Kako+Nacrtati+Sto+God+Pozelite+ZA+WEB

NACRTATIKako

to god poeliteSvatko moe nauiti crtati! Mark Linley pobudit e u vama elju da uz-mete olovku u ruku i stvorite magino remek-djelo. Njegovo pozitivno stajalite jami brze i konkretne rezultate i sve vee samopouzdanje. Nauite kako pravilno opaati i ispravno predoiti osnovni obris. Pridravate li se kljunih pravila i praktinih savjeta, va e se crte pretvoriti u pravo umjetniko djelo!

Obraunajte se s krajolicima! Saznajte kako jednostavno prikazati gra-evine! Uhvatite se u kotac s makama! Pripitomite divlje ivotinje!

Bacite se i na ljude! Nauit ete kako postii zapanjujuu slinost ili kako ih karikirati u stripovske likove. Poveite sva steena znanja i u tili as postat ete pravi strunjak!

M A R K L I N L E Y

MAR

K LI

NLEY

NACRTATIKako

to god poelite

NA

CRT

ATI

Kak

ot

o go

d po

eli

te

nacrtatiKako

to god poelite

Naslov izvornikaMark Linley

How To Draw Anything

Copyright Mark Linley 1989., 1991., 1992., 1993. and 1994.Copyright za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2009.

Za nakladnika Alen Bodor

Prevela s engleskoga Andrea PongracUrednica Lidija Zozoli

Grafiki urednik Ivica JandrijeviOblikovanje naslovnice Ivica Jandrijevi

Struna redaktura Enes QuienLektorica Saa Vagner Peri

Korektor Jakov Lovri

Tiskara Denona, Zagreb, rujan 2009.

Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovoga izdanja ne smije se, ni u cijelosti ni djelomino, reproducirati, pohraniti ili prenositi ni u kojem elektronikom obliku, mehanikim fotokopiranjem, snimanjem ili drugaije bez vlasnikova prethodnog doputenja.

ISBN 978-953-14-0624-6CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 712962.

Mark Linley

nacrtatiKako

to god poelite

Dragoj Pat, iz zahvale na potpori

Sadraj

1. Mogue je nauiti crtati 92. Zaponite s krajolicima 113. Ne jurite preko mostova 194. Kako se obraunati sa stablima 255. Otisnite se u brda 306. Graevine u krajoliku 357. Idemo na more 428. Kako postii dobru kompoziciju 489. Korisno malo pomagalo 5210. Magine ivotinje 5511. Ne brojite ovce 5812. Uhvatite se u kotac s makama 6213. Budite lukavi poput lije 6814. Vesela pogleda i kitnjasta repa 7215. iha! 7516. Vau, vau! 7917. Pernati prijatelji 8218. Bacamo se na ljude 8819. Nos i usta 9120. Oi i ui 9521. to s kosom 9922. ake i stopala 10323. Ruke i noge 10724. Torzo i stranji dio 11125. Poveite sve u cjelinu 11826. Mrtva priroda 12227. Stripovi iz fore 12828. Ciljano aranje? 13229. Izraz lica 13630. Smijeni likovi 14131. ivotinje u stripovima 14532. Crtajte smijene stvari 14933. Kako promijeniti jednolian dan 15234. Sami crtajte estitke 156

91

Mogue je nauiti crtati

Da, upravo tako! Mnogi vjeruju da je crtanje vjetina koju je teko ili nemogue savladati, ali uope nije tako. Kad bi crtanju svi potencijalni umjetnici pristupili kao zabavi i kad bi se pridravali odreenih pravila, svi bi ga mogli uspjeno savladati, jednako kao teaj vonje. Koliko god vam se isprva uinilo zahtjevnim, nakon nekoliko osnovnih uputa uvjerit ete se u suprotno.

Osim toga, onoga trenutka kad nauite crtati krajolike, ivotinje, ljude, stripove i sve drugo to se pojavljuje u ovom priruniku, bit ete sposobni nacrtati to god poelite.

OEKUJTE DA ETE GRIJEITIPri svladavanju svake nove vjetine posve je logino oekivati este pogreke i stoga se valja odmah pomiriti s time. Naime, one su sastavni dio uenja. Isto tako, uope nije neobino da poetnici bez prethodnog iskustva u jednom trenutku shvate kako su sposobni precizno nacrtati ono to vide. Za to su potrebna tek tri uvjeta:

OSJEAJ ZA CRTANJENamjerno nisam spomenuo vjetinu uporabe olovke, pera za crtanje ili kista zato to svi oni koji su sposobni napisati svoje ime i prezime posjeduju potreban osjeaj i vjetinu, to je vidljivo tijekom zamrena oblikovanja mnogobrojnih slova abecede. U prirodi neete pronai zahtjevnije oblike.

Dodue, polupismen radnik sklon opijanju, ije su grube ruke prepune oiljaka i uljeva, mogao bi se zatei u nezavidnu poloaju. No, s druge strane, postoje daroviti i hendikepirani umjetnici bez prstiju koji crtaju sluei se stopalima ili ustima.

POZITIVAN STAVSvi oni koji brzo ue obino su ushieni svojim radom i zrae samopouzdanjem. Vano je znati da stav ima presudan utjecaj na nain rada. Mnogima se jo od djetinjstva utuvljuje u glavu negativno miljenje o nekim

1. dobro zapaanje 2. samopouzdanje

3. sposobnost pamenja i primjene osnovnih naela crtanja.

KAKO NACRTATI TO GOD POELITE

10

stvarima i svi smo esto imali prilike uti druge kako govore, primjerice: Nisam sposoban po-vui ni crtu. im se takvo to pomisli ili kae, izdaje se zapovijed podsvijesti, glavnom ljudskom raunalu, koje potom programira osobu i ne mogu postaje nesavladiva prepreka, sve dok ne promije-nimo miljenje.

Dovoljno je zauzeti negativno stajalite i svaki e va postupak biti isprogramiran u skladu s time. Nikad neete biti u mogunosti dobro upravljati olovkom ili perom i vjerno doarati ono to vidite niti ete biti u mogunosti ispravno percipirati oblike ili definirati teksturu. Iskljuivo, vlastitom krivnjom.

S obzirom da ste kupili ovaj prirunik, oi-gledno ste pozitivnih nazora. Ako nije tako, ubrzo emo to promijeniti! Kako? Vrlo lako! Samo si recite: Sve se moe nauiti. I onda to smetnite s uma. Koliko e vam vremena biti potrebno?

Moda djeli sekunde, a moda jo manje. Ovo jednostavno pravilo mogue je primijeniti u svakom segmentu ivota. Uinite li to, nita vas nee moi zaustaviti. Hoe li vam biti lake ako priznam da sam i ja samouk?

NADARENOST?Smatram da se izraz nadaren odve olako rabi kad su u pitanju umjetnici. Tek je jedna od tisuu osoba doista nadarena, a svi drugi najobiniji naunici koje obiljeuje razliit stupanj izuenosti. Ako ste sposobni napisati svoje ime i prezime, posjedujete potreban osjeaj i nauit ete crtati. Zatrai li netko od vas da napiete slova A, G, R ili K, uinit ete to bez razmiljanja. Ni ja od vas neu traiti nita zahtjevnije. Naime, oblici koje pronalazimo u prirodi uglavnom su lagano zakrivljeni, valoviti ili ravni. ak i oni koji se na prvi pogled doimaju zamrenima, izbliza uope nisu takvi.

Upravo je stoga od iznimne vanosti da po-mno promotrimo to elimo predoiti. Pogrijeimo li u crteu, tomu je uvijek kriva naa percepcija. Nacrtate li, primjerice, mua ili enu s kukastim nosom, golemim uima i razroka pogleda, dok su njegove ili njezine crte lica vie-manje uobiajene, onda je ili vaa percepcija pogrena ili se sluite opakim humorom. Ako obiteljska maka na vaem crteu vie nalikuje krznatom krokodilu, ili se niste dobro usredotoili ili su vam potrebne naoale.

Vano je pozorno promatrati, o emu emo esto govoriti u ovom priruniku.

Slika 1 Da, doista moete nauiti crtati!

NE MOGU MOGU

SPREMAN SAM!

11

2

Zaponite s krajolicima

Uveajte sve primjere koje ete precrtavati iz ovog prirunika.

TO RABITICrno-bijeli crtei odiu posebnom ari. Prije izuma tiska u boji ilustracije su uglavnom bile crno-bijele. Crni tu i raznovrsna pera tad su bili u uporabi, a danas se umjetnici slue profesionalnim perima punjenim tintom i upravo sam s pomou njih stvorio crtee u ovom priruniku. Iako na tritu postoji velika ponuda, smatram da je nekolicina (s oznakama 0,1, 0,5 i 0,7) posve dovoljna za izradu veine crtea pa vam predlaem da ih kupite. Na slici 3 vidjet ete to trebate potraiti, a slika 4 prikazuje debljinu traga spomenutih pera. Iako su u pitanju jednokratna pomagala, dugo e vam sluiti, jer imaju dovoljno tinte za nekoliko desetaka crtea. Osim toga, nisu skupa.

Potrebna vam je i mekana gumica za brisanje. Tko ne grijei, nita ne stvara!

Olovke za crtanje 2B i 4B idealne su za crtee. Crtai blok formata A4 ili kvalitetan pisai papir, koji je jeftiniji ako ga ku-pujete u paketu, trebali bi vam posluiti na samom poetku. im Slika 3 Pera za crtanje

punjena tintom.

Slika 4 Crte razliite debljine.


12

skupite neto iskustva, moete si priutiti maleni kist (broj 3, 4 ili 5) i boicu tinte, koji e posluiti zacrnjivanju veih cjelina.

Zapravo, potroit ete mnogo manje novca na opremu za crtanje nego na opremu za druge oblike umjet-nikog izriaja, a zadovoljstvo koje e vam pruiti spomenuti hobi viestruko e se vratiti. Kad vai crtei postanu profesionalniji, moete ih poeti prodavati, ime ete ujedno pokriti trokove. Nije li to pozitivna misao za ohrabrenje?

KRENIMO!Zaponite s vrlo jednostavnim crteom na slici 5, koji prikazuje iri krajolik. Naletio sam na taj predio tijekom etnje i fotografirao ga s vrha brda.

Kad se smjestite u kuhinji koju ste pretvorili u atelijer, odnosno u bilo koju prostoriju gdje ste odluili stvarati svoja remek-djela, dobro e vam doi daska za crtanje. Kako je ona prava, profesionalna skupa, posluit e vam i vri komad perploe ili iverice. Ja se obino koristim ivericom veliine 50x50 cm za crtanje i slikanje vo-denim bojama. Jedan kraj naslonim na dvije deblje knjige kako bih dobio nagib koji olakava pogled i crtanje.

CRTE ZA CRTEOMNeki poetnici vjeruju da ispravno postupaju ako u tjedan dana izrade tri do etiri crtea, ali to je gotovo besko-risno ako ste odluili nauiti crtati. to vie crtate, to ete biti bolji! Mogue je i izvedivo proizvesti deset crtea u sat vremena. Prije nego to sam zapoeo ovo poglavlje, otisnuo sam se u laganu etnju zoolokim vrtom i napravio est crtea, od kojih se neki nalaze u ovom priruniku. Utroio sam u to manje od dva sata. Tijekom dvosatne stanke u umjetnikoj galeriji proizveo sam etrdeset brzinskih skica posjetitelja. To uope nije neuobiajena pojava za nekoga tko se bavi crtanjem. Poetniku bi se, dodue, moglo uiniti zahtjevnim, ali pridravate li se

Slika 5 iri krajolik.


13

savjeta i izvravate li zadatke pri kraju svakoga poglavlja, ostat ete zapanjeni vlastitim napretkom, kreativnim stvaralatvom i talentom.

Uvijek na svoj uradak zapiite datum kako biste pri pregledavanju uvidjeli ostvareni napredak, to e vam ojaati samopouzdanje i omoguiti postizanje uspjeha za uspjehom.

Sad ete se otisnuti u pustolovinu i na poetku crtati krajolike i uiti koji vam je materijal potreban. Sretno!

ISPUNITE PRAZAN LIST PAPIRAIlustratori i umjetnici moraju znati kako ispuniti prazan list papira, to ine povlaenjem crta i sjenanjem. Upravo na taj nain predoavaju razliite oblike, njihovu meusobnu udaljenost i tome slino. U poetku sjenajte na najjednostavniji mogui nain. Pogledate li sliku 6, zapazit ete da je udaljenost izmeu ume, grmlja i stabala prikazana tankim, okomitim i pravilno razmaknutim crtama, dok je polje u prednjem planu prikazano vodoravnim crtama. Doline u pozadini doarane su isprekidanim crtama i crticama, a stabla sprijeda tamnija zahvaljujui tzv. unakrsnom atiranju, profesionalnom triku kod kojega se dijagonalne crte iz suprotnih smjerova sijeku pod pravim kutom. Trava je prikazana u obliku tankih crta, crtica i tokica. Nakon to ste olovkom napravili obris slika 5 i 6, prijeite ga perom i potom izbriite trag olovke. Nije li lako? Mogli biste to uiniti i mireki!

Sada se bacite na sliku 7, koja doarava prizor s otoka Wight. Prvo je dobro promotrite, a onda nacrtajte obinom olovkom.

Usput reeno, ovce se esto javljaju u britanskim krajolicima. Oduvijek sam ih smatrao luckastim i nervo-znim ivotinjama, sve dok se jednom nisam zatekao u Nacionalnom parku Yorkshire Dales, gdje me jedan ovan nagnao na bijeg usred crtanja. Zacijelo se razbjesnio. Zajedno s prijateljicom pojurio sam do suhozida, kamo smo

Slika 6 Jednostavno sjenanje.


14

se popeli na sigurno. Naalost, ona si je pri tranju ozlijedila gleanj. Ovce prikazane na slici 7 nalaze se na srednjoj udaljenosti. Nalikuju malenim pravokutnicima zaobljenih rubova. Pojedinosti nisu vidljive izdaleka.

Slika 8 pokazuje vam kako osjenati sliku 7. Ponovno se valja drati naela jednostavnosti. Ipak, sjenanje stabala u prednjem planu malo je sloenije nego na prethodnom crteu. Stabla lijevo djelomino su atirana kako bi se ostavio dojam dubine polja. Stabla nasred crtea u potpunosti su atirana i mjestimino osjenana, emu je svrha izvui ih naprijed, blie oku. Pokuajte!

POJEDNOSTAVNJIVANJEPoetnici imaju obiaj ubacivati svaku pojedinost koju zapaze. To je neizvedivo! Tko moe utroiti mjesec dana u crtanje jednog stabla? Prepustite vjerno predoavanje fotoaparatu. Vama je svrha pojed-nostavniti ono to elite nacrtati. tovie, jedan od najprofinjenijih umjetnikih izriaja jest onaj u kojemu se pojedinosti zanemaruju, a umjetnik u to manje poteza doarava predmet prouavanja. Kako imate punu slobodu stvaranja, moete ukloniti neeljena stabla ili zgrade, promijeniti tok rijeke ili ubaciti obiljeja kojima ete poboljati sliku.

Korak po korak nauit ete kako to bre postati to vjetiji u crtanju. Nemojte se previe truditi proizvesti identine kopije mojih crtea jer to u ovom stadiju nije vano. elim da razvijete vlastiti stil. Takoer se moete posluiti vlastitim zamislima pri osjenavanju. Svi se meusobno razlikujemo i izraavamo na sebi jedinstven nain. Jedan je od mojih ciljeva nauiti vas osnovama crtanja i sjenanja kako biste

Slika 7 Prizor s otoka Wight.


15

kad se, primjerice, bacite na planinske visoravni, mogli nacrtati bilo koji prizor koji vam privue pozornost. Jako frustrira kad sjedite pred udesnom scenom i drite olovku nad crtaim blokom i ne znate kako zapoeti!

VJEBOM DO SAVRENSTVASvima je poznato da se vjetina stjee estim crtanjem, ali uspjeh zahtijeva i samodisciplinu! esto se odluujemo za laku opciju (i oekujemo uspjeh iako nismo spremni utroiti dovoljno vremena...), ali to nam nee pomoi kad je u pitanju svladavanje vjetine crtanja. No zanimljivo je da poetnici postaju ovisni o crtanju im polue uspjeh. Nadam se da e tako biti i s vama. Uvijek sa sobom nosite maleni crtai blok i prisilite se zabiljeiti prizore iz stvarnog ivota. Ako vam to ne polazi za rukom, oslanjajte se na fotografije, stare boine estitke i tome slino.

JO JEDAN KORAK NAPRIJEDDosad su svi crtei bili vrlo jednostavni i vjerojatno nedovoljno kvalitetni za ozbiljnu izlobu, no ubrzo ete ostvariti napredak. Jo malo i stvorit ete svoje prvo remek-djelo! Neka vam cilj bude nacrtati biser koji e mamiti poglede posjetitelja s kuhinjskoga zida, a vas navoditi na uobiajena pojanjenja: Nacrtao sam to dok sam bio navrh brda Snowdon. Popeli smo se kako bih malo razgibao noge, ali jednostavno se nisam mogao suzdrati i na brzinu sam skicirao ovaj predivni prizor u podnoju!

Slika 8 Sloeniji primjer sjenanja.


16

I JO JEDAN Slika 9 obris je prizora koji sam zapazio uz cestu u kotskoj. Od-mah ga iscrtajte perom ili lagano predoite obinom olovkom. Slika 10 prikazuje isti prizor, samo za-sjenan i dovren. Zapaate li kako tanke, zgusnute crte razbijaju bjeli-nu neba? Prolistale kronje stabala lagano su zasjenane dijagonalnim crtama, a nekoliko naknadno na-dodanih linija prikazuje raspukli-ne na kamenu u prednjem planu. Travu u prednjem planu doarao sam finim crtama, koje se u da-ljini pretvaraju u tokice i crtice. Dovrite svoj crte na isti nain.

Slika 11 posljednja je ilustracija u ovom poglavlju i ujedno najsloenija. Crtana je u stadijima. Slike 12 i 13 pokazuju kako nacrtati obris prizora prije nego to se bacite na pojedinosti. Oslonite li se na njih, bez problema ete precrtati sliku 11. Je li vam jo to potrebno? Moda pie? U redu, ali ne odugovlaite eka vas mnogo posla!

Slika 9 Skica prizora uz cestu.

Slika 10 Zasjenan crte.


17

Crtanje krajolika zapravo je graevinski posao. Mogue je posloiti razliite dijelove, ali sve crtee valja izgraditi. Prouite sliku 11, a onda je precrtajte kako je prikazano na slici 12, odnosno u prvom stadiju procesa izgradnje. Upotrijebite pero 0,5 kako biste nacrtali planine u blizini rijeke i ka-mene gromade. Zapaate li koliko praznoga papira treba ispuniti dok crtate obris?

Drugi stadij, prikazan na slici 13, podrazu-mijeva ubacivanje malo vie kljunih pojedinosti. Nadodajte na mjestima valie kako biste prikazali vodenu povrinu pa isprekidani obris stabala u pod-noju brda i pojedinosti na kamenim gromadama i jeli. Sve novine unesite istim perom.

Vratite se na sliku 11 i dovrite crte perom 0,1. Prvo iscrtkajte nebo, a onda stabla u daljini i osjenajte dijelove brda. Sljedea vam je zadaa osjenati sredinji dio obale i nakon toga kamene gromade. Sitne pukotine na kamenju i sitne valovite crte na vodi ostavite za kraj. Dovrili ste najsloeniji crte. estitke! Tako treba!

Uz malo vjebe nauit ete brzo sjenati. Brzinom, naime, smanjujete broj pogreaka s obzi-rom da nemate vremena zabrinjavati se nad svojom

Slika 13 Malo vie pojedinosti.

Slika 11 Malo zahtjevniji crte.

Slika 12 Osnovna konstrukcija.


18

vjetinom ili sumnjati u nju. Samo se prepustite svojem raunalu (mozgu). Budite odvani i samouvjereni! Ne obazirite se na sitne pogreke. tovie, oekujte ih jer su sastavni dio crtanja.

Sad vam je jasno da je za crtanje tintom potrebno vie vremena i strpljenja nego talenta. Kako umjetnici uvijek rade na poboljanju svojih vjetina, uvjeren sam da ete i vi to initi sad kad ste nam se pridruili.

Inae, zimski prizori ee su umjetnika tema od drugih godinjih doba. Iako smatram da je krajolik neopisivo lijep u bilo koje doba godine, ispriavam se na pristranosti uz priznanje da crtanje na toplom suncu za mene nadmauje stajanje u bljuzgavici do koljena, na milost i nemilost naletima ledenog vjetra!

UPAMTITE!

VANI SAVJETI1. Budite samouvjereni i odvani.

2. Paljivo promatrajte.3. Budite zadovoljni ostvarenim napretkom.

19

3

Ne jurite preko mostova

Mostovi su uobiajena pojava u prirodi te se umjetnici njima esto koriste kao sre-dinjom temom pri prikazivanju krajolika. Pokazat u vam kako uspjeno prikazati prirodni i klesani kamen, ali ujedno poja-sniti kako se crta most. Kad god naletite na lijep primjerak, nemojte samo prejuriti preko njega!

ZADRITE SEProetajte se okolo i ispod mosta te ga prijeite. Pokuajte zamisliti kako su ga izgradili. Jesu li se koristili materijalom iz okolice? Je li u pitanju prastara struktura? Tko se slui njime? Bi li se mogao pretvoriti u predivan crte?

Prouite sliku 15. U gornjem dijelu nalazi se skica mosta u Nacionalnom parku Yorkshire Dales. Veliki komadi okolnoga prirodnog kamenja rabljeni su za izradu sredinjega luka. Klesani i prirodni kamen, izmijeani s cementom, tvore mu bone strane, a iznad njih nalaze se vei primjerci. Na ovoj ilustraciji svaki je kamen nacrtan pojedinano. Graditelji su upotrijebili krupno kamenje za osnovu, a tanje za sloj iznad samoga luka. Nee vam biti teko nacrtati ga. Pokuajte!

Srednja ilustracija prikazuje drukiju strukturu. U pitanju je relativno nov most na kotskoj rijeci Linn of Dee. Kad sam

Slika 15 Mostovi razliite grae.


20

posjetio to predivno mjesto, osupnula me modernost dizajna koji se lijepo uklapa u okoli. Prirodno kamenje bilo je isko-riteno za potporne stupove, a savreno isklesani pravokutni komadi za bone strane.

Precrtajte sliku. Prvo ete ravnalom izvui ravne crte. Sitne toke i crtice ukazuju na strukturu kamena.

Donji crte prikazuje drevni mosti namijenjen prijelazu konjske zaprege. Takvih predivnih relikvija jo ima u prirodi. Rije je o nevjerojatnom primjeru umijea gradnje. Pogledajte kako je kamenje gusto naslagano tvorei oblik, i to bez uporabe cementa! Poput suhozida u izgradnji. Graditelji su sigurno imali dara za slagalice!

Vrijedi neto upamtiti: kad crtate zidove, mostove i neka druga zdanja, nije nuno precizno predoiti svaki kamen. Za to bi vam trebala itava vjenost. Iako je svaki dio potrebno za-sebno nacrtati, najbolje je prvo zakljuiti o kakvu je materijalu rije i onda nacrtati sline oblike. Ovdje je mogue vidjeti da je zuboliko kamenje koriteno za luk, dok je ostatak izgraen od kamenja razliite veliine.

Pero veliine 0,1 rabljeno je pri izradi spomenutih crtea. Sad je na vama red! Nacrtajte svaki kamen pojedinano, ubacite nekoliko pukotina i crta, i to je to! Bilo je lako, zar ne?

Slika 16 Drevni mosti za konjsku zapregu kod Wantendlatha.


21

VA PRVI BISERSlika 16 prikazuje most kod Wantendlatha. Nadvija se nad rjeicom koja istjee iz gorskoga jezerca u podnoju velian-stvenih brda. Wantendlath je seoce s kuicama i stonim zdanjima, koje se ugnijezdilo meu stjenovitim gorjem. Mosti je predoen bez pozadinskih pojedinosti. Jednoga vrueg ljetnog dana sjeo sam na kamenu gromadu i nacrtao ga. Jednog je konja zainteresiralo to se zbiva, a kako je bio gladan, iz torbe mi je maznuo sendvi i jabuku (slika 17). No sve je dobro zavrilo! Tog sam dana imao sree i u blizini naletio na restoran!

Promotrite donji crte na slici 16, a onda ga precrtajte obinom olovkom. Kad budete zadovoljni uinjenim, dovrite ga perom veliine 0,1 kako bi to vie bio nalik izvorniku. Promotrite kako sam prikazao kamenje, travu i vodu. I vi ete to s lakoom uiniti!

Slika 18 prikaz je istog mosta, ali sa suprotne strane. Sad je vrijeme da i vi konano nacrtate svoje prvo remek-djelo za kuhinjski zid. Na slici 19 vidjet ete kako olovkom izvesti osnovni obris. im ga dovrite, moete se perom baciti na svoju najljepu sliku!

Slika 17 Gladan konj

Slika 18 Most kod Wantendlatha, gledan sa suprotne strane.


22

Slika 19 Zaponite obrisom nainjenim olovkom.

Slika 20 krajolik s mostom.


23

Prvo s pomou pera veliine 0,1 povucite linije na nebu. Potom nado-dajte obris brda u daljini i nakon toga moete se baciti na strukturu mosta. Osjenavanje i pojedinosti ostavite za kraj. Nacrtajte kamen po kamen, ali na mostu ostavite dvije sitne praznine kojima ete predoiti mjesta gdje je izbila trava. Nacrtajte vrata s pet preki i gotovo crna stabla jele.

Sada moete osjenati kamenje, podnoje mosta i nadodati busene trave. Kad sve to uinite, dijagonalnim potezima lagano osjenajte nekoliko kame-nova na mostu. Vodu prikaite valovitim vodoravnim crtama. Na posljetku otrim i kratkim potezima nadodajte jo trave.

Pazite da ne pretjerate pokuavajui ispuniti svaki djeli praznoga pro-stora. Nije nuno uvijek sve popuniti. Slike koje u rubnim dijelovima nisu dovrene do pojedinosti plijene pozornost. Posljednje to morate uiniti jest tintom nacrtati okvir oko crtea. A sad odaberite mjesto na zidu!

Kako biste se nagradili za uloen trud, precrtajte krajolik s mostom na slici 20. Osjenavanje ete uglavnom izvesti okomitim i horizontalnim crtama, i atiranjem. Tokice, crtice i sitni pravokutni oblici prikazuju materijal od kojega je graen most. Isprekidanim crticama koje se ire unedogled doarava se nepreglednost neba. Uvjeren sam da ete to uiniti bez tekoa. Uivajte u svom uspjehu!

TOKICETokanje je korisna tehnika kojom sam se posluio pri doaravanju kamene grae mosta na slici 21. Tu sam drevnu strukturu, kojom se jo uvijek koriste etai i ovce, pronaao u Lake Districtu jo jednoj neopisivo lijepoj lokaciji za umjetnike. Krupni kamenovi jednostavno su bili uglavljeni jedan do drugoga bez uporabe cementa, a tokanjem sam prikazao njihov oblik. Spomenutu je

Slika 21 Tokanjem se postie eljeni uinak.


24

tehniku takoer mogue primijeniti za prikaz stabala i mnogih drugih tema. No, vie o tome u nadolazeim poglavljima.

Prepustite se izazovu! Precrtajte sliku 21 perom veliine 0,1. Ni ovdje vam nita nee izazivati tekoe.Upamtite: to ee crtate, to ste bri i bolji. No prije nego nastavite, pokuajte odgovoriti na ova pitanja:

TEST1. Kako ete nacrtati most?

2. Koji ste savjet usvojili u vezi s crtanjem mostova?3. Kako se prikazuje trava?

4. Koja je tehnika dobra za prikaz grubog kamenja?

ODGOVORI1. Valja ga prvo prouiti iz svih kutova.

2. Ne treba crtati svaki kamen.3. Crticama ili tokicama.

4. Tokanje.

25

4

Kako se obraunati sa stablima

Danas smo moda vie nego ikada svje-sni kolika je vanost stabala za ivot na naem planetu. Ona su izvor hrane, lije-kova, organskog materijala za tlo, kisika za atmosferu. Spreavaju eroziju, nude zaklon, uravnoteuju prirodu, a mogu preobraziti ogoljelo podruje. Svako zrelo stablo zapravo je grad u divljini s obiljem ptica, ivotinja i insekata. Njegovom sje-om, to je motornom pilom izvedivo za svega nekoliko minuta, dobivamo drvo, koje nam moe viestruko posluiti.

Stabla nude ugodan prizor i razga-ljuju duu. Kad god se otisnem u etnju omiljenom umom Wyre, svi koji mi se pridrue obino ostanu zateeni kad se obratim stablima: Hej, drago mi je to vas opet vidim! Moje oduevljenje njima, divljinom i ivotinjama potjee jo iz djetinjstva i uivam u osjeaju da sam meu njima, kad god se skinem s lanca!

UPOZNAJTE STABLAto vie znate o onome to elite nacrtati, to e vam biti lake predoiti pojedinosti. Kao to ve pretpostavljate, stabla je ta-koer vano dobro prouiti. Dosad ste ih crtali na jednostavan nain, a sad u vam pokazati kako ih uiniti opipljivijima. Na mnogim prikazima krajolika obino se nalaze nasred slike ili u daljini. Mogue ih Slika 22 kako prikazati lie kronje.


26

je prikazati jednostavnim potezima koje ste ve savladali. Meutim, kad je stablo glavna tema prednjeg plana, morate znati kako nacrtati pojedinosti kore, grana i kronje elite li ga vjerno predoiti.

Na koje ete probleme naletjeti? Prvo se zapitajte kakva je oblika. Je li zaobljeno, visoko ili razgranato? Kako izgleda lie? Je li sitno, iroko, zailjeno ili udna oblika? Kakva je kora? Glatka, gruba, izbrazdana ili drukija? Od presudne je vanosti ne-prestano prouavati strukturu onoga to predoavate crteom.

Slika 22 prikazuje kako doarati kronju, deblo i grane. Vidite kako tamne sjene stablima daju oblik i ostavljaju do-jam dubine. Gornji crte javorova stabla zasjenan je samo s jedne strane, a gotovo zacrnjen na dijelu s tamnom sjenom. Graa kore prikazana je u nekoliko kratkih i finih poteza perom.

Stabla na crteu u sredini zasjenana su nakon to su nacrtana laganim, kratkim potezima. Ujedno su atirana kako bi se ostavio dojam duboke sjene.

Donji crtei namjerno su uveani kako bih vam pokazao kako predoiti kronju.

Preslikajte sva stabla obinom olov-kom. Potom ih podebljajte perom veliine 0,1. Nita nee biti posebno teko. Ne morate se koristiti identinim oblicima ili sjenanjem. Moda ete se radije posluiti vlastitim zamislima kako biste postigli isti rezultat. Moda ak postanete najbolji crta stabala na svijetu. Sretno!

KONTROLIRANO ARANJESlika 23 prikaz je razliitih vrsta stabala i grmlja, nacrtanih na isti nain kojim se iskusni umjetnici slue na objavljenim ili izlaganim djelima. Kako? Vrlo lako! Obris kronji i sjena predoen je tehnikom koju nazivam kontroliranim aranjem. Nakon to ste glavno stablo iscrtali olovkom u obliku tokastih linija (koje ete poslije obrisati), dobiveni obris ispunite ovako: pero lagano primite u ruku i brzim potezima tvorite sitne krugove, zavijutke, tokice i crtice. U dubokim, tamnim sjenama ostavite mjestimino sitne praznine kako biste ostavili dojam teksture i oblika. To e vam poi za rukom uz malo vjebe, a konani uradak djelovat e profesionalno. Bacite se na posao!

Slika 23 kontrolirano aranje.


27

STABLA ZIMINakon to lie zimi otpadne, jasno se moe vidjeti graa pojedinoga stabla, kao i njihova meusobna raznolikost. Promotrite brijest pri vrhu slike 24 i zapazite razlike u odnosu na jablan, brezu i jelu. Strpljenje i dobra mo zapaanja potrebni su kako biste precizno mogli prikazati izgled stabla zimi. Ponovno se morate zapitati to tono vidite. Kakva je oblika odreeno stablo ili grm? U kojem mu smjeru rastu grane uvis, prema van ili nadolje? Kakva su oblika granice? Kakva je kora izbrazdana, naborana ili glatka?

Kada crtate izgled stabla zimi, najbolje je zapoeti s njegovim obrisom. Potom se ba-cite na deblo, nadodajte glavne grane i tek na kraju granice. Jedini problem s takvim crte-om jest da e vam biti potrebno vremena, ali u lijep crte valja utroiti djeli ivota! Osim toga, tako se manje vucarate naokolo!

STABLA U PREDNJEM PLANUUmjetnici se esto koriste stablima kao oko-snicom slike. Na slici 25 skupina jela smjetena je u prednji plan kako bi se ostavio dojam ve-

liine planina u pozadini. Precrtajte sliku. Zaponite s obrisom neba na kojemu ete crticama dati naslutiti kretanje oblaka, a onda skicirajte visoravni, pa otok i na kraju visoka stabla. Stabla izmeu onih u prednjem planu i visoravni prikazat ete primjenom tehnike kontroliranog ara-nja. Isto valja primijeniti pri prikazivanju

Slika 24 Stabla zimi.

Slika 25 Stabla u prednjem planu.


28

grmlja. Grane na jelama izvest ete finim perom u dva, tri ili etiri kratka poteza. Pogledajte kako neke meu njima stre u zrak, dok druge vise. Vodenu povrinu prikazat ete valovitim, vodorav-nim crticama kao na prethodnim crteima. I ovaj biste uradak mogli objesiti na kuhinjski zid. Ispostavi li se sluajno da niste zadovoljni novim remek-djelom, udijelite ga nekomu tko vam nije drag!

KAKVA JE KORA?Kako biste mogli prikazati sta-blo kao glavnu temu, morate nauiti zorno prikazati njegovu koru. Slika 26, koja je nastala u oblinjem parku, prikazuje etiri razliite vrste kore. Predivna sre-brna breza esta je tema pejzaa i jednostavna je za crtanje. Bijelo deblo mjestimino je prekriveno trokutastim crnim mrljama, iji se broj poveava prema podnoju stabla. Obrazac kore prikazan je u obliku zaobljenih crta koje se ire oko debla. Grane su tamne, to je izvedeno sjenanjem.

Deblo jele poprilino se ra-zlikuje. Njegova je kora nainjena od velikih ljuski koje se meu-sobno preklapaju djelujui kao da vise. Gledan izbliza, svaki taj djeli nalik crijepu posjeduje sitne krpice u svojoj strukturi. Njih sam prikazao u obliku crtica.

Obian hrast, koji umjetni-ci esto crtaju i slikaju, nije teko predoiti. Kora se sastoji od grubih, dubokih brazdi s mnotvom pukotina i udubljenja. Osim toga, grane su mu teke, ponekad izvitoperene.

Kad su stabla u pitanju, valja upamtiti da jednu stranu uvijek crtate u sjeni i da pojedinosti na jednoj strani uvijek moraju biti izraenije nego na drugoj. Na taj nain postiete dojam dubine i doaravate mu oblik. Prikaete li koru cijeloga debla na isti nain, ostavit ete dojam plonosti. Stoga jednu stranu uinite svjetlijom i s manje pojedinosti.

Slika 26 Pojedinosti debla.

BREZA

HRAST

JELA

BUKVA


29

Bukva je jo jedno uobiajeno stablo, koje se lako crta. Kora je prekrivena linijama koje opasavaju deblo i glatke su u usporedbi s hrastom.

Promotrite kako je prikazano korijenje na slici 26. Precrtajte sve oblike perom veliine 0,1.

ZAITE ZA GRMLJEIsplati se provesti neko vrijeme iza grmlja, ali samo iz umjetnikih pobuda! Slika 27 prikazuje kako crtati grmlje i nisko raslinje. Ako ih zorno prikaete, privui e pozornost. Pogledajte kako se iz naaranih tamnih sjena izdvajaju svjetliji dijelovi, zahvaljujui emu do izraaja dolazi oblik grma. Tijelo i granice samo se naziru. Precrtajte primjere sa slike 27. Time ete ujedno izvjebati tehniku kontroliranog aranja.

Slika 27 Grmlje dobiveno kontroliranim aranjem.

ZADACI1. Nacrtajte najblie stablo.

2. Nacrtajte debla etiriju razliitih stabala.3. Odaberite grmlje, promotrite ga i nacrtajte primjenom tehnike kontroliranog aranja

4. Prouite kronju stabla u daljini, a onda ga nacrtajte.

NACRTATIKako

to god poeliteSvatko moe nauiti crtati! Mark Linley pobudit e u vama elju da uz-mete olovku u ruku i stvorite magino remek-djelo. Njegovo pozitivno stajalite jami brze i konkretne rezultate i sve vee samopouzdanje. Nauite kako pravilno opaati i ispravno predoiti osnovni obris. Pridravate li se kljunih pravila i praktinih savjeta, va e se crte pretvoriti u pravo umjetniko djelo!

Obraunajte se s krajolicima! Saznajte kako jednostavno prikazati gra-evine! Uhvatite se u kotac s makama! Pripitomite divlje ivotinje!

Bacite se i na ljude! Nauit ete kako postii zapanjujuu slinost ili kako ih karikirati u stripovske likove. Poveite sva steena znanja i u tili as postat ete pravi strunjak!

M A R K L I N L E Y

MAR

K LI

NLEY

NACRTATIKako

to god poelite

NA

CRT

ATI

Kak

ot

o go

d po

eli

te

99,00 knwww.mozaik-knjiga.hr

ISBN 978-953-14-0624-6

Kako+Nacrtati+Sto+God+Pozelite+ZA+WEB

Documents