-
The European Unions CARDS Programme for Croatia
KAKO GOSPODARIMO OTPADOM U ISTRI
This project is funded by the EUROPEAN UNION. "The European
Union is made up of 25 Member States who have decided to gradually
link together their know-how, resources and destinies. Together,
during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone
of stability, democracy and sustainable develop-ment whilst
maintaining cultural diversity, tolerance and individual freedoms.
The European Union is committed to sharing its achievements and its
values with countries and peoples beyond its borders".
The European Commission is the EUs executive body.
Projekt financira Europska unija
Projekt provodi Zelena Istra
Projekt Mobilizacija pograninih regija Slovenije i Hrvatske u
koritenju koncepta 4R+3E u gospodarenju otpadom
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
-
Zelena IstraGajeva 3, 52100 Pula, HrvatskaTel./Fax.: 00385 52
506 065E-mail: [email protected]:
www.zelena-istra.hr
Tekst pripremila: Milena Radoevi Izvori fotografija: Matej
Mirkac (Speleoloka udruga Pula), Neven Lazarevi (Regional -
istarski magazin), ZEO Nobilis, Istarska upanija, Zelena
IstraDizajn: Organizacija, PulaTisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan
ZelinaNaklada: 500 primjerakaPula, 2007.
Partner, nositelj projekta u Sloveniji:Pomurski ekoloki
centerSodna ulica 23, 9000 Murska Sobota, SlovenijaTel./fax.: +386
2 534 1485Email: [email protected]
Donator:Delegation of the European Commission to the Republic of
CroatiaTrg rtava faizma 6HR - 10000 Zagreb, CroatiaTel: 00 385 (0)
1 4896 500Fax: 00 385 (0) 1 4896 555E-mail:
[email protected] site:
http://www.delhrv.cec.eu.int/en
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
-
11U raznim djelatnostima, poput turizma, industrije,
poljoprivrede, ali i u ko-munalnom gospodarstvu te u naim
kuanstvima nastaje - otpad. Naalost, zbog nepravilnog postupanja s
njim, otpad je postao jedan od problema ije se rjeavanje, zbog
ugroavanja prirode, okolia i zdravlja ljudi, u Hrvatskoj postavlja
kao prioritet.
Na europskoj razini propisi za pravilno postupanje s otpadom ve
su us-vojeni, a Hrvatska svoje propise upravo usklauje s europskom
pravnom steevinom. Ipak, koliine otpada i dalje se ubrzano
poveavaju, a ne bi li se usporio taj negativni trend u Europskoj
uniji se odgovornost gospodarenja otpadom sve ee prenosi na lokalnu
razinu.
Budui da su za to potrebne i uinkovite lokalne akcije, Zelena
Istra nastoji zajedno s partnerskim slovenskim nevladinim
organizacijama za zatitu okolia u sklopu projekta Mobilizacija
pograninih regija Slovenije i Hrvatske u koritenju koncepta 4R+3E u
gospodarenju otpadom mobilizirati sve seg-mente u obje drave upravo
na toj razini.
Projekt Zelena Istra provodi s Pomurskim ekolokim centrom,
Notranjskim ekolokim centrom i Zvezom ekolokih gibanj Slovenije, a
sredstva je osigur-ala Europska komisija u sklopu Programa za
susjedstvo Maarska-Slovenija-Hrvatska (inicijativa Zajednice
Interreg IIIA povezivanje europskih regija).
Zajedno sa svojim slovenskim partnerima, tijekom 2006. i 2007.
Zelena Istra radi na upoznavanju ire javnosti s mogunostima i vanou
pravilnog postu-panja s otpadom, predstavljanju primjera dobre
prakse i transferu znanja, kako na lokalnoj tako i na prekograninoj
razini.
Brojni slovenski pozitivni primjeri u gospodarenju otpadom i
njihovo iskust-vo u prilagoavanju europskim standardima znaajan su
izvor informacija i putokaz za implementaciju tih propisa u naoj
svakodnevnoj praksi.
UVOD
-
2to koncept 4R+3E znai u gospodarenju otpadom?
Koncept 4R+3E znai da uz uobiajene postupke up-ravljanja i
postupanja s otpadom, koji su prije svega usmjereni na podruje
njegova sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja, uvodimo prethodno
osvjeivanje i obra-zovanje, ukljuujemo poduzetniki sektor i uvodimo
nove metode postupanja s otpadom:
4R: Reduce - smanji koliinu otpada na izvoru Reuse - ponovno
upotrijebi u korisne svrhe Recycle - recikliraj ili preradi,
iskoristi za dobivanje novih proizvoda Recover - izaberi manje
tetne tvari/iskoristi u energetske svrhe
Podruje u kojem se provodi EU Program za susjedstvo
Slovenija-Maarska-Hrvatska
-
33E: Educate - osvijesti i educiraj o odgovornom postupanju s
otpadom, poveaj razumijevanje vanosti i mogunosti pravilnog
gospodarenja otpadom, moguih teta nastalih zbog nepravilnog
odlaganja, tehnolokih procesa postupanja s otpadom, koristi od
smanjenja stvaranja otpada na izvoru Economise - smanji trokove
gospodarenja otpadom, ukljui trokove otpada u cijenu
proizvoda/usluga po naelu oneiiva plaa Enforce - primijeni koncepte
uinkovitog postupanja s otpadom u zakonodavstvu i praksi, ukljui u
procese planiranja, odluivanja i upravljanja sve zainteresirane
aktere.
Najmanji dio otpada trebao bi zavravati na odlagalitima.
Najvei dio otpada trebao bi se reciklirati.
-
42INJENICE:
Povrina Istarske upanije: 2.820 km2
Ustroj: 10 gradova i 31 opinaStanovnitvo: 206.344 stanovnika
Prosjena gustoa naseljenosti: 73 stanovnika po km2
Broj slubenih odlagalita: 7Priblian broj divljih odlagalita: 329
popisanih (procjenjuje se da ih ima oko 1000)Koliina godinje
proizvedenog prijavljenog otpada: 346.197 tona u 2005.
godiniKoliina odvojeno sakupljenog otpada (za reciklau i oporabu1):
nedostupan podatak zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka.
Komunalna poduzea su sakupila oko 3.100 tona u 2005. godini , ili
manje od 1% ukupno proizvedenog otpadaKoliina godinje odloenog
otpada na komunalnim odlagalitima: 160.643 tone u 2005.
godiniKoliina odloena na popisanim divljim odlagalitima, procjena:
150.000 tonaRazina odvojenog sakupljanja i praenja tokova otpada:
vrlo niska
Izvor: Istarska upanija
GOSPODARENJU OTPADOM U ISTARSKOJ UPANIJI
1 oporaba - svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova
koritenja u materijalne i energetske svrhe
-
5Najvei problemi u okoliu kao posljedica loeg gospodarenja
otpadom su: - odlaganje otpada na ilegalnim (divljim) odlagalitima
i isputanje otpadnih tekuina u tlo, vodu i more - ubrzano troenje
prostora na slubenim odlagalitima
Uzroci: - nepostojanje mogunosti za pravilno, odvojeno
zbrinjavanje otpada u veini opina/gradova - inertnost
opinske/gradske uprave - neznanje/neinformiranost graana, poduzea,
lokalne uprave - neprepoznavanje problema otpada kao prioriteta u
okoliu te izostanak informiranja i edukacije graana o otpadu -
nepotivanje IVO hijerarhije (izbjegni, vrednuj, odloi)
Posljedice: - zagaenje tla, podzemnih voda i mora - ugroenost
zdravlja graana i svog ivog svijeta - visoki trokovi odravanja i
sanacije odlagalita
-
6U Istarskoj upaniji veina stanovnika ivi u obalnom podruju,
181.300 odnosno 88 %, pa je gustoa naseljenosti 93 st./km2, dok je
u unutranjosti 25.044 stanovnika ili 12%, a gustoa naseljenosti je
29 st./km2. Ve ove brojke pokazuju golemi nesrazmjer pritiska na
okoli u priobalju, a dodamo li toj brojci i 2,5 milijuna turista
koji godinje posjete Istru i koji preteno borave na istarskoj obali
vidljivo je da najvei pritisak na okoli trpi upravo priobalje.
Unato manjem broju stanovnika, unutranjost Istre se ne moe
pohvaliti manjim tetnim utjecajem na okoli: rairena praksa
neprimjerenog odlaganja otpada, ali i brojna divlja odlagalita
znatno utjeu na zagaenje podzemnih voda. Naime, budui da se radi o
krkom podruju sve opasne tvari neodgo-vorno odbaene u okoli pod
utjecajem vremenskih prilika (kia) zavravaju u podzemnim vodama
kojima se opskrbljuju istarska domainstva i u vodi koja se koristi
za poljoprivredu te na taj nain uvelike utjeu na zdravlje ljudi i
kvalitetu ivota openito.
Iako podaci za 2006. godinu jo nisu dostupni, prema
pokazateljima za 2004. i 2005. godinu moe se zamijetiti da ukupna
koliina otpada raste i da raste koliina otpada odloena na
odlagalitima. Zbog nepostojanja razraenog sustava odvojenog
sakupljanja i kontrole tokova otpada gotovo polovica ukupno
proizvedenog otpada ili oko 160.000 tona zavri na odlagalitima
komunalnog otpada, a gdje bi trebao zavravati samo komunalni otpad.
Time se ubrzano zatrpava skupocjen prostor odlagalita, umjesto da
se odvojenim sakupljanjem i recikliranjem tede prirodni resursi,
odlagalini prostor i smanji pritisak na okoli.
Jo jedan problem predstavlja nepostojanje odgovarajue
infrastrukture u gospodarenju otpadom u Istri, poput, primjerice,
vaga na postojeim komu-nalnim odlagalitima koje bi davale precizne
podatke o pristiglom otpadu (samo na tri od sedam odlagalita
postoje vage), reciklanih dvorita, kompo-stana, itd. To je podruje
koje se treba hitno unaprijediti da bi se to vie otpa-da moglo
odvojeno sakupiti i kontrolirati tok otpada od mjesta nastajanja do
njegovog odlaganja/zbrinjavanja.
KOMUNALNI OTPAD
Organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada pokriveno je 90%
domainstava u upaniji. Iz domainstava i poslovnih prostora
sakupljaju ga javna komunalna poduzea u vlasnitvu gradova i opina,
a privatnih komu-nalnih poduzea jo nema. Preostalih 10% domainstava
otpad odbacuje
-
7na divlja odlagalita ili ga nosi u naselja gdje je odvonja
organizirana. Javne tvrtke su:
Pula Herculanea podruje grada Pule, grada Vodnjana i opina
Linjan, Marana, Barban, Svetvinenat i FaanaKomunalni servis Rovinj
podruje grada Rovinja i opina Bale, minj i KanfanarUsluga Pore
podruje grada Porea i opina Vrsar, Sv. Lovre, Vinjan, Viinada,
Tar-Vabriga, Funtana i Katelir-Labinci6. maj Umag podruje gradova
Umaga, Buja i Novigrada te opina Brtonigla, Gronjan i OprtaljPark
Buzet podruje grada Buzeta i opine LanieUsluga Pazin podruje grada
Pazina i opina Motovun, Karojba, Tinjan, Sv. Petar u umi, Graie,
Cerovlje i Lupoglav1. maj Labin podruje grada Labina i opina Raa,
Sv. Nedelja, Pian i KranAlbane d.o.o. podruje opine Medulin
Podjela po podruju sakupljanja svakog komunalnog poduzea
-
8Komunalna poduzea otpad odlau na sedam slubenih odlagalita
ukupne povrine 36,8 ha. Od toga je pet neureeno i ne zadovoljava
standarde sani-tarnog odlagalita, odnosno to su zapravo mjesta u
kojima se otpad samo gomila na neprimjeren nain uz provoenje tek
mjera deratizacije. Samo dva odlagalita zadovoljavaju standarde, a
to su Lokva Vidotto u Rovinju i Donji Picudo u Umagu.
Najvee slubeno odlagalite otpada, Katijun blizu Pule
Procjenjuje se da u Istarskoj upaniji postoji oko 1.000 divljih
odlagalita
Meutim, izvan sustava organiziranog sakupljanja otpad se
redovito odlae i na divljim odlagalitima kojih je popisano
tristotinjak, no procjenjuje se da je to tek 35% stvarno postojeih.
Ve tih tristotinjak pokriva veu povrinu nego svih sedam slubenih
odlagalita.
-
9Razlog postojanja divljih odlagalita su stare loe navike ljudi,
neosvijetenost o posljedicama po okoli i zdravlje, bahatost
privatnih poduzetnika koji izbjegavaju platiti troak zbrinjavanja
otpada koji stvaraju, nepostojan-je mogunosti za odgovorno
odlaganje otpada za graane (primjerice reciklanih dvorita/lokacija
za privremeno odlaganje otpada), inertnost lokalne uprave koja ne
prepoznaje zagaenje okolia otpadom kao prior-itetni problem, iako
on to nedvojbeno u veini opina jest, i nedovoljan pritisak drave
putem inspekcijskih slubi.
Zelena Istra zato ve godinama zagovara otvaranje malih
reciklanih dvorita/lokacija za privremeno odlaganje otpada gdje bi
graani mogli dovesti otpad koji imaju u kuanstvu, poput starog
tednjaka, hladnjaka, kuanskih aparata, namjetaja, starih
akumulatora, baterija i sl. umjesto da ih odbace u umu, potok, more
ili drugdje.
Opine najee problem divljih odlagalita rjeavaju njihovim
zatrpavan-jem zemljom, da vie ne bi bila uoljiva. Takvo skrivanje
problema obino zovu sanacijom. Razni otpad se takoer odlae i u krke
jame u koje se baca komunalni otpad, leevi uginule stoke i klaoniki
otpad, prazne tankovi septikih jama i dr. Sustavna edukacija
stanovnitva o vanosti i mogunostima odgovornog odlaganja otpada
gotovo se uope ne provodi. Kao argument za potpunu neaktivnost u
stvaranju boljih uvjeta odlaganja
Divlje odlagalite otpada u opini Bale, 2005.
-
10
otpada i edukaciji stanovnika, opine uvijek navode nedostatak
nan-cijskih sredstava. Meutim, izgradnja malih reciklanih dvorita
nije nan-cijski zahtjevna i to nipoto ne moe sluiti kao opravdanje.
Naalost, otpor lokalnih uprava prema ulaganju vremena i volje za
realizaciju tog jedinog loginog rjeenja ipak je do sada bio vei od
razumijevanja tete od trajnog zagaenja tla i vode i tetnog utjecaja
na zdravlje ljudi.
Tek ove godine jedna je opina u sredinjoj Istri prihvatila
inicijativu Ze-lene Istre (opina Svetvinenat) i odluila se na
projektiranje i otvaranje jedne takve lokacije uvidjevi koliko
prednosti nosi pruanje graanima mogunosti da otpad propisno odloe
tijekom cijele godine. Otvaranje reciklanog dvorita se predvia za
2008., a trebalo bi posluiti i drugim opinama kao primjer dobre
prakse.
Postojee stanje dobro ilustrira i Program zatite okolia Istarske
upanije, 2006., (str. 157.-158.):Ni na jednom odlagalitu ne provodi
se nikakva ( zikalno-kemijska, termika, bioloka, dr.) pred-obrada
otpada, osim to se navezeni otpad ravna, zbija, svakodnevno
prekriva (zemljom ili drugim inertnim materi-
Sanirano divlje odlagalite u opini Bale zatrpano zemljom
-
11
jalom). Vrlo je loe, s obzirom na openiti nered u cijelom
sektoru, to u pola odlagalita ne postoji osiguran nadzor otpada na
radnoj plohi, kojim bi se barem donekle moglo sprijeiti
nekontrolirano odlaganje opasnog otpada. U svjetlu te injenice
upitna je pouzdanost oevidnika koji se redovito vodi na svim
odlagalitima, odnosno podataka koje ih veina (osim odlagalita u
Umagu i Buzetu) prijavljuje u sredinji KEO (katastar emisija u
okoli). Stanje sa svim ostalim standardnim mjerama sprjeavanja
negativnog utjecaja na okoli izrazito je nezadovoljavajue. Odvodnju
otpadnih voda nemaju rijeenu tri odlagalita (Labin, Buzet, ak ni
najvee Katijun u Puli); odvodnju i sabiranje procjednih voda s
odlagalita, a one spadaju meu najznaajnije zagaivae okolia, imaju
rijeene samo dva odlagalita (op. a.: od 2007. problem procjednih
voda rijeen je na tri odlagalita: Rovinj, Pore i Umag). Sabiranje i
obrada odlagalinog plina (a to ukljuuje i mogunost koritenja za
dobivanje energije) ne postoji nigdje u Istarskoj upaniji.Poseban
rizik i opasnost za okoli predstavlja nezadovoljavajue stanje
sustava odvojenog prikupljanja opasnog otpada, odnosno injenica da
je, s obzirom na razinu kontrole tijeka otpada, posve izvjesno da
njegov ne-zanemarivi dio zavrava i na za to nepredvienim slubenim
odlagalitima komunalnog otpada ili jo vjerojatnije,
ilegalnim/divljim odlagalitima.
Krka jama puna otpada
-
12
ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA
Zato plaamo zbrinjavanje otpada po m2?
Komunalna poduzea naplauju odvoz otpada po m2 umjesto prema
koliini ili teini, iako im zakonski propisi takvu naplatu doputaju.
To znai da osoba koja sama stanuje u stanu od 90m2 zbrinjavanje
otpada plaa jednako kao pet osoba koje stanuju u jednako velikom
stanu, a stvaraju pet puta vie otpada!
Prioritetni zadatak i najvii cilj u hijerarhiji mudrog
gospodarenja otpadom je smanjivanje koliine otpada koji nastaje.
Taj se cilj ne moe ostvariti ovakvom vrstom naplate po m2.
Kada bi se naplaivalo po koliini proizvedenog otpada, barem u
onim podrujima gdje je to mogue organizirati, svi bi bili
motiviraniji da ga odvojeno sakupljaju, poveale bi se koliine
recikliranog otpada i smanjile koliine koje zavravaju na
odlagalitima.
Hijerarhija gospodarenja otpadom
-
13
Slina je situacija i kod naplate poduzeima, odnosno, ni za
poslovne koris-nike ne postoje razraeni kriteriji koji bi poticali
to manje stvaranje otpada i odvojeno sakupljanje korisnih sirovina
umjesto bacanja svega zajedno u crnu vreu koja zavrava na
odlagalitu.
Da li uope odvojeno sakupljamo otpad?
Koliina odvojeno sakupljenog otpada iz domainstava je jo uvijek
neznat-na, a toni podaci za podruje Istarske upanije ne postoje.
Kao indikator u najboljem sluaju moe se uzeti koliina koju odvojeno
sakupi rovinjsko ko-munalno poduzee (koje najpreciznije vodi
evidenciju o tokovima otpada), a to je oko 10%. Postotak koji je
daleko od europskog prosjeka: usporedbe radi, ve 2000. godine
Danska je odvojeno sakupljala 95%, Austrija 72%, Slo-venija 27%
Prole godine uvedena povratna naknada za ambalau napitaka
(plastine i staklene boce napitaka, limenke pia) znatno je
poboljala do tada katastro-falno stanje u kojem je veina ambalae
zavravala na odlagalitima i pred-stavljala ak 50% ukupno odloenog
otpada. Mogunost povrata ambalae u trgovine i dobivanja povratne
naknade od 0,50 kn po komadu pokazala se kao izvrstan motivator te
uklonila s odlagalita, ali i ulica, uma i obale veinu otpada. Od
ostale ambalae odvojeno se sakuplja tek ambalaa od plastike,
stakla, papira i metala, koja nije u sustavu povratne naknade
(stak-lenke, boce ampona, deterdenata, limenke hrane i sl.) putem
posebnih eko-kontejnera. Komplet takvih kontejnera ini jedan tzv.
zeleni otok2, no ima ih samo u nekolicini gradova i opina. Mogli bi
se pak sakupljati i re-ciklirati i drugi materijali, poput
stiropora, tetrapacka, najlona, ali i razliiti kuanski aparati,
stari namjetaj, elektronika i drugi.
Bitnu promjenu mogli bi potaknuti tek doneseni pravilnici o
elektronikom otpadu, otpadnim baterijama i akumulatorima, otpadnim
jestivim i mo-tornim uljima, koji proizvoaima i uvoznicima nalau
plaanje posebne naknade po principu oneiiva plaa, a koja se kasnije
koristi za orga-niziranje sakupljanja tih materijala na lokalnoj
razini. Ali na lokalnim je ko-munalnim poduzeima, gradovima i
opinama da potaknu primjenu tih propisa u praksi i razvijaju
odvojeno sakupljanje na svom podruju.
2 zeleni otok komplet kontejnera za odvojeno sakupljanje ambalae
od plastike, metala, stakla. Tu se, za razliku od reciklanog
dvorita, ne moe odloiti krupni otpad i drugi materijali
-
14
Kao primjer dobre prakse u Istarskoj upaniji istie se Grad
Rovinj koji ima dobro organizirano odvojeno sakupljanje putem
zelenih otoka i malog reciklanog dvorita u koje graani mogu
donijeti i besplatno odloiti razliite vrste otpadnog materijala
koje imaju. Materijali koji su tu sakupljeni odvoze se na reciklau.
Papir se primjerice alje u tvornice papira u okolici Zagreba, od 1
tone starog papira se moe proizvesti novi papir za kojeg bi inae
trebalo 3,5 m3 drvne mase. Podsjetimo, u Hrvatsku se zbog
nedovoljnog sakupljanja starog papira godinje posve nepotrebno
uveze oko 70% starog papira za potrebe proizvodnje domaih tvornica
Pan u Zagrebu i Belie u Beliu. Akumulatori se alju u domae i strane
tvornice akumulatora, baterije se iz-voze i unitavaju, iz malih
dugmetnih baterija se vadi srebro, metali se tale i recikliraju u
nove proizvode, elektroniki otpad se alje domaim i stranim
preraivaima koji ga rastavljaju, odvajaju plastine dijelove od
metalnih, vade vrijedne sirovine i odvajaju opasne dijelove radi
posebnog zbrinjavanja, staklo se moe gotovo bezbroj puta
reciklirati a alje se u domau tvornicu staklene ambalae Vetropack
straa u Hum na Sutli, i tako dalje. Donoenje otpada u reciklano
dvorite znai doprinos tednji sirovina kojih u prirodi nema
beskrajno mnogo ve u ogranienim koliinama. A prirodni resursi
trebaju biti dostupni i sljedeim generacijama.
Reciklano dvorite Gripole u Rovinju nudi graanima mogunost
pravilnog odlaganja raznih vrsta otpada
-
15
Dobar primjer iz Hrvatske
Dobar primjer primjene mjera sprjeavanja nastajanja otpada i
naplate je difer-encirani sustav koji koristi komunalno poduzee
akom d.o.o. u Meimurskoj upaniji. Gdje je to mogue, otpad se
naplauje po volumenu, a potie se i odvojeno sakupljanje. Sustav
pokriva sredinje Meimurje, Grad akovec i okolne opine. Ovakvim
sustavom uspijeva se znatno smanjiti koliina ot-pada koji zavrava
na gradsko odlagalite i poveati koliinu odvojeno sak-upljenog
otpada koji se moe reciklirati te tako tedjeti prirodne resurse.
Sam akom tako godinje na slubeno odlagalite odloi oko 30.000 tona
otpada, a odvojeno sakupi i alje na reciklau/ oporabu oko 2.600
tona. Us-poredimo li to sa situacijom u Istri vidimo da otprilike
istu koliinu odvojeno sakupljenog otpada kod nas sakupi svih 7
komunalnih poduzea zajedno, a ne zaboravimo da se na odlagalita
odloi oko pet puta vie otpada nego u akovcu. Gdje takav postupak
nije mogu za sada se usluga i dalje naplauje po m2 i razvijaju se
novi modeli kako i u tim podrujima primijeniti naplatu po
volumenu.
Tko stvara vie otpada, taj vie i plaa
U podrujima gdje je mogue izvesti naplatu po volumenu otpada
(podruja niske gradnje, tj. privatnih kua) svako domainstvo plaa
ksnu mjesenu naknadu za odvoz otpada koja pokriva: - tjedni odvoz
ostatnog komunalnog otpada (ostatni otpad je sav onaj otpad koji se
ne moe odvojiti radi recikliranja), putem kante propisane veliine s
identi kacijskim brojem - mjeseni odvoz odvojeno sakupljenog
korisnog otpada putem vreica razliitih boja prema vrsti otpada (uta
za plastiku, plava za papir, zelena za staklo, siva za met, crvena
za opasni otpad, smea za zeleni/organski otpad, svijetlo plava za
tetrapak), po jedna vreica od 120 litara za svaku vrstu otpada -
mjeseni odvoz krupnog otpada. Domainstva dobiju posebne kupone na
kojima zaokrue datum u mjesecu kada ele da im se krupni otpad
odveze, naznae koliko komada i kojeg otpada imaju i poalju ga
komunalnom poduzeu 10 dana unaprijed - sve vrste otpada graani mogu
takoer odloiti u reciklanom dvoritu koje se nalazi uz gradsko
odlagalite otpada
-
16
Ako domainstvo tjedno stvori vie ostatnog komunalnog otpada nego
to je dozvoljeno, mora kupiti posebne dodatne ute vreice s oznakom
komu-nalnog poduzea koje moe nai u trgovinama. Dodatna vreica od 40
litara tako stoji 5 kn, ona od 80 litara 10 kn, a od 120 litara 15
kn, to uope nije jeftino. Vano je napomenuti da se u ovakvom
sustavu otpad koji nije u pro-pisanoj vreici ne odvozi!
Ako domainstvo ima vie reciklabilnog otpada treba kupiti vreice
od 120 litara za razliite vrste otpada s oznakom komunalnog
poduzea, a koje se takoer mogu nai u svim trgovinama ili na kiosku.
Za razliku od dodatne vree za ostatni otpad koja kota 15 kuna, ove
kotaju 1 kn. Bitno je znati da se na kraju i same vreice
recikliraju. Oni koji ne ele kupovati dodatne vreice za
reciklabilni otpad mogu ga odloiti i u nekom zelenom otoku koji se
nalazi na svakih 400 m naselja. Odvojeno sakupljati u Meimurju se
isplati, zar ne?
U poetku primjene ovakvog modela sakupljanja, prije nekoliko
godina, bilo je naravno problema s dijelom stanovnika koji su se
teko privikavali na novi sustav. Rjeavanju tog problema je akom
pristupio intenzivnim informiran-jem i edukacijom odraslih i djece,
e kasnim sustavom kazni za one koji se ne pridravaju pravila i
dobrom komunikacijom s javnou. S vremenom se broj onih koji se nisu
pridravali novih pravila drastino smanjio i danas sus-tav dobro
funkcionira.
Razliite vreice za razliit otpad
-
17
Osim poticanja odvojenog sakupljanja kroz naplatu po volumenu i
pruanje razliitih mogunosti odlaganja, u Meimurju provode i stalnu
edukac-iju o otpadu. Tako se redovito tiskaju informativni
prospekti koji se dijele domainstvima, dre predavanja, ui djecu
odvojenom sakupljanju te se o otpadu govori u lokalnim medijima.
(Izvor: akom d.o.o.)
Kako stojimo u Istri?
Iako ivimo u istoj zemlji i prema istim zakonskim propisima, u
Istri se sve to jo uvijek ne dogaa, a volimo se hvaliti da smo
napredna regija. Sus-tavna edukacija graana provodi se samo u
Rovinju, pruanjem informacija putem tiskanih materijala,
prezentacijama na trgovima, a odvojeno sakupl-janje se stalno
razvija uvoenjem novih mogunosti. Tako je Rovinj prole godine prvi
u Istri uveo mogunost besplatnog odlaganja elektronikog otpada za
graane na reciklanom dvoritu Gripole, ove godine proveo akciju
informiranja ugostitelja o zakonskoj obavezi odvojenog sakupljanja
otpadnog jestivog ulja kako ono ne bi zavravalo u obinim
kontejnerima ili kanalizaciji, uzrokovalo neugodne mirise i masne
mrlje po ulici, osmislio poseban sustav prikupljanja otpada iz
starog dijela grada zbog uskih ulica i oteanog pristupa vozilima za
odvoz smea itd.
INDUSTRIJSKI OTPAD U Istarskoj upaniji prisutne su sljedee vee
industrije: brodograevna, strojar-ska, proizvodnja elektrini
strojeva i ureaja, metalopreraivaka, plastiarska, prehrambena i
tekstilna industrija, proizvodnja stakla, rudarstvo i prerada
nemetala, kemijska, duhanska, drvno-preraivaka, graevinska
industrija i dr. I dakako najznaajnija, iako nije industrija u uem
smislu, turizam.
Otpad iz industrije, drugih velikih proizvoaa i veinu korisnog
otpada od graana sakupljaju dva najvea privatna poduzea: - Metis
d.d. Pula - Jadran-metal d.d. Pula
U 2005. godini proizvedeno je ukupno oko 180.000 tona neopasnog
te-hnolokog otpada, od ega oko 80.000 tona ili 45% dolazi iz
Termoelektrane
-
18
Plomin i radi se o ljaki i pepelu od sagorijevanja ugljena. Taj
se otpad zbrin-java u tvornici cementa Koromano (Holcim),
ugraivanjem u nalni proiz-vod. Drugi najvei proizvoa otpada je
brodograevna industrija iji otpad se uglavnom izvozi van upanije na
recikliranje/oporabu, slijede graevinska (cestogradnja, gradnja kua
i sl.) iz koje otpad zavrava veinom u starim ka-menolomima ili
odlagalitima graevinskog otpada, i turizam koji proizvodi i neke
vrste otpada koje je teko obraditi, poput starih madraca.
Stupanj odvojenog prikupljanja i prijavljivanja nastalog otpada
je ipak jo uvijek nizak, to potvruju upanijska i nacionalna
istraivanja. Postojea in-frastruktura za zbrinjavanje otpada nije
dostatna, nepropisno se gospodari opasnim otpadom, a nedostatan je
i nadzor nad sustavom gospodarenja otpadom.
Primjer loe prakse u pulskoj luci
Primjer toga je i situacija u pulskoj luci gdje u industrijskoj
zoni radi 14 poduzea koja se bave obradom metala, bravarijom,
gradnjom i popravkom brodica, proizvodnjom tekstila i sl. Te
djelatnosti proizvode i opasan otpad
Opasni otpad
-
19
poput motornog ulja, maziva, boja i lakova, emulzija i otpadnih
kemikalija. Samo ih je 6 od 14 ispunilo zakonsku obavezu i
prijavilo koliine i vrste ot-pada koji proizvode u upanijsku bazu
podataka, a za otpad ostalih 8 nema traga gdje je zavrio.
Oneiiva plaa
Iako je u zakonskim aktima i u samoj Strategiji gospodarenja
otpadom RH jasno propisano da proizvoa otpada podmiruje sve trokove
preven-tivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, trokove
gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od
prerade otpada, te je nan-cijski odgovoran za provedbu preventivnih
i sanacijskih mjera zbog tete za okoli koju je prouzroio ili bi je
mogao prouzroiti otpad, u praksi se to pravilo rijetko potuje.
Razlog tome je nedostatak kontrole i pritiska drave na proizvoae
otpada putem inspekcijskih slubi.
OPASNI OTPAD
Opasni otpad najee nastaje u industriji, ali i u kuanstvima, jer
opasne tvari se nalaze i, primjerice, u starim baterijama, starim
lijekovima, boja-ma i lakovima, kemikalijama, otpadnom motornom
ulju i dr. Takav otpad sadri tvari koje mogu biti toksine,
kancerogene, mutagene, infektivne, zapaljive, a koje putem tla i
vode ulaze u bioloki lanac i mogu uzrokovati obolijevanje ljudi te
tetno djelovati na ostali ivi svijet. Zakon je po pitan-ju opasnog
otpada vrlo jasan, no velike koliine takvog otpada jo uvijek
nepotrebno zavravaju na komunalnim odlagalitima i u okoliu gdje im
nipoto nije mjesto.
Ako uzmemo u obzir stajalite navedeno u Programu zatite okolia
Istarske upanije da nezanemarivi dio zavrava na slubenim
odlagalitima komu-nalnog otpada ili divljim odlagalitima, a izvjee
nacionalne Agencije za zatitu okolia za 2004. navodi da je u
Istarskoj upaniji proizvedeno 3.568 tona opasnog otpada, tj. da je
to prijavljena koliina koja je pravilno zbri-nuta - neizbjeno je
zabrinuti se kakvo stravino zagaenje okolia moe uzrokovati sav
neprijavljeni opasni otpad kojem se ne moe ui u trag.
-
20
Mogunosti odgovornog odlaganja opasnog otpada za graane za sada
postoje samo u nekim gradovima i opinama, a kao primjer dobre
prakse istiu se Grad Rovinj i Opina Medulin. Grad Rovinj je svojim
graanima ponudio besplatnu mogunost odlaganja razliitih vrsta
opasnog otpada (stara motorna ulja, uorescentne cijevi,elektroniki
otpad i dr.) i ostalog ko-risnog otpada u reciklanom dvoritu
Gripole. Opina Medulin je, prihvativi prijedlog Zelene Istre, na
dvije lokacije postavila spremnike za stara motor-na i jestiva
ulja, te za stare akumulatore i baterije. Na inicijativu Zelene
Istre i Grad Pula je prije nekoliko godina postavio jedan spremnik
za otpadna mo-torna ulja namijenjen graanima na jednoj benzinskoj
crpki u gradu.
Spremnici za otpadna motorna i jestiva ulja, akumulatore i
baterije postavljeni na dvije lokacije u opini Medulin
-
21
Budui da je iz svih prethodno navedenih razloga potrebna
cjelovita reor-ganizacija sustava gospodarenja otpadom u upaniji,
da se sustav mora pri-lagoditi dravnim propisima i nacionalnom
Planu gospodarenja otpadom te europskim direktivama, u planu je
otvaranje Centralnog upanijskog odlagalita otpada i uspostavljanje
sustava gospodarenja otpadom na upanijskoj razini. Na centralno
odlagalite, koje je predvieno na lokaciji sadanjeg najveeg
odlagalita otpada Katijun na podruju grada Pule, trebao bi se
dovoziti otpad iz cijele upanije, obraivati, dijelom pripremati za
slanje na reciklau, dijelom deponirati, a dijelom iz njega
proizvoditi GIO (eng. RDF ili SDF), tj. gorivo iz otpada u krutom
stanju (slino briketima).
est postojeih odlagalita (Umag, Buzet, Labin, Pazin, Pore,
Rovinj) trebalo bi se prenamijeniti u transfer stanice u
kombinaciji s reciklanim dvoritem i kompostanom. Tamo e se dovoziti
otpad sakupljen na uem lokalnom podruju, pakirati i slati u centar
za gospodarenje otpadom Katijun. Treba naglasiti da e potpuno
opremljena reciklana dvorita za prihvat razliitih vrsta otpada biti
izgraena samo na spomenutim lokacijama.
Opine i gradovi meutim potpuno pogreno oekuju da e osnovna
in-frastruktura koja se planira u novom upanijskom sustavu (a za
koju se trenutno priprema dokumentacija) u potpunosti rijeiti i
njihov prob-lem te zato ni ne poduzimaju mnogo kako bi se sami
pobrinuli za vlastito podruje i razvili vlastite modele
gospodarenja otpadom. Gradovi i opine e sami morati razraditi sve
elemente koji e se na transfer stanice i velika reciklana dvorita
nadovezati, moraju sami osmisliti na koji nain je na nji-hovom
podruju najuinkovitije sakupljati otpad, hoe li primjerice
koristiti model odvojenog sakupljanja putem vreica razliitih boja
kao to se radi u prije spomenutom primjeru u akovcu, hoe li
sakupljati krupni otpad iz domainstava od vrata do vrata vlastitim
prijevozom ili e otvarati mala reciklana dvorita gdje graani mogu
sami dovesti otpad, na koji nain e educirati graane o nunosti
pravilnog postupanja otpadom itd. O svemu tome veina jo uvijek uope
ne razmilja. Ukoliko se to ubrzo ne promijeni okoliu prijeti jo vei
broj divljih odlagalita, daljnje zagaenje tla i podzem-
3PLANIRANJE BUDUEG UPANIJSKOG SUSTAVA ZA GOSPODARENJE
OTPADOM
-
22
nih voda, stvaranje novih trokova sanacije divljih odlagalita i
nerazumno troenje prirodnih resursa.
Stoga je vrlo vano da opine i gradovi to prije zaponu s
razvijanjem mogunosti odvojenog sakupljanja i pravilnog postupanja
s otpadom na svom podruju.
Slijepa ulica spaljivanja otpada umjesto recikliranja
Planiranje novog upanijskog sustava za gospodarenje otpadom
predvia koritenje mehaniko-biolokog ureaja za obradu otpada u
sklopu Centra za gospodarenje otpadom Katijun i koritenje bio
plinova iz deponiranog otpada za proizvodnju elektrine energije,
oba rjeenja koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva podrava na nacionalnoj razini i u drugim upanijskim
centrima.
U buduem Centru se namjerava osim toga koristiti i postrojenje
za proiz-vodnju goriva iz otpada (GIO), a koje bi se trebalo
koristiti kao alternativno gorivo u istarskoj Tvornici cementa
Koromano (Holcim), za to su ve isho-dovane potrebene
suglasnosti.
Od ukupno predvienih 100.000 tona komunalnog otpada koji bi
godinje stizao u Centar, ak 37% koristilo bi se za proizvodnju
goriva iz otpada. To znai da bi se u tvornici cementa trebalo
spaljivati ak 37% ukupnog komu-nalnog otpada koji nastaje u
upaniji. Time se eli smanjiti koliina otpada koja se mora
deponirati (prema EU propisima koliine otpada koji se trajno odlae
moraju se maksimalno smanjiti) i omoguiti koritenje jeftinog
gori-va cementnoj industriji. Meutim, smanjivanje koliine otpada
koji se odlae na odlagalitu na nain da se otpad spali posve je
pogreno tumaenje duha tog propisa, na to ukazuju i europske
organizacije za zatitu okolia poput European Environmental Bureau3.
Taj zahtjev bi se trebao zadovoljiti sman-jivanjem koliina otpada
koje nastaju na izvoru, odvojenim sakupljanjem i recikliranjem te
edukacijom.
Spaljivanje tako velike koliine komunalnog otpada je takoer u
koliziji s nacionalnom Strategijom gospodarenja otpadom, koja u
hijerarhiji navodi
3 Snapshot report The quality of national implementation of the
Waste Land ll Directive - pregled kvalitete implementacije EU
direktive o odlaganju otpada na odlagalitima
-
23
da su prioriteti izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te
smanjivanje njegovih opasnih svojstava .
Osim toga, projektanti proizvodnje goriva iz otpada navode da se
u tom gorivu ne bi smio nai opasni otpad poput kemikalija,
baterija, lijekova i sl. koji moe uzrokovati isputanje opasnih
tvari iz dimnjaka. No slovenska iskustva govore upravo suprotno.
Sastav GIO je vrlo teko kontrolirati i ga-rantirati, te njegovo
spaljivanje uvijek predstavlja rizik. Ono to projektanti ne nijeu
je potreba za dovoljnim udjelom plastike u GIO-u kako bi imalo
potrebnu kalorinu vrijednost za gorenje i bilo upotrebljivo.
Poznato je i da spaljivanje plastike moe proizvesti i neeljene,
opasne dioksine te tako ugroziti zdravlje stanovnika Istre, ali i
ireg podruja.
Bez prethodnog poduzimanja svih moguih mjera izbjegavanja
nastajanja otpada, reciklae i edukacije o vanosti i mogunostima
odvojenog sakupl-janja, potpuno je neopravdano graane izlagati tom
riziku. U Hrvatskoj pos-toje mogunosti recikliranja plastike,
stakla, papira i veine drugih otpadnih materijala. Te je pogone
potrebno opskrbljivati sirovinama, a ne spaljivati uz tetne
posljedice. Stoga bi se opine, gradovi i upanija trebali vie
potruditi i vie ulagati u odvojeno sakupljanje kako bi sustav
gospodarenja otpadom zaista bio rjeenje problema, a ne uzrok nekih
novih.
Sadanje stanje odlagalita otpada Katijun
-
24
Zelena Istra provela je u 2006. godini istraivanje na podruju
Istarske upanije s ciljem dobivanja informacija o tome to komunalna
poduzea i lokalne up-rave poduzimaju u rjeavanju problema otpada u
okoliu te koliko je edukaci-ja o pravilnom postupanju s otpadom
prisutna u kolama. Problemi, potrebe i miljenja su bili
sljedei:
Prepoznati problemi i potrebe, miljenje komunalnih poduzea:-
nedovoljna informiranost graana i poduzea o vanosti odvojenog
sakupljanja otpada- nedovoljno znanja unutar komunalnog poduzea-
lokalna uprava ne prepoznaje problem otpada kao prioritet u okoliu
(iako je otpad identi ciran kao najvei problem u okoliu na
nacionalnoj razini)- nedovoljno zakonskih poticajnih mjera -
nedovoljno nancijskih sredstava
Prepoznati problemi i potrebe, miljenje gradova i opina:-
nedovoljno ljudskih resursa u opinskoj/gradskoj upravi- nedovoljna
informiranost graana i poduzea o vanosti odvojenog sakupljanja-
nedovoljno aktivna inspekcija zatite okolia - nedovoljno nancijskih
sredstava
to ine komunalna poduzea?
Usprkos jedinstvenom stavu svih komunalnih poduzea o nedovoljnoj
in-formiranosti graana i tvrtki o vanosti i zakonskoj obavezi
odvojenog saku-pljanja otpada, u posljednjih pet godina:- tek tri
od sedam komunalnih poduzea je bar jednom od svog osnivanja
izradilo i distribuiralo svim korisnicima cjeloviti tiskani
materijal o mogunostima odvojenog sakupljanja na vlastitom podruju
(i to na inicijativu i u suradnji sa Zelenom Istrom)
4REZULTATI PROVEDENOG ISTRAIVANJA ZELENE ISTRE
-
25
- jedno poduzee redovito tiska kalendar s korisnim informacijama
o mogunostima odlaganja reciklanog otpada, koji, meutim, ne stigne
do svih korisnika- jedno poduzee je samo jednom distribuiralo
fotokopirani letak s informacijama o otpadu- dva poduzea nisu
nikada izradila nijedan tiskani materijal za iru javnost- samo dva
poduzea pruaju informacije putem vlastite web stranice, tri poduzea
to ine djelomino putem slubenih stra- nica grada u ijem su
vlasnitvu (a pripremaju vlastite web strani- ce), dva poduzea ne
pruaju nikakve informacije putem weba
to ine opinske/gradske uprave?
Jednaka situacija je s opinskim/gradskim upravama jedinstven je
stav o nedovoljnoj informiranosti o otpadu, no rijetki poduzimaju
ozbiljne, dosljedne mjere za bolju informiranost:- veina
opinskih/gradskih uprava ni na koji nain aktivno ne prua
informacije- veina opinskih/gradskih uprava ni pasivno (na upit) ne
prua potpune informacije- samo neki gradovi na svojim slubenim web
stranicama daju informaciju o mogunostima pravilnog odlaganja
otpada
Zakljuak
Rezultati istraivanja ciljnih skupina su razoaravajui: koncept
4R+3E se u Istri koristi vrlo malo, pa ak i u komunalnim poduzeima.
Razina rjeavanja problema otpada je vrlo niska, a ne postoje ni
planovi aktivnosti za budunost. Cjelokupni dojam je da osnovni
razlog lei u nedostatku in-teresa i inicijative.
Neke lokalne uprave na pitanje zato ne rade na edukaciji i
primjeni postu-paka pravilnog gospodarenja otpadom izjavile su da
nisu razmiljali o tome i da jednostavno nisu nikoga za to zaduili.
U osnovnim kolama go-tovo uope nema edukacije o otpadu. Izuzetak su
kole koje su pristupile mrei eko-kola (samo 6 u cijeloj upaniji) i
one u kojima aktivnosti edu-kacije provode nevladine udruge. Samo
nekoliko kola ima osobu koja brine o osvjeivanju djece o pitanjima
zatite prirode i okolia.
-
26
Na upit bi li eljeli potaknuti ili razviti primjenu koncepta
4R+3E , svi ispi-tanici odgovorili su potvrdno kao i da poticaj
oekuju izvana.
to se moe uiniti?
Ovakvi odgovori jasno pokazuju da se problemu pristupa samo
deklarativno, a da prave akcije koje bi imale dugoroni uinak
zapravo ne postoje. Slov-enska praksa pokazuje da su kole
prepoznale vanost edukacije o otpadu i zatiti okolia openito, mnoge
djeluju kao eko-kole ili primjenjuju neke druge uspjene modele, a u
tome ih podrava i lokalna uprava. U Istri bi loka-lne uprave
trebale ulagati vie sredstava u stvaranje mogunosti za pravilno
postupanje s otpadom na svom podruju, suraivati s drugim opinama i
gradovima i koristiti njihove primjere dobre prakse, ulagati u
edukaciju vlas-titih zaposlenika i graana te dati primjer kako se
uz dobru volju i malo -nancijskih sredstava moe znatno unaprijediti
stanje u okoliu.
Primjer tiskanih edukativnih materijala Zelene Istre
-
27
injenica je da svakodnevno stvaramo sve vie otpada, postojei
sustav ne uspijeva izai na kraj ni sa sadanjom koliinom, te je
potrebno uvesti novine u sustav u to kraem vremenu. To moemo uiniti
slijedei primjere dobre prakse koji su ve implementirani u
Hrvatskoj i u Sloveniji. Na temelju pre-thodnih iskustava i
istraivanja Zelena Istra je zakljuila da je projekt poput ovog
Istri prijeko potreban. Njime nastojimo potaknuti razmjenu
iskustava, dobre prakse, suradnju lokalnih uprava, ali i poslovnog
sektora i graana u zatiti okolia, jer zagaenje ne poznaje
administrativne granice. Slovenska iskustva znaajna su utoliko to
prikazuju primjenu u praksi standarda koje nam namee Europska
unija, primjere kako neke probleme bre rijeiti, koji su optimalni
modeli organiziranja gospodarenja otpadom, itd. Stoga smo za-jedno
sa slovenskim partnerima u sklopu projekta Mobilizacija pograninih
regija Slovenije i Hrvatske u koritenju koncepta 4R+3E u
gospodarenju otpa-dom predvidjeli sljedee aktivnosti:
1. Podizanje ekoloke svijesti ciljnih skupina (graana, djece u
kolama, lokalne uprave, poslovnog sektora) kroz predavanja,
radionice, prekogranina savjetovanja i konferencije, informiranje
putem medija i web stranica, pomoi graanima kroz Zeleni telefon,
provoenje natjecanja u sakupljanju starih baterija u kolama, itd.2.
Razvijanje modela edukacije za ciljne skupine3. Provoenje
pilot-projekata: prekogranina razmjena dobrih iskustava poput
slovenske Eko patrole i hrvatskog Zelenog telefona. 4. Planiranje
zajednikih aktivnosti i poticanje suradnje svih ciljnih skupina na
pograninom podruju
Aktivnosti se provode tijekom 2006. i 2007., a informacija o
postignutim re-zultatima bit e objavljena u posebnoj brouri.
5AKTIVNOSTI KROZ PROJEKT PREKOGRANINI KONCEPT 4R+3E
-
28
SADRAJ:
1. Uvod2. Gospodarenje otpadom u Istarskoj upaniji - komunalni
otpad - odvojeno sakupljanje otpada - industrijski otpad - opasni
otpad3. Planiranje budueg upanijskog sustava za gospodarenje
otpadom4. Rezultati provedenog istraivanja5. Aktivnosti projekta
Prekogranini koncept 4R+3E
Creative Commons licenca 2.5
Hrvatskahttp://creativecommons.org/licenses/by/2.5/hr
Tekstove ove publikacije slobodno smijete umnoavati,
distribuirati i javnosti priopavati te preraivati pod uvjetom
imenovanja: morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako
je speci cirao autor ili davatelj licence (ali ne nain koji bi
sugerirao da Vi ili Vae koritenje njegova djela imate njegovu
izravnu podrku).
Ovaj je materijal izraen uz nancijsku pomo Europske unije. Za
njegov sadraj odgovara iskljuivo Zelena Istra. Navedena stajalita
ni u kojem sluaju ne odraavaju stavove Europske unije.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 6. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . 17. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 19
. . 21. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . 24
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
-
Zelena IstraGajeva 3, 52100 Pula, HrvatskaTel./Fax.: 00385 52
506 065E-mail: [email protected]:
www.zelena-istra.hr
Tekst pripremila: Milena Radoevi Izvori fotografija: Matej
Mirkac (Speleoloka udruga Pula), Neven Lazarevi (Regional -
istarski magazin), ZEO Nobilis, Istarska upanija, Zelena
IstraDizajn: Organizacija, PulaTisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan
ZelinaNaklada: 500 primjerakaPula, 2007.
Partner, nositelj projekta u Sloveniji:Pomurski ekoloki
centerSodna ulica 23, 9000 Murska Sobota, SlovenijaTel./fax.: +386
2 534 1485Email: [email protected]
Donator:Delegation of the European Commission to the Republic of
CroatiaTrg rtava faizma 6HR - 10000 Zagreb, CroatiaTel: 00 385 (0)
1 4896 500Fax: 00 385 (0) 1 4896 555E-mail:
[email protected] site:
http://www.delhrv.cec.eu.int/en
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
-
The European Unions CARDS Programme for Croatia
KAKO GOSPODARIMO OTPADOM U ISTRI
This project is funded by the EUROPEAN UNION. "The European
Union is made up of 25 Member States who have decided to gradually
link together their know-how, resources and destinies. Together,
during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone
of stability, democracy and sustainable develop-ment whilst
maintaining cultural diversity, tolerance and individual freedoms.
The European Union is committed to sharing its achievements and its
values with countries and peoples beyond its borders".
The European Commission is the EUs executive body.
Projekt financira Europska unija
Projekt provodi Zelena Istra
Projekt Mobilizacija pograninih regija Slovenije i Hrvatske u
koritenju koncepta 4R+3E u gospodarenju otpadom
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
nsl_ZI2_ZIBrosura_ZIpredzadnja_ZIzadnja_ZI
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict >
/JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false
/CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150
/GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true
/GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300
/GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2
/GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true
/GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true
/GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict >
/GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict >
/JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false
/CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200
/MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true
/MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200
/MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000
/EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode
/MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None
] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false
/PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000
0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true
/PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ]
/PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier ()
/PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName (http://www.color.org)
/PDFXTrapped /Unknown
/CreateJDFFile false /Description >>>
setdistillerparams> setpagedevice
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict >
/JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false
/CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150
/GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true
/GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300
/GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2
/GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true
/GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true
/GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict >
/GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict >
/JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false
/CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200
/MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true
/MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200
/MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000
/EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode
/MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None
] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false
/PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000
0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true
/PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ]
/PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier ()
/PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName (http://www.color.org)
/PDFXTrapped /Unknown
/CreateJDFFile false /Description >>>
setdistillerparams> setpagedevice
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict >
/JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false
/CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150
/GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true
/GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300
/GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2
/GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true
/GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true
/GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict >
/GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict >
/JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false
/CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200
/MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true
/MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200
/MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000
/EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode
/MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None
] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false
/PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000
0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true
/PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ]
/PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier ()
/PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName (http://www.color.org)
/PDFXTrapped /Unknown
/CreateJDFFile false /Description >>>
setdistillerparams> setpagedevice
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict >
/JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false
/CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150
/GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true
/GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300
/GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2
/GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true
/GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true
/GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict >
/GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict >
/JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false
/CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200
/MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true
/MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200
/MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000
/EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode
/MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None
] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false
/PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000
0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true
/PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ]
/PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier ()
/PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName (http://www.color.org)
/PDFXTrapped /Unknown
/CreateJDFFile false /Description >>>
setdistillerparams> setpagedevice