Top Banner
® Ubukirisitu bwanjye butuma abanyarwanda bamfata nka Padiri. Indashima rero nizimenye ko nkuyemo iyi kanzu, abahutu bafata ibyeme- ZO. Usibye abatutsi bakijijwe na Repubulika ya kabiri bakaba ba ntamunoza. Natweturiaba- tutsi bakomeye muri guverinoma kuko turi abaminisitiri. Twamaganye byimazeyo aba- tutsi bene wacu bigize ibyitso mu gushyigiki- ra inyenzi-nkotanyi. ~itiri Rwanda,. Nzirorera imbere y’abahagarariye J ibihugu byabo mu
20

kangura - France Génocide Tutsi

May 05, 2023

Download

Documents

Khang Minh
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: kangura - France Génocide Tutsi

®

Ubukirisitu bwanjye butuma abanyarwandabamfata nka Padiri. Indashima rero nizimenyeko nkuyemo iyi kanzu, abahutu bafata ibyeme-ZO.

Usibye abatutsi bakijijwe na Repubulika yakabiri bakaba ba ntamunoza. Natwe turi aba-tutsi bakomeye muri guverinoma kuko turiabaminisitiri. Twamaganye byimazeyo aba-tutsi bene wacu bigize ibyitso mu gushyigiki-ra inyenzi-nkotanyi.

~itiriRwanda,.

Nzirorera imbere y’abahagarariyeJ

ibihugu byabo mu

Page 2: kangura - France Génocide Tutsi

ABAHUTU TUMAZE KURAKARA

Ntibyumvikana kandi ntituza-byihanganira kuko bimaze kurengaurugero. Tugomba kwereka ibyitsoko atari byo bidutegeka. Birababajekandi biteye kwibaza, kubona inga-bo z’igihugu zimaze umwaka urengamu mashyamba zirwana n’umwa-nzi inkotanyi naho mwene wabow’uwo mwanzi wasigaye imbere mugihugu agakomeza kwigaraga-mbya, akwirakwiza amagamboagambiriye guca intege ingabo z’igi-hugu, adasize na rubanda nya-mwinshi. Bimaze kugaragara ko ni-bikomeza bityo rubanda nayo isho-

-5ora kwinjira muri iyo ntambaramu bundi buryo kuko intambara arinkindi. None se ko nabo bazungubaduhatira demokarasi batabyi-hanganira biramutse bibereye iwa-bo !! Ngaho nimumbwire igihugucy’i Burayi cyaterwa maze cyakwi-tabara hakaboneka abashyigikira

umwanzi maze bakarara aho ?Nimumbwire ukuntu rubanda

izakomeza kumva aho abanyama-kuru ba : Rwanda-Rushya, Le Tri-bun du Peuple, Kanguka, Umura-ngi, Kiberinka, n’ibindi binyama-kuru by’abatutsi bikomeza gusho-tora ingabo z’igihugu bidasizen’abahutu bose bakomeza gupfa

urubo.zo, bakarara rwa ntambi mazenatwe tugakomeza gutega amatwiibivugwa n’ibyitso.

Ëse ni iki tuzabwir~ ingabo z’igihu-gu umunsi zatahutse ? Esc ni ikitwavuga ko twazifashije mu gihe za-ri ku rugamba ? Ese abana bacu ba-zasoma ibyandikwa n’abatutsi, u-bwo koko bazavuga ko byandikwa-ça ku butegetsi bufitwe na bande ?-Oya rwose bahutu ni mukangukemwoye kulogerwa mubona kukomwaba muha umurage mubi abanabanyu.

Bategetsi namwe, ndavugaabakomoka mu bwoko bw’abahutu,ubu koko mumariye iki bene wa-nyu? Ni iki mwabagiraho inama se?

Habuze iki ngo mukoreshe ibiganiro

mbwirwaruhame ? Murabona koKangura izakomeza kubabwira ku-geza ryari ? Kuki mutabona imitegoumututsi yaba~eze ~ Ese ikibazocy’abakiga n abanyenduga ntimu-ziko cyazanywe n’inkotanyi ubwoziteguraga kudutera, zigambiriyegutuma tutavuga rumwe ? Habuzeiki se ngo abahutu bose bongerebiyunge, bahuze ubumwe n’ibiteke-rezo ? Ese NGEZE napfa muzavu-girwa nande ? Ko mbona bamuhigaamanywa n’ijoro kugeza ubwo ba-mutwikiraho inzu mureba mukice-cekera ? Abumva murabe mwumvi-se.

. .

make amaherezo tuzabonana.Niba koko abatutsi bahakana

ko badashyigikiye bene wabo, hariuburyo bwinshi bwo kubigaragaza.Ubwa mbere ni uko muri guverino-ma y’u Rwanda harimo abaminisi-

b’ ":’i "tiri abatutsl, kïlglra ngo abahutu

bemere ko bdfat~~ya n~~,i~be~~. ~~~o~-~~bazajye ku ri. S"i~~dio-R~d~~~:i:~ ~~a~~~}~gure ibiganiroi: ibizashyikirizwa ru-banda maze bamagane bene wabobo mu nkotanyi.

Niba ibyo bidashobotse abate-getsi b’abatutsi aho bari hose mumyanya yose babonekamo nibandi-ke ibyapa bigaragaza ko badashyi-gikiye inkotanyi na bene wabo

Usibye abatutsi bakijijwe ha Repubulika ya kabiri bakaba bantamunoza. Natwe turi abatutsi bakomeye muri guverinomakuko turi abaminisitiri. Twamaganye byimazeyo abatutsi benewacu bigize ibyitso mu gushyigikira inyenzi-nkotanyi.

0 0O 0o o

Bishoboka bite ko ibinyama- b’abatutsi, aho bari hose bagikome-kuru by’inkotanyi byakora lisiti za gushyigikira izo nyangarwanda.mpimbano ivuga ko bene wabo bi- ’Muzi ko babikora mu magamboshwe maze abahutu bagakomezaguceceka kandi kuva intambara ya-tangira abahutu aribo benshi ba-pfuye ,urubozo, bagipfa na n’ubu.Ibyitso byajyanye na bene wabo muBuganda ubwo Ruhengeri yaterwa-ga ibinyamakuru by’inkotanyi bi-gakomeza gukw’irakwiza ibihuha

nkaho biturusha impuhwe za benewacu baguye ku rugamba n’ahandihose I Esc ni bangahe muri bene wa-

cu bicwa n’umusonga kubera kura-ra rwantambi, muri bamwe bava-nywe mu byabo kubera iyi ntamba-ra mwa byitso mwe ? Nimudacisha

atesha umutwe ingabo z’igihugucyacu, cyane mu bikorwa abatutsibagaragaza muri iki gihe, bikaba bi-natera akanyabugabo inkotanyi.

Niba ibyo bidashobotse rerotuzareka abatutsi bashyigikire in-kotanyi mu buryo bifuza, mazen’abahutu bose bahite binjira mumirwano dufatanye n’ingabo zacu

dukubite umwanzi guhera~ ra,u ndiriye kugera ku ~mupak~, ,nt’nï¢~~

" " " ~"’~~~’ ~~h%~anzitwishyize h~l~q2~~a~ b~ ~ .azava ku izima. ~

~- [t.. t 47.02.],.3.)..0La Rédaction

Page 3: kangura - France Génocide Tutsi

UWA B AZAABATUTSI.

GENERALI-

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 3

I.M PAIVIVU ASU IVi BAKAZA

icyitonderwa ¯ Amagambo yo-Muri make rero Kangura ni ariko kubera ubutwari tubazihose akubiye muri iyi nyandiko ni

"Ijwi rigamije gukangura no kure- mukazihashya inkungugu, imyakaamahimban°’~ ngera rubanda nyamwinshi". Ka- yindi yose yakurikiye mukayimara

I KI BAZO : ndi mu Rwanda iyo uvuze rubanda muri Guverinoma ya Kayibandanyamwinshi ndumva ntawakwiren- mubana n’abo bantu mubona kokogagiza ubwoko hutu bugize 90% hari icyo bari ~babaye kandi inzugib’y abaturage bose, kimwe n’uko zose zari zibakinguriwe ?

Nyakubahwa Bwana Perezida n’andi moko agomba kurengerwawa Repubulika, hano mu Rwanda muri byose kandi akagira ubure-

-Mu mashuri no mu kazi hatevehandikirwa ikinyamakuru kitwa nganzira bwose buyakwiye nta ka- po litiki y’iringaniza, ndetse bisa"KANGURA", nizeye ko namwe rengane cyangwa itotezwa.kijya kibageraho. Uko cyavutsemwaba mwarabyumvise, uretse ko None rero Nyakubahwa Bwa-abahanga mu matiku, inkotanyi na Perezida byaravuzwe birasubi-n’ibyitso byazo bakigeretseho ibire- rwa mu ma "salon" akomeye

n’ibishyirwa mu itegeko arikoumuntu yakwitegereza bikabaamayobera. Nawe se byasobanu-ka bite ko baringaniza abana bi-njira mu mashuri yisumbuye

go bidafite shinge na rugero, n’inyuma y’amashyiga muri nya- n’amakuru, tdtibagiwe ko amokoBamwe ngo Kangura irwanya aba- katsi, bizwi hose ko mwakunze aba«

ahindurwank"lshatl," hanyumatutsi, abandi ngo ivuga nabi abo mu tutsi urukundo rurenze kamere,impamyabushobozi zikeguka-majyepfo y’igihugu, aba vuba aha Kuko niba mu butumwa bwiza bwa

ngo ikorera MRND mwasinyemo. Luka 6:27 bavuga ngo "mukundeMaze bagahera aho bagira uruba-

abanzi banyu; mugirire neza aba-nza nk’ur~va Pilato yaciriye Yezu.

banga" sinzi niba uwo munyevanji-Ese mwari muzi ko banageze aho

ri yari ashyigikiye ko ababakunda

nwa na 60 % by’abatutsi.Biterwa se n’abarimu cyangwaabayobozi b’ibigo bita kuri benewabo gusa cyangwa ni ~.bagendabasesekwamo nta gahunda icyici-

bayishinja ngo ishyira umusenyi mu bo bateganyirizwa ibisigarizwa rocy’amashurl" kitararangira.mubano w’u Rwanda n’amahanga by’urwo rukundo. Abavuga rero ko Ese kuki iringaniza rireba gusacyane cyane ibihugu bidukikije. Ni

mwibanze ku nyungu z’abatutsi amashuri ya Leta naho ayigengaagahomamunwa! maze iz’abahutu zikahagwa kùgeza

aho bitubyarïye iri shyano ry’i-Dore noneho banayibujije ntambara bishingikiriza kuri zimwe

kwamamazwa kuri radiyo y’igihu- mu ngero zikurikira kandi bafitiyegu. Hari ubundi buryo se burenze ibimenyetso-ubwo bwo kubangamira ubure-nganzira bw’umuhanzi n’ubw’iki« -Igihe. mwafataga ubutegetsi noremwa-nyandiko. Iryo rondabinya- mu minsi yakurikiye mwerekana:makuru ryaba rishingiye ku rihe ha-me ?

Nimukurikira neza nyamaramuzasanga Kangura aricyo kinya-makuru cyonyine muri Afurika ki-

ga mu madisikuru no mu mibona-no mwagiranaga n’abaturagendetse n’abandi bantu bo hanzeko abatutsi bari barashavuye, ba-rishwe urubozo, baratotejwembese barahohotewe na Repubu-

ndetse atanga impamyabumenyizemewe akikorera iby’ashaka.Mu bakozi ba Leta 50% bigizwen’abatutsi, mu masos~yete n’ibi-go byigenga barenga 70% nahomu m iryango mpuzamahanga nomuri za ambassade bakagera kuri90% kandi mu myanya ikomeye,nyamara ubwo ku baturage boseUbwo bwoko butarenze 10%. Ha-nyuma se gutwikira uko kuri, ba-kagupfukirana babishaka nibyokoko bizazana ubumwe n’amaho-ro bikabishimangira ?tavangura amoko, uturere, amadini lika ya mbere bazira ubwoko

ndetse n’amashyaka kandi kikabi-"bwabo none mukaba mwaraje ku- - Umutungo w’igihugu, ubucuruzishyira mu bikorwa. K, igerekaho no babohoza nka Yezu aza gukiza n’inganda byose byagiye mu ma-guha u Rwànda isuru nziza imbere

y’amahanga y’igihugu k igendera kumategeko no kuri demokarasi. Gusakizira ko kivugisha ukuri, uku kuri

gusesuye. We~da cyo ntikirasoba-nukirwa neza ya mvugo y’igifaransa

abari mu isi ingoyi y’ibyaha.Uretse ko nawe bitamuhiriye cya-ne, ab’isi aho kumufata nk’Umu-kiza bamwituye kumugambanirano kumubamba ku musaraba.

boko y’abatutsi akenshi bakore-sha udukingirizo tw’abategëtsin’ " "abaslrlkare "bakomeye. Nibobagurizwa akayabo k’inoti, baka-bikirwa imishinga iryoshye, bacgasonerwa imisor0, bagahabwango: "Toute vérité n’est pas bonne

Ariko se ko Revolisiyo yo mu "à ’ ,, . impushya zo gutumiza ibintu mudire : m ukuvuga ko atari byiza ku- 1959 yabaye muzi ibyayo, ubwige- mahanga no kubyoherezayo ntavugaukuri kwo~e, nge bwo mu 1962 mukabuzamurira .ngorane kuko banahambirirwaNyam~ra:~ ukuri kuzinzitse kuraku- ibendera nyarwanda’i ibiteroamadovize iryaguye n’ibindira, kugatv~~ita, kwajya kubyara ha-

byqnyenzi zishyigikiwe n’abenshi n’ibindi. None se mwibwira ko i’zokavuka ishyano, mu batutsi zikababuza amahwemo mbunda ziturasa n’ibinyamaku-

Page 4: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 4i

ru biduharabika hari ahandi bi-turuka atari mu mitungo yaru-

ndarunzwe kuva hamberen’ibyitso by’inkotanyi; naho twengo ni amajyambere turi kugera-ho buhoro buhoro.

IGU.SUBiZO:

Urakoze kumpangara kandi ni-shimiye kubona ko demokarasi ya-shinze by’ukuri imizi mu gihugu cyà-cu. Buri wese ubu avuga icyo atekere-za atishisha kuko igitekerezo icyo ari-cyo cyose iyo giturutse ku mutima ki-ba kigamije kubaka. Nanjye ariko re-ka nguhangare.

Iyo Kangura yanyu ndayizi ari-ko nyifata nk’ibindi binyamak’urubyose byigenga bishaka kugeza ubu-tumwa bwihariye ku basomyi babyo.Naho kuvuga ko hariho abayisebyaibyo birasanzwe kuko ifite abakebabenshi kandi nabo batorohewe.Hari abavugwaho ubukotanyi ngirango.namwe mujya mubatunga agato-ki, hari n’ abaregwaho ubwirondemwigeze kuvuga. Ukuriko nanjye ndiuwa mbere mu kugushyigikira; arikosinakwihanganira ko kwavamo z-ntandaro yo guteza imvururu mu gi-hugu no»gucamo ibice abagituye, ibyokutamamazwa kuri radiyo nanjyesimbyumva neza ariko ubwo hari i-mpamvu. Icyakora nzasuzumanan’inzego zirebwa n’icyo kibazo ukocyabonerwa umuti.Gusa icyo ngikomeyeho ni uko inyu-

ngu za Leta n’iza rubanda nyam-winshi zitagomba , kubangamirwan’iz’umuntu umwe guga uwariwe we-se, ariko nabwo ntirengagije ubwi-sanzure bw’itangazamakuru.

Ku byerekeye amoko mbonamwibandaho cyane ntabwo rubandanyamwinshi rugizwe n’abahutu gusa.Mukwiye kumenya ko na kera kose kungoma ya gihake ha gikolonize hariabatutsi batari bake bari barakanda-mijwe bakorera abatîvare n’ibisongabyabo kandi bahuje ubwoko uretsenyine ko bo babarumaga bahuha.N’ubu kandi hari abatutsi bamagananta buryarya amarorerwa yakorerwa-ça abahutu.ku butegetsi bwa cyami;kimwe n’uko bamwe muri bo bada-shyigikiye na busa imyifatire y’inko-tanyi n’ ibyitso byazo bituburabuza.

Ahubwo nakiriye neza icyifuzocyawe cy’uko amoko yose a’gomba kwi-dagadura nta mbogamizi mu gi.hugucyayo no kugira uruhare ruyal~wiyemu ~itegekere yacyo. Sinakwirenga-giza ariko ko hari udutsiko tw’abatut-si tugitsimbaraye ku ngoma yabo yagihake ndetse tutifuza ko icyitwaumuhutu wese cyakongera kumvika-na kuri iyi si. Naho rero wateka ibuyerikaba amazi abantu nkabo ntibatezekuva ku izima; ariko si nabo washi-ngiraho politiki yawe bonyine.

Kuba rero ngo narashyize imbereoabatutsi kuva Repubulzka ya kabiri

yatangira ibyo menyereye kubyumvaariko icyo nakubwira ni uko birimoagakabyo. Ngo hari inkomoko yanjyen’ubwoko bwa baramu banjye. Sinziicyo baba bashaka kugeraho kuko byo-se ari ibinyoma bitereye aho. Icya-kora ndabona usa n’undusha ubupa-diri iyo umbwira amagambo ya Bibi-liya. Gusa ibigereranyo byawe ntibi-hwitse; ntabwo abatutsi ari abanzi tu-gomba kwanga cyangwa gukunda, ntanubwo kudeta nakoze yar~ iyo kubabo-hoza kuko batari baboshye, nta n’icyobari babaye ye. Ni ubwoko bw’abantubagize u Rwanda tugomba kubana tu-kubakana igihugu hamwe mu bwuba-hane, ubusabane n’ ubwizerane.N’Umukiza tuzi ni umwe; ni YezuKrisitu wabyawe ha Bikira Mariya.

Naho ubundi se icyo ntakoze niiki kugira ngo umunyarwanda weseamererwe neza. N’abo bahutu banyi-jundika bakwiye kwiyumvisha ko na-koze iyo bwabaga ngo RepubuIika baribamaze kwigezaho idahungabana.Narwanye n’inyenzi zari zigamijekugarura ingoma ntutsi; ingabo z’igi-hugu nayoboraga nziha imyitozo iha-gije, nzishakira n’ibyangombwa byo-se byo guhashya umwanzi mfatanyijena Leta yariho. Na nyuma y’ibiterobyo muri 1967 nakomeje kwita ntizi-gamye ku busugire bw’igihugu no kumutekano wa rubanda rugizwe ahani-ni n’ abahutu.Ibyo gu.fata ubutegetsi ntibyigeze bi-nzamo kuko nta rari ryabwo nari mfi-te nubwo byari kunyorohera na mberehose. Ahubwo imvururu zo mu mwakaw’1972 ushyira uwa 73 mu Rwandano mu baturanyi bacu nizo zatumyemfata icyemezo cyo guhagarikaby’agateganyo inzego z’ubutegetsi za-

ri zimaze kwirara no kunanirwa.Imana niyo izi niba abahutu data mu-vuganira aribo bari gucyura imidendemuri iyo midugararo iyo ndeka igako-meza.

Birumvikana ko maze kugera kuisonga ni, ari kubura gushyira ikibazocy’amoko muri bimwe mu birego na-shinjaga abo nari maze guhirika. Nti-bari barashoboye kukibonera umutikuko amakimbirane yari akiri yose.Sinari kandi kugirirwa icyizeren’abatutsi ntabaye nk’ugiye ku ru-

hande rwabo. Ubwo ndabona ushakakumbaza niba icyo cyizere narakige-zeho... Niba wibuka nagaruye amaho-ro nshimangira ubumwe imyaka ishi-fa ari icumi n’umunani nta nkonginta gutemana hagati n’abana b’uRwanda. Kidobya yaje kuzanwan’iyi nkenya y’intambara yadutu-nguye. Ku git~ cyanjye icyakora na-babajwe cyane n’uko abo narengeragaaribo bafashe iya mbere mu kwitabiraguhungabanya umutekano n’ubusu-gire bw’igihugu, bararikiye ubutege-tsi bw’ akoko buherekejwe n’imigambimibi yo kumarira ku ieumu imbagay’ abahutu.

Ibyo ariko ntibiteze kunsha inte-ge na busa, nzakomeza gushakishaubumwe bw’abanyarwanda bose uret-se ko noneho ubwo bumwe bugombakujyana n’amatwara mashya yo ku-randura buri gihe imitego y’umwanzino kwitegura bihagije icyorezo cy’in-tambara kizahora gikururwa na ba" extrémistes" b’ abatutsi berekanyeku buryo butaziguye intego y’ubwica-nyi bwabo.

Kuvuga ko abatutsi ari benshimu mashuri no mu mirimo yose kandiko aribo bafite ubukungu n’imariby’igihubu nibyo rwose ariko naweushyize mu gaciro wasanga ari ntakundi byari kugenda.Mu kinyarwanda baca umuganingo:"uwagutanze mu cyibo akurushaintore" kandi ngo: "ukurusha amata-ko akurusha umudiho" ndetse ngo:

"ukurusha umutwe munini akuru-sha ubwonko (n’ubwenge)". Doreukoze nk’ibarura ry’umubare w’abaribarize mu myaka ibanziriza ubwigen-ge usanga ko "le taux de scolarisationétait inversément proportionnel aupoids démographique de deux grandes

Page 5: kangura - France Génocide Tutsi

ethnies", ni ukuvuga ko mu mashuri

abatutsi bari nka 90% nahoari 10%. Ntibyari rero byoroshye ku-ringaniza ukurikije uko buri bwokobungana muri rusange.

Mu kazi no mu mitungo nabyobyari uko. Ntabwo mu ~yaka miro-ngo itatu rero gusa hari guhindukaibintu byose, abatutsi bari barafasheintera ndende, baranikiye andi mokomuri byose ku buryo bagombaga guho-ra bari hejuru. Ibyo aribyo byose Letayakoze uko ishoboye kugira ngo iyontera igende i9abanuka.

Ikindi mwari mukwiye kuziri-kana ni uko abatutsi bamenyana ahobari hose, kuva ku bapagasa muriAziya ukagera ku bakambitse muriAmerika, unyuze ku b’i Burayi nomuri Afurika ugaherukira ku bagiyemuri Oseyaniya. Urumva ko abarihamwe mu Rwanda ho birushijeho

kworoha.

Bafashanya batitangiriye itamamyigishirize y’abana babo, mu kubo-nera akazi ababo bagai~eneye no mukurengera imitungo n’izindi nyungubya buri muryango wabo wose. Nti-wabuza rero abashoboye kwirwanahokubikora, bipfa kuba bitanyuranijen’amategeko cyangwa bitabangamiyeimibereho myiza y’ abandi batura-rwanda. Ni nayo mpamvu inzegoz’umutekano zagombye guhora zirimaso kuko zitazi icyo igihunyira kibagihunitse.

Twebwe abategetsi tubona byi-

nshi -uretse ko hari ubwo dusobanu-kirwa igihe cyararenze-umututsi iyoyakwikunenzeho ntabura kugucomo-raho icyo yifuza cyose akoreshejeameyere y’ibishoboka n’ibidashobokabyose; icyakora niba ari isomo twara-ribonye !

Mu nshingano abanyamakuru !mwagombye kwitaho mbere na mberehari ugukangura abakwiye guka-ngurwa bakamenya muryamo ibuga-rije aho kwirirwa museserezanya mubitampaye agaciro by’utureren’amashyaka bigamije gusa gutizaumwanzi umurindi.

NDEKEZI B6naparte: Gisuma

Kan.gt)"ra No 24 - Novembre 1991 - Page

IVI.D.R., P.S.D., P.L. ISHYIRAHAIVIWE

RIBAZA PEREZIDA WA REPUBULIKA

KWlHIRIKA KU BUTEGETSI.

Turashaka ko Inama y’Igihu-gu Iharanira Amajyambere (abatu-rage bitoreye) yahagarara

Turashakako inzego z’ubute-getsi ziyoborwa n’abanze kuyobokaamashyaka yacu zahindurirwaabayobozi kugira ngo tuzabone ukodutsinda amatora.

Turashaka ko aritwe tuzerekaPerezida wa Repubulika uwo azagi-

ra Minisitiri w’Intebe i

Ibi byose n’ibindi ntiriwe mvu-ga si iby’ibyifuzo by’abantu basha-ka gufatanya na Perezida wa Repu-bulika, ahubwo ni ubury0 bwo ku-musaba kwihirika ku butegetsi. Ko-ko ngo : "utazi ubwenge ashima u-bwe". Abagabo bahagarariye ariyamashyaka uko ari batatu bahereyekuva bakiyashinga batwereka ko boicyo bashaka ari ukwihimura gusanta kindi. Muti ndabeshya i Ni indeutibuka aya magambo bivugiye :

-NIYITEGEKA muri MDR "ni-dutsinda abatari muri M.D.R.muzajya he ?" Natwe tuti ntitu-zemera ko mutsinda turi benshikuko tudashaka kuba impunzi.

-GATABAZI muri P.S.D.: "aba-nyagitarama ntimuzibagirwe i-nzigo". Nabo bati ntituzahoramuri urwo icyo dushaka ni uguko-rera urwatubyaye.

- MUGENZI muri P.L:"M.R.N.D. nitsinda amatora ni

hahandi intambara tuzayikome-za". Nayo iti nzayatsinda kandin’intambara nyitsinde, kuko icyonshaka ari amahoro y’abanyar-

wanda.

Muribonera ko nta kwihimurakurenze ariya magambo yabiv!riyemu kanwa. Ubwo kandi niko batan-giye amashyaka yabo bateranaamagambo, batavuga rumwe. Mhtindabeshya .i

Ninde utibuka ko P.S.D. ya-

vutse ku bwumvikane buke .bwarihagati y’abashakaga gushingaM.D.R. Bamwe bati ntidushakamoabakiga, abandi bati ntacyo baza-dutwara bapfa kuba banga abatutsigusa. P.L nayo sinzi uko yarikanda-giye iti nanjye ndavutse maze nde-ngere umututsi iyo ava akagera,ndumva M.D.R. ibamereyë nabi.

None ejobundi ariya mashyakamaze kuvuga ati mureke twishyirehamwe turebe uko twagera mu mbe-re y’uriya mugabo w’intarumikwaw’igihangange wananiye benshi(uwo ni Général Major HABYARI-

MANA) wenda twabona ukotwamwâmbura ububasha afite ma-ze tukamuhirika bityo tukabonauko tugera ku mugambi wawu wo

kwihimura.

Mubishatse mwasubiza ame-rwe mu isaho kuko rubanda nya-

mwinshi rwainaze kuvumburaamayeri yanyu. N’utazi amavun’amavuko yanyu yabonye nezaibyo murimo gukora muri iki gihe.Dore nk’ubu tuzi neza icyo muzizaririya shyaka P.D.C. nyamara ejo-bundi mwarihanukiye kuri Radiyongo murariziza ko ridakora mitingida I Twese twaraturagaye turaseka.M.R.N.D. se nayo ko twamenye kokugeza n’ub, u mutemera ko ari i-shyaka (ndavuga M.R.N.D: ivugu-ruye) nayo murayiziza kutiyama-maza ? Ngo "ukuri guca mu ziko nti-gushye". No muri Politiki burya re-fo ni uko. Muzàkomeze kubeshyarubanda, mukangata, mwiyemeza,nayo irusheho kugenda ibavumbu-ra. Muzibaze impamvu muri iki gi-he M.R.N.D, y0 nta selire n’imweY’igihugu idafitemo ,abayobokemwe hari amaperefegitura n’ama-l~omini amwe mudashobora guka-

ndagiramo III

Umusomyi wa KanguraRUVUG0 Yohani.

C/0 Komini KanamaSelire Mahoko

Page 6: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 6

t w

Minisitiri NZ IRORE RA imbere y’abahagarariyeibi.hugu byabo mu Rwanda

Ubwanditsi bwa Kangura buhemtse ku-bonana n’abahagarariye ibihugu byabp muRwanda, bugerageza kubabaza uko babonaimihindukire ya politiki mu Rwanda. Ibisu-bizo hafi ya bose baduhaye byagtishaga kukugaya itangazamakuru ryo mu Rwanda,ngo rirangwa ahanini n’ubuswa, ruswa no gu-harabika. Ingero batanze z’ubuswa, batanzeurugero kuri Minisitiri NZIRORERA ngoibinyamakuru byakunze gushyira mu majwikandi nta bimenyetso bitanga. Ngo urugero:inkunga zose duhabwa n’amahanga abaha-garariye ibihugu byabo mu Rwanda bayiku-rikiranira hafi uko ikoreshwa. Bo bemeza kokugeza ubu inkunga zose u Rwanda rwabo-nye zakoreshejwe uko abazitanze babyifuzango nibyo abahagarariye ibihugu byabo muRwanda bagenzura.

Ngo no mu manama mpuzamahanga,ahuza u Rwanda n’abo badutera inkunga ngobemera ibitekerezo bya Minisitiri NZIRO-

RERA kuko bajya impaka ku bibazo byose.Urugero: nko mu manama yabereye muriAmerika yose amafaranga u Rwanda rwaha-we ngo rwayabonye kubera Nzirorera waba-sobanuriraga uko azakoreshwa bagasangabisobanutse koko.Uko yakoreshejwe rero ngo bigaragara mu bi-korwa by’amajyambere amahanga ashimirau Rwanda kagdi byubatswe kubwa Minisiti-ri Nzirorera. Twavuga nk’imihanda ya ki,jyambere, amateme, ya mihanda igereke~a-nye ya kijyambere, ibibUga by’imikino b.ya-kwirakwijwe hirya no hino mu Rwanda, inzunziza yo ku kibuga cy’indege mpuzamahangaGrégoire KAYIBANDA, ha nubu ishimishaabayinyuzeho bose kubera ubwiza bwayo,n’ibindi byinshi abanyamakuru bo mu

Rwanda batabona kubera ubuswa na ruswano guharabikana gusa.

Bati: "Ese ko mutemera ibyakozwe haMinisitiri Nzirorera kandi bigaragara ibyo

muzemera ni i’bya nde ?". Abo bose twabona-nye bavuze ko biriya byo guharabika biko-rwa b~’amashyaka atemera ibyiza u Rwandarwagezeho kubera inyungu zabo bwite. Eseno muri Rukokoma bifuza kuzajyayo gutu-kana gusa cyangwa kuvuga ibyo badafitiyeibimenyetso ? Hari n’uhagarariye igihugucye wemeye ko gukira atari iby’abasiviri gu-sa kuko n’umutegetsi afite uburengafizirabwo gukira nk’abandi ndetse no gufata u-mwenda nk’abandi nk’uko Minisitiri Nziro-fera ubu abarwaho amadeni yahawe n’ama-banki. Uwo mwenda ni nawo yiyubakiyemo

amacumbi.

Bavuze ko ngo no mu mashyaka menshigusebanya ni indi ntwaro. Abadashima ibyou Rwanda rwagezeho ngo ni ba Ntamunoza.Abanyamahanga badutera inkunga bishi-miye ukuntu inkunga zabo zikoreshwa.

NgezeHassan.

Itangazo ry’ubwanditsi

Ubwanditsi bwa ,Kangura bu-ramenyesha abasomyi bayo bose kouwahoze ari umunyamuryango waKangura kuva le 20.03.1990, ariweSINGAYE André, atakibarirwamu banyamuryango bayo. Umuga-bane we uhwanye na 0,01% yara-wushubijwe. SINGAYE agombakwihutira kugarura icyuma gifataamafoto ya Videwo yatijwe na Ka-ngura, akaba yarakijyanye ahitwai ,Dijon mu Bufa~ansa, ubwo twite-guraga kujya twandikira Kangura iParis. Kangura yiyemeje gushakaindi nzu yakoreramo i Paris kukogukorera mu nzu ya SINGAYE yariyemeye kuyitiza bitagishobotse.

Impamvu yatumye SINGAYEyirukanwa:

Bimaze kugaragara ko Kangu-ra imaze kuba Ikinyamakuru mpu-zamahanga. Bimaze kubonwa habenshi ko Singaye akorana n’Ibyi-tso by’Inkotanyi bibarizwa muriKiosque PODIUM yo ku Gisenyi.Imwe icuruza ibinyamakuru byosebituka Perezida HABYARIMA-NAna MRND. Bimaze kugaragara

ko inshuti za SINGAYE zigizwë na

OMAR mwene FAYiZI, MUHA-MED GITAMA, Hamada SEFUn’a~oandi benshi birirwa muri yaKiosque icuruza ibinyamakurubyanga urunuka Perezida HABYA-RIMANA, abasomyi ba Kangurabadusabye ko twakwirukana SI-NGAYE mu bagize inama y’umu-tungo ya KANGURA, agahita asu-bizwa n’umugabane we.

Byarakozwe rero. Maze Singaye na-we mu kwihimura ahita yisunga iki-nyamakuru cyandikwa n’umu-’planton wo muri Banki ya Kigaliwitwa HATEGEKIMANA Ber-nard, cyitwa KAMARAMPAKA.Abashaka gusangamo ibitekerezobya Singaye rero, muzasome icyo ki-nyamakuru. Muzasangamo ukoSingaye atekereza muri iki gihe.

Bitumye Kangura~’igomba gushyiraahagaragara ibivugwa kuri SingayeAndré n’uwitwa MUKAMURE-NZI Perusi, ubu uri mu mazi abira’,akaba ari n’umukobwa wa RUVU-GO, musaza wa BWA$ISI, umwewafunzwe kubera umutungo w’ipo-sita. Amafaranga yavuye’muri uwomutungo w’iposita akagurwa ama-

kamyo na n~lbu yarigishijwe, tuza-bitangaza ubutaha, kuko ubu aba-rizwa mu mutungo we ngo na BWA-SISI awusubize Leta mbere y’ukoiyo Dosiye ijya ahagaragara, Si-ngaye ntazemererwa gusubira muriKangura. Ntituzihanganira na ri-mwe guhishira uwo mugabo uzwihobyinshi kandi rubanda ikeneye ku-bimenya. Nk’ibyo Singaye apfa naKabuga, ibyo Sing~ye apfa n’abasi-rikare b’u Rwanda! dore ko kugezaubu ariwe mukangu wo mu Rwandawanze gutiza abasirikare imodoka,akaba adashobora no kubatwaraabasanze ku nzira.

Yewe Singaye nategura amafa-ranga yo kugura Kangura kuko no-neho igihugu kizamenya amabangaye yose. Na nyirukwitirirwa iriyanyandiko ariwe Hamada Djuma a-nganya ubumenyi na Singaye An-dré kuko baniganye nkuko Singayeabyemeza dore ko noneho yabaye nawa "MUGABO USEKA IMBO-HE" kuko yemeye ko yasanze Nge-ze Hassan kuri Gereza ya Kigali.

La Rédaction.

Page 7: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 7

Les inyenzi-lnkotanyi dans la région du Nord-Kivu

Masisi, le 09 Octobre 1991.

Objet: i

Recrutement des INYENZI/INKOTANYIdans la Zone Rurale de Masisi, Région du

NORD-KIVU, en REPUBLIQUE DUZAIRE.

A Monsieur le Directeur de la Revue

KANG URA-R WANDA

Monsieur le Directeur,

Nous avons l’honneur de vous présenter cetarticle que nous vous demandons de publierdans KANGURA et de le faire parvenir aux

autorités compétentes.

Depuis la guerre d’Octobre 1990 que vit leRwanda jusqu’à nos jours, nous osons affirmer

que cette dernière se vit ici chez-nous d’une façonautre qui sera relatée dans les: lignes suivantes.Les Inyenzi-Inkotanyi ne cessent de nous met-

tre dans un état d’insécurité totale, c’est-à-dire,les réfugiés Tutsi qui se sont installé illégale-

ment dans nos rouis depuis les années 195 jus-qu’à présent, manifestent sofennellement leur

soutien moral et $trtout physique envers leurscompagnons criminels et immbraux qui triment

vaienement dans les hautes altitudes de noschers volcans.

Ces tutsi qui sont sans doute aucune, "In-kotanyi" étaient des ~tres à immoler au maîtrede l’Enfer sans exception. Nous, intellectuels

Originaires de Masisi, ayant constaté la malice

de ces derniers, nous n’avons pas voulu passeroutre les événements car, il serait pour nous unehonte et une lâcheté sans égale.

Nonobstant, nous témoignons ce qui suit:Ces enfants tutsi cités ci-dessous, vivaient pai-

siblement avec leurs parents au Zaîre, dans laRégion du Nord-Kivu, Zone de Masisi, Collec-

tivité des Bashali, localité de Butale; précisé-ment à Mokoto. Voilà que dans la nuit du Mar-

di 01/10/1991 tous sont partis réjoindre KA-

GAME et toute sa suite dans les volcans.Ici chez-nous plus d’un village est plein d’en-

fants et vieux. Tous les jeunes partent pour la

libération de leur dit "Territoire".

Ces jeunes Inkotanyi partent en tranche.

Voici cexu qui sont partis en cette date précitée:

1. NGEZAHA YO (24 ans)

2. MBONARIBA Martin (20 ans)3. NZA YISENGA KIRURU (20 ans)

4. GAKURU- MYANDAGARA (17 ans)5. FAIDA (18 ans)6. NZANANA (16 ans)

7. MAZIMPAKA-GANDIK.A (21 ans)8. BENUMWAMI _ NGONA (27 ans)

9. GAKOTI (26 ans)10. BEBE (14 ans) cousin de NZAYISE-

NGA KIRURU

En plus de ceux-ci, un bon groupe d’agres-

] seurs est parti avant le 01/10/1991 dont nousenregistrons :

11. ABA YAGAMBA - GANDIKA (24 ans)12. MUKENGA (29 ans)13. BYUSA -KAMANAYO - Michel (18

ans)14. GATUKU- REKERAHO (20 ans)

Pour plus de précisions, il est nécessaire

de vous faire la liste de leurs parents qui les Ontenvoyé mourir sous les coups des militaires ~~iI-

lants Rwandais.

1. MUGABO (Maçon)2. MBONARIBA Claver (Cultivateur)

3. NZA YISENGA Martin (éleveur)

4. MYANDAGARA (Mort)5. KAR WANYI Martin (Enseignant)

6. UWIMANA André (journalier)7. GANDIKA - Gaspard (Chômeur)

8. GA TSINZI (Mort)9. "Inconnu

10. Inconnu11. GANDIKA-Gaspard

12. Inconnu

13. KAMANA YO Berkimans (Ch6meur)14. REKERAHO Vianney (ch6meur)

Nous signalons que cet exode vers l’enfer

est favorisé et soutenu par tous les Tutsi peu im-porte de leur situation. Parmi eux, il y a desextremistes qui doivent rester dans nos re~moi-

res.

Les nommés :

- NKURIKIYIMPFURA BARINDIKI-

JE Ernest, TWAHIRWA Thomas : Taximanà GOMA (Chômeur nocif) et MUKONGO, fils

de RUTIHIMBUGUZA (Ch6meur), tous

WARIUmugabo SINGAYE André wo ku Gise-

nyi niwe watunze abagore benshi kurushaabandi Bagoyi, abyara abana benshi kurusha

abandi Bagoyi, yirukana abagore benshi ku-

rusha abandi Bagoyi, aburana mu nkiko zose

n’abagore be n’abana kurusha abandi Ba-nyarwanda, aza gutunga amafaranga yatu-myeyihakana urubyaro rwe kurusha abandi

banyarwanda, aza gushinga sosiyete yitwaACLIR yashyizweho hakoreshejwe ruswa

n’ubuswa nkuko Kangura izabitangira ibi-menyetso akamumenesha no gukenesha abo

yanga bose nkaba Gacukiro na n’ùbu waheze

muri gereza ya Kigali kubera Singaye nkukoagenda abyigamba," aza kwirukanisha umu-

duwaniye wabaga ku Mayengo ya ~isenyi:witwa Prospëri ha n’ubu akaba yaraheze i Ki-

gali kubera ubutiriganya bwa Singaye, Si-ngaye akaba ari we mucuruzi mu Rwanda

wazambije transport nkuko bivugwa n’aba-

originaires de Mokoto/Butale, ne cessent de re-

cruter les jeunes Inkotanyi.Ce premier est l’instrument du second dont leurs

Chefs siègent honteusement à GOMA. Quant au

dernier, sa maison est le lieu des rencontres etde toutes complicités.

Sous cet effet, nous ne savons que faire pour

art~ter cette agression. La colère nous surpasse.Cette liste d’agresseur s n’est que échantillon

parce que plusieurs jeunes Tutsi se sont hâtés

"d’aller finir leur séjour terrestre dans le MOE-

HABURA.

Remarquons que ce recrutement se faitdans toute la zone de Masisi. Tout ceci montre

que le Rwanda est en danger si il ne prend pasdes précautions. Voilà pourquoi nous disonssans crainte que notre vie est en danger, car il

est stupide de vivre avec un serpent qui vous mort

les talons.

VIVE LE R WANDA !VIVE LE ZAIRE .v

1. MANIREBA Slas2. KA VUKA John3. SIMBIKANGWA Ignas

4. MVUMVANEZA André5. SAFARI Pierre6. NDIMUBANZI Eugène

7. KINYONI François

8. MUNGERERE David9. NIBO Clément

10. REKERAHO Jonas11. BIZIMANA Idi

12. SIBOMANA Lambert

UZl KO ?

shoferi be bamaranye igihe dore ko n’amaka-

myo ye amaranye imyaka itanu afite ajyamuri kenya nta jeki n’imwe agira, yewe

n’umupira wa reserve ukaba utarangwa mumodoka y’uwo Singaye.

Ibyo bikaba bidindiza transport yo muRwanda. Ngiyo dosiye ya Singaye twabashï-

je kubabonera. Ibyerekeye ya sosiyete

ACLIR tuzabitangRza. Ku byerekeye dis-ikuru irangwa n’umurengwe mwinshi yavu-

giye ku Gisenyi le 13/10/1991 aho yihanuki-riye ngo avuye muri Afurika y’epfo kandi

atunze Benz y’umukara kubera MRND,ibyo bikaba byarababaje abayoboke bayo,

usibye ko nta wamurenganya kuko ari bwo

yari akigera muri iryo shyaka dote ko Kangu-ra yari imuvanye muri MDR, ntawabitinda-

ho.

Yari Marcel

Page 8: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura /Vo 24 - Novembre 1991 - Page 8

AIR-RWANDA : KARANGWA NTUZARENGANYE URWANDA NIRUGUCIRA IGIFUNGO CY’IMYAKA 145YOSE!

Uzarigitira he hatari muri gere-za kandi ukamarayo imyaka 145nkiyo Noruyega yakatiwe n’inkikozo muri Leta Zunzc UbumweZ’Amerika kubera ko yari yarakabi-

je guforoda ibiyobyabwenge. Nawereka turebere hamwe ibyo ugiye ku-zazira ariko nusanga atari byosentugire ngo ni ikindi ahubwo ni uku-gira ngo tudakereza abagenzi... Ha-.n Ubugome, ubutiriganya, ubusa-htizi, n’ubugufi mu bitekerezobyungura u Rwanda niba atari u-bwende.

1) UBUGOME,

Murabona ibi bihe bibi turimomaze uwo muyobozi wa Air-Rwa-nda agahohotera imiryango ayici-sha inzara. Abana babuze uko bajyal~,wiga ngo ejo bazarengere u Rwa-nda bajijutse kubera urugomo wagi-riye ababo nkuko byatangajwe mu-ri Kangura n" 20.Hari n’abandi ubu barimo babogozabakurikije ibyo witangarije ngo

«barashaka umutwe wawe ariko na-we uzabereka». Mbese duh~re kubyo wakoreye Ngirumpatse Noheli.

Waramwanze uti : Noheli genda

ndal~wirukanye. Ubwo si uku-muhimbira, umwicira amare-mbo kuko wamwise igisambo,umuswa n’umubeshyi kandi uzineza ko kuri iby0 byose ari ntashingiro nkuko byemejwe n’ina-ma y’ubutegetsi (Conseil d’Ad-ministration) ya Air-Rwanda.Iyo nama yateranye kuwa21/08/1991 isuzuma ubujurirebwa Ngirumpatse Noheli isangayararenganye m aze im ugira u-mwere. Iyo nama yategetse Ka-rangwa kugarura Noheli ku kaziaragarama ngo nibahitemo àriwe ari Ngirumpatse. Bitewe niuko atari Conseil d’Administra-tion yamushizeho kandi ko ata-tinyutse kwegura ngo ajye gusa-ba uwo yimye, inama yemeje koa~~~ajya muri gacaca hamw~n:uwo Ngirumpatse, akamuhaimpozamarira. Ubwo azagere-

kaho no kumusaba imbabazi ku-ri we no ku bandi bose. Ibyo bira-

garagarira mu rwandiko rwohe-rerejwe Ngirumpatse na Prezidaw’ Inama y’Ubutegetsi ya

Air-Rwanda, Bwana Hategeki-mana J. Damascène.Yibuke kandi ko na CESTRARubwayo "imaze gusuzuma aka-rengane ka Ngirumpatse Noheliyahise imwamagana mu ibarwa

yamwandikiye n" 133/001.1.05yo kuwa !6/05/1991 yamusabyekumusubiza ku kazi, Diregiteriwa Air:Rwand a akabyanga, do-re ko yigize kagarara. Ubwo se

ntiyirengagije ko uwo mugaboNohe]i afite abana babuze mi-nervali y’ishuri n’inzara ikabaigiye kubatsinda mu rugo? Hariubugome buruta ubwo?

2. UBUTIRIGAN¥A,

Mu ibarwa n" 91/255/DG/MTyo kuwa 05/04/19.91 yandikiye No-heli amwirukana, yarihanukiriyeati «ntacyo uzi kandi usabota iko-mpanyi yanjye».Mbega umutego mutindi wica nyi-rawo! Umva rero Karangwa Yozefu

twumvikane:- Noheli yize iby’indege, ntiwa-byize. Ubimurusha he ? Ko yabaye

umuyobozi w’indege ku kibuga iKanombe akaba umuyobozi w’icyokibuga bigatinda, akaba umuyobo-zi w’iby’indege (Directeur del’Aviation Civile) imyaka irengaicumi; urarëba ugasanga wowe uta-zi indege icyo ari cyo, ari wowe wa-bimwigisha?

- Ngo Noheli asabota ikompanyiwagize iyawe witwaje icyitso cyawegikora mu buyobozi bukuru

bw’iby’indege, kikaba cyaraforozeubushefu bwa Division mu by’inde-ge (ishyano!) kitanazi I itangira

Indege. Ese ubundi ko bizwi ko wa-muhereye muramukazi we akazi kokukunekera: (wawundi wagutumi-kiraga ku cyama uzi mu ibanga) ha-ri ahandi Munyemana Abdallah wi-

ze ibyo gucunga imiyaga n’imvura

kugira ngo abahinzi-borozi bada-tungurwa n’ikirere, yaba ahuriye heno kwirukan isha abakoz i baAir-Rwanda? Yaragushutse cya-

ngwa mwabyumvikanyeho muriubwo bugizi bwa nabi. Mumenyeneza ko atari Noheli wagejeje muriAéronautique inkuru y’uko Boeingyacu yaturikije rimwe amapine ata,nu yose kubera ko wayiririye ruswaukayiha ba pilote ba bihanduzacu-mu nta kontaro igaragara.Iyo nkuru kandi yari yo. Niyo azakuba ari Noheli wayivuze bwa mbe-re ntiyari kubizira~ byari kuzira wo-

we usa n’uwagurishije indege y’igi-hugu. Uzishyure ku mufuka waweicyo gihombo :aho gukangisha zaassurances) kitagira uko kingana,Munyemana azagutwerere, kukomufitanye amabanga akomeye mukugambanira ubukungu bw’igihu-gu kandi mwembi m-ukora ibyo mu-tazi. Simwe mwenyine mwmhe aga-

sozi, Ahorugeze Silver we ntiyaha-we ku by’amaherere gul~egeka

Ubuyobozi bukuru bw’iby’indegekandi yarize gucungana n’imvuran’imiyaga niba nabyo Yabishobora!Nguko’ ako ak’iby’indege muri uruRwanda kashobotse ga!

Muri ako kazi hagowe ababyizekandi barahari, Karangwa ntazaba-beshye. Karangwa ubwe yariha-ndagaje arega Nohe]i ibyo yakozeabonye ko azabibazwa, abimugere-kaho kuko yari agiye gihita amwiru-kana. Ngo Noheli yabujije indegegutwara imizigo y’isosiyete yitwa~~Rwanda Exotic Company» y’i Ki-gali. Diregiteri wa Air-Rwanda yi-

rengagiza ko Nohe]i yari muri Konjiigihe yategekaga ko bapakurura iyomizigo yari yabonetse biruhanijemaze akavuga k5 iyo ndege iva inoikajya i Nairobi isa n’aho yikoreyeubusa, igafatayo imizigo ngo Dire-giteri yari yitereteye ubwe, ataribyo ashinzwe, maze ikayijyana iBurayi? Nyiri iyo mizigo arazwindetse n’ubucuti bafitanye. Nanone, tutagiye kure, abakozi bapa-kiye iyo ndege bahamya uwabate-getse kuyipakurura.

Page 9: kangura - France Génocide Tutsi

Ikibabaje cyane ni uko Ka- -rangwa yateje igihombo Rwanda

Exotic Company, bigatuma ba-mwoherereza fagitire ihwanyen’amafaranga 1.602.521 Frs y’uRwanda.Mu ibarwa ye n" 91/405/DG/MM yokuwa 11/05/1991 yatinyutse gusha-ka kwegeka ibyo bifaranga kuri No-heli warushye, abwira Prezidaw’Inama y’Ubutegetsi ngo Ngi-rumpatse niwe wabibazwa, Oya,niyemere azayarihe ku mufuka we -ataruhanije, dore ko aribyo aka-ngisha. Umuntu wese aha yakwiba-za niba uwo mugabo akorera Air-

Rwanda cyangwa se niba iyo sosiye-te ari we ikorera. Si nk’aha twakuri-kije twita ya nyandiko yacu y’ubu-

shize tuti ««Air-Rwanda akarimaka Karangwa?»

3. UBUSAHUZI

Ntawe uyobewe ko iyo ngesoyamusaritse. ~one se yasobanuraate ibya za misiyo ahoramo bitaringombwa kandi adashoboye no gu-sobanura ibyigwa muri ayo ma na-ma bitewe n’uko atabisobanukiwemo.

4. IBITEKEREZOBIGUFI CYANGWAUBWENDE.

Nawe musomyi wa Kanguraishyire mu mwanya wa Diregiteriwa Air-Rwanda maze udusubize:- watinyuÏ~a ute gukoresha indege

mu buryo butagira amasezeranoyanditse?

watinyuka ute kwanga kwakiraabakozi babyigiye imyanya yaboihari?

watinyuka ute gushora amafa-ranga atagira ingano ku ndegeishaje aho kuyigurisha ukagura

indi?

watinyuka ute kwirukana abako-zi babizobereyemo nta cyaha ba-koze ngo ubone uko wiyegereza

abatazakumenera amabangay’imitwe ubamo igihe iby’iwaweby0se ari ubwiru?

Kangura No 24 - Novembre 1991 Page 9.

uwakubaza ati: kuva aho ugereyemuri Air-Rwanda wak~ze iki ku-gira ngo igihombo kitarus.hahokwiyongera, wamubeshya ikil~e?

uwakubaza ati ¯ kuki watinye gu-subiza Ngirumpatse Noheli ku

kazi ubitej,,etswe ïla Conseil d’Ad-ministration, ukanga no kweguraari cyo cyari gikwiye, wasubizaiki?

utinyuka ute kugumisha indege iBurayi yitwa ngo utegereje ko ya-bona ibyo yapakira (niba aribyo)kandi uzi ko iriha aho i hagaze

(stationnement?) Esc ubwo wa-«tubwira ayo ihomba kuri buri tu-

ru (tours) igiye ikagaruka ivuye Burayi. Umva ko wize bya byuma

bibara mu mutwe~

utinyuka ute kwohereza mu ma-hanga Munyemana Abdallahutarize iby’indege kandi udakora

muri Air-Rwanda, akamara"arnezi ngo araaunga za ateriyeindege yacu ikoreramo? Mbegaakayabo, nako ka ruswa gatubu-tse! Uko niko gucunga neza umu-tungo wa Rubanda nkuko waba

warabyigiye?

M urabona ko hatavuzwe byoseubundi bwakwira bugacya. Inamanagira Karangwa ni ukureba iyo yi-gira naho ubundi yari akwiye igiha-no gihwanye n’igifungo cy’imyaka145 yuzuye niba abacamanza bo mu

Rwanda bameze nk’abo muri LetaZunze Ubumwe za Amerika (iwacumu Rwanda ibi bisa n’urwenya nya-mara nino ibihano biriho! ).Nta Noruyega nta Karangwa!

Muby’ukun," murabona ko ha-ri bamwe bahemuka bakagayisha

ababahesheje umugati. Nkawembese Karangwa, ko ugayisha ubu-tegetse bw’uwagukamiye, usuzugu-ru amatwara n’amabwiriza y’Umu-

kuru w’igihugu ubizi kandi ubisha-ka, ni irihe shyaka uzihishamo rika-guhonda ukanoga? Nk’abandibayoye, uzashinga iryawe? BIVU-GE, ABAYOBOKE . BATARA-SHIRA!

Hitimana NoëlC/o Kangura.

AIR RWANDA-Société Nationale

des Transports AériensB.P. 808 - Kigali

Kigali, le 01 Sep. 1991

Monsieur GIRUMPATSE NoëlC/o NYIRAKANYANA Agnès

B.P. 1332 KIGALI

Votre licenciementdu 5 avril 1991

Monsieur,Suite à la lettre que vou,

m’avez adressée en date du 22 avr:1991 relative à votre licenciem~par le Directeur Général d’ARWANDA , j’ai l’honneur deà votre connaissance que votre re-

quête a été soumise au Conseil d’Ad-ministration de ladite société lors desa séance du 21 août 1991.

Après un examen approfondi decette requête, le Conseil d’Adminis-

tration a constaté qu’il y a eu erreurde procédure dans le processusayant conduit à la prise de décisionde votre licenciement.Néanmoins, il n’a pas jugé opportunde vous reprendre parmi le person-nel d’AIR RWANDA.

Il est par contre d’,avis qu’il ya lieu de régler le problème à l’amia-

ble en convenant, avec la DirectionGénérale de la Société, d’une indem-nité à vous Verser au titre de dédom-magement.Vous voudiez donc vous mettre ~.ncontact avec le Directeur Génél~£1 àqui je réserve copie de la présentie etqui a à cet effet recu du Conseil

d’Administration les directives né-cessaires, pour clôturer ce dossier.

Veuillez agréer, Monsieur, l’as-surance de ma considération distifi-guée. :

(sé)Jean Damascène HATEGEK I-MANAPrésident du Conseil d’Administra-tiond’Air RWANDA.

C.P,I.:

- Monsieur le Directeur Générald’Air RWANDA

I.,

Page 10: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 10

NI NDE UZATABARA OVAPAIV! ?

Abaturage bo mu Mutara biba-za byinshi ku Bategetsi ba OVA-PAM. Nawe kubona mu gihe gitouwitwa HATEGEKA Galican yariamaze ahavuye, abakozi benshi

ïYane cyane b’ubwoko bumwecyangwa bakomoka mu majyaru-guru y’igihugu batotezwa, bakiru-kanwa nta mpamvu, ari ukugira ngoinkotanyi zibona imirimoX

Abatuye umutara bose, iyo ba-tekereje inkotanyi zari zicucitsemuri ranch (urwuri) ya KAZAZAku mugore wahawe akazina ngo ni"tante" wari utunzwe n’umugabowitwa BIZIMANA, bakuka umuti-ma.

Muri izo nyenzi umuntu yavu-ça nka RWASHANGI, KIZITO,NYIRANTABIRE, NYEMA-NZI, GATSIMBANYI, SAM -MUEL, n’abandi... Ako gatsiko ka-ri gashinzwe ubutasi mbere yukoinyenzi zitera. Zikimara kwisukiramu Mutara, bose bahawe imbundamaze bayobora umutwe wari u-shinzwe gusahura amazu ya .Nyaga-tare, ukuyemo iy’umutware bake-shaga byose. U Mutara wabohojwebose barahunze uretse uwo BIZI=MANA wakomeje kwihagararaho,ubu akaba ashinzwe kwamamazaMDR mu mutara wose. Harin’umukobwa witwa NYIRAMAT-WI Vestina umuyobozi wa OVA-PAM yahise yimukana i Kigali, ara-mukodeshereza maze amushakira

n’akazi muri Komini ya Kacyiru.

Abandi ba Veterineri n’Abago-ronomu bari binjijwe vuba, bahisebafata "karacenikofu" batangira

kwica abatur~.ge bari baziko ari aba-milita. Muri izo nyenzi umuntu ya-vuga nka MUDENGE, NDIBWA-MI, n’abandi... Abaturage rero ba-bona ko atari gusa, ahubwo ko hari-mo n’akagambane gakomeye.

Ndetse n’amazu yose inyen~zizarayarashe uretse iya Nyirubuta-ka itarigeze ikomereka kandi ariyoinyenzi zagombaga kwibasira kukoari iy’umutegetsi. Uretse n’ibyo,n’ubush:~o bwe ntacyo bwabaye mugihe iz’abaturage zaribwagan’inyenzi. Ahubwo nyuma y’aho,abasirikari bacu bakijijwe n’Imanakuko hari umugambi wo kubarogabagashira. Nawe wareba inyenziakaba ari yo ushinga gupima inya-ma zigemurirwa Ingabo zacu !!!NDIBWAMI yari azivuganye da [

Muribuka na none ko mberey’intambara inyenzi zitasibaga gu-tera abaturage bo mu Mutara.Bamwe bavuga ko hari n’indurubu-ri izo nyenzi zari zifatanyije n’abobakozi b’ibyitso. Izo nduruburi ntazindi atari ukugurisha inka abenshibakeka ko hari n’ibikomerezwa l~yaOVAPAM byari bizirimo.

Kandi n’ubu icyo kiraka ntiba-rakireka. Inka zigurishwa i Kigali

twese tuzi ko ari iz’abaturage n’ahoari iz’umuntu ku giti cye. Ni ukuvu-ga ko inyungu ivuyemo yose itwa-rwa n’uwo mukozi wihinduye umu-curuzi w’inka, agakoresha imodo-ka, abakozi n’ama7u ya OVAPAM.

Kugira ngo aborozi bo mu Mu-tara badakoméza kunyunyuzwauduke basigaranye, bari bakwiyekwishyira hamwe bakarwana kunyungu zabo. Naho ~ubundi BIZI-MANA na NSENGIYAREMYEbaramara amazu y’i Kigali bayagu-ra amafaranga banyunyuje abatu-rage. Ndetse n’abakozi bari ba-kwiye kwibaza kuki Kantine yabo,Umuyobozi wa OVAPAM yanzekuyikodesha, hanyuma umugorewe akayikoreramo ku bun~u.

Inzoga n’ibindi bikenerwan’abakozi bitwarwa n’amamodokaya OVAPAM, ariko inyungu zikabaiza Nyirubutaka. Ngo ubwo nibwoburyo bwo gucunga neza umutungowa Rubanda.

Uwakeka ko Kangura ibageza-ho ibi ari amakabyankuru arikorereirye perereza cyangwa azanyaruki-re ku bashinzwe Ibiro bikuru bi-shinzwe Iperereza mu Rwanda ba-mumare amatsiko. Ibibi biri hanzeaha ahenshi birazwi ariko ngo bi-bonwa ahanini na ba B irenzwama-sol MDR irabe maso !

HARERIMANA PioNYAGATARE.

MUREKE ABANABAHUMIEKE.

Umuririmbyi ati "urupfu rura-rya ntiruhaga". Ntiruranashiraamayobera no gùtungura abantu,rutaretse n’impinja zipfa ari nyinshinta n’igicurane zirwaye. Ikibazocyabereye abashakashatsi ingora-bahizi. Baribaza byinshi kuri ruriyarupfu cyane cyane ko indwara nkatetanosi zirimo gucika ariko impi-nja zikanga zikaduca mu myanyay’intoki ari nyinshi.Mu mpamvu batekereza, hari ubu-shyuhe bwinshi. Abahanga basangaiyo¯umwana afubitse birenze uruge-ro ashyuhirana, agatutubikana, bi-tyo agahumeka vuba cyane, ibihaha

n’umutima bikaza kugera aho bina-nirwa kakamuhagararana.

Ikindi basanga gihuta impinjani uburyo baziryamisha. Abahangabamaganira kure kubika impinja.Aha ntawabura kuvuga ko buryan’abashakashatsi bavuguruzanya.Hari abavuga ko kubika impinja bi-tuma zisinzira neza, bikoroshyan’icyo mu nda, mu gihe abandi be-meza ko bitera impanuka zitari nke.Icyakora ushyize ku munzani waga-rukira abadashyigikiye kubika aba,na. Reba nk’uruhinja rw’i Kigali (niurugero) bambitse nk’ikigori,imyenda ye guhera ku isogisi kugeraku ngofero bikoze muri bwa budodobutwika. Tekereza ha¯ none uwomwana bamwubitse urasanga ingo-

rane ze zishobora kwikuba kabiri.

Abashakashatsi bagira rero ba-ti "buri mubyeyi ashoboye kurya-misha umwana we neza, akamufu-bika adakabya kandi igihe aringombwa, byatuma impinja zira-mba". Bakungamo bati "murekeabana bahumeke". Uretse ko ibyontabibwira umuturage udafite ami-koro, agapfusha kenshi kuberaumusonga. Naho ku bishoboye, burigihe ni ukureba uko igihe kimeze.Haba hashyushye ukamwambikaibidashyuha. Mu mbeho nyinshi,ukanamufubika bihagije.

(Twifashishije "Jeune Afrique" ° 1600)MUKARUTAMU Agenesita

Page 11: kangura - France Génocide Tutsi

FURERE IVI U KAMABY’I NDERA.

MATAYO

Kanguru No 24 - Novembre 1991 - Page 11

YAZAMBIJE IBITARO

Maze kubona ko uri mudate- kubika imfunguzo zose z’ibitaro) ni abakene nyakujya. Ibyo bitaronguha mu kutugezaho akarengane bagira ngo babone uwo mwanya, rero ni iby’abafurere b’urukundo.k’abantu bahohoterwa, niyemeje Ibindi yabikurikijeho r!i uguhinda- Bakunda bande ? Ahubwo nujyanakukugezaho ibyo nabonye mu kigo gura abakozi yitwaje impamvu zi- umurwayi wawe i Ndera, uzabanzecy’i Ndera, HOPITAL NEURO dafashije, abandi akabashyiraho ubaze ko batamushyize muri sallePSYCHIATRIQUE. Ariko ngusa- iterabwoba ngo barambirwe basabe C, Mukama yaciriyemo Abahutu,ba ko nawe wazikorera iperereza ku- mutation, bahavurirwa n’abantu bazanyweko ibyo mùri icyo kigo bigomba ku- Ibyo "byose abikorera kugira muri ibyo bitaro ku bufindo muba bafite icyo bigamije njye ntasho- ngo ashakire imyanya abatutsi bene kwezi kwa Kanama 1991. Ibi bizwiboye gutahura. Namaze igihe gito wabo cyangwa inshoreke ze (ngo ail- n’abarwayi bahavuriwe bimuwemuri ibyo bitaro, mparwarije data te nyinshi ariko imwe muri zo amaze mbere barahoze bavurirwa muriwari ufite ibibazo byo mu mutwe

kuyiha umwanya w’ubunyamaba- Prison 1930iKigali.ariko ibyo nabashije kumva no ku- nga). Muri uko gushakisha abakozibona byanteye akantu. Naganiriye bashya yibanda cyane ku babaye MUKAMA yakoreshejen’abakozi twirirwanaga aho mu impunzi bakagaruka mu gihugu amayeri ahesha ibyangombwabarwayi, nsanga abenshi muri bo

(yabanye nazo igihe kirekire mu byabakom’ " abantu be (bavugwahobacecekanye agahinda batewe mahanga), ngo nibo bazi uko abahu- ubukotanyi) ngo baze gutangiran’umuferere mukuru w’ikigo MU- tu babashavuje. Muri iki gihe tugi- akazi buracya agufatira inzira anye-KAMA Mathieu. Uwo mufurere hanganye n’umwanzi abantu bazi rera yigira i Burayi kuwa 8/6/1991.w’Urukundo, mbere yo kugera muri uwo mufurere ntibamushira ama- Byarashakuje, ibyo kujya mu ma-ibyo bitaro, yabanje kurindagiza kenga, hanga bisa n’ibihagaze ahubwoabakozi n’abamugaye b’i GATA-

ahungira i Butare, kuko AbabiligiGARA, dore ko ariho yategekaga. Yibera mu ngendo z’urudaca bamwimye Visa. Icyo kibazo yaki-Abonye ibintu bimuzambanye, mu Rwanda, Burundi, no muri boneye igisubizo muri uku kwaakoresha amayeri yose bituma ba- Zaîre, yitwaje akazi ashinzwe ko ku- cyenda ahita agenda.mugabiraibitaroby’iNdera, vuganira abarwayi nyamara yigi-

riye mu manaman’abaruhekurlra" Ikibabaje ni uko Furere Muka-Ahageze rero inyundo ye ababyeyibabaiyohanze, ma yagiye ariko akaba yarasize i

y’ubugome arayubura. Ubundi iyoNdera ba maneko be bakabije ibite-ntiti (mu matiku) itarahagera~ muri Numvise ko yifashishije mu bi- kerezo bibi. Namwe mwakwerekezaicyo kigo hari umwuka mwiza haga- go by’ubucuruzi biba i Kigali, i- he umugabo Dogiteri HAGENGI-ri y’abakozi "bose, bikagaragazwa mfashanyo abonye ntizagera ku MANA Athanase wihanukiriyen’umurava bari bafite ku buryo bazigomba, yazishyize he ? Abandi muri uku kwezi kwa Nzeli akisara-

n’abanyakigali ariho bari basigaye bafurere babana ni abazungu bada- ranga ari imbere y’abaganga bata-bivuriza indwara nyinshi, sobanukiwe n’ubwo buriganya, tu, barimo mukuru wa nyakwige-Aho intambara itereye yatangiye Mu byo niboneye ni ivanguramoko ndera RWENDEYE ngo iby’ama-avangura abahutu arabijundika, rikabije muri icyo kigo I! Yewe no shyaka ntacyo bimutwaye, uwoarabajujubya uwo ahuye nawe ise- mu barwayi ryatangiye kugaraga- yanga ngo ni HABYARIMA-seme ikabira. Naho abo yita abana ra. Umututsikazi ntabwo yakuhagi- NA!b’abantu (abandi ngo ni ingagi da) ra ikirwayi cy’igihutu. Ese aho bu-akabakoresha amanama mu rwihe- kera ntibazabatera urw’ingusho ? Mu ntangiriro z’uku kwezi kurero ya buri gihe, ibinezaneza ari Niboneye kandi n’umuzungu u Kwakira yashatse gutera urwenyabyose. Ibyo ariko ntacyo byari bi- w’umufurere wanga abahutu ngo ni ati: "Iyo Rwigema agera i Kigalitwaye ahubwo ni uko aho amizero ibisahiranda. Ariko ngo abahora ko agapigana na Habyarimana tukare-y’inyenzi yo kwigarurira u Rwanda batagira amabuno akunda, dore ko ba". Uwo muganga uwamushakaatangiriye kuba make we yàtangiye ari homosexuel ngo abasore b’aba- yamusanga i Ndera, ari aho ntacyokugenda yanduranya ashakisha i- tutsi nibo bamugwa neza. Nahata- yishisha, agera ku kazi igihe asha-mpamvu zo kuba yabona abo ne!! Ubwo rero ababishinzwe niba," kiye, cyane cyane iyo aje gukoreshayirukana nabo yahesha mutations dakurikiranira hafi ibyo bintu baza- inama ibizungerezi bihakora, nahoku ngufu. Ikinamico ye ya mbere kanguka bigeze iwa NDABAGA~ ubusanzwe we nta kazi akora[ Mu-yahitanye umufasha wa kontabure

zabazë I! Ubu MINISANTE irate-yirukanye amubeshyera ko yibye Umurwayi wese wakiriwe muri ganya kumuha bourse ngo azajyeamafaranga, ibyo bitaro agomba kuba yitwaje kwigakudusaza.Byagaragaye ko ari amayeri yakoze amafaranga 6.000 FRW kandi aba-afatanyije na kimwe mu byegera nyarwanda benshi bahura n’ingora- NSANZUWERAOlivierbye NTAMAKEMWA (ushinzwe ne z’uburwayi bakajyanwa i Ndera MUSAMBIRA-GITARAMA.

Page 12: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 12

NJYEWE MINISlTIRI....MVUYEHO NTACYO MBAYE.

Kangura n°22 yakusanyij eabashobora kutazongera kwitwa

"Monsieur le Ministre" muri Letaitaha maze nsanga nanjye ndimo.Ariko si igitangaza kuko dukora bu-deyi. Ese ubundi babumpaye nabu-basabye ?Gusa nibajije icyo Ngeze na bagenzibe bibanzeho bajya gusigamo babandi bane barimo n’uwabaye Mi-nisitiri w’intebe. Nyamara n’izo

ndatwa ni hahandi hazo, amaherezoyazo ni mu nzu. Ntiziruta Aloyizi,Simiyoni, Muvoma n’abandi ba-hambirije udusambi mu kabwibwi.

Kuvuka ndi uwa karindwibyanteye ishaba, byatumye mumutwe hazibuka, hisasamo ibiharu-

b 7" ¯ro y lklrenga. Maze kubiminuza-mo mbifundishaho bene rubandaubu bangera amajanja ngo nimba-bererekere. Mu bamaze ku butege-tsi igihe kirekire mpigwa na bake ni-ba ntarakuyemo ayanjye narama-ze. N’abo nahaye amashuri n’ubu

nkaba mbaha n’akazi -batariab’iwacu gusa- bazahora banzirika-Da.

Sindi umurundi ariko nanjyenzi "kugamba", mbazi mwese mubusa, nigeze no gucunga za konti za-nyu nsanga bamwe barahaze ba-kwiye gutanga imyanya. Maze na-njye ngo baranyibutse bandoha mumirwanyasuri, muri bya animasiyontemeraga, mu matiku y’abako-nseye n’abaselire. None n’akanya

ka Minisitiri wa mbere umuteboarakanshimuse, nanjye ariko mfiteaho nzamwesereza.Icyakora ndamutse ntavuyehontimwagomye kungirira ishyari ku-ko ntegeka neza kubarusha. Kandinubwo data yari umuparimehutuukaze sinahemukira Jenerali.

Nkanjye mvugire kuki uretseko ndashobora "gushoma’, àho na-jya hose sinabura no gupfuka ibise-

be. Icyakora ndacyashimira uwa-nsogongeje ku kabindi ku buki, bu-rya kararyoha kabisa, ambabariyeyakomereza aho kuko muri benewacu bose arijye ukimufitiye aka-banga. Yagombye no kwibuka komuramu wanjye tudahuje ubwoko

n’isura bakoranye neza muri LetaNduga maze nkabigenderaho mbi-fashijwemo n’ Umuremyl mporansenga.

Uwo se i uvuze ko ata~kinarihongo ashake uburyo yakurengerakandi tukaba twarabizambije tuyo-boka ishyaka rimwe -nubw0 wendabamwe ku mutima turi ahandi- ubo-na ko wagumaho bigenze bite. Jyembabajwe n’uko babanje kundi-ndagiza mu mayira yuzuye ikimenone nagera kuri kaburimbo ng6:bauretse gato. Ntacyo icyakorambaye kuko ndateze kubura umu-

1soro wa 400, rutagerura.

Erega ubwo nawe urashaka gu-tera muri ya ntero ya babandi ba-ngize agatobero ngo naragotomeye.Nyamara nabo uwabaha ikibehenk’icyo nahoranye ntibakireberaizuba. Ntibazi no kubara, abantubanshirira miliyari ebyiri gusa. Narinarashoboye gusimbuka imikingonkoresheje ubusore n’agasubyo ni-hariy e none amanyagwa y’amapari-ri agiye kurikora. Ariko baziroreraturacyageretse mfite inote kandin’inkiko sinzitinya narindi zuzuye-mo bene wàcu gusa.

Cisha make shahu umudiho siwa wundi, n’Inyamugari rirarema.Ubwo uragira ngo ukoze agati muntozi maze n’idolari yanjye Ruko-koma iyikokomore; ba ucecetse nge-re ku cya kabiri cyawe nibura. Jyeniyemeje kubana na bose usibye ya"mihirimbiri na za ngegera ziduhi-ngamo Ubudehe, ha Mungu arabizi.Naho nashyiguka, nubwo bitari ha-fi, nakwigira muri Amerika kukobataranyijundika nkawe.

Mbe nka wa mutwa tudasa wi- -vugiye ngo murumve nkome. Nabu-ze n’umpa isake ngo mwohereze nk’iMakerere aho Yusitini avuka iyo yi-ze. None no mu gihe ngitunganyaaho nirirwa n’aho ndara -kuko mpa-bonyë vuba- ngo uracyakora iki ha-

no wa mwimukira we. Ibyo nda-byanze mba ndoga umwaminyir’icyubahiro na nyir’ubutwarebwose. Nibakomeze gutya nzajyamu ishyaka ritarimo ba Minisitiri.

Hanyuma wa musore we kotwagabiwe rimwe, tugahurira ha,mwe muri iyi nkubi ya rwaserera kojye numva ari ntacyo mbaye. Tuzi-subirire mu myanya twahoranye,icyakora nanjye nkwiriye kuzaga-banya uburokore bwanjye maze mudushinga bazanyegeneza njye mpu-ha ariko nduma. Gusa ukwiriye kwi-rinda gukomeza kwirahira abo twa-sezereye izuba riva kuko tugeze mugihe cyo gusabana no gusana imiti-,ma.

Uziko nanjye nshyigikiye ibyomugenzi wanjye avuze; ndi mushyaariko uko byamera kose ntacyobimbwiye, ntawe uhiga n’umuha-mba. Icyakora nibatansubiza mugaseke k’ibiryo nzàshinga iyanjyepariti. Nayinzira tujya guturanaazambwira ibanga rye cyangwa semwunganire kuko murusha ubuka-ka n’ubukana. Ibyo gusana imitimabyo mube mubyihoreye, umwanzintateze kuva ku izima kandi ntaweumuhongera.

Erega jye murashaka kunkubana zeru kandi ntoroshye. Si Kangu-ra yonyine inyemera no ku giceri muminsi itaha nzaba nahambye isuka.Abatwara ngira bose bankundank’inka imwe ku buryo batanyite-sha. Jye kandi nzemera nambiremuri pariti ya shefu naho yaba ata-

kiyibereye umutwe cyangwa u-mwumba maze ikibyimbye kimene-ke. Ngomba no gusiga mpaye benewacu bose imyanya iryoshye.

Abadafite rero imyato turaha-guye, n’akavure twacungiragahobarakarya isataburenge. Doren’imyanya twarimo znbere yacuki-we na bya shamwinyo bitarekura.Ibyo ariko ntacyo bintwaye, Imanaizi buri gihe aho ngomba kuba hayoheza. NibirirSba nzajya nimuka bu-ri: mugoroba kuko aho najya hose ariukwisanga kuko mba mbazi.Iby’amashyaka byo sindafata nezaumurongo ndacyacùngana n’ibihe,uretse ko bitambuza gusingiza umu-byeyi nk’abandi.

Jye mwese nzabarinda ijoron’umunsi kuko n’iyo migati murwa-

Page 13: kangura - France Génocide Tutsi

_Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 13

nira muyikesha "intwaramiheto"zacu zizwi cyane n’abanyabyumba

n’abanyaruhengeri bahuye na zanyamunsi maze ingabo z’igihugu zi-kazikubita inshuro. Harya ubwo,

muracyazifasha nk’uko bikwiye ku-ko arimwe mugomba gutanga uru-gero ?Naho ibya politiki byo sinigezembyasamira, hari igihe biziba aka-nwa cyangwa bikotsa amatam£.Ibintu bibiri nibyo byangombwa:Imana tukirindiriye dusenga n’igi,hugu tugomba kurwanira.

Ntituri kumwe wowe unengapolitiki, jye nzatsimbarara ku i-shyaka dusanganywe, nubwo ba-mwe muri bene wacu banyipaku-ruye, kuko ryatumye mbona Imanayo mu Ijuru nibereye hasi, none ubu

mba ndima umukenke wo ku Ndiza.Abankura muri Guverinoma itahabo baribeshya, si nabwo bwa mbere

bankotaniraho. Ubwo ntibazi aka-maro mfitiye nyir’ubutaka mu ka-rere nkomokamo. N’impanuka yari

.~ impitanye narayikize nkansweinyandiko za Ngeze.

Ubwo ga urashaka kundusha

amarere nkurusha amarembo, nibaari n’ubudepite uhatanira ntuza-ndusha amajyi ye. Ubukomite-nyo-bozi bagutsindagiyemo si bwo wa-rata. Jye nabaYemo ntaguriye Ima-na kandi hakiryoshye, naho ubu niutuvungukira two ku meza mwishi-mira. Ubundi wowe wanatoraguwemu mabanda y’iwacu ngo uze kuzi-ba icyuho cya pariti ihanganye na

bakeba b’imirimo. Nib~komezakunsesereza nzafunga impago zose

babure icyo banyereza umwakaurinde ushira.

Aho umutind-i yanditse ntiriva,icyizere nari nagiriwe nticyari ku-

mara kabiri nubwo wenda nashaka-ça n’ibindi birushijeho kuryoha.Bamwe baram/pigira ngo umuhinzintatsimbura Umuhinza; amashyakanayo ntiyakira neza ko nyaha ama-

tegeko; nzahora mvuga ngo natu-mwe, ngo natumwe bigeve ryari ?

Barabeshya ariko sinzasubira muriza kavunja kandi bamenye ko ngifi-te impamyabushobozi y’ikirengamu kumenya buri gihe ahajishe igi-sabo nkakirinda.

Nategereje ko muri mwe hagiraunyungura inama ya kigabo mu bu-tumwa nihutiye kutanga cyane cya-ne uko naringaniza amashyambamuri Leta kuko aribyo bigezweho si-nabona n’uw’umuti.Na mwene wacu uyu yifashe, we ntana gito ashaka kugaragaza, icyako-ra ubwo hari impamvu ! Yemwe na-genze kera k’ubusa, ndabarahiye iyi"mission" izampitana. Nyamaraariko ntacyo mbaye nta n’icyo nza-ba. Nakungahajwe na Repubulikazombi, mpakwa mu cyayenge kuribenezo uretse nyine ko aho naberantarahakwa na data na sogokuruntibahatswe kandi sinteze guha-kwa. Nzakora ibinshobokeye, ni ru-bura gica nsange patoro kuko ariweMana yanjye ku isi yo karamaanyongeza andi masaha n’andi ma-twara. Uko birikose sinzamera nkaTchisekedi utazi ikimuhatse.

Uvuze neza shenge, eregaubundi mba nabikoze mbizi, uwara-ga ubutware ni wowe yaheraho. Na-

ho abatera akaruru bazumirwa. Gu-sa akabazo mfite ni uko ibinyarwa-nda by’iki gihe "bitangiye gukome-sha kimwe. Ndacyanibaza niba ata-ri abafaransa bandoshye maze na-njye ngashyiraho akanjye njya kwi-hutisha ibyo nanjye ubwanjyentumvaga neza ndetse namaganagacyane cyane muri ibi bihe by’inta-mbara twakururiwe n’umwanziuturutse iya Uganda afashijweingirwa-nshuti yanjye Museveni.Iyo byose mbisubika nari kuba iki?

Nk’ubu ngo nindeke ishyakamaze rihanantuke, Gatabazi naTwagiramungu bafate iya mbere,icyo gihe n’ubuperezida nshoborakubugendesha kandi ntabishaka.Cyangwa ngo nsezere mu ngabo ni-hangiye dore imyaka igiye kugerakuri mirongo itatu (30) kugira ngontize Mugenzi n’inkotanyi ashyigi-kiye umurindi.Icyo nzi cyo kandi mbwirwa n’aba-jyanama bakinshyigikiye; singo-mba rero kubatererana kuko muntambara binemewe kudakurikizaamategeko asanz~ve.

Imana irabyara, igaheka ika-nakuza ariko igomba buri gihe gu-fashwa n’abasa n’abavukanye i-mbuto n’ubushobozi byo kuyitege-kera hano ku isi.

Ndekezi BonaparteGisuma

NA NYINA W’UNDI ABYARA UMUHUNGU, NO, MURIKOMINI NYAMYUMBA BANGA AGASUZUGURO.

Ku cyumweru kuwa13/10/1991 kuri stade Umuganda iGisenyi habereye mitingi yaM.R,N.D. ivuguruye mu rwego rwaPerefegitura. Hari ha je abanyacyu-bahiro benshi barimo n’abagize Ko-mite Nyobozi ya M.R.N.D. batu-rutse mu maperefegitura hafi ya yo-se y’u Rwanda.

Mu magambo meza kandimenshi anyuranye yahavugiwe,

umurwanashyaka BANZI Wellarsakaba umwe mu bagize KomiteNyobozi ya M.R.N.D. ivuguruyemu karere k’ubugoyi kandi akaba

inararibonye mu bya politiki y’igi-hugu dushingiye ku mateka ya Re-volisiyo yo muri 1959, yanyuze i-mbaga ya rubanda ubwoyabagejejeho muri iyo mitingi bita-.biriye ari benshi cyane ko ABA-GOYI banga agasuzuguro ka ba-mwe biha kubita ibicucu.

Aho narindi, ndikumwe n’aba-genzi banjye twashoboye kumvabyinshi byashenguye rubanda ru-gufi rw’abagoyi ndetse n’abandibashyira mu gaciro ariko njyeiby’umwihariko natangajwe n’aga-suzuguro kagirirwa abanyabwengebavuka muri. Komini ya Nya-myumba muri Perefegitura ya Gise-nyi. Aha ndibariza Burugumesitiriwa Komini Nyamyumba Bwana

Egide KAREMERA wasuzuguye

Page 14: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24, - Novembre 1991 - Page 14

rubanda agatinyuka gushyira mukanama k’impuguke inshuti ze zit~i-vuka muri Nyamyumba nyamarantiyerekane aho ashingira mu rwegorwo gutekereza kubatoranya.Sinibanda gusubira mu mazinay’abagize ako kanama gusa ieyifuzocya Bwana Karemera Egide giku-biye mu rwandiko no 432/04.01.02rwo kuwa 08/05/1990 cyateye aba-nyabwenge ba Nyamyumba ku-

mwibazaho byi~shi. Muri iyo baru-wa ye, aragaragaza amazina y’aboyifuza ko basimbura nyakwigende-ra Nsengiyumwi~ Fabiyani, Dogite-ri Munyaneza Wellars ubarizwa

muri CEPGL na Erasito ukora muriSINELAC i Bukavu ho muri Zaîre.

Kuri ayo mazina, nçangazWacyane n’abantu babiri Burugumesi-tiri wa Nyamyumba agumye guha-rira kujya mu kanama k’impugukek’iyo Komini kandi abo bagabo

bagaragaza ubusembwa bubo-nwa n’abaturage babanenga byi-nshi nk’aba nifuza kubagezahoby’ingenzî :

- Duhere kuri KANGABENSHIPascal wahoze ari agoronome waKomini Nyamyumba akaba yari-muriwe muri Satinsl~yi, avukamuri Komini Giciye kandi nta gi-korwa ntangarugero mu rwegorw’amajyambere ya rubanda ru-gufi yigeze agaragariza abaturageba Komini yose uretse kubatege-kesha igitugu cy’iterabwoba. Ntanubwo yashoboye gukoma imbe-re ya ba rusahuzi ngo abateshekwigabiza no kurimbura burunduishyamba ryahoze ku musozi waBuharara ho muri Segiteri Rubo-na ya Nyamyumba bakarisimbu-za urutoke ku buryo tu tazatinda

kubona ko ba rusahuzi abo batu-roha.

Uwo mugoronome ntiyasho-boye kuvuganira rubanda ngo ruga-rurirwe irimbi ryahoze kuri uwomusozi, yemwe ntiyahururije n’is,hyamba batsembye muri segiteriKivanga ibiti bikagurishwa uru-

hongohongo amafarangç akishyi-rirwa mu mifuka naho aho iryoshyamba ryahoze hagahabwa abifi-te nawe atisize. Ntabwo yigeze na

busa akomera ubushimusi bw’aba-rwaniye ibibanza bya Rambo na Ki-

gufi byigabijwe n’abantu ku ngufuhadakurikijwe icyifuzo cy’inamaiharanira amajyambere muri Ko-mini ya Nyamyumba ndetse n’ama-faranga 50.000 FRW ateganijwe ya-ba yaratanzwe n’umuntu umwe gu-sa tudashatse kuvuga izina.Biriya byanteye kunyarukira i Ki-gufi kwibariza rubanda icyo rubivu-gaho. Abaturage bavugisha ukuriuretse ko bansabya kudatangazaamazina ya~bo kuko bakorera ku

bwoba bw’igitugu na ruswa biLrangaubutegetsi muri Nyamyumba.

Ikibanzagisigaye ngo.cyaba kiri mu mabokoya Burugumesitiri wa Nyamyumbauretse ko adasiba kwikoma umuyo-bozi wa Kangura uvugisha kwa kuriguca mu ziko ntigushye !!

Nyàmara nakoze ipererezaabaturage bampishurira ko aho ivu-r iro rya Kigufi ryubatswe hahozeari ubukonde bw’abagabo batatuaribo: SHUMBUSHO, KAGORO,na BAGILIGONWA. Bariya baga-bo nibo rubanda rukesha ririya vuri-ro rya Kigufi kubera ubwumvikanebagiranye na nyakwigendera Muse-nyeri BIGIRUMWAMI Aloys ba-za kuhamugabira kuko yari agamijeibikorwa byerekeranye n’ama-jyambere rusange byo kwegerezaabaturage ivuriro.

Byasobanurwa n’ubute-getsi ~bwa Komini, Agoronome

NKANGABENSHI Pascal atabu-zemo kuko abaturage bavuga kobumvise ko ikibanza cyubatswe ku-ri ubu cyagurishijwe amafaranga

20.000 FRW hagatezwa ibikumweabagabo batatu ntiriwe mvugaamazina ariko badafitanye isano naba nyirisambu batatu bagabiyeisambu Bigirumwami Aloys. Icyotutaramenya neza, ntitwakwemezako Burugumesitiri wa Komini Nya-myumba yaribwirije byibuze kwi-shyura 20.000 FRW ku kibanzacy’ivuriro yigabije.

Ibindi byifuzo by’abatu-rage ni uko hakorwa igenzurwa muri

Komini niba bariya bafite ibibanzabyubatswe n’ibitubatswe niba bosebarishyuye 50.00.0 FRW yategani-jwe kuko ngo harimo n’abihaye ku-biguri~ha abanyamahanga na none

abo basanze barafashe ibyo bibanzaku ngufu zirangwaho igitugu n’iki-menyane cya cyenewabo cya kindikingana ziragiye, bagakubirwa ka-ne kandi bagahabwa gasopo ndetse

abo bagurishije abanyamahangabagashyikirizwa ubucamanza ba-~~aregwa kuba baragurishije ibyarubanda.

Abaturage ba Nyamyumba bo-se, bababajwe n’imyubakire y’abobakungu biyemeje kuzitira ikiyagacya Kivu ibyo bikabangamira benengofero kugera ku mazi ya ba Seku-ruza, bakaba batakambira Leta ku-bagoboka itegeka ko hagati y’ibi-banza hashyirwaho imihanda igeraku nkengero za Kivu. Bwana Agro-

nome NKANGABENSHI Pascalse, niba warananiwe biriya byosewumva uzaharanira amajyambereaf ire iyihe sura mu gihe uzaba mu-bagize akanama k’impuguke zaNyamyumba mu gihe ugaragazaubushobozi buke utaretse guke-manga n’abo wifuza kuyobora mumwobo wa bayanga usa na ya ka-ngara y’igicuku ?

- Nongeye gutangazwa no kubo-na ko icyifuzo cya Burugumesitiriwa Nyamyumba asabira uwitwa

TWAGIRUMUKIZA Victor uko-ra muri Bralirwa ku Gisenyi uvukamuri Komini Kanama akaba atega-nyirijwe gusimbura MUNYANE-ZA Wellars umwe mu ntiti za Komi-ni Nyamyumba udakorera ku bwo-ba ndetse akaba yanga agasuzuguro

* "R" "R- "R" "R" ~ ~ "R" "R" oe ~ ~ -R- -R- "R- "..~ -R- -k¢- ~ .R,. ~ .-R-. ,R. -X. -,X. oe ..l¢¢ ~ ~ ~

: AMAKURU YA NYUMA, ¯: ¯, Mu gihe twateguraga iyi nimero,*ya Kangura No 24 tubonye imibare*

*itubwira ko kuva aho Minisitiri** CYUBAHIRO ashingiwe kuyobora*

Minisiteri y’Amashuri Makuru n ’U-** bushakashats/mu by ’Ubuhanga mu*

!bantu ijana bagiye kwi«a i Burayii~95% by’abagiye kwiga ari abatutsi.,

* Du tegere]e imibare nyayo izava~* kwa CYUBAHIRO.¯ *

*ldosiye ya NAHIMANA wa ORIN-*

* FOR ivanywemo hubèra ibibazobyai*politike, kandi nabashinzwe ubute-*

¯ " 3 . , " ,,getsl bwlglhugu blyeme]e kumu-*, kosora no kumugira inama. ,

Page 15: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 15

ka bamwe bajagataga mu bya ru-banda muri Komini avukamo.Mbese yaba aribyo byamuteyekwegura muri ka kanama ? Ariko seTWAGIRUMUKIZA Victor atun-gutse ate mu l~nama k’impugukeza Nyamyumba akihandagazaagashaka gusimbura inttti Munya-neza Wellars adashobora kumuhaibiro by’ubwoko tubashyize kumunzani ! Hakiyongeraho rero koTwagirumukiza Victor ukemangwan’imbaga y’abakozi ba Bralirwaategekesha igitugu adasize ruswan’amatiku ye kimwe no guhekwamu mugongo nka ba Rwego bo ha-mbere ya 1959 cyangwa bya bibo-ndo ~by’ibitambambuga byarezwekijyambere.Ubwo se Burugumesitiri Egide Ka-remera yiyibagije muri aka kanyamugenzi we mu kanama k’impugu-ke ~ku gihe cya Ny~tkwigenderaJ.M.V. RUTWAZA, icyateye umu-goyi BAPFAKURERA Françoisnawe wiyemeje kwegura ku mirimoye mu kanama k’impuguke muriKomini avukamo !!

None utangiye gusimbuza aba-nyabwenge b’i Nyamyumba inshuti

zawe zidaturuka muri Nyamyumbabazatuma abasomyi ’ba Kangurabakwibazaho byinshi mu gihe.hanzeaha bavuga ko waba uri mwene wa-bowa MPIRANYA wo muri Komi-ni Nkuli noneho akumva kugira i-mbaraga kwawe ari ugukusanyaabakemangwa na rubanda akabaaribo bitwa ko babigira imishingayo kuruzamura nkaho Komini Nya-myumba itagira abanyabwenge.

Menya rero ko na nyina w’undiabyara umuhungu, ntabwo abam-rage ba Nyamyumba bazihangani-ra kariya gasuzuguro ko kubatege-kesha abavubuka mu gihe bafiteabanyabwenge b’ingeri zose. Eregaijambo ry’Umukuru w’Igihugu ri-twibutsa ko akimuhana kaza imvu-ra ihise akongera ati: u Rwanda ru-zazamurwa n’amaboko y’abanabarwo". Hariya niho na KominiNyamyumba ya~ombye kuzamu-rwa ndetse mbere na mbere na be-neyo kandi bariho ni benshi.

Naba na NTABANGANYI-MANA uzasimbura Elasito Sibo-

mana udatuye bugufi kubera imiri-mo yashinzwe i Bukavu ituma abakure ya Komini ye tukongeraho koNtabanganyimana Jean nubwoabarizwa muri Rubavu nta kibazoku baturage ba Nyamyumba kuko

avuka immli Segiteri MWUPFE yaNyamyumba byo bikaba bifite is-hingiro !

Abaturage rero, bantumye ku-bagereza ku basomyi ba Kangurako banze agasuzuguro kagirwa nabamwe bateganyirijwe kuba mu ka-nama k’impuguke kandi bibutsaBurugumesitiri Egide Karemera

~ gukora indi lisiti akavanamo bariyabaturage bakemangwa na rubanda,byaba ngombwa akabasabira kuriba Burugumesitiri bagenzi be ku-bashyira muri Komisiyo z’utunamatw’impuugke tw’iwabo niba kokoababonamo ibitekerezo byazamurarubanda rugufi rutari urwo muriKomini Nyamyumba rukaba rwa-nga agasuzuguro nk’uko umuvugiziwabo bemera BANZI Wellars yabi-tangaje mu ruhame rwa benshi.

MagisimiliyaniRUHENGERI

UGUPFA KW’ABAHUTUGISENYI-INFORMATIONJOURNAL KANGURA

Le 20/10/1991Impamvu: Ugupfa kw’abahutu.

Bahutu bene wacù,

Uru rwandiko mbere yo kuru-soma mbasabye kubanza kumaraiminota itanu mwibuka bene wacubarikwicwa burï munsi hirya y’iwa-cu, bazira ko ari ABAHUTU b’aba-nyabwenge bifuza ko ibintu iwabobyahinduka. Dore kugeza magingoaya umubare Kangura ifite w’aba-hutu bapfa buri munsi:

- Muri 1962 hapfuye abahutu 50- Muri 1965 hapfuye abahutu

10.000 hahunga 500- Muri 1969 hapfuye abahutu 500

hahunga 300-Muri 1972-73 hapfuye abahutu

500.000 hahunga 300.000- Muri 1988 hapfuye abahutu

50.000 hahunga 48.000

- Muri 1991 buri munsi hapfa aba-hutu batari hasi y’ijana ng0 bata-zashyigikira bene wabo mu gufa-ta ubutegetsi.

Ibi ni ibikorerwa hirya y’iwà-cu. Gusa igitera agahinda ni ukoabapfuye guhera kuwa 20/10/1991bagiye babagerekaho amabuye ma-ze bakabashyira mu mifuka baka-bata mu migezi. Ibyo ni bimwe mubiri kubera hirya y’iwacu.

HANO MU RWANDA HOSEBYIFASHE BITE ?

Ngo igihugu kidakubise imbwacyorora imisega" Mwese muribukaukuntu intambara itangira abahutubose bahise bunga ubumwe kukobose babonaga ko akabo nonehogashobotse, buri cyitso kigakarango kitavaho kikamenyekana. Ari-ko siko bikimeze. Mwese ngira ngontawe utababazwa n’ibyandikwan’abatutsi bakorera ibinyamakurunka: Mugabo wo muri ïLe Tribun",Karambizi wo mu "Mbaga"; Kayi-

ranga Marcel wo muri "Le Soleil",reba :- abanyamakuru ba Kanguka,-abanyamakuru bo muri Rwanda

rushya- abanyamakuru bo mu Murangi-abanyamakuru bo muri Kiberi-

nka

Reba abanyamakuru bo mu binya-makuru by’abatutsi, inzandiko za-bo zose zisa nkaho ari izo gushinya-gurira icyitwa umuhutu cyose.None se ko ingabo zacu zimaze u-mwaka urenga zikambitse iyo mubirunga zihanganye n’umwanzi,none bene wabo b’uwo mwanzi bari-degembya uko bashatse, barashi-nyagurira abahutu uko bashatse,ngabo baratuka ingabo zacu nta so-ni namba, bakibagirwa ko intamba-ra aba ari intambara ko bakomejeguca intege ingabo zacu nabo iyontambara bayigwamo.Ibyo reka tubyihoreré kuko nya-mwanga kumva atanze no kubona.

Amaherezo bazabona ibihano bi-bakwiye. Urugero : Hashyizwehn

Komeza ku rup. 16

Page 16: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 16

BYANZE BIKUNZE MINITRAPE KORA AKAZI KAWE. ---

Byanze bikunze : Kapiteniagomba kwishyura amafaranga Le-ta yatanze yimura abaturage baribatuye aho yihaye ibibanza. MINI-TRAPE igomba kunyuzla umuha-nda ahatewe bornes zawo, ukagera

aho bakase ibibanza kuri Mont Ki-gali nta kurengera inyungu za BAO-BAH! Nta kundi byagenda nahoubundi MINITRAPE ibaye ku

’ isonga ry’abadindiza ubutegetsibwa Perezida HABYARIMANA.Si ngombwa gutegereza ko Minisiti-ri w’Intebe NSANZIMANA yaba-

menyesha ko adashaka gukorananabo, ba Minisitiri bazwiho ko ba-naniwe akazi bagombye gusezerarugikubita. None se ?

Muri Kangura N° 21 inuribukako twashyize ahagaragara ubutiri-ganya, ubugome n’ ubuj ura

by’umugabo bita Kapiteni, ufite re-sitora yise Baobah hafi ya stade iNyamirambo muri segiteri Nyaka-banda. Uwo mugal~o muzi ko yaza-mbije abantu, ababuza amahoro yi-katiye ibibanza abaturage barase-nyerwa bakizwa n’amaguru. Letairiha abasenyewe Kapiteni afata yamatongo yose, ahahinga ubusitani,ahazengurutsa uruzitiro, uru ruko-meye. Rubanda barumirwa, MINI-TRAPE iryumaho. ~

Aho abantu bose bakibaza icyo zakomisiyo zimaze amezi zisirisimbakuri iyo sambu zagezeho cyangwa seicyo dw6 mugabo abaha ng0 byose

babigire isupu. Ikizwi ni uko uwoanyuzeho Wese amusigira impambaitari nto ngo azamufashe gushyiraumunyu kuri iyo dosiye. Uretseimari ya Leta yahashiriye, MINI-TRAPE yo yarahasuzuguriwe ka-rahava. N-one se ko bagufatiye aba-kozi n’ibikoresho bagapima imiJaa-nda, Ingorabas~zi mu gisirikari:~,Ka-

piteni akibera InYongaminitrape,it~yabo -’,::~bicaho abireba, akaren-ga bornes z’umuhanda akazitira,abakozi ba MINITRAPE baza gu-shinga izindi Kapiteni akitabaza yaKomisiyo yiguriye, ibya rubandabizagaruzwa nande ? Ibi birasa nawa munyabyago wagiye kwiyamba-za ubutegetsi yajya kurega agasa-nga uwo arega ari nawe aregera.

Kapiteni akomeje kugenda yi-totomba ngo Leta ntacyo izamuko-raho mu gihe ashyigikwe na M.D.R.Aha amenye ko yibeshya kuko aba-rwanashyaka ba M.D.R. nabo icyobaharanira ari inyungu za rubandanyamwinshi.Ntabwo bazlhanganira ko umuntuumwe Leta yamutangira ibifarangabirenga miriyoni ngo bamukatireigikingi muri Kapitari. Ngo twese

ABIRUKANWE MURI TANZANIYA

twihanganire, ko umugabo umweyakwihandagaza agasibira amayiraabakatiwe ibibanza na MINITRA-PE kuri M,pnt Kigali yitwaje ko azigutanga ruswa kandi na M0niquewe akaba azi kurimanganya abate-getsi.

MINITRAPE anga agasuzu-gura ka BAOBAH Kapiteni yumveukuri, areke kwikanyiza, ibyo bifa-ranga by’amadeni yiratana bitaza-

. muviramo bya biryo byinshi byotsaamatama. Ariko kandi ngo ryaraho-ze, n’ubundi : ngo ibitwi byuzuye.,amata ntibyumva. Akagabo gahi-mba akandi kataraza, ndabona mubutegetsi hagiye kuzahindukabyinshi di, uwanze kumva ntiyanzeno kubona. Ubuyobozi bwa MINI-TRAPE, niba akazi karabananiye,basezera batarapfukamisha Leta ya

HABYARIMANA.MPONGEMBINO Jean

Secteur Nyakabanda

Nyamirambo/Kigali_

Bikurikira ump. 15.

uburyo bwo gufasha abavanywe mubyabo n’iyi ntambara. Ibyo byo gu-fasha bikorwa n’abahutu gusa. Mu-rahire ko bariya batutsi nibakome-

za kudueokoza tutazabwirana akariimurori bit3to tukabana tuziranyeneza koko.

UBWANDITSI

BAT! "’ABATUTSl

mubyumva ndi bashakaga kujyayo bagahagari-

kwa n’iyi ntambara tugiye kumara-mo umwaka.

Hari ndetse n’ababumvisha kobaba barazize abatutsi b’Abahimabavugaga rumwe n’abahutu. Aborero bakaba bakeka ko abo batutsibaba barabavangiye mu butegetsi.Iyo ubajije uti "Ko umaze imyaka10 irenga mutaba mu Rwanda mwa-sanze rumeze gute ?»i Bagasubiza ko

baje bagasa n’abarota kuko basanzeamajyambere yarafashe interandende.Bagashozamvururu batanzwe n’in-da zabo imbere birirwa bavuga konta majyambere twagezeho muriRepubulika ya kabiri, bazasange

abo bantu bameze nka ba muzukabababwire akabari k’umutima.Ntabatindiye reka mbareke muku-rikirane ikiganiro nagiranye n’uwi-

twa MUNYAKAZI Jean Bosco.

Habarurema William :Nkuko bisanzwe, mbere yo kugirango dutangire ikiganiro cyacu twa-giraga ngo ubanze utwibwire.Munyakazi Jean Bosco:Nitwa Munyakazi Jean Bosco nkaba

nkomoka muri Komini Kigarama,segiteri Kabare I selire ya Kabuye.H.W.:Iyo muri Tanzaniya aho wari

utuye ni hehe ?M.JB.:Nari ntuye ahitwa KIJIJI

cya ITERA, Wiraya ya Ka-ragwe Mukowa wa Kagera.

N̄kuko mwagiyehirya no hino, abanyarwanda baribatuye muri Tanzaniya, ubu bara-laambirijwe basubizwa iwabo iRWANDA. Icyababaje ariko niuko birukanwe ngo babatunguye,kandi nabo baje basanga ino bakabantacyo bashobora kubamarira ku-bera ubushobozi bwo guhaha" bwa

buri munyarwanda bwagabanutsecyane.

Abanyamashyaka n’abandib’umutima mwiza nabo bari backwiye kubagoboka. Iyo rero ubajijen’abanyambo bari baturanye, ba-shobora kuba baragiye kubarega koabanyarwanda bagiye kubamarahoamasambu dore ko ngo hari n’aba-

B’ABANYAM BO BARATUVANGIYE".

Page 17: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 1 7

H.W.:Watubwira muri make i-mpamvu yari yarakujyanyemuri Tanzaniya ?

M.JB.:Impamvu yatumye njya muri

Tanzaniya ni ubukene no ku-tagira agasambu.

H.W.:Uvmje ino mu Rwanda hashi-ze igihe kingana iki ?

M.JB.:Nagiye mu~i 1979.H.W.:Watugereranyiriza se ubuzi-

ma bw’iyo n’ubwino ?M.JB.:Icyo nabonye ni uko iyo hera

cyane. Iyo nahingaga rimwenashoboraga gusarurank’imifuka 15 y’ibishyimbo.

H.W.:Ukigerayo ubutegetsi bwak-wakiriye bute ?

M.JB.:Iyo wageragayo wacumbika-ga ahari umunyarwanda.Icyo gihe Leta yabaga itaku-zi, ariko iyo wamaraga gufataubutaka, Leta yarakumenya-ga kuko icyo gihe watangiragagusora.

H.W.:Iyo witegereje neza usanga

mwarazize iki ?M.JB.:Dusanga ahanini twaba twa-

razize ishyari ry’Abanyambobav~gaga ko dukize ndetse kotugiye kubamaraho amasa-mbu. Ariko ntitwanashiraamakenga abatutsi kuko bobazi gucengera mu butegetsi,ndetse abo bari baturanye ba-kaba bataravugaga rumwe.Kandi rero twatangiye kume-rerwa nabi aho inyenzi Inko-tanyi zitereye.

H.W.:Muri make duhe inkuruy’ukuntu mwavuye muriTanzaniya ubu mukaba muriino mu Rwanda ?

M.JB.:Igitekerezo cyo kutwiruka~’,»na cyatangiye ubwo Pèrezï-da MWINYI aziye mu Mu-kowa wa Kagera. Icyo giheyavuze yuko abanyarwandabituje muri Tanzaniya gu-hera muri 1986 ko bagombagusubira iwabo. Abakuru baza Wiraya, Kijiji bakimarakurita mu gutwi, badUhi-giye kutumara, ari uwajekera ari uwaje, nyuma yo mu1986 batubwira yuko tu-gomba gutaha. Ubwo eregabwarakeye batwiraramobaratwirukana tuza dutyo.Umunsi wa mbere naraye

ahitwa BUGANDE bukeye

ndara ahitwa NJIAPA-NDA bukeye mfata urugen-

do ku buryo bwije tugeze kuRUSUMO.

Ubwo ariko njyewe n’umu-ryango wanjye ni uko twatezeimodoka. Naho abatari bafiteif aranga baie n’ amaguru,bamwe inyamaswa zabari-riye mu ishyamba, abandi ba-jugunyamo abana babo kube-fa kubura ibyo babaha, ba-kanga ko babapfira mu ntoki.Ubwo tugeze rero ku Rusumotwakiriwe n’abasirikare b’uRwa¢tda, nyuma hazabasi(bus) itujyana ahitwa i Nya-karambi. Aho niho baduhe-reye imodoka itujyana mumakomini y’iwacu.

H.W.’Abo batutsi mwabanaga mu-te ?

M.JB.:Twaraziranaga kuko batubo-naga bakavuga ngo dore abaMRND cyangwa se ngo abaPARE (aribyo bivuga PA-

RIMEHUTU) ngo baraje.Cyangwa se ngo byene Ha-byarimana biraje. Wasanga-ga rero hari ubushyamiranebwo mu mutima. B~anavu-gaga kandi ngo ko twaje tuba-hunze, tukabasigira igihugucyanyu, ni iki gituma mugu-mya kudukurikirana ? Ibyoariko ntabwo twabyitagaho.Ahubwo mu Kabare iyo twa-baga twisindiye cyangwa du-

fite iminsi mikuru twiriri-mbiraga indirimbo zaM RND ndetse tukanariri-mba Habyarimana.

H.W.:Aho ahubwo iyo ntabwoariyo ntandaro yo kubiruka-

na ?

M.JB.:Oya ndakeka atariyo mpa-

mvu kuko n’Abatutsi bari-rimbaga iz’ umwami wabo.Kandi urebye neza hiruka-nwe umuhinzi, umworoziarasigara, i

H.W.:Ibi se bishatse kuvuga ko aba-

tutsi b’iyo bafashainkotanyi ?M.JB.:Aho nta kwibeshya guhari ku-

ko ubu mu miryango myinshiy’ abatutsi n’ abahima abasorebayisigayemo ari mbarwa.Bavuga ko ngo bagiye i Bu-ganda kwiga imbunda.

H.W.:Hanyuma se ko hashize igihekinini mutaba mu Rwanda

mwasanze harahindutse iki ?M.JB.:Twasanze rwose qmajyambe-

re ari menshi, u Rwanda rwa-teye imbere rwose. Mbese twa.~geze ino dusa nk’abarota.

H.W.:Hanyuma mwe ko mwabo-nye isomo, mwagira iyihe na-ma abandi baba bashaka ku-jya gutura mu mahanga ?

M.JB.: Utiriwe uvunika, utarajyayoyakwemera akarya duketw’ineza kuko nta heza uzagi-ra hakurutira iwanyu.

H.W.:Ko mwumva mwahohotewemwasaba iki Leta y’u Rwa-

nda ?M.JB.:Kubera ko ibihugu byombi

ari inshuti, twumva yadusha-kira ukuntu yatubariza i-ndishyi z’ibintu byacu "twasi-zeyo. Ibyo byatubera umusi-ngi w’ubundi buzima ubu du-tangiye. Leta kandi yari i-kwiye kudufasha, wenda ika-dushakira amabati tukaru-ndarunda utuzu two kubamo.

Propos receuillis par HABARUREMA Wit-

liam Pour KANG URA.

IRUSHANWA RYA KANGURAUmuntu wese uzabasha gufindura ama- Ese kuki abuzukuru batahambye kuri Se-

zina y’umfikecuru witabye Imana kubera kuru?uburangare bw’umukazana we.- Uwo mukecuru yapfuyë ate ? Ni ikihe kinyamakuru Cyabyanditse ?- Uwomukecuruyabyaye nde uzwi cyane? - Ikiriyo cya Nyakwigendera cyabereye he-- Mubo yabyaye harimo umunyamafuti

he ?cyane. Mbese ayo mafuti wayatangira ibi-menyetso ? Ese kuki uwo muntu yitabye Imana akamara

- Ngo mu ishyingirwa ry’uwo Nyakwigen- .igihe kirekire bitaramenyekana ?dera haba hari umusazi waguye ku Ijàmbo.Uwo musazi yitwa nde ? Ohereza ibisubiz0 byawe ku biro bya Ka-

- Uwo Nyakwigendera ngo mbere yuko yi- ngura B.P. 1312 Kigali. Nibiba ari byo izeretaba Imana yari yarabuze uwo bashaka- kuzohererezwa Kanguraumwakawose.nye.

Page 18: kangura - France Génocide Tutsi

Kangura No 24 - Novembre 1991 - Page 18

LA MEDAILLE NYIRAMACIBIRI YAVUMBUYE UKO

U B UTEG ETSI BWA M D R B UTEYEDore akazu najye nkaba umuntu, Mbonyumutwa. Shingiro na Ndi-mbega ishyano ! Igihe kirageze cyo mbira ni ibiramu.kuvugisha ukuri. Ni nshaka nzabizire, -- Bagaragaza Tadeyo ushinzwe poli-robe nkababandi bahowe mungu b’l- tike’ atunze mushiki wa Ndimbirabugande. Kuki M.D.R. ishyiraho aba- warongoye kwa Kayibanda; Undi

ntu agasumburutso kandi ihatse iki- mushiki wa Ndimbira atunzwe na

masa ? Kuki M.D.R. yirirwa itera Shingiro.

M.D.R.

M.D.R. I RASHAKA GU’HUMAABANTU AMASO.

Abanyarwanda bashyira mu ga-ciro, bazi ukuri, bazi kunonosora ni-

ikiyikiriza ngo M.R.N.D. yaranzwe-Nsengiyaremye Dismasicyegera gi- bamagane cyane ririya shyaka ry’a-n’akazu ? Kandi bo ugasanga ikibara- komeye muri M.D.R., ashinzwe

kazu. Ese ugirango bazuye M.D.R.nga kuva ku muto kugeza kubuvivi bo- «études et programmes» ni umu-

batazi impamvu. Ntayindi demoka-se ari akazu. Banyarwanda murabe kwe wa Munyankumburwa.

rasi duteze kuri M.D.R. uretse aka-maso, ibihu babahuma mu maso, bigi---Munyarukiko Faustin ni muramu zu. Ishyaka ry’ibiramu n’ibisanzirera abere ni amareshya mugeni, muri- wa Twagiramungu kuko atunze

sinzi niba hari icyo rizatugezaho.tonde mushishoze. Ngiye kubamara mushiki wa Twagiramungu.

amatsiko : Habayeho igiti gitoshye - Bangamwabo uyobora SOCOBICOkigaba amashami hirya no hino;Kiza kwakira ishami rya mbere ariryo Twagiramungu ushinzwe Ubu-banyi n’amahanga muri M.D.R. (Af-faires étrangères) arongora umuko-

icyegera cya M.D.R. na Basebya Hari abapfa kwirukankira murin’ibyenenyinawabo, kuko nyira- M.D.R. batazi neza indiri y.’ubwirukuru ubyara se wa Bangamwabon’ubudemagoji buranga iryo shyaka.na nyina wa Basebya n’ibyene- Abafite amerwe nibayasubize mw’i-nyina, saho. M.D.R. y’ubu siyo ya kera.

bwa w’imfura wa Kayibanda; Haza -’NhezaberaJ.M.V. icyegera cya Erega impamvu ingana ururo, ugi-Eliyezeli Niyitegeka ushinzwe ira- M.D.R., Kayibanda yamubyaye rango impamvu bagambiriye kuna-ngazamakuru muri M.D.R.; atunze muri batisimu. Basebya na none niza umubyeyi ni iyihe ? Muri zamwishywa wa Kayibanda; Ndimbira ni muramu wa Rivini, na Inyasi Mitingi zabo bagenda bivamo nk’i-Diregiteri jenerali wa «C.E.» ni ukora muri MINITRAPE na Ntiri- nopfu !umukwe wa Kayibanda atunze Epi- vamunda J.B. ukora muri B.N,R.faniya, Akaba muramu wa Shingiro bose ni abayoboke b’akazu ka RWABUTOGO Françoi~

ABAHUTU IVIUZAHUNGIRA HE NGANGO FELISIYANIWO MURI P.S.D YA GATABAZl KO NGO YITEGUYE KU-BAHORA MWESE !!!

Si byabindï ngo ni "impuha" nyinshi aratobora ku nïugaragaro, M.D.R. we, nakubwiraikiniba

cyangwa gusebanya, kuko uzi kum- ubwo ka gakungu ka M.D.R. - abayoboke bawe bazi kumva no ku-

va yumvira mu rusaku. "Imbabazi P.S.D. - P.L kari karikoroje muri zirikana. Ibigwi byawe bya kera

z’abakoze ibindi byaha mu gihugu Hoteli ya Mille Collines tariki ya abawe bagiye kuzabizira nawe ngo

ntabwo P.S.D. yumva abo zireba. 2/10/1991 imbere y’abahagarariye urabanywanira na P.S.D. na P.L.

Ahubwo baribaza niba atari amaeo ibihugu byabo mu Rwanda, abakozi Gira ieyo ubitangarizaho abayobo-

yo kubabarira abacumuye muri iyi ba Leta n’abandi, ke bawe naho ubundi ni utabashyi-

minsi ya vuba, maze nk’abakoze Ubwo ngo basenyaga ijambo tsa agatima mu nda bazakeka ko uri

amarorerwa bica abagogwe cya- umukuru w’igihugu yari yavugiye RUNARI yiteye umwitero wa

ngwa abantu bo mu Kingogo ntiha- imbere y’Inama y’Igihugu Iharani- M.D.R. maze baguhurizeho amacu-

gire ubakor*aho. Bib.aye ibyo P.S.D. ra Amajyambere (CND) kuwa mu n’amahiri aka ya ndogobe ya-

ntishobora kubyemera" 30/9/1991 asaba ko amashyaka ya- mbaye uruhu~ rw’intare bakayigari-

Ibyo ni ibyanditswe na L. NIYO- zungurana inama. Ubwo se ari ka.

NGIRA muri Kinyamateka n° 1355 M.D.R., P.SJD. cyangwa P.L, ni iri-yo kuwa I Ukwakira 1991 ku rupa- he shyaka ryo~-~.aya andi ngo azahore Banyarwanda mukomeze mu-

puro rwa II, asubira mu magamboabahutu ? Bazaturuka iGisenyi, ba- be maso ntihazagire ubiba umugo-

ya NGANGO Felisiyani wavugira- fate ,Ruhengeri, Byumba, Kibungo no. Mwibuke ko NGANGO uwo ari-»

ga ishyaka rY’amayobera ryiyise ko ndetse bibuke ko hambere na Gita- we waburaniraga Inkotanyi mu ru-

riharanira imibereho myiza y’aba- rama, Gikbngoro, Kibuye n’ahandi kiko afatanyije na MBONAMPE-

tutsi, nako y’abaturage, ariryo bamenesheje abatutsi, maze u KA wo muri P.L. Babuze se bahuri-

P.S.D. rya GATABAZI Felisiyani. Rwanda babe batarurangije baru- ra kuki !! Uwo ntabaye uwa kangahe

Ngango rero janze kwigira nyoni mazemo abahutu ? kuri TWAGfRAMUNGU ?

Page 19: kangura - France Génocide Tutsi

AUCUNLEURS

Kangura No 24 - Novembre 1991 Page 19

MASSACRE DE BAGOGWE NI A KINIGI Ni AIL-DANS LE NORD DU RWANDA.

!. ERREUR OU ILLUSION ?

La presse pro-Inkotanyi a large-ment diffusé ces derniers temps de lon-gues listes des combattants du FPR re-crutés au sein du groupe BAGOGWE,sorte de BOHEMES rwandais appa-

rentés aux BAHIMA dont est issu lePrésident Ougandais Joël MUSE-VENI et tenus en lisières par leurstroupeaux de vaches dans les régionsvolcaniques. Présentés comme victi-mes des présumés massacres qui au-raient été perpetrés dans le nord dupays par des populations HUTU dugroupe BANTOU sur instigation desautorités administratives. Une tellefalsification de la réalité a permi auxpauvres BAGOGWE de servir demonnaie d’échange aux propagandis-tes du FPR-INKOTANYI quiavaient de quoi se reprocher sur la

conscience (au cas où ils en auraient,t )face aux actes criminels dirigés contredes populations civiles.L’autre but visé, plus machiavélique

celui-là, était de détourner la commi-sération de la communauté interna-tionale à l’égard des victimes inno-cents des attaques perpétrées par lescanibaux aux frontières R~~~anda-Ou-gandaises.

Il faut un MUSEVENI et au-tres écervelés pour se cacher derrièreune poignée de descendants d’une an-cienne caste féodale, nostalgiqued’une illusion d"expansion colonialedéracinée depuis l’époque de la décolo-nisation de l’Afrique, pour mourrirde rêves néo-nazi.

Ii. LE PARTENAIRE ARIVIEERWAN DAIS E-PO PU LATIO N

Les Forces Armées Rwandaises(FAR) ont fait preuve d’une parfaite

maîtrise de la situation militaire àIII. LA FETE DES MORTS OU LAl’intérieur des frontières nationales.

La sympathie rouée aux FAR par le TOUSSAINT.

peuple rwantdais tout entier, et parti- iculièrement ’les populations des zones

Les traitres, on en trouve partout.touchées par la guerre, démontre sans A Ruhengeri d’où est originaire le fa-ambiguîté que le partenaria armée- meux MBONEZA comme ses autrespopulation a eu et aura toujours rai- parentées auxquelles les INYENZIson sur les maquisards qui n’ont de ra-

ne cessent de dédier des chansons surcines qu’en’dehors du Rwanda.

les ondes de Radio-Muhabura émet-Tout rwandais qui se respecte sait tant de KABARE en Ouganda; encomment et où traquer l’ennemi,,:[ant

Préfecture de Gisenyi où ils posent desà l’intérieur qu’à l’extérieur de notremines avant de se dissimuler dans la

pays. Jamais personne parmi les population ou alors de se replier dansrwandais digne de ce nom n’oubliera la forêt et rentre en Ouganda; en d’au-les métamorphoses des INYENZI tres préfectures notamment à Kigalipour les assimiler à des hommes de foi où les propagaadistes, agents secretsmalgré les apparences trompeuses, et hommes de troupes sont soit en acti-tant que durera le fanatisme nazi de vité à travers les journaux et les partisceuxi qui veulent reconquérir le pou- politiques, soit en hibernation en at-voir par les armes, la perfidie et autres tendant un si!mal pour déclanchermesquineries mondaines. La leçon leur mauvais so~ t.vient d’être donnée par ce brave pay-san capturé à son domicile à Kinigien Préfecture de Ruhengeri par les Ces dits BAGOGWE ou FALA-INYENZI le 22 Octobre 1991 avant CHA de KIGALI ont cependant inté-

de s’évader au cours de la retraite des Têt à se convertir à une vie civilisée descaméléons, autres rwandais pacifiques avant

Ubwanditsi bwa KANGURA buramamaza ishy~ika P.D.R. (Parti-Demoe

cratique pour la R~wolution.)

Tumaze kubona ko rubanda nyamwinshi ikeneye i=hyaka ryayoriyigeza kuri Demokarasi nyayo, rikayitoza kwivugira no kuvugira

abadafite aho bavugira, dusabye abanyarwanda bo$e mu .’nadini yose

kuyoboka ishyaka P.D.R. Iryo shyaka ritangiranye abayoboke ben~himu Rwanda, cyane cyane abashyigikiye ibitekerézo bya Dr. Kayibanda

Gregoire byo kurengera inyungu za rubanda nyamwinshi, n’ibitekerezobya Habyarimana vve ushigil¢iye amahoro n’amajyambere.

Abashaka kuba mu buyobozi bw’iryo shyaka, n’abifuzaibisobanuroku ’buryo burambuye ni mubaze GISENYI-INFORMATION B.P. 19

GISENYI, cyangwa B.P. 1312 KIGALI. Amahame remezo iry0 shyakarizagenderaho ubu arimo arategurwa n’akanama kabizobereyemo.

Comment en effet s’imaginerqu’un voisin avec qui vous avez toutpartagé à longe’~r du temps se faufiédans les rangs de ceu:~ qui viennentvous exterminer ? Le témoignage qu’ilnous a apporté et selon lequel les BA-GOGWE dont un certain MBONE-ZA poi’tés disparus son( bel et biendans les rangs des agresseursINYENZI-INKOTANYI est uncoup fantastique assainé aux propa-gandistes du FPR acharnés : TRI-BUN DU PEUPLE, RWANDARUSHYA, KIBERINKA, UMU-RANGI, les partis P.L, P.S.D. etc...face à eux le peuple est uni.

PU B Lll i--i-T-Ê-

qu’il ne soit trop tard pour eux. A 90%ils ont déjà été répérés, n’eût été la tolé-rance exagérée de ceux qui espèrent un2our le triomphe du bon sens et de laraison. Le 31 octobre c’est la fête deR WIGEMA, mort comme les morts,tandis que le lendemain c’est LA

TOUSSAINT. A eux de choisir leurtour, à ceci prés: attendre la résurrec-

tion à la MBONEZIENNE.

Un lecteur de Kangura

KINIGI-R UHENGERI.

Urnuco wo kugaya si uw’abanyarwanda. Muzi neza ko hari.abashi-

mishwa no kuvuga ko Leta zombi ntacyozakoze, yaba iya Habyarimanayaba na Kayibanda. Twebwe icy’ingenzi ni ugushima ibyakozwe n’aba.

tegetsi b’u Rwanda kuva twipakurura ingoma ya gihake tukarebera

hamwe ukuntu ibyiza byakozwe .bya kongerwa.

Abazagana iryo shyaka rero muzaze muzi ko tudashinzwe guse.banya no kuba bantamunoza. Muzi twunganire abatubanjirije muri

Politiki n’abarangije akazi k’ubusirikare. Ngiryo ishyaka ryanyu, ababuzekivugira nababwira iki.

N.B. Izina Ishyaka P.D.R, rishobora kuzahinduka Ishyaka P.D.L. (PartiDémocratique pour la Liberté) bitewe n~bwumvikane bw’aba-shinze iryo shyaka.

Page 20: kangura - France Génocide Tutsi

MUKAKIBIB! ZA YINABO ad ’ Umunyarwandahazi wo muri ihi gihe tugezemo nta~om&a:hwongera hwamburwa uburenganzira bwe,. igitsinagabo cyose higomba humen.ya.ho, nta¢Ye:hirustïa’ igitsina gore., Twese tungana imbere y’amategeko handi Demoharasi tuyinyotewe twese.

28. 06. 1989.