’u Rwanda.
Mu magambo meza kandimenshi anyuranye yahavugiwe,
umurwanashyaka BANZI Wellarsakaba umwe mu bagize KomiteNyobozi ya M.R.N.D. ivuguruyemu karere k’ubugoyi kandi akaba
inararibonye mu bya politiki y’igi-hugu dushingiye ku mateka ya Re-volisiyo yo muri 1959, yanyuze i-mbaga ya rubanda ubwoyabagejejeho muri iyo mitingi bita-.biriye ari benshi cyane ko ABA-GOYI banga agasuzuguro ka ba-mwe biha kubita ibicucu.
Aho narindi, ndikumwe n’aba-genzi banjye twashoboye kumvabyinshi byashenguye rubanda ru-gufi rw’abagoyi ndetse n’abandibashyira mu gaciro ariko njyeiby’umwihariko natangajwe n’aga-suzuguro kagirirwa abanyabwengebavuka muri. Komini ya Nya-myumba muri Perefegitura ya Gise-nyi. Aha ndibariza Burugumesitiriwa Komini Nyamyumba Bwana
Egide KAREMERA wasuzuguye
Kangura No 24, - Novembre 1991 - Page 14
rubanda agatinyuka gushyira mukanama k’impuguke inshuti ze zit~i-vuka muri Nyamyumba nyamarantiyerekane aho ashingira mu rwegorwo gutekereza kubatoranya.Sinibanda gusubira mu mazinay’abagize ako kanama gusa ieyifuzocya Bwana Karemera Egide giku-biye mu rwandiko no 432/04.01.02rwo kuwa 08/05/1990 cyateye aba-nyabwenge ba Nyamyumba ku-
mwibazaho byi~shi. Muri iyo baru-wa ye, aragaragaza amazina y’aboyifuza ko basimbura nyakwigende-ra Nsengiyumwi~ Fabiyani, Dogite-ri Munyaneza Wellars ubarizwa
muri CEPGL na Erasito ukora muriSINELAC i Bukavu ho muri Zaîre.
Kuri ayo mazina, nçangazWacyane n’abantu babiri Burugumesi-tiri wa Nyamyumba agumye guha-rira kujya mu kanama k’impugukek’iyo Komini kandi abo bagabo
- Duhere kuri KANGABENSHIPascal wahoze ari agoronome waKomini Nyamyumba akaba yari-muriwe muri Satinsl~yi, avukamuri Komini Giciye kandi nta gi-korwa ntangarugero mu rwegorw’amajyambere ya rubanda ru-gufi yigeze agaragariza abaturageba Komini yose uretse kubatege-kesha igitugu cy’iterabwoba. Ntanubwo yashoboye gukoma imbe-re ya ba rusahuzi ngo abateshekwigabiza no kurimbura burunduishyamba ryahoze ku musozi waBuharara ho muri Segiteri Rubo-na ya Nyamyumba bakarisimbu-za urutoke ku buryo tu tazatinda
hongohongo amafarangç akishyi-rirwa mu mifuka naho aho iryoshyamba ryahoze hagahabwa abifi-te nawe atisize. Ntabwo yigeze na
busa akomera ubushimusi bw’aba-rwaniye ibibanza bya Rambo na Ki-
gufi byigabijwe n’abantu ku ngufuhadakurikijwe icyifuzo cy’inamaiharanira amajyambere muri Ko-mini ya Nyamyumba ndetse n’ama-faranga 50.000 FRW ateganijwe ya-ba yaratanzwe n’umuntu umwe gu-sa tudashatse kuvuga izina.Biriya byanteye kunyarukira i Ki-gufi kwibariza rubanda icyo rubivu-gaho. Abaturage bavugisha ukuriuretse ko bansabya kudatangazaamazina ya~bo kuko bakorera ku
bwoba bw’igitugu na ruswa biLrangaubutegetsi muri Nyamyumba.
Ikibanzagisigaye ngo.cyaba kiri mu mabokoya Burugumesitiri wa Nyamyumbauretse ko adasiba kwikoma umuyo-bozi wa Kangura uvugisha kwa kuriguca mu ziko ntigushye !!
abo bagurishije abanyamahangabagashyikirizwa ubucamanza ba-~~aregwa kuba baragurishije ibyarubanda.
Abaturage ba Nyamyumba bo-se, bababajwe n’imyubakire y’abobakungu biyemeje kuzitira ikiyagacya Kivu ibyo bikabangamira benengofero kugera ku mazi ya ba Seku-ruza, bakaba batakambira Leta ku-bagoboka itegeka ko hagati y’ibi-banza hashyirwaho imihanda igeraku nkengero za Kivu. Bwana Agro-
nome NKANGABENSHI Pascalse, niba warananiwe biriya byosewumva uzaharanira amajyambereaf ire iyihe sura mu gihe uzaba mu-bagize akanama k’impuguke zaNyamyumba mu gihe ugaragazaubushobozi buke utaretse guke-manga n’abo wifuza kuyobora mumwobo wa bayanga usa na ya ka-ngara y’igicuku ?
- Nongeye gutangazwa no kubo-na ko icyifuzo cya Burugumesitiriwa Nyamyumba asabira uwitwa
TWAGIRUMUKIZA Victor uko-ra muri Bralirwa ku Gisenyi uvukamuri Komini Kanama akaba atega-nyirijwe gusimbura MUNYANE-ZA Wellars umwe mu ntiti za Komi-ni Nyamyumba udakorera ku bwo-ba ndetse akaba yanga agasuzuguro
zawe zidaturuka muri Nyamyumbabazatuma abasomyi ’ba Kangurabakwibazaho byinshi mu gihe.hanzeaha bavuga ko waba uri mwene wa-bowa MPIRANYA wo muri Komi-ni Nkuli noneho akumva kugira i-mbaraga kwawe ari ugukusanyaabakemangwa na rubanda akabaaribo bitwa ko babigira imishingayo kuruzamura nkaho Komini Nya-myumba itagira abanyabwenge.
Menya rero ko na nyina w’undiabyara umuhungu, ntabwo abam-rage ba Nyamyumba bazihangani-ra kariya gasuzuguro ko kubatege-kesha abavubuka mu gihe bafiteabanyabwenge b’ingeri zose. Eregaijambo ry’Umukuru w’Igihugu ri-twibutsa ko akimuhana kaza imvu-ra ihise akongera ati: u Rwanda ru-zazamurwa n’amaboko y’abanabarwo". Hariya niho na KominiNyamyumba ya~ombye kuzamu-rwa ndetse mbere na mbere na be-neyo kandi bariho ni benshi.
Naba na NTABANGANYI-MANA uzasimbura Elasito Sibo-
mana udatuye bugufi kubera imiri-mo yashinzwe i Bukavu ituma abakure ya Komini ye tukongeraho koNtabanganyimana Jean nubwoabarizwa muri Rubavu nta kibazoku baturage ba Nyamyumba kuko
- Muri 1991 buri munsi hapfa aba-hutu batari hasi y’ijana ng0 bata-zashyigikira bene wabo mu gufa-ta ubutegetsi.
Ibi ni ibikorerwa hirya y’iwà-cu. Gusa igitera agahinda ni ukoabapfuye guhera kuwa 20/10/1991bagiye babagerekaho amabuye ma-ze bakabashyira mu mifuka baka-bata mu migezi. Ibyo ni bimwe mubiri kubera hirya y’iwacu.
HANO MU RWANDA HOSEBYIFASHE BITE ?
Ngo igihugu kidakubise imbwacyorora imisega" Mwese muribukaukuntu intambara itangira abahutubose bahise bunga ubumwe kukobose babonaga ko akabo nonehogashobotse, buri cyitso kigakarango kitavaho kikamenyekana. Ari-ko siko bikimeze. Mwese ngira ngontawe utababazwa n’ibyandikwan’abatutsi bakorera ibinyamakurunka: Mugabo wo muri ïLe Tribun",Karambizi wo mu "Mbaga"; Kayi-
ranga Marcel wo muri "Le Soleil",reba :- abanyamakuru ba Kanguka,-abanyamakuru bo muri Rwanda
rushya- abanyamakuru bo mu Murangi-abanyamakuru bo muri Kiberi-
nka
Reba abanyamakuru bo mu binya-makuru by’abatutsi, inzandiko za-bo zose zisa nkaho ari izo gushinya-gurira icyitwa umuhutu cyose.None se ko ingabo zacu zimaze u-mwaka urenga zikambitse iyo mubirunga zihanganye n’umwanzi,none bene wabo b’uwo mwanzi bari-degembya uko bashatse, barashi-nyagurira abahutu uko bashatse,ngabo baratuka ingabo zacu nta so-ni namba, bakibagirwa ko intamba-ra aba ari intambara ko bakomejeguca intege ingabo zacu nabo iyontambara bayigwamo.Ibyo reka tubyihoreré kuko nya-mwanga kumva atanze no kubona.
babigire isupu. Ikizwi ni uko uwoanyuzeho Wese amusigira impambaitari nto ngo azamufashe gushyiraumunyu kuri iyo dosiye. Uretseimari ya Leta yahashiriye, MINI-TRAPE yo yarahasuzuguriwe ka-rahava. N-one se ko bagufatiye aba-kozi n’ibikoresho bagapima imiJaa-nda, Ingorabas~zi mu gisirikari:~,Ka-
piteni akibera InYongaminitrape,it~yabo -’,::~bicaho abireba, akaren-ga bornes z’umuhanda akazitira,abakozi ba MINITRAPE baza gu-shinga izindi Kapiteni akitabaza yaKomisiyo yiguriye, ibya rubandabizagaruzwa nande ? Ibi birasa nawa munyabyago wagiye kwiyamba-za ubutegetsi yajya kurega agasa-nga uwo arega ari nawe aregera.
Kapiteni akomeje kugenda yi-totomba ngo Leta ntacyo izamuko-raho mu gihe ashyigikwe na M.D.R.Aha amenye ko yibeshya kuko aba-rwanashyaka ba M.D.R. nabo icyobaharanira ari inyungu za rubandanyamwinshi.Ntabwo bazlhanganira ko umuntuumwe Leta yamutangira ibifarangabirenga miriyoni ngo bamukatireigikingi muri Kapitari. Ngo twese
ABIRUKANWE MURI TANZANIYA
twihanganire, ko umugabo umweyakwihandagaza agasibira amayiraabakatiwe ibibanza na MINITRA-PE kuri M,pnt Kigali yitwaje ko azigutanga ruswa kandi na M0niquewe akaba azi kurimanganya abate-getsi.
abo bantu bameze nka ba muzukabababwire akabari k’umutima.Ntabatindiye reka mbareke muku-rikirane ikiganiro nagiranye n’uwi-
twa MUNYAKAZI Jean Bosco.
Habarurema William :Nkuko bisanzwe, mbere yo kugirango dutangire ikiganiro cyacu twa-giraga ngo ubanze utwibwire.Munyakazi Jean Bosco:Nitwa Munyakazi Jean Bosco nkaba
nkomoka muri Komini Kigarama,segiteri Kabare I selire ya Kabuye.H.W.:Iyo muri Tanzaniya aho wari
Abanyamashyaka n’abandib’umutima mwiza nabo bari backwiye kubagoboka. Iyo rero ubajijen’abanyambo bari baturanye, ba-shobora kuba baragiye kubarega koabanyarwanda bagiye kubamarahoamasambu dore ko ngo hari n’aba-
B’ABANYAM BO BARATUVANGIYE".
Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 1 7
H.W.:Watubwira muri make i-mpamvu yari yarakujyanyemuri Tanzaniya ?
M.JB.:Impamvu yatumye njya muri
Tanzaniya ni ubukene no ku-tagira agasambu.
H.W.:Uvmje ino mu Rwanda hashi-ze igihe kingana iki ?
M.JB.:Nagiye mu~i 1979.H.W.:Watugereranyiriza se ubuzi-
ma bw’iyo n’ubwino ?M.JB.:Icyo nabonye ni uko iyo hera
U B UTEG ETSI BWA M D R B UTEYEDore akazu najye nkaba umuntu, Mbonyumutwa. Shingiro na Ndi-mbega ishyano ! Igihe kirageze cyo mbira ni ibiramu.kuvugisha ukuri. Ni nshaka nzabizire, -- Bagaragaza Tadeyo ushinzwe poli-robe nkababandi bahowe mungu b’l- tike’ atunze mushiki wa Ndimbirabugande. Kuki M.D.R. ishyiraho aba- warongoye kwa Kayibanda; Undi
ntu agasumburutso kandi ihatse iki- mushiki wa Ndimbira atunzwe na
masa ? Kuki M.D.R. yirirwa itera Shingiro.
M.D.R.
M.D.R. I RASHAKA GU’HUMAABANTU AMASO.
Abanyarwanda bashyira mu ga-ciro, bazi ukuri, bazi kunonosora ni-
MASSACRE DE BAGOGWE NI A KINIGI Ni AIL-DANS LE NORD DU RWANDA.
!. ERREUR OU ILLUSION ?
La presse pro-Inkotanyi a large-ment diffusé ces derniers temps de lon-gues listes des combattants du FPR re-crutés au sein du groupe BAGOGWE,sorte de BOHEMES rwandais appa-
rentés aux BAHIMA dont est issu lePrésident Ougandais Joël MUSE-VENI et tenus en lisières par leurstroupeaux de vaches dans les régionsvolcaniques. Présentés comme victi-mes des présumés massacres qui au-raient été perpetrés dans le nord dupays par des populations HUTU dugroupe BANTOU sur instigation desautorités administratives. Une tellefalsification de la réalité a permi auxpauvres BAGOGWE de servir demonnaie d’échange aux propagandis-tes du FPR-INKOTANYI quiavaient de quoi se reprocher sur la
conscience (au cas où ils en auraient,t )face aux actes criminels dirigés contredes populations civiles.L’autre but visé, plus machiavélique
celui-là, était de détourner la commi-sération de la communauté interna-tionale à l’égard des victimes inno-cents des attaques perpétrées par lescanibaux aux frontières R~~~anda-Ou-gandaises.
Il faut un MUSEVENI et au-tres écervelés pour se cacher derrièreune poignée de descendants d’une an-cienne caste féodale, nostalgiqued’une illusion d"expansion colonialedéracinée depuis l’époque de la décolo-nisation de l’Afrique, pour mourrirde rêves néo-nazi.
Ii. LE PARTENAIRE ARIVIEERWAN DAIS E-PO PU LATIO N
Les Forces Armées Rwandaises(FAR) ont fait preuve d’une parfaite
maîtrise de la situation militaire àIII. LA FETE DES MORTS OU LAl’intérieur des frontières nationales.
La sympathie rouée aux FAR par le TOUSSAINT.
peuple rwantdais tout entier, et parti- iculièrement ’les populations des zones
Les traitres, on en trouve partout.touchées par la guerre, démontre sans A Ruhengeri d’où est originaire le fa-ambiguîté que le partenaria armée- meux MBONEZA comme ses autrespopulation a eu et aura toujours rai- parentées auxquelles les INYENZIson sur les maquisards qui n’ont de ra-
ne cessent de dédier des chansons surcines qu’en’dehors du Rwanda.
les ondes de Radio-Muhabura émet-Tout rwandais qui se respecte sait tant de KABARE en Ouganda; encomment et où traquer l’ennemi,,:[ant
Préfecture de Gisenyi où ils posent desà l’intérieur qu’à l’extérieur de notremines avant de se dissimuler dans la
pays. Jamais personne parmi les population ou alors de se replier dansrwandais digne de ce nom n’oubliera la forêt et rentre en Ouganda; en d’au-les métamorphoses des INYENZI tres préfectures notamment à Kigalipour les assimiler à des hommes de foi où les propagaadistes, agents secretsmalgré les apparences trompeuses, et hommes de troupes sont soit en acti-tant que durera le fanatisme nazi de vité à travers les journaux et les partisceuxi qui veulent reconquérir le pou- politiques, soit en hibernation en at-voir par les armes, la perfidie et autres tendant un si!mal pour déclanchermesquineries mondaines. La leçon leur mauvais so~ t.vient d’être donnée par ce brave pay-san capturé à son domicile à Kinigien Préfecture de Ruhengeri par les Ces dits BAGOGWE ou FALA-INYENZI le 22 Octobre 1991 avant CHA de KIGALI ont cependant inté-
de s’évader au cours de la retraite des Têt à se convertir à une vie civilisée descaméléons, autres rwandais pacifiques avant
Comment en effet s’imaginerqu’un voisin avec qui vous avez toutpartagé à longe’~r du temps se faufiédans les rangs de ceu:~ qui viennentvous exterminer ? Le témoignage qu’ilnous a apporté et selon lequel les BA-GOGWE dont un certain MBONE-ZA poi’tés disparus son( bel et biendans les rangs des agresseursINYENZI-INKOTANYI est uncoup fantastique assainé aux propa-gandistes du FPR acharnés : TRI-BUN DU PEUPLE, RWANDARUSHYA, KIBERINKA, UMU-RANGI, les partis P.L, P.S.D. etc...face à eux le peuple est uni.
PU B Lll i--i-T-Ê-
qu’il ne soit trop tard pour eux. A 90%ils ont déjà été répérés, n’eût été la tolé-rance exagérée de ceux qui espèrent un2our le triomphe du bon sens et de laraison. Le 31 octobre c’est la fête deR WIGEMA, mort comme les morts,tandis que le lendemain c’est LA
TOUSSAINT. A eux de choisir leurtour, à ceci prés: attendre la résurrec-
tion à la MBONEZIENNE.
Un lecteur de Kangura
KINIGI-R UHENGERI.
Urnuco wo kugaya si uw’abanyarwanda. Muzi neza ko hari.abashi-
mishwa no kuvuga ko Leta zombi ntacyozakoze, yaba iya Habyarimanayaba na Kayibanda. Twebwe icy’ingenzi ni ugushima ibyakozwe n’aba.
tegetsi b’u Rwanda kuva twipakurura ingoma ya gihake tukarebera
hamwe ukuntu ibyiza byakozwe .bya kongerwa.
Abazagana iryo shyaka rero muzaze muzi ko tudashinzwe guse.banya no kuba bantamunoza. Muzi twunganire abatubanjirije muri
Politiki n’abarangije akazi k’ubusirikare. Ngiryo ishyaka ryanyu, ababuzekivugira nababwira iki.
N.B. Izina Ishyaka P.D.R, rishobora kuzahinduka Ishyaka P.D.L. (PartiDémocratique pour la Liberté) bitewe n~bwumvikane bw’aba-shinze iryo shyaka.
MUKAKIBIB! ZA YINABO ad ’ Umunyarwandahazi wo muri ihi gihe tugezemo nta~om&a:hwongera hwamburwa uburenganzira bwe,. igitsinagabo cyose higomba humen.ya.ho, nta¢Ye:hirustïa’ igitsina gore., Twese tungana imbere y’amategeko handi Demoharasi tuyinyotewe twese.