-
- 1 -
IZBORNOM VE ĆU MAŠINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U NIŠU
NAUČNO-STRUČNOM VEĆU ZA TEHNI ČKO-TEHNOLOŠKE NAUKE UNIVERZITETA
U NIŠU
Odlukom Naučno-stručnog veća za tehničko-tehnološke nauke
Univerziteta u Nišu, od 22.11.2010. godine, br. 8/20-01-008/10-006,
imenovani smo za članove Komisije za pisanje izveštaja za izbor dva
nastavnika u zvanje docenta za užu naučnu oblast Teorijski i
primenjeni procesi prenosa toplote i mase.
Na osnovu uvida u konkursni materijal koji nam je dostavljen,
Izbornom veću Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu i
Naučno-stručnom veću za tehničko-tehnološke nauke Univerziteta u
Nišu podnosimo sledeći
I Z V E Š T A J
Na raspisani konkurs objavljen u listu „Narodne novine” od
20.10.2010. godine, prijavila su se dva kandidata, dr Mirjana
Laković-Paunović, diplomirani mašinski inženjer, asistent Mašinskog
fakulteta Univerziteta u Nišu i dr Dejan Mitrović, diplomirani
mašinski inženjer, asistent Mašinskog fakulteta Univerziteta u
Nišu.
KANDIDATKINJA MIRJANA S. LAKOVI Ć-PAUNOVIĆ
1. BIOGRAFSKI PODACI
a) Lični podaci Ime i prezime Mirjana S. Laković Datum i mesto
rodjenja 30.07.1975. godine, Niš
Mesto stalnog boravka Niš
b) Podaci o obrazovanju
Naziv završenog fakulteta Mašinski fakultet Univerziteta u Nišu
Smer Termoenergetika i termotehnika Godina i mesto diplomiranja
2000. godine, Mašinski fakultet u Nišu
Magistarski rad Uticaj uslova rada hladnog kraja na energetsku
efikasnost parnog mono bloka Naučna oblast Tehničke nauke,
Mašinstvo, Teorijski i primenjeni procesi prenosa toplote i mase
Mentor dr Dragoljub Živković, red.prof. Mašinskog fakulteta u Nišu
Godina i mesto odbrane 2005. godine, Mašinski fakultet u Nišu
Doktorska disertacija Energetska efikasnost povratno i protočno
hlađenog parnog bloka u zavisnosti od parametara atmosferskog
vazduha Naučna oblast Tehničke nauke, Mašinstvo, Teorijski i
primenjeni procesi prenosa toplote i mase Mentor dr Mladen
Stojiljković, red.prof. Mašinskog fakulteta u Nišu Godina i mesto
odbrane 2010. godine, Mašinski fakultet u Nišu
-
- 2 -
c) Profesionalna karijera
Po diplomiranju, kadidatkinja je radila na Mašinskom fakultetu u
Nišu kao asistent pripravnik i bila je angažovana za izvodjenje
nastave na predmetima katedre za Termoenergetiku i
termotehniku.
Godine 2007. kandidatkinja je izabrana za asistenta na Katedri
za termotehniku, termoenergetiku i procesnu tehniku Mašinskog
fakulteta u Nišu
Kao asistent-pripravnik i asistent bila je angažovana za
izvodjenje nastave iz predmeta: Termodinamika, Toplotna
postrojenja, Pogonski materijali, Primenjena termodinamika i
mehanika fluida, Grejanje i toplifikacija, Osnovi grejne tehnike,
Osnovi gasne tehnike, Snabdevanje toplotom i gasom.
2. PREGLED DOSADAŠNJEG NAUČNOG I STRUČNOG RADA KANDIDATA
2.1. Naučno-stručni radovi a) Radovi objavljeni u medjunarodnim
časopisima sa SCI&SCIe liste a1) Posle izbora u zvanje
asistenta
2.1.1 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Mirjana Laković:
Energy and Exergy Analysis of A 348.5 MW Steam Power Plant, Energy
Sources, Part A: Recovery, Utilization, and Environmental Effects,
32:11, 2010, pp. 1016 – 1027.
2.1.2 Mirjana S. Laković, Mladen S. Stojiljković, Slobodan V.
Laković, Velimir Stefanović, Dejan Mitrović, Impact of the cold-end
operating conditions on energy efficiency of the steam power
plants, Thermal Science, 2010., DOI: 10.2298/TSCI100415066L
a2) Pre izbora u zvanje asistenta
Nema publikovane radove.
b) Radovi objavljeni u časopisima nacionalnog značaja b1) Posle
izbora u zvanje asistenta
2.1.3 Laković Slobodan, Laković Mirjana, Stefanović V.,
Stojiljković M. (2010), Racionalnost izbora radnih parametara i
opreme za povratno hlađenje parnog bloka, Termotehnika., vol. 36,
br. 1, str. 93-102, 2010
2.1.4. Laković Mirjana, Laković S., Stojiljković M., Stefanović
V., Živković P., Živković D., (2010), Dnevna promena pritiska u
kondenzatoru povratno hlađenog parnog bloka za prosečan letnji dan,
Termotehnika vol. 36, br. 1, str. 93-102, 2010
b2) Pre izbora u zvanje asistenta
2.1.5. Laković Mirjana, Zivković P., Rasković P., Exergy
Analyzing Method in Process Integration: Application on the Nitric
Acid Product ion Plant, Facta universitatis, Vol.3, No 1, 2005 pp.
109 - 116, UDC 536.72:547.26.117:561.561
2.1.6. Zivković Predrag, Laković Mirjana, Raskovic P.,Exergy
Analyzing Method in Process Integration, Facta universitatis, Vol.
2, No 1, 2004, pp. 135-140, Niš, 2004.
-
- 3 -
2.1.7. Laković S., Laković Mirjana, Savremeni sistemi za
odsisavanje vazduha iz kondenzatora temoenergetskih postrojenja,
Procesna tehnika, broj 2-3/2004, str. 13-17, ISSN 0352-678X
2.1.8. Laković Mirjana, Rašković Predrag, Definisanje
energetskih sistema primenom eksergijske analize, Procesna tehnika,
broj 2-3/2003 str. 120-125, ISSN 0352-678X
2.1.9. Laković Mirjana, Rašković P., Analiza stepena slobode
matematičkog modela energetskih sistema, Procesna tehnika, broj
1/2001, str.179-182, ISSN 0352-678X,
2.1.10. Laković Mirjana, Živković D., Branković G., Rašković P.,
Maseno, energetsko i eksergetsko bilansiranje proizvodnog sistema
pivare kao put ka racionalnoj potrošnji energije, Časopis "Procesna
tehnika" br.4/2000. ISSN 0352-678X,
c) Radovi saopšeni na skupovima međunarodnog značaja štampani u
celini c1) Posle izbora u zvanje asistenta
2.1.11 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Mirjana Laković,
(2010) Eksergetska analiza rada komponenata termoenergetskog
postrojenja, Međunarodna konferencija Elektrane 2010,
26-29.10.2010. Vrnjačka Banja, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.12 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Mladen Stojiljković,
Dejan Mitrović, (2010), Energy efficiency annual change for the
steam block with closed-cycle cooling system, Međunarodna
konferencija Elektrane 2010, 26-29.10.2010. Vrnjačka Banja,
kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.13 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Mladen Stojiljković,
Dejan Mitrović, Velimir Stefanović, (2010), Širina zone hlađenja
vlažnog rashladnog tornja bloka A5 110MW TE ''Kolubara A'' ,
Međunarodna konferencija Elektrane 2010, 26-29.10.2010. Vrnjačka
Banja, kompletan rad izdat na
2.1.14. Stefanović Velimir, Bojić Milorad, Laković Mirjana,
(2010) Developing of Solar Technologies Combined with Absorption
Heat Pump System for Heating and Cooling in the City of Niš,
Serbia, Third Global Conference on Power Control and Optimization
PCO 2010, 2 - 4 February 2010, u Courtyard Surfers Paradise Resort,
Gold Coast, Australia.
2.1.15 Stefanović Velimir, Bojić Milorad, Laković Mirjana,
(2010) Prototype of a Solar House in Serbian Conditions,
International Conference on Renewable Energies ICRE 2010, 5 - 8
April 2010., Higher Institute for Applied Scieces and
Technology,Damascus, Syria.
2.1.16 Velimir P. Stefanović, Mirjana Laković, Dušan Ćirić,
Miodrag Tošić, (2009) Idejni projekat toplotne distributivne mreže
toplane ''Senjak'' u Pirotu , 14th Symposium on Thermal Science and
Engineering of Serbia, 13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp.
254-260
2.1.17 Predrag Živković, Gradimir Ilić, Mirjana Laković, Mića
Vukić (2009), Real-time monitoring of CO2 imission, 14th Symposium
on Thermal Science and Engineering of Serbia, Sokobanja, Serbia,
2009., pp. 772-778
2.1.18 Velimir Stefanović, Milorad Bojić, Mirjana Laković, Saša
Pavlović, (2009) Zatvoreni gradski bazen u Pirotu - izvod iz
Studije opravdanosti primene energetski visokoefikasnog
poligeneracijskog postrojenja za proizvodnju toplotne energije, Z,
14th Symposium on Thermal Science and Engineering of Serbia,
13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp. 375-384
-
- 4 -
2.1.19 Velimir P.Stefanović, Dragoljub S. Živković, Dragan S.
Milčić, Mirjana Laković, (2009) Idejni projekat gasne distributivne
mreže Pirota, 14th Symposium on Thermal Science and Engineering of
Serbia, 13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp. 245-253
2.1.20 Dragoljub Živković, Zoran Stajčić, Velimir Stefanović,
Mirjana Laković, (2009) Different work regimes of the condenser in
the steam turbine power plant A-110 MW ''Kolubara'' , 14th
Symposium on Thermal Science and Engineering of Serbia,
13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp. 179-187
2.1.21 Dragoljub Živković, Zoran Stajčić, Velimir Stefanović,
Mirjana Laković, (2009) The influence of the condensation pressure
change on steam turbine power in power plant ''Kolubara A' ', 14th
Symposium on Thermal Science and Engineering of Serbia,
13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp. 188-196
2.1.22 Velimir Stefanović, Mirjana Laković, Slobodan Laković,
Dragoljub Živković, (2009) Power plant Kolubara A, A5 110 MW
cooling tower parameters analzsis using IRASTOR 1-D numerical
model, 14th Symposium on Thermal Science and Engineering of Serbia,
13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp. 740-749
2.1.23 Slobodan Laković, Mirjana Laković, Mladen Stojiljković,
Velimir Stefanović, (2009) Rationality of choice of working
parameters and equipment for power plant close-cycle cooling, 14th
Symposium on Thermal Science and Engineering of Serbia,
13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp. 261-268
2.1.24 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Velimir Stefanović,
Mladen Stojiljković, Dragoljub Živković, Predrag Živković, (2009),
Condensing Pressure Daily Variation In The Steam Power Plant With
Closed Cycle Cooling System During Summer Day, Proceedings, 14th
Symposium on Thermal Science and Engineering of Serbia,
13-16.10.2009, Sokobanja 2009, pp. 269-277
2.1.25 Predrag M. Živković, Mića V. Vukić, Mirjana S. Laković,
Žarko M. Stevanović, Žana Ž. Stevanović (2008), Wind atlas of
southern and eastern Serbia, Symposium Power plants 2008, Vrnjačka
banja, Symposium proceedings on CD, Book of abstracts pp. 70-71
2.1.26 Predrag M. Živković, Gradimir S. Ilić, Mirjana S.
Laković, Žarko M. Stevanović, Žana Ž. Stevanović (2008), Wind
energy assesment by Norwegian Wind Atlas method, Symposium Power
plants 2008, Vrnjačka banja, Symposium proceedings on CD, Book of
abstracts pp. 95
2.1.27 Slobodan Laković, Mirjana Laković, (2008) Perspective of
Panel-type Cooling Tower in Thermal Power Cooling, Symposium Power
plants 2008, Vrnjačka banja, Symposium proceedings on CD, Book of
abstracts pp. 46-47
2.1.28 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Predrag Živković,
(2008) Effects of Global Warming on Thermal Power Plant
Performances, Symposium Power plants 2008, Vrnjačka banja,
Symposium proceedings on CD, Book of apstracts pp. 90-91
c2) Pre izbora u zvanje asistenta
2.1.29 Laković Mirjana, (2006), Impact of the condenser
operating conditions on the steam mono block energy efficiency,
17th International Congress of Chemical and Process Engineering
CHISA 2006, August 2006, Praha, Czech Republic, paper on CD,
Summaries Vol. 4, pp. 988-989
2.1.30 Laković Slobodan, Laković Mirjana, (2006) Possibilities
for improving the large steam condenser performances, Simpozijum
Elektrane 2006, Vrnjačka banja, Srbija, 19-22. septembar 2006., ceo
rad na CD-u, Zbornik apstrakata str. 38
-
- 5 -
2.1.31 Laković Mirjana, Laković Slobodan, (2006) Atmospheric air
condition influence on the steam block with recirculation cooling
system, Simpozijum Elektrane 2006, Vrnjačka banja, Srbija, 19-22.
septembar 2006., ceo rad na CD-u, Zbornik apstrakata str. 37-38
2.1.32 Živković P., Vukić M., Ilić G., Laković Mirjana, (2006)
Stone Wool Deposition Plant Production Process Improvement by
Numerical Simulation of Chamber Turbulent Air Flow , International
Symposium “ENERGETICS 2006”, 05-07.10.2006., Symposium proceeding –
Book 2, pp. 561-571, Ohrid, FYR Macedonia, 2006.
2.1.33 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Slobodan Laković,
Mirjana Laković, (2004) Program za proračun termodinamičkih
parametara termoenergetskih postrojenja, Simpozijum termoelektrane
2004, 2-5.11.2004. Vrnjačka Banja, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.34 Dragoljub Živković, Dejan Mitrović, Slobodan Laković,
Mirjana Laković, (2004), Analiza uticaja promene pritiska
kondenzacije na specifičnu potrošnju toplote turbopostrojenja ,
Simpozijum termoelektrane 2004, 2-5.11.2004. Vrnjačka Banja,
kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.35 Slobodan Laković, Mirjana Laković, Dragoljub Živković,
Dejan Mitrović, (2004), Uticaj dimenzija i uslova rada kondenzatora
na energetsku efikasnost parnog monobloka, Simpozijum
termoelektrane 2004, 2-5.11.2004. Vrnjačka Banja, kompletan rad
izdat na CD-u.
2.1.36 Laković Slobodan, Laković Mirjana, (2004) Recirkulacioni
sistemi za hlađenje, 34. Međunarodni kongres KGH, Zbornik radova
KGH, Beograd 2004, str. 278-285
2.1.37 Laković Slobodan, Stoiljković Mladen, Laković Mirjana,
(2004), Today's condition and the future of the cooling towers,
ASME-ZSIS International Thermal Science Seminar (ITSS II
Proceedings), June 13-16, 2004 Bled, Slovenia
2.1.38 Živković Dragoljub, Laković Slobodan, Rašković Predrag,
Laković Mirjana, Mass, energy and exergy balance of the brewing
process, ENERGY FORUM 2000, September 17-19., Varna, Bulgaria,
2000.
2.1.39 Predrag Rašković, Dragoljub Živković, Marina Milojević,
Mirjana Laković, Dejan Mitrović, (2000), Software tool for energy
process simulation of sodium tripolyphosphate producing factory,
ENERGY FORUM 2000, Varna, Bulgaria, 2000.
2.1.40 Laković Mirjana, (2000), Эксергетический анализ
энергетических систем' Международный студенческий форум
Образование, наука, производство, Част 3, Белгород, 22-24 март
2002, стр.319
d) Radovi saopšeni na skupovima nacionalnog značaja štampani u
celini d1) Posle izbora u zvanje asistenta
2.1.41 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Dejan Mitrović,
(2007), Simulacija rada sistema turbina-kondenzator konvencionalne
termoelektrane, 13. Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore,
Sokobanja, 16-19 oktobar 2007, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.42 Slobodan Laković, Mirjana Laković, (2007) Toplotno
gravitacioni ciklus transformacije toplotne energije u mehanički
rad , , 13th Symposium of Thermal
-
- 6 -
science and engineering, Sokobanja, October 2007., kompletan rad
izdan na CD-u (Knjiga sažetaka, str. 60)
2.1.43 Slobodan Laković, Mirjana Laković, Marko Cimbaljević,
(2007) Promena snage konvencionalne termoelektrane u zavisnosti od
lokalnih klimatskih parametara , 13th Symposium of Thermal science
and engineering, Sokobanja, October 2007., kompletan rad izdan na
CD-u (Knjiga sažetaka, str. 55)
d1) Pre izbora u zvanje asistenta
2.1.44 Mirjana Laković i Slobodan Laković, (2006) Specifična
potrošnja toplote protočno hlađenog parnog bloka u zimskom i
letnjem periodu, Procesing 2006, Zbornik radova, Beograd 2006
2.1.45 Mirjana Laković, Laković Slobodan, Stojiljković Mladen,
(2005), Uticaj temperature rashladne vode na energetsku efikasnost
parnog mono bloka, Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore, Simterm
2005, Soko Banja, 18 - 21. Oktobar 2005.
2.1.46 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Dejan Mitrović,
(2005), Uticaj protoka rashladne vode na performanse kondenzatora
termoenergetskog postrojenja, 12. Simpozijum termičara Srbije i
Crne Gore, Sokobanja, 18-21 oktobar 2005, kompletan rad izdat na
CD-u.
2.1.47 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Slobodan Laković,
Mirjana Laković, Ivan Genov, (2004), Karakteristike rada
termoenergetskog postrojenja u funkciji pritiska kondenzacije,
Industrijska energetika 2004, D. Milanovac 28.9-1.10 2004,
kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.48 Laković Mirjana, (2004), Uticaj promene pritiska u
kondenzatoru na ekonomičnost rada turbogeneratorskog dela parnog
bloka, Industrijska energetika 2004, D. Milanovac 28.9-1.10 2004,
kompletan rad izdat na CD-u.
2.2. Radovi na sticanju naučnih kvalifikacija – disertacije
2.2.1. Mirjana Laković, (2010) Energetska efikasnost povratno i
protočno hlađenog
parnog bloka u zavisnosti od parametara atmosferskog vazduha,
Doktorska disertacija, Mašinski fakultet u Nišu, Niš.
2.2.2. Mirjana Laković, (2005) Uticaj uslova rada hladnog kraja
na energetsku efikasnost parnog mono bloka, Magistarski rad,
Mašinski fakultet u Nišu, Niš.
2.3. Učešće u realizaciji projekta a) Naučno-istražicački
projekti
2.3.1 Istraživanje i definisanje optimalnih parametara
energetsko procesnih sistema u fabrici za proizvodnju
natrijumtripolifosfata IHP-Prahovo u Prahovu, NPEE 73, finansiran
od strane Ministarstva za nauku Republike Srbije, period 2002. do
2003.
2.3.2 Simulacija procesa u sistemu turbina-kondenzator u cilju
poboljšanja performansi u TE ''Kostolac B'', NPEE 171, finansiran
od strane Ministarstva za nauku Republike Srbije, period 1.04.2003.
do 31.03.2004.
2.3.3 Intelegentno adaptivno upravljanje sistemima
toplifikacije, EVB 242006, finansiran od strane Ministarstva za
nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije, period 2005. do
2008.
-
- 7 -
2.3.4 Eksperimentalana i numerička simulacija sistema rashladne
vode u cilju povećanja energetske efikasnosti termoelektrana u
sastavu Elektroprivrede Srbije, TR 18006, finansiran od strane
Ministarstva za nauku Republike Srbije, period 2008÷2010.
b) Ostali projekti
2.3.5 Projekat „PRISMA”, Međunarodni projekat prekvalifikacije
viška vojnog kadra u Vojsci Srbije i Crne gore, finansiran od stane
Vlade Kraljevine Holandije, period 2007÷2008.
2.4. Uređivanje zbornika i saopštenja skupova 2.4.1 Mirjana
Laković, Uređenje zbornika saopštenja skupa nacionalnog značaja,
13.
Simpozijum termičara Srbuje, 16-19. oktobar 2007, Sokobanja.
2.4.2 Mirjana Laković, Uređenje zbornika saopštenja skupa
međunarodnog značaja, 14.
Simpozijum termičara Srbuje, 13-16. oktobar 2009, Sokobanja.
2.5. Učešće u radu poslovodnih i stručnih organa i organizacija
2.5.1 Šef nastavne Laboratorije za termotehniku, termoenergetiku i
procesnu tehniku na
Mašinskom fakultetu u Nišu (od 2007. godine).
3. PODACI O OBJAVLJENIM RADOVIMA U radu 2.1.1 prikazana je
energetska i eksergetska analiza parnog bloka snage 348,5 MW u
termoelektrani Kostolac B. Primarni ciljevi ovog rada su da se
analiziraju komponente sistema i da se identifikuju i kvantifikuju
one koje imaju najveći gubitak energije i eksergije. Energetska i
eksergetska efikasnost su izračunate korišćenjem operativnih
podataka dobijenih sa postrojenja na različitim opterećenjima.
Analizirane su varijante rada postrojenja na 100% i 60% nominalne
snage. Efekti promene opterećenja su uzeti u obzir kako bi smo
dobili dobar uvid u rad postrojenja primenom energetske i
eksergetske analize. Proračun je sproveden na nivou komponenata, i
u radu su predstavljeni rezultati proračuna i analize rada
pojedinih komponenata. Dobijene vrednosti ukazuju na parni kotao
kao izvor termodinamičke neefikasnosti postrojenja, za razliku od
energetske analize komponenata postrojenja, gde je kao kritična
komponenta identifikovan kondenzator.
U radu 2.1.2 prikazan je uticaj uslova rada hladnog kraja parnog
bloka na energetsku efikasnost rada postrojenja. Kao referentno
postrojenje izabran je parni blok B2 nominalne snage 348,5 MW u
termoelektrani Kostolac B. Dati su detaljan fizički i matematički
model, kao i rezultati numeričke simulacije rada hladnog kraja
referentnog postrojenja. Prikazana je i analizirana karakteristika
kondenzatora navedenog postrojenja, kao i zavisnosti parnog
opterećenja kondenzatora i specifične potrošnje toplote postrojenja
od pritiska kondenzacije i parametara rashladne vode. Takođe je
dobijena zavisnost stepena korisnosti postrojenja od temperature
rashladne vode. Na kraju su date smernice za povećanje efikasnosti
rada postrojenja optimizacijom protoka rashladne vode.
U radovima 2.1.3. i 2.1.4. razmatrani su sistemi za povratno
hlađenje kondenzatora parnih blokova sa vlažnim rashladnim
tornjevima i njihov uticaj na rad hladnog kraja i čitavog
postrojenja. U radu 2.1.3. pokazano je da se primenom vlažnih
rashladnih tornjeva sa prirodnom promajom dvostruko veće površine u
odnosu na referentni slučaj postiže značajno bolje hlađenje
rashladne vode kondenzatora. Na primeru referentnog objekta snage
110 MW pokazano je da zamena izabranog rashladnog tornja dvostruko
većim dovodi do značajnog povećanja energetske efikasnosti
postrojenja, uzevši u obzir i povećanje investicionih troškova zbog
ugradnje većeg rashladnog tornja.
-
- 8 -
U radu 2.1.4. razmatrana je dnevna promena temperature ohlađene
vode u rashladnom tornju sa prinudnom promajom, te uticaj ove
promene na pritisak u kondenzatoru parnog bloka A5 termoelektrane
Kolubara A, snage 110 MW za jedan prosečan letnji dan, u zavisnosti
od parametra atmosferskog vazduha. Temperatura i relativna vlažnost
atmosferskog vazduha su očitavani na svakih sat vremena u toku
izabranog dana sa automatske meteorološke merne stanice locirane u
neposrednoj blizini navedenog referentnog postrojenja. Dobijeni
rezultati se mogu generalizovati za duži vremenski period.
U radu (2.1.5.) date su teorijske osnove analize Drugog principa
termodinamike. Metod je predstavljen na primeru projektovanja mreže
razmenjivača toplote za prednji kraj postrojenja za proizvodnju
azotne kiseline. Dato je korišćenje ove jednostavne metode u obliku
13 preporuka, kao i komparativna analiza primene analize Drugog
principa i Pinč metode projektovanja enrgetskih i procesnih
sistema.
U radu (2.1.6.) su date najpre teorijske osnove primene Drugog
principa termodinamike na poboljšanje efikasnosti procesa, a zatim
je njegova primena prikazana na referentnom objektu. Kao referentni
objekat izabrano je dvopritisno postrojenje za proizvodnju azotne
kiseline. Najpre su dati opis procesa proizvodnje azotne kiseline,
kao i opis i analiza predloženog postrojenja, a zatim su izvedene
jednačine za proračun utroška eksergije bez podataka o entropiji i
izvršena eksergijska analiza predloženog postrojenja. Na osnovu
osnovnih preporuka Drugog principa termodinamike za povećanje
efikasnosti energetskih sistema i izvršene eksergijske analize,
data su moguća nova, tehnički izvodljiva rešenja kojima bi se
povećala energetska efikasnost postrojenja.
U radu (2.1.7.) opisan je uticaj nekondenzujućih gasova na
performanse kondenzatora, kao i međusobne veze performansi sistema
za odvazdušenje i površinskih kondenzatora vodene pare. Takođe,
date su i karakteristike najčešće korišćenih sistema odvazdušenja,
kao i novije adaptacije ovih sistema, kao što je hibridni sistem,
koji predstavlja kombinaciju parnog ejektora i vakuumske pumpe sa
tečnim prstenom.
U radu (2.1.8.) su date najpre teorijske osnove primene Drugog
principa termodinamike na poboljšanje efikasnosti procesa, a zatim
je njegova primena prikazana na referentnom objektu. Kao referentni
objekat izabrano je dvopritisno postrojenje za proizvodnju azotne
kiseline. Na osnovu osnovnih preporuka Drugog principa
termodinamike za povećanje efikasnosti energetskih sistema i
izvršene eksergijske analize, data su moguća nova, tehnički
izvodljiva rešenja kojima bi se povećala energetska efikasnost
postrojenja. Rešenja su data u vidu šema toka i tabelarno.
U radu (2.1.9.) su prikazane teorijske osnove analize stepena
slobode energetskih sistema .Kao referentni model za prikaz
teorijskih istraživanja izabran je deo proizvodnje koncentrisanog
voćnog soka. Posle opisa procesa, konstrukcije, strukturne i
operativne šeme toka, broj stepeni slobode neophodan za pravilnu
formulaciju matematičkog modela ovog sistema određen je na dva
načina. U prvom slučaju broj stepeni slobode određen je za
celokupni sistem, a u drugom je analiza rađena najpre za svaku
jedinicu posebno, a zatim za ceo sistem, postavljanjem kontrolne
zapremine. Nakon izvršene analize, problem je rešen pomoću
solverskog alata programa Microsoft Excel. Rezultati su prikazani
tabelarno i grafički. Prikazana analiza predstavlja osnovu za
pravilno definisanje matematičkog modela energetskog sistema u
cilju uspešne simulacije i optimizacije postrojenja.
U radu (2.1.10.) dati su teorijski principi masenog, energetskog
i eksergetskog bilansiranja u svrhu racionalizacije potrošnje
energije, na primeru proizvodnog procesa postrojenja ''Pivara
Niš''.
U radu (2.1.11.) su obrađeni osnovni principi proračuna osnovnih
veličina stanja vodene pare baziranih na IAPWS standardu, i dat je
prikaz najpoznatijih softverskih sistema za simulaciju rada
termoenergetskih postrojenja. Energetsko upravljanje i kontinualni
monitoring su efikasan način za identifikaciju mogućnosti uštede
energije kao i za uvođenje pogodnih merila uštede. Troškovi
monitoringa su relativno niski, pa se uštede energije do 10% lako
mogu postići. Radi ostvarivanja ovakvih zahteva, savremena
postrojenja za proizvodnju energije su opremljena mernim sistemima
koja vrše on-line monitoring velikog broja parametara i koriste se
za pogonsku optimizaciju postrojenja.
-
- 9 -
U radu (2.1.12) na osnovu podataka o srednjoj godišnjoj
relativnoj vlažnosti vazduha za razmatrano područje, kao i za
srednje maksimalne i srednje normalne temperature atmosferskog
vazduha, urađen je proračun apsolutne promene pritiska u odnosnu na
nominalni pritisak kondenzacije za dato postrojenje usled promene
parametara atmosferskog vazduha za 2009.-tu godinu. Uzevši u obzir
stav da se sa porastom pritiska u kondenzatoru od 1 kPa, stepen
iskorišćenja smanjuje za 1.0 – 1.5 %, dobijena je zavisnost stepena
iskorišćenja postrojenja u funkciji promene temperature i relativne
vlažnosti atmosferskog vazduha na godišnjem nivou.
U radu (2.1.13.), na osnovu matematičkog modela i konstrukcionih
podataka o rashladnim tornjevima bloka A5 termoelektrane ’’Kolubara
A’’ u Velikim Crljenima kod Lazarevca, dobijena je zavisnost
temperature ohlađene vode od više različitih uticajnih parametara.
U ovom radu prikazana je dnevna promena temperature vode ohlađene u
tornju za slučajno izabran prosečan letnji dan, kao i promena
temperature ohlađene vode na godišnjem nivou, pri čemu su korišćeni
parametri atmosferskog vazduha dobijeni sa automatske meteorološke
merne stanice ''Kolubara A''.
U radovima (2.1.14) i (2.1.15) je kao rešenje za probleme koji
su vezani za korišćenje klasičnih izvora energije predloženo
korišćenje solarne energije, korišćenjem savremene tehnologije.
Prikazana je razvijena instalacija solarne tehnologije u
kombinaciji sa apsorpcionom pumpom. U tom smislu je razvijen i
projekat solarne kuće, kao reprezent pasivne solarne
arhitekture.
Rad (2.1.16) predstavlja izvod iz Studije toplifikacije Pirota ,
a odnosi se na idejno tehničko rešenje novog toplotnog izvora
,,Senjak“ i pripadajuće novoprojektovane toplotne distribucione
mreže. Da bi toplificirali veći deo grada potrebno je zameniti deo
postojeće toplovodne mreže, ali i izgraditi veći deo nove mreže sa
predizolovanim cevima koje će biti ,,vezane“ na pomenuti novi
toplotni izvor ,,Senjak“. Nova distributivna mreža bila bi
projektovana za rad sa temperaturnim režimom 130/70°C
U radu (2.1.17) predstavljena je metodologija za praćenje
koncentracije CO2 u realnom vremenu. Merenja su izvedena na visini
od 10m, na tri lokacije, u pravcu ka i od industrijskih izvora.
Lokacije su izabrane tako da prikažu rezultate za centar grada,
predgrađe i zone parkova. Brzina i pravac vetra su takođe
mereni.
Rad (2.1.18) tretira problematiku opravdanosti primene novog,
energetski visokoefikasnog poligeneracijskog postrojenja na primeru
zatvorenog gradskog bazena u Pirotu. Kako je ovakav objekat
termoenergetski veoma nepovoljan, odnosno, potrebna je velika
količina toplotne energije za samo funkcionisanje objekta, ovim
radaom se vodi računa o iskorišćenju otpadne toplote, te sva
ključna predložena oprema koristi najsavremenija iskustva za
projektovanje termoenergetskih instalacija ovakvih objekata,
preporuke i pozitivnu inžinjersku praksu.
Osnovni cilj rada (2.1.19) je da prikaže osnovne izvode iz
Studije gasifikacije grada Pirota koje se odnose na idejno tehničko
rešenje gasne distributivne mreže na nivou čitavog grada i delu
prigradskih naselja.
U radovima (2.1.20) i (2.1.21) razmatrani su režimi rada
turbinskog i kondenzatorskog dela postrojenja bloka A5 snage 110 MW
u TE ''Kolubara A'', sa ciljem da se sagleda uticaj protoka i
temperature rashladne vode na rad kondenzatora referentnog
postrojenja, kao i da se ispita mogućnost povećanja snage i
energetske efikasnosti rada postrojenja snižavanjem pritiska u
kondenzatoru.
Cilj rada (2.1.22) je da se rešavanjem sistema transportnih
jednačina, koje opisuju dvofazno neizotermno turbulentno strujanje
u rashladnom tornju sa prinudnom promajom, simultano za sve
karakteristične zone tornja (kišnu zonu, zonu ispune, zonu
eliminatora kapljica) dobiju rezultati u vidu odgovarajućih
dijagrama i tabela. Time se ostvaruje uvid u lokalni raspored
parametara rashladnog tornja kao što su pritisak, temperatura,
koncentracija, brzina strujanja unutar tornja, maseni i toplotni
fluksevi dvofaznog sistema u tornju.
U radovima (2.1.23) i (2.1.24) razmatrana je racionalnost izbora
opreme i projektovane površine razmene toplote u vlažnim rashladnim
tornjevima termoenergetskih postrojenja, kao i uticaj rada ovih
uređaja na rad hladnog kraja izabranog referentnog postrojenja.
-
- 10 -
U radovima (2.1.25) i (2.1.26) prikazan je atlas vetrova Južne
Srbije, na osnovu koga se može odrediti najpovoljnija lokacija
vetrogeneratora, sa krajnjim ciljem da se uradi atlas vetrova cele
Srbije. Razmatrano je dvanaest modela, uključujući i planinu
Seličevica, koji su reprezenti razmatranog područja. Prikazani
rezultati uzimaju u obzir tip turbine, godišnju proizvodnju
energije, statički i dinamički ekonomski model. Modeliranje je
rađeno korišćenjem simulacionog softvera WAsP - Wind Atlas Analysis
and Application Program. Sistem konzervacionih jednačina rešavan je
primenom CFD tehnike.
U radu (2.1.27) je pokazano na primeru referentnog postrojenja
koliko je zamena konvencionalnog tornja panelnim smanjila
specifičnu potrošnju toplote, odnosno povećala energetsku
efikasnost postrojenja. Ispuna panelnog rashladnog tornja ima
širinu kanala između dve susedne ploče 12-20mm, zbog čega je
površina prenosa toplote i mase značajno veća u odnosu na
standardne ispune, a režim strujanja vode i vazduha povoljniji.
Zbog toga, panelni rashladni tornjevi imaju znatno manju visinu
zone hlađenja vode u poređenju sa tornjevima koji su danas u
primeni. To dozvoljava niži vakuum u kondenzatoru, pa bi se ovako
hladjeni parni blok po karakteristikama približio protočno hlađenom
postrojenju. Činjenica da investicioni i eksploatacioni troškovi
nisu veći nego za konvencionalni toranj takođe preporučuje ovaj tip
tornja za znatno širu primenu.
Lokalni klimatski parametri direktno utiču na kapacitet
rashladnih tornjeva i mogućnost prirodnih vodotokova da odvedu
toplotu iz kondenzatora termoelektrane. U toku letnjeg perioda,
ulazna temperatura rashladne vode se može približiti vrednosti koja
prestavlja graničnu temperaturu izlazne struje s obzirom na
ekološka ograničenja. Na taj način postrojenje neće raditi ni blizu
punog kapaciteta. Neophodno je tehnološko unapredjenje rada
postojećih rashladnih sistema, kako bi se ubuduće sprečio značajan
pad efikasnosti rada postrojenja. U radu (2.1.28) prikazan je
uticaj porasta temperature rashladne vode u nekim termoelektranam u
Srbiji na njihovu efikasnost. Rezultati su dobijeni na osnovu
meteoroloških podataka i numeričke simulacije i kao takvi mogu dati
korisne smernice pri projektovanju novih, kao i u stalnim naporima
da se unapredi rad postojećih termoelektrana.
U radu (2.1.29) razmatran je uticaj uslova rada hladnog kraja na
energetsku efikasnost parnog mono bloka, sa posebno posvećeno
pažnjom uticaju protoka i temperature rashladne vode i pritiska
kondenzacije na generisanu snagu i specifičnu potrošnju toplote
referentnog postrojenja snage 348,5 MW u TE ''Kostolac B''.
U radu (2.1.30) data su rešenja za poboljšanje performansi
velikih vodom hlađenih kondenzatora vodene pare u termoenergetskim
postrojenjima: od zamene oštećenih cevi cevima od nerđajućeg
čelika, ukoliko nema prostora za ugradnju novog-većeg kondenzatora,
pa do modularne zamene dela kondenzatorskih cevi titanijumskim
modulima, u cilju dobijanja veće površine za razmenu toplote u
kondenzatoru.
U radu (2.1.31.) razmatran je uticaj parametara atmosferskog
vazduha na temperaturu vode ohlađene u rashladnom tornju teorijske
toplotne šeme postrojenja snage 100 MW, i time na specifičnu
potrošnju toplote parnog temoenergetskog postrojenja.
U radu (2.1.32) je data simulacija uticaja promene parametara
struje vazduha na ulazu u postrojenje za proizvodnju kamene vune
‘’Vunizol’’ iz Surdulice na sam proizvodni proces, uz mogućnosti za
poboljšanje istog, u softverskom paketu PHOENICS.
U radu (2.1.33) prikazan je razvijeni program koji omogućava
proračun toplotne šeme termoenergetskog postrojenja opšte
konfiguracije kao i proračun energetske efikasnosti. Karakteriše ga
tačnost, brzina proračuna, fleksibilnost i jednostavnost upotrebe
zbog postojanja sistema menija. Kao rezultat proračuna mogu se
dobiti veličine stanja u karakterističnim tačkama ciklusa, maseni
protoci, vrednosti glavnih termodinamičkih parametara, bilansi po I
i II principu termodinamike. Program omogućava proračun
promenljivih režima rada, što može biti važno u fazi definisanja
optimalnog rada postrojenja.
U radu (2.1.34) razmatran je uticaj promene pritiska u
kondenzatoru na specifičnu potrošnju toplote termoenergetskog
postrojenja. Specifična potrošnja toplote turbopostrojenja je jedan
od glavnih termodinamičkih parametara na osnovu koga se najbolje
može oceniti energetska efikasnost
-
- 11 -
rada parnog turbopostrojenja. Zbog toga je u ovom radu izvršena
analiza uticaja promene pritiska kondenzacije na promenu snage
turbine i promenu specifične potrošnje toplote
turbopostrojenja.
U radu (2.1.35) je razmatran uticaj promenljivih uslova hlađenja
kondenzatora na pritisak kondenzacije, kapacitet kondenzatora,
maksimalnu snagu i snagu postrojenja pri minimalnoj specifičnoj
potrošnji toplote parnog bloka. Takođe je razmatran uticaj
nepravilno dimenzionisanog kondenzatora na energetske gubitke
termoelektrane.
U radovima (2.1.36) i (2.1.37) je dat pregled danas najčešće
primenjivanih sistema za recirkulaciono hlađenje, područje njihove
primene, kao i tehničke, investicione i eksploatacione
karakteristike istih. Analizirani su rashladni bazeni, rashladna
jezera, vlažni i suvi rashladni tornjevi, kao i kombinovani sistemi
povratnog hlađenja. Dat je presek sadašnjeg stanja i održivi pravci
razvoja pojedinih cirkulacionih sistema za hlađenje. Takođe su
prikazani rezultati eksperimentalnog i teorijskog ispitivanja u
cilju dobijanja koeficijenta ispune vlažnih rashladnih tornjeva i
predstavljen je novi koncept hibridnog rashladnog tornja.
U radu (2.1.38) dati su teorijski principi masenog, energetskog
i eksergetskog bilansiranja u svrhu racionalizacije potrošnje
energije, na primeru proizvodnog procesa postrojenja ''Pivara
Niš''.
U radu (2.1.39) dati su osnovni principi simulacije procesa i
neke prednosti korišćenja programske platforme Microsoft Excel za
rešavanje problema simulacije. Referentno postrojenje za koje je
urađen originalni softver za simulaciju je energetski sistem
fabrike za proizvodnju deterdženta "IHP-Prahovo".Tehnološki proces
u ovoj fabrici odvija se u dve faze: u prvoj fazi “vlažnoj fazi’’
sirovina se hemijski tretira, a u drugoj, ‘’suvoj fazi’’, proces se
zasniva na zagrevanju, hlađenju i sušenju materijala. Suvi deo
procesa predstavljen je u vidu mreže energetskih objekata,
predstavljen matematičkim modelom, energetskim i eksergetskim
bilansom. Simulacija je urađena korišćenjem Microsoft Excel
programske platforme.
U radu (2.1.40) prikazan je metod eksergetske analize
energetskih sistema. U radu (2.1.41) je prikazana numerička
simulacija rada hladnog kraja konvencionalne
termoelektrane sa protočnim sistemom hlađenja kondenzatora.
Softverski paket, razvijen na osnovu detaljnog fizičkog i
matematičkog modela urađen je na Programskoj platformi Microsoft
Excel. U radu je detaljno prikazan razvoj i način korišćenja
samostalno razvijenog softverskog paketa pod nazivom TeKoB, koji je
rezultat rada na projektu EE 171, MNTR.
U radu (2.1.42) je prikazan postupak pretvaranja toplotne
energije u mehanički rad, tako što se toplotna energija primenom
procesa isparavanje – kondenzacija transformiše u potencijalnu
energiju radnog tela, a zatim se ta energija u hidroturbini
pretvori u mehanički rad. Posebna prednost ovakvog procesa je što
se u mehanički rad može pretvoriti toplotna energija niske
temperature (oko 40˚C ili još niže), što otvara široke mogućnosti
korišćenja obnovljivih izvora energije. Pokazano je takođe da se
process može ostvariti pri temperaturi odvođenja toplote samo 10 –
20˚C nižoj od temperature dovođenja toplote. Ovakav proces
transformacije toplotne energije niske temperature u mehanički rad,
pri tako maloj razlici temperatura izvora i ponora toplote nije
realno moguće ostvariti ni u jednom drugom zatvorenom kružnom
ciklusu. Pokazano je kakve osobine treba da ima radno telo da bi se
predloženi ciklus efikasno mogao realizovati.
U radovima (2.1.43) i (2.1.44) prikazan je uticaj lokalnih
vremenskih uslova na rad i efikasnost konvencionalne termoelektrane
sa protočnim sistemom hlađenja. Na osnovu meteoroloških podataka o
području u kome se razmatrana termoelektrana nalazi i detaljnog
matematičkog modela, izvršena je numerička simulacija i dobijena
zavisnost efikasnosti rada elektrane, njene snage i specifične
potrošnje toplote za dati geografski položaj od klimatskih
parametara, pri čemu se uslovi rada značajno menjaju u zimskom i
letnjem režimu rada, usled promene temperature atmosferskog
vazduha.
Iz rezultata prikazanih u radu (2.1.45) se vidi da uslovi rada
kondenzatora značajno utiču na energetsku efikasnost parnog bloka,
što je u skladu sa stavom, inače nedovoljno afirmisanim, da
kondenzator kao ponor toplote ima principijelno isti značaj kao i
generator pare, kao izvor toplote u zatvorenom kružnom ciklusu
parnog bloka. Porast temperature rashladne vode uslovljava
smanjenje energetske efikasnosti i snage parnih blokova (prema
podacima iz literature, 2003. godine u Nemačkoj je proizvodnja
električne energije u letnjim mesecima zbog porasta temperature
-
- 12 -
rashladne vode smanjena za 18%). Problem se još oštrije
postavlja kod postrojenja sa povratnim hlađenjem, u odnosu na
protočno hlađenje.
U radu (2.1.46) su razmatrani uticaj temperature i protoka
rashladne vode na energetsku efikasnost parnog bloka. Temodinamički
stepen iskorišćenja ciklusa, a samim tim i stvarni stepen
iskorišćenja postrojenja zavisi, osim od početnih parametara pare i
od temperature predaje toplote spoljnoj okolini, odnosno
temperature kondenzacije. Kod parnog bloka toplota se predaje
rashladnoj vodi u kondenzatoru, koji je površinski rekuperativni
izmanjivač toplote nepromenljivih dimenzija. Zbog promene
temperature rashladne vode menjaju se uslovi rada kondenzatora što
izaziva promenu njegovog kapaciteta i pritiska kondenzacije, a time
i temperature kondenzacije. Ovo, u skladu sa napred rečenim, dovodi
do promene i snage i stepena iskorišćenja bloka, odnosno energetske
efikasnosti postrojenja.
U radu (2.1.47) razmatran je uticaj promene pritiska u
kondenzatoru na specifičnu potrošnju toplote termoenergetskog
postrojenja. Specifična potrošnja toplote turbopostrojenja je jedan
od glavnih termodinamičkih parametara na osnovu koga se najbolje
može oceniti energetska efikasnost rada parnog turbopostrojenja.
Zbog toga je u ovom radu izvršena analiza uticaja promene pritiska
kondenzacije na promenu snage turbine i promenu specifične
potrošnje toplote turbopostrojenja.
U radu (2.1.48) su opisani uticaji promene pritiska kondenzacije
na ekonomičnost rada postrojenja, kao i mogući pravci optimizacije
pritiska u kondenzatoru termoenergetskog parnog postrojenja, budući
da promene pritiska u kondenzatoru termoenergetskog postrojenja
imaju značajan uticaj na promenu snage i specifične toplote
postrojenja, na pojavu korozije u delu postrojenja do deaeratora,
kao i na na cenu hemijskih preparata koji se koriste za dovođenje
koncentracije kiseonika rastvorenog u napojnoj vodi na dopušteni
nivo.
U doktorskoj disertaciji (2.2.1) je detaljno proučen uticaj
parametara atmosferskog vazduha na rad termoenergetskih
postrojenja, kako onih koja imaju protočni sistem hlađenja, tako i
postrojenja sa povratnim sistemom hlađenja. Postrojenja pokazuju
istu tendenciju pada energetske efikasnosti usled porasta
temperature atmosferskog vazduha u letnjem periodu. Promena
efikasnosti kod postrojenja sa protočnim sistemom hlađenja vezana
je za srednju temperaturu vode vodotoka kojim se vrši odvođenje
otpadne toplote iz kondenzatora. Postrojenja sa povratnim sistemom
hlađenja su izložena učestalijoj, dnevnoj promeni temperature i
relativne vlažnosti atmosferskog vazduha. Zbog toga dolazi do
dnevne promene temperature vode ohlađene u rashladnom tornju, a
time i energetske efikasnosti ovih postrojenja.
Formirani su fizički i matematički modeli dva referentna
postrojenja, sa protočnim i povratnim sistemom hlađenja, pri čemu
model postrojenja sa povratnim hlađenjem uključuje i matematički
model procesa hlađenja vode u vlažnom rashladnom tornju sa
prinudnom promajom. Na osnovu matematičkog modela, urađena su dva
softvera za numeričku simulaciju, za svako referentno postrojenje.
Dobijene su zavisnosti kapaciteta kondenzatora, pritiska
kondenzacije, snage, specifične potrošnje toplote i stepena
korisnosti od temperature rashladne vode u slučaju postrojenja sa
protočnim hlađenjem. Numeričkom simulacijom rada postrojenja sa
povratnim hlađenjem dobijene su zavisnosti pritiska kondenzacije,
toplotnog kapaciteta, snage, specifične potrošnje toplote i stepena
korisnosti postrojenja u zavisnosti od izmerenih parametara
(temperature i relativne vlažnosti) atmosferskog vazduha. Ove
zavisnosti su date na dnevnom i godišnjem nivou. Svi dobijeni
rezultati su verifikovani na osnovu mernih podataka iz postrojenja
i literature.
Na kraju, dato je poređenje stepena korisnosti postrojenja sa
protočnim i povratnim hlađenjem, i to na nivou godišnje promene za
srednje mesečne temperature 2009. godine, kao i rešenja za
povećanje energetske efikasnosti, bilo u procesu projektovanja
novih postrojenja, bilo u eksploataciji postojećih.
U magistarskom radu (2.2.2) detaljno je analiziran uticaj
promenljivih uslova rada hladnog kraja parnog bloka na područje
rada termoelektrane, od energetski najekstenzivnijeg do energetski
najefikasnijeg. Osnovni cilj rada je pre svega afirmacija stava da
kondenzator, kao ponor toplote, u zatvorenom kružnom ciklusu parnog
bloka, ima principijelno isti značaj kao i generator pare, kao
izvor toplote. Referentno postrojenje je parni blok snage 348,5 MW
u TE ''Kostolac B''. U radu je razvijen originalni softver za
simulaciju rada hladnog kraja referentnog postrojenja, koji je
zatim
-
- 13 -
integrisan u jedinstveni softver pogodan za simulaciju
promenljivih režima rada parnih blokova, a posebno za proračun
uticaja pritiska u kondenzatoru na promenu snage bloka i promenu
specifične potrošnje toplote postrojenja. Ukazano je na izvor
neracionalnosti rada datog postrojenja, te na pravac eliminisanja
date neracionalnosti. Pristup problemu i rezultati rada omogućili
su osnovne pravce istraživanja i izradu alata za ocenu energetske
efikasnosti i drugih parnih blokova.
4. MIŠLJENJE O ISPUNJENOSTI USLOVA - kandidatkinje Mirjane
Lakovi ć Paunović Koeficijent kompetentnosti
KOEFICIJENT KOMPETENTNOSTI
Naziv grupe Oznaka Vrsta rezultata M Vrednost Broj Ukupno Rad u
istaknutom
međunarodnom časopisu M22 5.0 1 5.0 Objavljeni radovi u
naučnim
časopisima međunarodnog
značaja
M20 Rad u međunarodnom
časopisu M23 3.0 1 3.0
Zbornici međunarodnih
naučnih skupova
M30 Saopštenje sa
medjunarodnog skupa štampano u celini
M33 1.0 30 30.0
Objavljeni radovi u
časopisima nacionalnog
značaja M50
Rad u časopisu nacionalnog značaja M52 1.5 8 12
Saopštenje na skupu nacionalnog značaja štampano u celini
M63 0.5 8 4 Zbornici skupova
nacionalnog značaja
M60 Uređivanje zbornika
saopštenja skupa nacionalnog značaja
M66 1.0 2 2
Odbranjena doktorska disertacija
M71 6.0 1 6.0 Magistarske i doktorske teze
M70 Odbranjen magistarski
rad M72 3.0 1 3.0
UKUPNO: 65.0
-
- 14 -
KANDIDAT DEJAN MITROVI Ć
1. BIOGRAFSKI PODACI
a) Lični podaci Ime i prezime Dejan M. Mitrović Datum i mesto
rodjenja 15.08.1967. godine, Leskovac
Mesto stalnog boravka Niš
b) Podaci o obrazovanju
Naziv završenog fakulteta Mašinski fakultet Univerziteta u Nišu
Smer Termoenergetika Godina i mesto diplomiranja 1994. godine,
Mašinski fakultet u Nišu
Magistraski rad Automatizacija proračuna utrošenog radnog veka
delova termoenergetskog postrojenja Naučna oblast Tehničke nauke,
Mašinstvo, Teorijski i primenjeni procesi prenosa toplote i mase
Mentor dr Dragoljub Živković, red.prof. Mašinskog fakulteta u Nišu
Godina i mesto odbrane 2002. godine, Mašinski fakultet u Nišu
Doktorska disertacija Tehno-ekonomska optimizacija postrojenja
za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije Naučna
oblast Tehničke nauke, Mašinstvo, Teorijski i primenjeni procesi
prenosa toplote i mase Mentor dr Dragoljub Živković, red.prof.
Mašinskog fakulteta u Nišu Godina i mesto odbrane 2010. godine,
Mašinski fakultet u Nišu
c) Profesionalna karijera
Po diplomiranju, kadidat je radio na Mašinskom fakultetu u Nišu
kao istraživač saradnik (stipendista Ministarstva za Nauku i
tehnologiju Republike Srbije). Kao saradnik u nastavi bio je
angažovan za izvodjenje nastave na predmetima Katedre za
termoenergetiku.
Godine 1997. kandidat je izabran za asistenta-pripravnika na
Katedri za Termoenergetiku Mašinskog fakulteta u Nišu
Maja 2003. godine, kandidat je izabran za asistenta na Katedri
za termoenergetiku Mašinskog fakulteta u Nišu, a maja 2007. godine
reizabran je u isto zvanje.
Kao asistent-pripravnik i asistent bio je angažovan za
izvodjenje nastave iz predmeta: Grejanje i toplifikacija,
Termodinamika, Toplotne turbomašine, Tehnika merenja,
Termoenergetska postrojenja, Tehnika hlađenja, Parni kotlovi i
Cevni vodovi.
-
- 15 -
2. PREGLED DOSADAŠNJEG NAUČNOG I STRUČNOG RADA KANDIDATA
2.1 Naučno-stručni radovi
a) Radovi objavljeni u medjunarodnim časopisima sa SCI&SCIe
liste a1) Posle izbora u zvanje asistenta
2.1.1 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Mirjana Laković:
Energy and Exergy Analysis of A 348.5 MW Steam Power Plant, Energy
Sources, Part A: Recovery, Utilization, and Environmental Effects,
32:11, 2010, pp. 1016 – 1027.
2.1.2 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Computation of Working
Life Consumption of a Steam Turbine Rotor, Journal of Pressure
Vessel Technology, APRIL 2010, Vol. 132/021202-1:021202-6.
2.1.3 Mirjana S. Laković, Mladen S. Stojiljković, Slobodan V.
Laković, Velimir Stefanović, Dejan Mitrović, Impact of the cold-end
operating conditions on energy efficiency of the steam power
plants, Thermal Science, 2010., DOI: 10.2298/TSCI100415066L
a2) Pre izbora u zvanje asistenta
Nema publikovane radove.
b) Radovi objavljeni u časopisima nacionalnog značaja b1) Posle
izbora u zvanje asistenta
2.1.4 Branislav Stojanović, Jelena Janevski, Marko Ignjatović,
Mladen Stojiljković, Dejan Mitrović, Mića Vukić, (2010),
Eksperimentalno ispitivanje karakteristika rekuperatora toplote
vazduh-vazduh, Termotehnika, vol. 36, 2010, iss. 1, pp.
103-108.
2.1.5 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Predrag Rašković,
(2004), Programski sistemi za simulaciju i optimizaciju rada
termoenergetskih postrojenja, Procesna Tehnika, broj 2-3, 2004,
godina 20, pp. 188-19.
2.1.6 Dragoljub Živković, Dejan Mitrović, Predrag Živković,
(2004), Proračun termodinamičkih veličina stanja vodene pare
primenom metode IAPWS-IF97, Procesna Tehnika, broj 2-3, 2004,
godina 20, pp. 195-198.
2.1.7 Branislav Stojanović, Jelena Janevski, Mladen
Stojiljković, Dejan Mitrović, (2004), Radni parametri ložišta za
sagorevanje peleta, Procesna Tehnika, broj 2-3, 2004, godina 20,
pp. 153-155.
2.1.8 Velimir Stefanović, Dejan Mitrović, Predrag Živković,
(2003). Possibilities and Directions for Fuother District Heating
of Niš Development, Journal: Facta Universitatis, Series:
Mechanical Engineering, Published by University of Nis, Yugoslavia,
Vol. 1, No. 10,2003, pp. 1415-1423.
2.1.9 Nenad Radojković, Gradimir Ilić, Žarko Stevanović, Mića
Vukić, Dejan Mitrović, Goran Vučković, (2003), Experimental study
on Thermal and Flow Process in Shel and Tube Heat Exchangers –
influence of baffle cut on heat exchange
-
- 16 -
efficiency Journal: Facta Universitatis, Series: Mechanical
Engineering, Published by University of Nis, Yugoslavia, Vol. 1,
No. 10,2003, pp. 1377-1384.
b2) Pre izbora u zvanje asistenta
2.1.10 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, (2001), Estimated
consumption of working life of high pressure steam turbine rotor in
stationary work , Journal: Facta Universitatis, Series: Mechanical
Engineering, Published by University of Nis, Yugoslavia Vol. 1, No.
8, 2001, pp. 1083-1090.
2.1.11 Mića Vukić, Gradimir Ilić, Nenad Radojković, Velimir
Stefanović, Dejan Mitrović, (2001), Proračun izmenjivača toplote
prema pripisanom padu pritiska, Procesna Tehnika, broj 1,
2001,godina 17, str. 83-87.
2.1.12 Ivan Stojanović, Gradimir Ilić, Mića Vukić, Goran
Vučković, Dejan Mitrović, (1998), Matematičko modeliranje
stacionarne prinudne konvekcije sa zagrejane površine uronjene u
porozni sloj kao model biohemijskog reaktora”. Procesna Tehnika,
broj 2-3, 1998, godina 14, str. 297 – 300.
2.1.13 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Slobodan Laković,
(1996), Primena kontinuiranog prora čuna utrošenog radnog veka
delova termoenergetskog postrojenja za poterbe planskog održavanja,
Procesing ’96 Tivat, 18 - 20 Septembar Procesna Tehnika, broj 2-3,
1996, godina 14, str. 297 – 300.
2.1.14 Dejan Mitrović, Slobodan Laković, Dragoljub Živković,
(1995), Analiza uticaja radnih parametara na utrošak radnog veka
parne turbine, Zbornik radova povodom 35 godina rada Mašinskog
fakulteta Univerziteta u Nišu, Niš 1995, str.97-102.
c) Radovi saopšeni na skupovima međunarodnog značaja štampani u
celini c1) Posle izbora u zvanje asistenta
2.1.15 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Mirjana Laković,
(2010) Eksergetska analiza rada komponenata termoenergetskog
postrojenja, Međunarodna konferencija Elektrane 2010,
26-29.10.2010. Vrnjačka Banja, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.16 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Mladen Stojiljković,
Dejan Mitrović, (2010), Energy efficiency annual change for the
steam block with closed-cycle cooling system, Međunarodna
konferencija Elektrane 2010, 26-29.10.2010. Vrnjačka Banja,
kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.17 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Mladen Stojiljković,
Dejan Mitrović, Velimir Stefanović, (2010), Širina zone hlađenja
vlažnog rashladnog tornja bloka A5 110MW TE ''Kolubara A'',
Međunarodna konferencija Elektrane 2010, 26-29.10.2010. Vrnjačka
Banja, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.18 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, (2009) Proračun
karakteristika produkata sagorevanja kod gasnih turbina, Procesna
Tehnika, 2009, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.19 Marko Ignjatović, Branislav Stojanović, Jelena Janevski,
Mirko Stojiljković, Dejan Mitrović, Mića Vukić, (2009)
Konstruktivne i radne karakteristike rekuperatora toplote
vazduh-vazduh, 14. Simpozijum termičara Srbije 13-16.10.2009,
Sokobanja, 2009, kompletan rad izdan na CD-u.
2.1.20 Branislav Stojanović, Jelena Janevski, Marko Ignjatović,
Mirko Stojiljković, Dejan Mitrović, Mića Vukić, (2009)
Eksperimentalno ispitivanje karakteristika
-
- 17 -
rekuperatora toplote vazduh-vazduh, 14. Simpozijum termičara
Srbije 13-16.10.2009, Sokobanja 2009, kompletan rad izdan na
CD-u.
2.1.21 Mladen Stojiljković, Branislav Stojanović, Goran
Vučković, Dejan Mitrović, Jelena Janevski, Mirko Stojiljković,
Marko Ignjatović, (2008) Ostvareni rezultati, perspektiva i pravci
daljeg rada i razvoja Regionalnog centra za energetsku efikasnost
Niš, Regionalna konferencija: Industrijska energetika i zaštita
životne sredine u zemljama Jugoistočne Evrope, 24-28. jun 2008,
Hotel Palisad, Zlatibor, Srbija.
2.1.22 Mladen Stojiljković, Goran Vučković, Dejan Mitrović,
Mirko Stojiljković, (2005) Preliminarni energetski bilans
kotlovskog postrojenja u AD Pivari Niš, 36 međunarodni kongres o
klimatizaciji, grejanju i hlađenju, Beograd 2005, Zbornik radova,
str.378-385.
2.1.23 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Slobodan Laković,
Mirjana Laković, (2004) Program za proračun termodinamičkih
parametara termoenergetskih postrojenja, Simpozijum termoelektrane
2004, 2-5.11.2004. Vrnjačka Banja, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.24 Dragoljub Živković, Dejan Mitrović, Slobodan Laković,
Mirjana Laković, (2004), Analiza uticaja promene pritiska
kondenzacije na specifičnu potrošnju toplote turbopostrojenja ,
Simpozijum termoelektrane 2004, 2-5.11.2004. Vrnjačka Banja,
kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.25 Slobodan Laković, Mirjana Laković, Dragoljub Živković,
Dejan Mitrović, (2004), Uticaj dimenzija i uslova rada kondenzatora
na energetsku efikasnost parnog monobloka, Simpozijum
termoelektrane 2004, 2-5.11.2004. Vrnjačka Banja, kompletan rad
izdat na CD-u.
c2) Pre izbora u zvanje asistenta
2.1.26 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, (2002), Naponsko
stanje rotora turbine visokog pritiska pri stacionarnom radu,
JUDEKO 2002, Sarajevo, str. 811-816.
2.1.27 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, (2002), Infuence of
creep to consumed high pressure turbine rotor work life , ENERGY
FORUM 2000, Varna, Bulgaria, 2002.
2.1.28 Predrag Rašković, Dragoljub Živković, Marina Milojević,
Mirjana Laković, Dejan Mitrović, (2000), Software tool for energy
process simulation of sodium tripolyphosphate producing factory,
ENERGY FORUM 2000, Varna, Bulgaria, 2000.
2.1.29 Dragoljub Živković, Slobodan Laković, Predrag Rašković,
Dejan Mitrović, (1998), Rationalisation of the Energy Consumption
in Tunnel Ovens for Bread Baking, Energy-Forum, Varna, Bulgaria
1998, pp. 119-122.
2.1.30 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Slobodan Laković,
(1998), Consumption of Working Life of Steam Turbine Parts MAN-339
MW in the Power Plant Kosovo-B, Energy-Forum, Varna, Bulgaria 1998,
pp. 97-100.
2.1.31 Dragoljub Živković, Predrag Rašković, Dejan Mitrović,
(1998), Computer Modeling, Simulation and Identification of the
Dynamic Behavior of Steam Turbine , Energy-Forum, Varna, Bulgaria
1998, pp. 101.
2.1.32 Dejan Mitrović, Slobodan Laković, Dragoljub Živković,
(1996), Accumulation of damage theory approach toward residual life
evaluation of steam turbine rotors, CHISA’96 PRAHA, CZECH REPUBLIC,
25 - 30 AUGUST 1996 12th International Congress of Chemical and
Process Engineering, Praha, Czech Republic, 1996.
-
- 18 -
d) Radovi saopšeni na skupovima nacionalnog značaja štampani u
celini d1) Posle izbora u zvanje asistenta
2.1.33 Goran Vučković, Mladen Stojiljković, Dejan Mitrović,
(2007), Hidrauli čko uravnoteženje cevne mreže u cilju ravnomerne
raspodele toplotne energije, 13. Simpozijum termičara Srbije i Crne
Gore, Sokobanja, 16-19 oktobar 2007, kompletan rad izdat na
CD-u.
2.1.34 Jelena Janevski, Branislav Stojanović, Dejan Mitrović,
Mirko Stojiljković, Marko Ignjatović, (2007), Uticaj toplovoda na
efikasnost sistema centralnog grejanja, 13. Simpozijum termičara
Srbije i Crne Gore, Sokobanja, 16-19 oktobar 2007, kompletan rad
izdat na CD-u.
2.1.35 Mirjan Laković, Slobodan Laković, Dejan Mitrović, (2007),
Simulacija rada sistema turbina-kondenzator konvencionalne
termoelektrane, 13. Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore,
Sokobanja, 16-19 oktobar 2007, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.36 Branislav Stojanović, Jelena Janevski, Dejan Mitrović,
Marko Ignjatović, Mirko Stojiljković, (2007), Regulacija rada
toplotne podstanice, 13. Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore,
Sokobanja, 16-19 oktobar 2007, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.37 Mladen Stojiljković, Branislav Stojanović, Jelena
Janevski, Dejan Mitrović, Mirko Stojiljković, (2006), Energetska
efikasnost u daljinskom grejanju, Prva Nacionalna konferencija o
energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, "SRBIJA
2006", AEE, Beograd, 3.- 6. oktobar 2006.
2.1.38 Mirjana Laković, Slobodan Laković, Dejan Mitrović,
(2005), Uticaj protoka rashladne vode na performanse kondenzatora
termoenergetskog postrojenja, 12. Simpozijum termičara Srbije i
Crne Gore, Sokobanja, 18-21 oktobar 2005, kompletan rad izdat na
CD-u.
2.1.39 Mladen Stojiljković, Dejan Mitrović, Goran Vučković,
Danijela Tošić, (2005), Preliminarni energetski bilans kotlovskog
postrojenja fabrike unutrsašnjih guma Tigar MH-Babušnica, 12.
Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore, Sokobanja, 18-21 oktobar
2005, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.40 Goran Vučković, Mladen Stojiljković, Dejan Mitrović, Mića
Vukić, (2005), Gazdovanje energijom u fabrici unutrašnjih guma
Tigar MH-Babušnica, 12. Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore,
Sokobanja, 18-21 oktobar 2005, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.41 Dejan Mitrović, Mladen Stojiljković, Goran Vučković,
Mirko Stojiljković, (2005), Energetska efikasnost u sistemima za
distribuciju pare i povraćaj kondenzata u AD Pivara Niš, 12.
Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore, Sokobanja, 18-21 oktobar
2005, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.42 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, Slobodan Laković,
Mirjana Laković, Ivan Genov, (2004), Karakteristike rada
termoenergetskog postrojenja u funkciji pritiska kondenzacije,
Industrijska energetika 2004, D. Milanovac 28.9-1.10 2004,
kompletan rad izdat na CD-u.
-
- 19 -
2.1.43 Branislav Stojanović, Jelena Janevski, Mladen
Stojiljković, Dejan Mitrović, (2004), Rezultati ispitivanja kotla
za sagorevanje peleta, Industrijska energetika 2004, D. Milanovac
28.9-1.10 2004, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.44 Jelena Janevski, Branislav Stojanović, Mladen
Stojiljković, Dejan Mitrović, (2004), Analiza rada gorionika za
pelete, Industrijska energetika 2004, D. Milanovac 28.9-1.10 2004,
kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.45 Goran Vučković, Mića Vukić, Gradimir Ilić, Nenad
Radojković, Dejan Mitrović, Žarko Stevanović, (2004),
Eksperimentalno istraživanje toplotnih karakteristi ka orošavajućih
razmenjivača toplote, Industrijska energetika 2004, D. Milanovac
28.9-1.10 2004, kompletan rad izdat na CD-u.
2.1.46 Dejan Mitrović, Dragoljub Živković, (2003), Proračun
utrošenog radnog veka delova parne turbine,11. Simpozijum termičara
Srbije i Crne Gore, Zlatibor, 1-4 oktobar 2003, kompletan rad izdan
na CD-u.
2.1.47 Branislav Stojanović, Jelena Janevski, Dejan Mitrović,
(2003), Konstruktivne karakteristike ložišta za sagorevanje peleta,
11. Simpozijum termičara Srbije i Crne Gore, Zlatibor, 1-4 oktobar
2003, kompletan rad izdan na CD-u.
d2) Pre izbora u zvanje asistenta
Nema publikovane radove.
2.2 Radovi na sticanju naučnih kvalifikacija – disertacije
2.2.1. Dejan Mitrović, (2010) Tehno-ekonomska optimizacija
postrojenja za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne
energije, Doktorska disertacija, Mašinski fakultet u Nišu, Niš.
2.2.2. Dejan Mitrović, (2002) Automatizacija prora čuna
utrošenog radnog veka delova termoenergetskog postrojenja,
Magistarski rad, Mašinski fakultet u Nišu, Niš.
2.3 Učešće u realizaciji projekta e1) Naučno-istražicački
projekti
2.3.1 Racionalno korišćenje energije u indusriji i tehnološkim
procesima, e.b.p. 08M11E1, Strateško tehnološko istraživački
projekat finansiran od strane Ministarstva za nauku Republike
Srbije, period 1996÷2000.
2.3.2 Razvoj predložišta i kotlova za sagorevanje peleta,
NPEE608-76B, finansiran od strane Ministarstva za nauku Republike
Srbije, period 1.04.2002. do 31.03.2005.
2.3.3 Razvoj energetski efikasnih izmenjivača toplote i materije
primenom savremenih numeričkih i eksperimentalnih metoda, EE EVB
306-72B, finansiran od strane Ministarstva za nauku Republike
Srbije, period 2002÷2005.
2.3.4 Simulacija procesa u sistemu turbina-kondenzator u cilju
poboljšanja performansi u TE ''Kostolac B'', NPEE 171, finansiran
od strane Ministarstva za nauku Republike Srbije, period 2003. do
2004.
-
- 20 -
2.3.5 Primena savremenih tehnologija za merenje, upravljanje i
centralni nadzor utrošene toplotne energije u sistemima daljinskog
grejanja, NP EE242005, finansiran od strane Ministarstva za nauku
Republike Srbije, period 2006÷2009.
2.3.6 Eksperimentalana i numerička simulacija sistema rashladne
vode u cilju povećanja energetske efikasnosti termoelektrana u
sastavu Elektroprivrede Srbije, TR 18006, finansiran od strane
Ministarstva za nauku Republike Srbije, period 2008÷2010.
e2) Ostali projekti
2.3.7 Projekat „PRISMA”, Međunarodni projekat prekvalifikacije
viška vojnog kadra u Vojsci Srbije i Crne gore, finansiran od stane
Vlade Kraljevine Holandije, period 2007÷2008.
2.4 Uređivanje zbornika i saopštenja skupova
2.4.1 Dejan Mitrović, Sekretar organizacionog odbora 12
Simpozijuma termičara. Uređenje zbornika saopštenja skupa
nacionalnog značaja, 12. Simpozijum termičara SCG, 18-21.oktobar
2005, Sokobanja.
2.4.2 Dejan Mitrović, Sekretar organizacionog odbora 13
Simpozijuma termičara. Uređenje zbornika saopštenja skupa
nacionalnog značaja, 13. Simpozijum termičara Srbuje, 16-19.
oktobar 2007, Sokobanja.
2.4.3 Dejan Mitrović, Sekretar organizacionog odbora 14
Simpozijuma termičara. Uređenje zbornika saopštenja skupa
međunarodnog značaja, 14. Simpozijum termičara Srbuje, 13-16.
oktobar 2009, Sokobanja.
2.4.4 Dejan Mitrović, (1998), Urednik: Naučni Podmladak, sveske
1-4 Stručnog časopisa studenata Univerziteta u Nišu (sveska za
prirodno-matematičke i tehničke nauke).
2.4.5 Dejan Mitrović, (1997), Urednik: Naučni Podmladak, sveske
1-4 Stručnog časopisa studenata Univerziteta u Nišu (sveska za
prirodno-matematičke i tehničke nauke).
2.4.6 Dejan Mitrović, (1996), Urednik: Naučni Podmladak, sveske
1-4 Stručnog časopisa studenata Univerziteta u Nišu (sveska za
prirodno-matematičke i tehničke nauke).
2.5 Učešće u radu poslovodnih i stručnih organa i
organizacija
2.5.1 Šef akreditovane Laboratorije za termotehniku,
termoenergetiku i procesnu tehniku na Mašinskom fakultetu u Nišu
(od 2008. godine).
2.5.2 Rukovodilac toplifikacionog sistema na Mašinskom fakultetu
u Nišu (od 2009. godine).
2.6 Nastavne publikacije
2.6.1 Dragoljub Živković, Živan Spasić, Dejan Mitrović, (1998),
Toplotne turbomašine-zbirka rešenih zadataka, Niš 1998.
-
- 21 -
3. PODACI O OBJAVLJENIM RADOVIMA U radu 2.1.1 prikazana je
energetska i eksergetska analiza parnog bloka snage 348,5 MW u
termoelektrani Kostolac B. Primarni ciljevi ovog rada su da se
analiziraju komponente sistema i da se identifikuju i kvantifikuju
one koje imaju najveći gubitak energije i eksergije. Energetska i
eksergetska efikasnost su izračunate korišćenjem operativnih
podataka dobijenih sa postrojenja na različitim opterećenjima.
Analizirane su varijante rada postrojenja na 100% i 60% nominalne
snage. Efekti promene opterećenja su uzeti u obzir kako bi smo
dobili dobar uvid u rad postrojenja primenom energetske i
eksergetske analize. Proračun je sproveden na nivou komponenata, i
u radu su predstavljeni rezultati proračuna i analize rada
pojedinih komponenata. Dobijene vrednosti ukazuju na parni kotao
kao izvor termodinamičke neefikasnosti postrojenja, za razliku od
energetske analize komponenata postrojenja, gde je kao kritična
komponenta identifikovan kondenzator.
U radu 2.1.2 je prikazana automatizacija proračuna utrošenog
radnog veka rotora parne turbine, pri čemu je uzet u obzir zamor
materijala usled puzanja i niskociklični zamor izazvan puštanjem u
rad parne turbine. Proračun je obavljen na bazi hipoteze
Palmgren-Miner-a o linearnoj akumulaciji oštećenja. Automatizacija
proračuna utrošenog radnog veka rotora parne turbine izvršena je
korišćenjem softverskog paketa Microsoft Excel i programa Visual
Basic for Application. Kao referentni objekat korišćena je parna
turbina MAN – 339 MW, instalisana u termoelektrani “Kosovo” – B u
Obiliću. Opisana metoda automatizacije proračuna može se primeniti
i na druge delove termoenergetskog postrojenja i time značajno
doprineti boljoj organizaciji remonta a time povećanju pouzdanosti
i raspoloživosti postrojenja.
U radu 2.1.3 prikazan je uticaj uslova rada hladnog kraja parnog
bloka na energetsku efikasnost rada postrojenja. Kao referentno
postrojenje izabran je parni blok B2 nominalne snage 348,5 MW u
termoelektrani Kostolac B. Dati su detaljan fizički i matematički
model, kao i rezultati numeričke simulacije rada hladnog kraja
referentnog postrojenja. Prikazana je i analizirana karakteristika
kondenzatora navedenog postrojenja, kao i zavisnosti parnog
opterećenja kondenzatora i specifične potrošnje toplote postrojenja
od pritiska kondenzacije i parametara rashladne vode. Takođe je
dobijena zavisnost stepena korisnosti postrojenja od temperature
rashladne vode. Na kraju su date smernice za povećanje efikasnosti
rada postrojenja optimizacijom protoka rashladne vode.
U radovima 2.1.4, 2.1.19 i 2.1.20 je dat prikaz eksperimentalne
instalacije za ispitivanje karakteristika rekuperativnih
izmenjivača toplote vazduh – vazduh. Projektovana instalacija
omogućava variranje radnih parametara – protoka i temperature
vazduha u cilju dobijanja karakteristika rekuperativnog
razmenjivača: toplotne snage, pada pritiska i stepena rekuperacije.
Posebno su prikazani rezultati eksperimentalnog ispitivananja
rekuperatora toplote FON-HR5 na osnovu kojih su dobijeni parametri
za nove konstrukcije razmenjivačkih površina.
U radovima 2.1.5 i 2.1.6 su obrađeni osnovni principi proračuna
osnovnih veličina stanja vodene pare baziranih na IAPWS standardu i
prikaz najpoznatijih softverskih sistema za simulaciju rada
termoenergetskih postrojenja. Energetsko upravljanje i kontinualni
monitoring je efikasan način za identifikaciju mogućnosti uštede
energije kao i za uvođenje pogodnih merila uštede. Troškovi
monitoringa su relativno niski, pa se uštede energije do 10% lako
mogu postići. Radi ostvarivanja ovakvih zahteva, savremena
postrojenja za proizvodnju energije su opremljena mernim sistemima
koja vrše on-line monitoring velikog broja parametara i koriste se
za pogonsku optimizaciju postrojenja.
U radu 2.1.8 data je analiza postojećeg stanja sistema
daljinskog grejanja grada Niša i prezentovane su mogućnosti i
pravci njegovog daljeg razvoja u periodu 2003. – 2008. godine. Data
je analiza postojećeg stanja i ukazano na neophodnost uvođenja
najsavremenijih dostignuća u ovoj oblasti u smislu povećanja
energetske efikasnosti celog sistema. Efekti uštede toplotne
energije, mereno u procentima, kreću se u granicama od 10 – 40%, u
zavisnosti od posmatranog podsistema, nesumnjivo idu u prilog našem
zalaganju za što bržu rekonstrukciju i osposobljavanje ovih, vrlo
važnih, komunalnih sistema.
-
- 22 -
U radu 2.1.9 prikazano je eksperimentalno istraživanje izvršeno
u cilju ispitivanja uticaja termo-strujnih veličina i geometrije
međucevnog prostora na intenzitet razmene toplote kod dobošastih
izmenjivača toplote. U ovom radu posebna pažnja posvećena je
ispitivanju uticaja veličine okna pregrade na toplotnu efikasnost
aparata.
U radu 2.1.10 prikazan je postupak proračuna utrošenog radnog
veka rotora turbine visokog pritiska. Proračun je sproveden na
konkretnom objektu sa realnim (radnim) parametrima, a kao rezultat
se dobija stepen zamora materijala rotora, kao kvantitativna mera
utrošenog radnog veka. Da bi se sproveo proračun utrošenog radnog
veka, tj. dobio stepen zamora materijala, pored poznavanja
geometrije objekta, moraju se znati i najuticajniji parametri i
režimi rada postrojenja, a njihov uticaj je opisan u radu 2.1.14. U
radovima 2.1.13, 2.1.26, 2.1.27 i 2.1.46 poseban akcenat je dat
uticaju stacionarnog režima rada na proračun radnog veka. Puzanje
izazvano dejstvom visokih temperatura pare i naponsko stanje usled
visokih pritisaka pare i centrifugalnih sila u ovim uslovima rada
imaju najdominantniji uticaj. Uvođenjem geometrijskih aproksimacija
dat je postupak proračuna ukupnih napona primenom kriterijuma
Mizesa, kao i proračun radnog veka shodno naponskom stanju primenom
hipoteze o akumulaciji oštećenja. Sam proračun utrošenog radnog
veka se u savremenim objektima sprovodi kontinualno, sa osnovnim
ciljem praćenja stvarnog stanja postrojenja, odnosno njegovih
najopterećenijih delova. Poznavanje kondicionog-tekućeg stanja
materijala je neophodan podatak za kvalitetnu pripremu remonta,
čime bi se izbegla havarijska stanja, odnosno iznenadni otkazi
prouzrokovani iscrpljenošću materijala. Pojavu akumulacije
oštećenja primenom Palmgren-Minerove hipoteze kandidat je obradio u
radu 2.1.32. na primeru rotora turbine, a u radu 2.1.30. je na
konkretnom objektu (rotor turbine visokog pritiska-MAN 339 MW u TE
Kosovo B u Obiliću) primenjena hipoteza za sam postupak proračuna
oštećenja.
U radu 2.1.11 je prikazan jedan iterativni postupak za
termo-hidraulički proračun dobošastih izmenjivača toplote prema
pripisanom padu pritiska. Ovim postupkom moguće je predvideti set
geometrija izmenjivača toplote za koje se unapred može očekivati da
će zadovoljiti termo-hidrauličke uslove projekta. Na ovaj način
projektanti punu pažnju posvećuju analizi mogućih rešenja i izboru
optimalne geometrije izmenjivača toplote.
Tradicionalne metode analize i proračuna složenih
termoenergetskih sistema zasnivaju se na prvom zakonu
termodinamike. Te metode koriste energetske bilanse za sistem. U
principu, energetski bilansi ne daju nikakvu informaciju o internim
gubicima. Nasuprot tome, drugi zakon termodinamike uvodi pojam
eksergije, koji je koristan u analizi termoenergetskih sistema.
Eksergija je mera za ocenu kvaliteta energije, i omogućava
određivanje lokacije, uzroka, realnih veličina nastalih gubitaka
kao i nastalih ostataka u nekom termičkom procesu. Eksergetska
analiza je metoda koja kombinuje princip bilansa (očuvanja) mase i
energije zajedno sa drugim zakonom termodinamike. Metod eksergetske
analize omogućava utvrđivanje lokacije, uzroka i izvora gubitaka.
Takve informacije se mogu koristiti u kreiranju novih energetski
efikasnih sistema, ali i za poboljšanje performansi postojećih
sistema. Eksergetska analiza takođe pruža uvid i omogućava
otkrivanje uzroka termodinamičke neefikasnosti sistema. U radu
2.1.15 prikazana je eksergetska analiza rada komponenata
termoenergetskog postrojenja.
U radu (2.1.16) na osnovu podataka o srednjoj godišnjoj
relativnoj vlažnosti vazduha za razmatrano područje, kao i za
srednje maksimalne i srednje normalne temperature atmosferskog
vazduha, urađen je proračun apsolutne promene pritiska u odnosnu na
nominalni pritisak kondenzacije za dato postrojenje usled promene
parametara atmosferskog vazduha za 2009.-tu godinu. Uzevši u obzir
stav da se sa porastom pritiska u kondenzatoru od 1 kPa, stepen
iskorišćenja smanjuje za 1.0 – 1.5 %, dobijena je zavisnost stepena
iskorišćenja postrojenja u funkciji promene temperature i relativne
vlažnosti atmosferskog vazduha na godišnjem nivou.
U radu (2.1.17), na osnovu matematičkog modela i konstrukcionih
podataka o rashladnim tornjevima bloka A5 termoelektrane ’’Kolubara
A’’ u Velikim Crljenima kod Lazarevca, dobijena je zavisnost
temperature ohlađene vode od više različitih uticajnih parametara.
U ovom radu prikazana je dnevna promena temperature vode ohlađene u
tornju za slučajno izabran prosečan
-
- 23 -
letnji dan, kao i promena temperature ohlađene vode na godišnjem
nivou, pri čemu su korišćeni parametri atmosferskog vazduha
dobijeni sa automatske meteorološke merne stanice ''Kolubara
A''.
U proračunu postrojenja gasne turbine i određivanja glavnih
termodinamičkih parametara nastaju određeni problemi, iz razloga
što se u toku samog procesa menjaju svojstva radnog fluida.
Posmatra li se šema postrojenja gasne turbine, vidi se da kroz
kompresor struji vazduh, a kroz turbinu sa vazduhom su pomešani
produkti sagorevanja dobijeni sagorevanjem goriva u komori za
sagorevanje. Kako se termodinamička svojstva (toplotni kapacitet,
entalpija i entropija) vazduha i produkata sagorevanja međusobno
razlikuju, to se proračun procesa u postrojenju gasne turbine može
izvesti ukoliko su ona poznata za vazduh, ali i za gasove koji čine
produkte sagorevanja. Znajući sastav goriva i jednačine
sagorevanja, dobijaju se udeli pojedinih gasova u produktima
sagorevanja, i poznavanjem osnovnih termodinamičkih svojstava
elementarnih gasova mogu se dobiti parametri produkata sagorevanja
potrebni za proračun procesa u gasnom postrojenju. U radu 2.1.18
prikazane su savremene metode za proračun termodinamičkih svojstava
gasa i produkata sagorevanja, uz poređenje sa vrednostima dobijenim
eksperimentalnim putem (datim u literaturi).
Radovi 2.1.22, 2.1.33, 2.1.39, 2.1.40 i 2.1.41 daju prikaz
energetskih bilansa izabranih industrijskih preduzeća (ili
energetskih celina u preduzeću), a rezultat su rada energetskih
bilansa preduzeća u okviru edukacije pri Republičkoj agenciji za
Energetsku Efikasnost.
U radu 2.1.23 prikazan je razvijeni program koji omogućava
proračun toplotne šeme parnog bloka termoenergetskog postrojenja
opšte konfiguracije. Karakteriše ga tačnost, brzina proračuna,
fleksibilnost i jednostavnost upotrebe zbog postojanja sistema
menija. Kao rezultat proračuna mogu se dobiti veličine stanja u
karakterističnim tačkama ciklusa, maseni protoci, vrednosti glavnih
termodinamičkih parametara, bilansi po I i II principu
termodinamike. Program omogućava proračun promenljivih režima rada,
što može biti važno u fazi definisanja optimalnog rada
postrojenja.
U radovima 2.1.24 i 2.1.42 razmatran je uticaj promene pritiska
u kondenzatoru na specifičnu potrošnju toplote parnog bloka.
Specifična potrošnja toplote turbopostrojenja je jedan od glavnih
termodinamičkih parametara na osnovu koga se najbolje može oceniti
energetska efikasnost rada parnog turbopostrojenja. Zbog toga je u
ovom radu izvršena analiza uticaja promene pritiska kondenzacije na
promenu snage turbine i promenu specifične potrošnje toplote
turbopostrojenja.
U radu 2.1.25 je razmatran uticaj promenljivih uslova hlađenja
kondenzatora na pritisak kondenzacije, kapacitet kondenzatora,
maksimalnu snagu i snagu postrojenja pri minimalnoj specifičnoj
potrošnji toplote parnog bloka. Takođe je razmatran uticaj
nepravilno dimenzionisanog kondenzatora na energetske gubitke
termoelektrane.
U radu 2.1.28 predstavljen je softverski paket za simulaciju
energetskog sistema za proizvodnju natrijumtripolifosfata izrađen u
okruženju Microsoft Excel-a.
U radu 2.1.29 je prikazana optimizacija energetskog sistema
fabrike za proizvodnju hleba putem Pinč metode.
Ekonomično upravljanje složenim sistemima daljnskog grejanja
mora da obuhvati racionalizaciju rada svih komponenata koje su
uključene u proces proizvodnje i distribucije toplotne energije.
Jedan od mogućih pristupa ekonomičnog upravljanja zasniva se na
određivanju optimalne temperature razvodne vode, optimalnih uslova
strujanja u cevovodu i optimalne proizvodnje toplotne energije. U
radu 2.1.34 je je dat prikaz modela mreže daljinskog grejanja i
upoređenje gubitaka toplote predizolovanih cevi sa vrednostima
gubitaka toplote izmerenim na konkretnoj mreži daljinskog grejanja,
kao i analiza parametara sistema koji utiču na najracionalniji rad
sistema.
Regulacija temperature polazne vode u sekundarnoj mreži toplotne
podstanice vrši se u zavisnosti od temperature spoljašnjeg vazduha.
Osnovni cilj regulacije je postizanje željene temperature
prostorije. Kako na nju utiču i orijentisanost prostorije,
intenzitet vetra, osunčanost itd, dodatna regulacija se mora vršiti
na samim grejnim telima u prostoriji. U radu 2.1.36 je izvršena
analiza i upoređenje parametara sistema grejanja dobijenih
računskim putem i izmerenih regulacionih vrednosti jedne toplotne
podstanice.
U radovima 2.1.35 i 2.1.38 su razmatrani uticaji temperature i
protoka rashladne vode na energetsku efikasnost parnog bloka.
Temodinamički stepen iskorišćenja ciklusa, a samim tim i
-
- 24 -
stvarni stepen iskorišćenja postrojenja zavisi, osim od početnih
parametara pare i od temperature predaje toplote spoljnoj okolini,
odnosno temperature kondenzacije. Kod parnog bloka toplota se
predaje rashladnoj vodi u kondenzatoru, koji je površinski
rekuperativni izmanjivač toplote nepromenljivih dimenzija. Zbog
promene temperature rashladne vode menjaju se uslovi rada
kondenzatora što izaziva promenu njegovog kapaciteta i pritiska
kondenzacije, a time i temperature kondenzacije. Ovo, u skladu sa
napred rečenim, dovodi do promene i snage i stepena iskorišćenja
bloka, odnosno energetske efikasnosti postrojenja.
Radovi 2.1.7, 2.1.43, 2.1.44 i 2.1.47 su rezultat rada na
projektu Ministarstva Nauke u oblasti energetske efikasnosti EVB
76, u domenu razvoja predložišta i kotlova za sagorevanje peleta. U
njima su prikazana neka literaturna rešenja ali i sopstveni
rezultati dobijeni tokom ispitivanja i razvijanja predložišta i
kotla.
U doktorskoj tezi 2.2.1 kandidat je na osnovu matematičkog
modela postrojenja za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne
energije i modela optimizacije uradio softver za potrebe simulacije
i tehno-ekonomske optimizacije rada postrojenja. Pri tome su
korišćene metode energetske i eksergetske analize rada postrojenja
kako nominalnog tako i promenljivih režima rada. Funkcija cilja u
optimizacionim problemima može biti energetske prirode (stepen
korisnosti, sopstvena potrošnja bloka, ...) ili ekonomske prirode
(troškovi proizvodnje, investicije, povratak kapitala). U radu je
dat matematički model komponenata toplotne šeme kombinovanog
gasno-parnog postrojenja za proizvodnju toplotne i električne
energije. Model je poslužio za razvijanje programskog sistema za
simulaciju i optimizaciju rada postrojenja. Za pisanje programa
koristišćen je softverski paket Visual Basic for Applications, a
kao platforma Microsoft Excel, sa makroima pisanim u Visual Basic
Editor-u. Kreiranje Excel aplikacija izvršeno je kreiranjem formi,
koje čine korisnički interfejs, dodavanjem VBA koda (programa)
formama i objektima i dodavanjem potrebnog koda za podršku u
dodatnim modulima. Softverski paket je izrađen na modularnom
principu, što omogućava interaktivnu komunikaciju sa korisnikom
pomoću menija. Proračun termodinamičkih veličina stanja vode i
vodene pare po metodi IAPWS-IF97 je urađen pomoću programa Visual
Basic for Applications. Na osnovu kriterijalne jednačine urađena je
tehno-ekonomska optimizacija gasno-parnog postrojenja za
kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije date
konfiguracije, po kriterijumu minimalnih ukupnih troškova rada
postrojenja. Za optimalne radne parametre izvršena je eksergetska
analiza rada kako postrojenja, tako i pojedinih komponenata
postrojenja. Ona daje podatke o gubicima eksergije u tim
komponentama, njihovoj eksergetskoj efikasnosti i omogućava
lociranje komponenti kod kojih treba intervenisati u smislu
poboljšanja njihovog rada, odnosno smanjenja gubitaka eksergije.
Time bi se uticalo i na efikasnost rada celog postrojenja, što je u
vreme energetske krize imperativ u velikim energetskim
subjektima.
U magistarskom radu 2.2.2 je dat pregled korišćenih metoda u
oblasti utvrđivanja radnog veka delova termoenergetskih
postrojenja, date osnove pouzdanosti rada, korišćenih materijala i
analizirani parametari rada koji najviše utiču na radni vek.
Prikazana je metoda za proračun utrošenog radnog veka rotora
turbine visokog pritiska pri stacionarnom i nestacionarnom radu. U
obzir je uzeto puzanje, kao posledica stacionarnih termičkih
napona, centrifugalnih sila i pritiska pare, kao i proces puštanja
turbine u rad kao primer nestacionarnog rada. Za procenu utrošenog
radnog veka korišćena je Palmgren-Minerova hipoteza zasnovana na
teoriji o linearnoj akumulaciji oštećenja. Navedena procedura
primenjena je na rotoru turbine visokog pritiska (MAN-339 MW) u
termoelektrani “Kosovo-B”, blok 1, u Obiliću. Na bazi proračunske
metode i osnovnih uzroka oštećenja, kandidat je konstruisao
algoritam za utvrđivanje radnog veka najopterećenijih delova
termoenergetskog postrojenja.
-
- 25 -
4. MIŠLJENJE O ISPUNJENOSTI USLOVA – kandidata Dejana Mitrovi ća
Koeficijent kompetentnosti
KOEFICIJENT KOMPETENTNOSTI
Naziv grupe Oznaka Vrsta rezultata M Vrednost Broj Ukupno Rad u
istaknutom
međunarodnom časopisu M22 5.0 1 5.0 Objavljeni radovi u
naučnim
časopisima međunarodnog
značaja
M20 Rad u međunarodnom
časopisu M23 3.0 2 6.0
Zbornici međunarodnih
naučnih skupova
M30 Saopštenje sa
medjunarodnog skupa štampano u celini
M33 1.0 18 18.0
Objavljeni radovi u
časopisima nacionalnog
značaja M50
Rad u časopisu nacionalnog značaja M52 1.5 11 16.5
Saopštenje na skupu nacionalnog značaja štampano u celini
M63 0.5 15 7.5 Zbornici skupova
nacionalnog značaja
M60 Uređivanje zbornika
saopštenja skupa nacionalnog značaja
M66 1.0 3 3.0
Odbranjena doktorska disertacija
M71 6.0 1 6.0 Magistarske i doktorske teze
M70 Odbranjen magistarski
rad M72 3.0 1 3.0
UKUPNO: 65.0 Mišljenje i predlog
Na osnovu analize konkursnog materijala, uzimajući u obzir
činjenice o celokupnoj dosadašnjoj naučnoj, stručnoj i
nastavno-pedagoškoj aktivnosti kandidata, članovi Komisije
zaključuju da su kandidati dr Mirjana Laković-Paunović i dr Dejan
Mitrović:
• Magistrirali i doktorirali iz uže naučne oblasti Teorijski i
primenjeni procesi prenosa toplote i mase, za koju konkurišu;
• Publikovali radove u međunarodnim i vodećim nacionalnim
časopisima sa recenzijama; • Učestvovali u radu međunarodnih i
nacionalnih naučnih skupova gde su saopštavali
rezultate svojih istraživanja; • Imali aktivno učešće u
realizaciji naučno-istraživačkih projekata.
Članovi komisije takođe konstatuju da kandidati dr Mirjana
Laković-Paunović i dr Dejan Mitrović: • Poseduju pravilan
nastavno-naučno-stručni razvoj, budući da su prošli kroz
održavanje
univerzitetske nastave-vežbanja iz većeg broja predmeta Katedre
za energetiku i procesnu tehniku Mašinskog fakulteta u Nišu;
• Imaju izraženu sposobnost za nastavno-naučni rad.
-
- 26 -