Kako uče

MEUNARODNA AKADEMIJA ZA OBRAZOVANJE

International Academy of EducationThe International Bureau of EducationKAKO DJECA UE?

Stella Vosniadou

Meunarodna akademija za obrazovanje

Meunarodna akademija za obrazovanje (International Academy of Education IAE) je neprofitna znanstvena udruga koja promie istraivanje obrazovnog procesa, informiranje drugih o na taj nain prikupljenim saznanjima i njihovoj moguoj praktinoj primjeni. Osnovana je 1986. godine s ciljem podizanja znaaja istraivakog procesa u rjeavanju kljunih problema obrazovanja diljem svijeta, te poboljanja komunikacije meu kreatorima slubene obrazovne politike i zakona, istraivaa i ljudi iz prakse. Sjedite Akademije je na Royal Academy of Science, Literature and Arts u Briselu, Belgija, dok se koordinacijsko sjedite nalazi na Curtin University of Technology u Perthu, Australija.Osnovni cilj IAE je osnaivanje akademske izvrsnosti u svim podrujima obrazovanja, a zamiljena je kao mjesto na kojem moete nai rezultate aktualnih istraivanja koja nemaju lokalni ve meunarodni znaaj. Ona, uz ostalo, prua i kritiki osvrt na istraivanja, bazu relevantnih podataka i njihovu moguu primjenu u kreiranju obrazovne politike.Aktualni lanovi Upravnog odbora su: Eric De Corte, University of Leuven, Belgija (predsjednik)

Herbert Walberg, University of Illinois, Chicago, SAD, (potpredsjednik)

Barry Fraser, Curtin University of Technology, Australia (izvrni direktor)

Jacques Hallak, Paris, Francuska

Michael Kirst, Standford University, SAD

Ulrich Teichler, University of Kassel, Njemaka

Margaret Wang, Temple University, SAD

http://www.curtin.edu.au/curtin/dept/smec/iaePREDGOVORU ovoj knjiici se govori o tome kako djeca ue. Koncipirana je tako da bude jedna u nizu broura namijenjenih obrazovnoj praksi koju je osmislila Akademija za obrazovanje, koja ju je u suradnji s Meunarodnom direkcijom za obrazovanje i distribuirala. Jedna od zadaa Akademije jest pruati pravovremeni saetak rezultata istraivanja obrazovnih sadraja koji su od meunarodnog znaaja. Ovo je sedma knjiica o obrazovnom radu koji pozitivno utjee na proces uenja. Napisala ju je Stella Vosniadou, autorica mnogih lanaka i knjiga iz podruja kognitivne, razvojne i pedagoke psihologije. Radila je kao predava na University of Illinois i na University of Athens, te je bila predsjednica Europske asocijacije za istraivanje uenja i pouavanja. Trenutno je na funkciji direktorice Studija kognitivnih znanosti pri Odsjeku za filozofiju i povijest znanosti Sveuilita u Ateni. lanovi Meunarodne akademije za obrazovanje svjesni su da su podaci sadrani u ovoj knjiici temeljeni na istraivanjima provedenim u ekonomski naprednijim zemljama. Stoga se u knjiici nalaze podaci o onim aspektima djejeg uenja koji su prisutni kako u formalnom tako i neformalnom kolovanju, a prikazane metode primjenjive su u radu diljem svijeta. Unato tome, navedenim naelima moramo pristupiti imajui u vidu lokalne uvjete, te ih njima i prilagoditi. U svakom obrazovnom okruenju ili kulturnom kontekstu prijedlozi ili upute za praktinu primjenu moraju biti paljivo koriteni uz stalnu evaluaciju.

HERBERT J. WALBERG

Urednik IAE-ovih broura namijenjenih obrazovnoj praksi, University of Illinois, Chicago

Prethodni naslovi iz iste serije :

1. Pouavanje autor Jere Brophy (36 stranica)2. Roditelji i uenje autor Sam Redding (36 stranica)3. Djelotvorna obrazovna praksa autori Herbert J. Waldberg i Susan J. Paik (24 stranice)4. Poboljanje uenikog postignua u matematici autori Douglas A. Grouws i Kristin J. Cebulla (48 stranica)5. Pouavanje autor Keith Topping (36 stranica)6. Pouavanje drugim jezicima autori Elliot L. Judd, Lihua Tan i Herbert J. Walberg (28 stranica)Ove naslove moete preuzeti s internetskih stranica IAE:http://www.curtin.edu.au/curtin/dept/smec/iaeili http://www.ibe.unesco.org/publicationsili naruiti na adresi : IBE, Publications Unit, P.O. Box 199, 1211 Geneva 20, Switzerland

Ovu publikaciju izdala je International Academy of Education (IAE), Palais des Academies, 1, rue Ducale, 1000 Brussels, Belgija, i International Bureau of Education

(IBE), P.O. Box 199, 1211 Geneva 20, Switzerland. Dostupna je besplatno, moe se slobodno umnoavati i prevoditi na druge jezike. Molimo vas da kopiju cijelog ili nekog dijela originalnog teksta poaljete na adresu IAE-a i IBE-a. Ova broura se moe pronai i na Internetu. Ukucajte ''Publications'', podnaslov ''Educational Practices Sereies'', na stranici:

http://www.ibe.unesco.orgAutorica je odgovoran za injenice i miljenja navedena u brouri koja nuno ne moraju biti u suglasnosti sa stavovima UNESCO-a ili IBE-a i ne obvezuju ih ni na to. Izbor i iznoenje sadraja ove broure ne odraavaju ni u kojem sluaju stavove UNESCO-a i IBE-a spram pravnog statusa bilo koje zemlje, teritorija, grada ili regije, njihovih vlasti niti postojeeg teritorijalnog razgranienja sa susjednim dravama.

SADRAJ

Uvod

Aktivno sudjelovanje

Drutvena ukljuenost

Znaajne aktivnosti Povezivanje novih informacija s ve usvojenim znanjem Strateki pristup

Ukljuenost u samoreguliranje i refleksiju Reorganiziranje ranijeg znanja Usmjerenost k razumijevanju, a ne memoriranju Pouavanje uenika transferu znanja Vrijeme za vjebu

Razvojne i individualne razlike Motiviranje uenika Reference i prijedlozi za itanje UVODPsihologijska naela opisana u ovoj knjiici ukratko prikazuju neke od vanih rezultata nedavnih istraivanja uenja bitnih za proces obrazovanja. Pokuaj su objedinjavanja podataka dobivenih istraivakim radom u raznim podrujima psihologije, ukljuujui pedagoku, razvojnu, kognitivnu, socijalnu i kliniku psihologiju. Oni su nam omoguili novi pogled kako na proces uenja, tako i na razvijanje znanja vezanih za razne sadraje. Utjecali su na mijenjanje programa rada i naina pouavanja u kolama koji se sve vie okreu uenicima a ne uiteljima, povezivanju kole sa stvarnim ivotnim situacijama, razumijevanju i razmiljanju, a ne memoriranju, mehanikom ponavljanju i vjebanju.Iako je svako naelo posebno objanjeno, najbolje ih moemo razumjeti kao cjelinu meusobno povezanih dijelova. Svrha im je stvoriti sveobuhvatan okvir za kreiranje kurikuluma i voenje nastavnog procesa. I doista, moemo ih prepoznati u mnogim novim kolskim programima diljem svijeta.Poet emo s analizom triju naela koja ine temelj pomou kojega bi uitelji u dananjim kolama trebali kreirati okruenje za uenje. Okruenje koje uenike potie na aktivnost, meusobnu suradnju, postavljanje znaajnih zadataka i njihovo rjeavanje uporabom autentinih (izvornih) materijala. Zatim slijedi sedam naela koja se odnose na uglavnom unutarnje, kognitivne imbenike koji su na bitne naine povezani s vanjskim imbenicima. Uitelji bi ih trebali uzeti u obzir kako bi stvorili djelotvornije programe rada i pouavanja. Na kraju se bavimo razvojnim i individualnim razlikama, te utjecajem motivacije na proces uenja. Posljednja dva podruja od velike su vanosti za uenje i pouavanje pa zasluuju postati temom nekog od naih sljedeih izdanja ove serije. Jednim podrujem koje je od velike vanosti za dananje kole nismo se pozabavili uporabom tehnologije informiranja i komuniciranja u procesu uenja. Smatramo da je to iroko podruje koje trai posebnu brouru.Tijekom predstavljanja svakog pojedinog naela poinjemo sa saetkom rezultata istraivanja da bismo na to nadovezali implikacije koje ono ima na proces pouavanja. Na kraju knjiice nalazimo listu autora i njihovih djela u kojima se nalazi vie informacija o navedenim naelima.AKTIVNO SUDJELOVANJE

Proces uenja zahtijeva aktivnog, konstruktivno angairanog uenika

Rezultati istraivanja

Proces uenja u koli od uenika trai pozornost, promatranje, pamenje, razumijevanje, postavljanje ciljeva i preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje. Ove kognitivne aktivnosti nemogue je obaviti bez aktivnog sudjelovanja uenika. Zadatak uitelja/ice je pomoi uenicima da budu aktivni i orijentirani na postavljene ciljeve. To ini oslanjajui se na uenikovu prirodnu potrebu za istraivanjem, ovladavanjem i razumijevanjem novih, njemu bitnih sadraja.U uioniciUiteljima/cama je veliki izazov kreirati zanimljivo okruenje za uenje puno izazova, koje e potaknuti aktivnost uenika. Evo nekoliko prijedloga kako se to moe uiniti:

Izbjegavajte situacije u kojima su uenici tijekom dueg vremenskog razdoblja pasivni sluatelji. Ponudite uenicima praktine aktivnosti poput istraivanja, opaanja, projekata i sl. Potiite sudjelovanje u razrednim raspravama i drugim suradnikim aktivnostima.

Organizirajte kolske posjete muzejima i tehnolokim izlobama.

Dopustite uenicima da preuzmu dio kontrole nad vlastitim procesom uenja. To znai povremeno im prepustiti donoenje odluke o tome to e i na koji nain uiti.

Pomozite uenicima u povezivanju ciljeva uenja s njihovim interesima i ambicijama vezanima za budunost.Reference: Elmore, Peterson & McCarthy, 1996.; Piaget, 1978.;

Schardamalia & Bereiter, 1991.

DRUTVENA UKLJUENOST

Uenje je prije svega drutvena aktivnost, a sudjelovanje u kolskom drutvenom ivotu njegov je nuan preduvjet

Rezultati istraivanja

Mnogi istraivai smatraju da se proces uenja odvija kroz socijalnu interakciju. Ve se vrlo rano ukljuujemo u drutvene aktivnosti. U poetku su roditelji ti koji kroz interakciju sa svojom djecom pouavaju o onim oblicima ponaanja koji e im omoguiti da jednog dana postanu uspjeni lanovi drutva. Prema psihologu Lavu Vigotskom (Lev Vygotsky) djeca ue internalizirajui aktivnosti, navike, rjenik i ideje drutvene grupe u kojoj odrastaju.Stvaranje plodnog suradnikog ozraja kljuni je dio uenja u koli. Istraivanja su pokazala da suradnja moe poboljati uenika postignua, uz pretpostavku da je interakcija koju potiemo vezana za uenje. Na kraju, drutvene aktivnosti su same po sebi zanimljive pa se uenike i na taj nain povezuje s akademskim radom. Kad znaju da e ga prikazati ostalim uenicima, oni nastoje poboljati kvalitetu svog rada (eseja, projekta, likovnog djela i sl.) U uionici

Kako bi olakali proces uenja, uitelji/ice mogu poticati drutvenu aktivnost na vie naina:

Mogu rasporediti uenike za grupni rad i preuzeti ulogu voe/koordinatora koji e biti zaduen za voenje i poticanje rada u grupama.

Mogu unutar uionice, tijekom rada u grupama, odrediti prostor na kojem e stajati zajedniki materijal. Putem modeliranja i voenja mogu pouavati uenike suradnikim vjetinama.

Mogu predvidjeti situacije u kojima e uenici stupati u meusobnu interakciju, izraavati svoja miljenja i procjenjivati tue argumente.

Vaan dio socijalnog uenja je povezivanje kole sa irom drutvenom sredinom. Na ovaj nain prua se vie mogunosti za ukljuivanje u drutvene odnose.

Reference: Brown at al., 1996.; Collins, Brown & Newman 1989.; Rogoff, 1990.; Vygotsky, 1978.

SMISLENE AKTIVNOSTI

Ljudi najbolje ue ako su ukljueni u aktivnosti koje procjenjuju korisnima za svakodnevni ivot i kulturoloki relevantnima.

Rezultati istraivanja

Mnoge kolske aktivnost nemaju smisla budui da uenici ne razumiju zato su u njih ukljueni, koja im je svrha i kakve koristi od njih imaju. Ponekad razloge za takvo stanje moemo nai u tome da je aktivnost kulturoloki neprimjerena. Neke kole pohaaju uenici koji pripadaju razliitim kulturama. Sustavne kulturne razlike u obiajima, navikama, socijalnim ulogama i sl. utjeu na proces uenja. Ponekad neka aktivnost za uenika koji pripada jednoj kulturi ima smisla, dok je za pripadnika druge kulture ona potpuno besmislena.U uionici

Neku aktivnost uitelji mogu staviti u stvarni drutveni kontekst i tako istaknuti njezinu vanost. To znai prikazati stvarnu ivotnu situaciju u kojoj se ta aktivnost odvija. Na primjer, uenici mogu vjebati svoje verbalne sposobnosti i vjetinu komunikacije sudjelovanjem u debatama. Vjetina pisanja se moe razvijati ukljuivanjem u stvaranje razrednih novina, a o znanosti se vie moe nauiti sudjelovanjem u drutvenim ili kolskim projektima zatite okolia. kola moe odravati vezu s lokalnim znanstvenicima koje e pozivati da odre predavanja ili e uenicima omoguiti posjet njihovim laboratorijima.Vrlo je vano da uitelji/ce budu svjesni kulturnih razlika koje postoje meu njihovim uenicima i da ih potuju. Moraju ih doivljavati kao snagu na ijim temeljima mogu dalje graditi, a ne kao neki nedostatak. Uenici e se drukije osjeati ako tijekom uobiajenih razrednih aktivnosti osjeaju prisutnost vlastite kulture. kolska rutina strana nekim kulturama uvodi se postupno kako bi njezino usvajanje bilo manje traumatino.Reference: Brown, Collins & Duguid, 1989.; Heath, 1983.POVEZIVANJE NOVIH INFORMACIJA S VE USVOJENIM ZNANJEM

Nova znanja se nadograuju na ono to smo ve razumjeli i u to vjerujemo.

Rezultati istraivanja

Shvaanje da je ljudska sposobnost uenja neeg novog temeljena na ve usvojenim znanjima nije novo, a novija istraivanja to i potvruju. Nije mogue neto razumjeti, zapamtiti ili nauiti ako nam je potpuno nepoznato. Neko ranije znanje nam je neophodno kako bismo razumjeli aktualni zadatak. Samo posjedovanje predznanja nije dovoljno za postizanje zadovoljavajuih rezultata. Potrebno ga je aktivirati i onda upotrijebiti u procesu razumijevanja ili uenja neeg novog. Istraivanja govore da uenici ne vide uvijek povezanost izmeu ve usvojenih znanja i materijala koji itaju. Dokazano je postizanje boljih rezultata ukoliko su uitelji obraali pozornost na ono to je ve usvojeno, kako bi od te toke pouavali dalje.U razredu

Uitelji/ce mogu pomoi uenicima da aktiviraju znanja koja ve posjeduju kako bi im koristila u realiziranju postavljenog zadatka. To mogu uiniti na razliite naine.

Prije poetka predavanja uitelji/ce mogu napraviti uvodnu najavu teme i tako provjeriti ueniko predznanje, a to e posluiti u svrhu njegovog aktiviranja i zatim nadogradnje.

esto su uenika znanja nepotpuna, puna pogrenih vjerovanja i zabluda. Nije dovoljno znati da uenici o nekoj temi neto znaju, ve bi se to znanje moralo provjeriti kako bi se otklonile mogue nepravilnosti.

Na poetku je potrebno otii malo unatrag i ponoviti neke vanije pretpostavke na kojima e se temeljiti daljnje pouavanje, ili emo od uenika traiti da ovakvu pripremu naprave kod kue.

Mogue je postavljati takva pitanja koja e uenike navesti da uoe povezanost izmeu onoga to itaju i onoga to znaju od ranije.

Vjeti uitelji/ce mogu pomoi uenicima u razumijevanju i povezivanju. To mogu uiniti tako to e im pruiti model ili okvir koji e uenicima biti oslonac u nastojanju da poboljaju svoje postignue.Reference: Bransford, 1979.; Bransford, Brown & Cocking, 1999.STRATEKI PRISTUP

Ljudi ue tako to se koriste uspjenim i fleksibilnim strategijama kako bi neto razumjeli, argumentirali, upamtili ili rijeili probleme.

Rezultati istraivanjaJo od najranijih dana djeca razvijaju strategije rjeavanja problema. Na primjer, ako dijete predkolskog uzrasta poaljemo u trgovinu da kupi vie artikala, ono e cijelim putem ponavljati to sve mora kupiti kako bi ih bolje upamtilo. Ova djeca su otkrila ponavljanje kao strategiju koja e poboljati njihovo pamenje, a da im to nitko nije rekao da ine. U koli trae od uitelja/ica da im pomognu razviti strategije za uspjenije rjeavanje matematikih problema, razumijevanje teksta, rad na pokusima, uenje od drugih uenika i sl. Istraivanja pokazuju da e, ukoliko uitelji/ce sustavno pouavaju djecu strategijama uenja, doi i do znaajnih uspjeha.Strategije su vane jer djeci pomau u razumijevanju i rjeavanju problema u skladu s trenutnom situacijom. One mogu poboljati i ubrzati proces uenja. Mogu se razlikovati po tome koliko su pomno razraene i sloene za uporabu, po potrebnim preduvjetima i sloenosti problema u ijem se rjeavanju mogu primijeniti. to su vie strategija djeca u stanju prikladno primijeniti, to e biti uspjenija u rjeavanju problema, itanju, razumijevanju proitanog i pamenju.U razredu

Uitelji/ce moraju prepoznati vanost uenikovog poznavanja razliitih strategija i njihove primjene. Pouavanje strategijama moe se obavljati na izravan i neizravan nain. U drugom sluaju uitelj/ica postavlja zadatak i prua nain njegovog rjeavanja ili postavlja kljuna pitanja. Na primjer, kod itanja uitelj/ica pokazuje kako se iz teksta izdvajaju kljuni dijelovi i na koji se nain oni rezimiraju. Isto tako se od uenika moe traiti da o nekom tekstu razgovaraju i da ga zatim ukratko prikau. Proces mogu olakati ukljuivanjem u raspravu ili postavljanjem kljunih pitanja. Tijekom pokusa uitelji/ce mogu pokazati proceduru po kojoj se pokusi odvijaju: od postavljanja hipoteza, preko sustavnog voenja zapisa o njihovom tijeku, te na kraju o nainima procjene.Vano je uvjebavati samostalnost u primjeni strategija kako se uenici ne bi uvijek oslanjali na pomo uitelja/ica. Ta pomo treba polako ustupati mjesto preuzimanju odgovornosti uenika za vlastito uenje.

Reference: Mayer, 1987.; Palincsar & Brown, 1984.; White & Frederickson, 1998.UKLJUENOST U SAMOREGULIRANJE I REFLEKSIJU

Onaj tko ui mora znati planirati i pratiti svoje uenje, znati na koji nain postaviti ciljeve i kako ispraviti pogreke

Rezultati istraivanja

Termin samoreguliranje ukazuje na uenikovu sposobnost da prati svoj proces uenja, da uoi kad grijei i da zna kako te greke moe ispraviti. Samoreguliranje nije isto to i primjena strategija u uenju. Ljudi se koriste strategijama i za mehaniko uenje tijekom kojega nisu u potpunosti ni svjesni onoga to rade. Samoreguliranje pretpostavlja prethodno usvojene strategije procjene: procesa uenja, razine razumijevanja i otklanjanja poinjenih greaka ukoliko je to potrebno.

Samoreguliranje zahtijeva promiljanje o vlastitim vjerovanjima i strategijama. Ono se moe odvijati putem rasprava, debata i eseja tijekom kojih se djeca potiu da iznesu i brane svoja miljenja i stavove. Drugi vaan aspekt refleksije je sposobnost razluivanja zamiljenog od stvarnog, uobiajenog miljenja od znanstvenog saznanja i sl.U uionici

Uitelji/ce mogu biti od pomoi u ovom procesu tako to e uenicima osigurati priliku da: Planiraju nain rjeavanja problema, pripremu istraivanja, itanje knjiga;

Procjenjuju izjave, argumente, rjeenja tuih kao i vlastitih problema; Provjeravaju vlastiti nain razmiljanja postavljanjem pitanja: Zato to radim? Koliko sam u tome uspjean/na? to jo trebam uiniti?

Izgrauju realno vienje sebe kao uenika (Dobar/a sam u itanju, ali na matematici trebam jo raditi.); Postavljaju vlastite ciljeve uenja; Naue koje su najdjelotvornije strategije i kad ih trebaju koristiti.

Reference: Brown, 1975.; Boekaerts, Pintrich & Zeidner, 2000.; Marton & Boot, 1997.

REORGANIZIRANJE RANIJEG ZNANJA

Ponekad se ve usvojeno znanje nae na putu uenju neeg novog. Uenici moraju nauiti kako rjeavati neloginosti i restrukturiranja postojeih koncepata.

Rezultati istraivanja

Ponekad se dosadanje znanje moe nai na putu razumijevanju novih informacija. Iako je to est sluaj u matematici i prirodnim znanostima, moe se odnositi i na druga podruja. Razlog tome lei u injenici da je sadanje poimanje fizikog i drutvenog ivota, povijesti, teorije brojeva i sl. rezultat tisua godina kulturnog djelovanja koje je drastino promijenilo intuitivni nain tumaenja pojava. Na primjer, u matematici djeca esto grijee kod razlomaka kad na njih primjenjuju pravila koja vrijede samo za prirodne brojeve. Slino je kod prirodnih zakona o kojima uenici esto imaju pogrena shvaanja. Ideja da je Zemlja okrugla poput palainke ili kao kugla spljotena na vrhu javlja se uslijed usklaivanja znanstvenih podataka da je Zemlja okrugla s intuitivnim vjerovanjem da je ravna ploa na ijoj povrini ive ljudi. Ovakvo pogreno shvaanje nije karakteristino samo za malu djecu. Nalazimo ga i kod srednjokolaca, ali i studenata.U uionici

to uitelji/ce mogu uiniti kako bi olakali razumijevanje informacija oprenih naem instinktivnom poimanju stvari i pojava?

Uitelji/ce moraju biti svjesni injenice da uenici imaju neka ve ranije steena vjerovanja i nepotpuno poimanje stvari i pojava koje moe biti opreno onome emu ih elimo nauiti u koli.

Vano je stvoriti uvjete za iznoenje alternativnih vjerovanja i tumaenja. Uitelji/ce se moraju nadovezivati na postojee uenikovo znanje kako bi ga postupno vodili k zrelijem razumijevanju. Zanemarivanje ranijih vjerovanja moe dovesti do pogrenog shvaanja. Uenicima moramo pruiti mogunost promatranja i eksperimentiranja koja za posljedicu mogu imati uvianje da su neka od njihovih shvaanja pogrena. U ovu svrhu mogu posluiti primjeri iz povijesti prirodnih znanosti.

Znanstvena objanjenja moraju biti predoena jasno i, kad god je to mogue, uz praktian primjer. Uenici moraju imati dovoljno vremena kako bi restrukturirali svoja dosadanja znanja. Zato je bolje nastavnim planom predvidjeti temeljitiju obradu manjeg broja tema i podruja nego se opredijeliti za kvantitetu.

Reference: Carretero & Voss, 1994.; Driver, Guesne & Tiberghien, 1985.; Schnotz, Vosniadou & Carretero, 1999.; Vosniadou & Brewer, 1992.

USMJERENOST K RAZUMIJEVANJU, A NE MEMORIRANJU

Uenje je uspjenije ako uz gradivo koje je predmet pouavanja idu neka opa naela i pojanjenja, umjesto da nam je cilj puko memoriranje izdvojenih podataka i postupaka.

Rezultati istraivanja

Svi uitelji/ce ele da uenici razumiju, a ne samo memoriraju ono to su na satu uli. Istraivanja pokazuju da lako zaboravljamo ono to smo pokuali samo upamtiti. S druge strane, ukoliko smo neto razumjeli to neemo tako lako zaboraviti, ve emo to moi primijeniti i u nekoj drugoj situaciji (pogledajte sljedee naelo transfera). Kako bi razumjeli o emu se radi, uenici moraju imati vremena za razmiljanje, razgovor s drugim uenicima i uiteljem/icom, a sve to kako bi otklonili mogue nejasnoe i uvidjeli razliite mogunosti primjene novog znanja.U uionici

Kako nekoga pouiti razumijevanju? Evo nekoliko zadataka koje sebi mogu postaviti uitelji/ce s ciljem promoviranja razumijevanja gradiva: Neka uenici svojim rijeima objasne pojavu ili pojam.

Pokazati uenicima na koji nain dolazimo do primjera koji moe ilustrirati ono o emu govorimo.

Uenici moraju biti u stanju rijeiti zadatke vezane za podruje koje obraujemo. Teina zadataka moe rasti s razinom ovladavanja materijom.

Tek kad su shvatili gradivo, uenici e biti u stanju: uoiti slinosti i razlike, usporeivati, razumjeti i stvarati analogije.

Pouiti uenike formuliranju opeg naela sadranog u specifinim sluajevima i generaliziranju (stvaranju opih zakljuaka) na temelju ponuenih primjera.Reference: Halpern, 1992.; Resnick & Klopfer, 1989.; Perkins, 1992.

POUAVANJE UENIKA TRANSFERU ZNANJA

Uenje ima vie smisla ukoliko se gradivo moe primijeniti na stvarne ivotne situacije.

Rezultati istraivanja

Uenici esto naueno kolsko gradivo ne mogu primijeniti u rjeavanju nekog svakodnevnog ivotnog problema. Na primjer, mogu uiti o Newtonovom zakonu, ali ne vide kako ga mogu primijeniti u svakodnevnom ivotu. Transfer je veoma vaan. Zbog ega bi netko uope elio ii u kolu kad tamo ui stvari koje kasnije ne moe primijeniti u drugim situacijama, niti u rjeavanju svakodnevnih ivotnih problema?

U razredu

Uitelji/ce mogu olakati transfer znanja svojih uenika tako to e: Inzistirati na ovladavanju gradiva. Bez odreene razine razumijevanja ne moe ni doi do transfera (pogledajte prethodno naelo); Pomoi uenicima prepoznati posljedice transfera dubljeg znaenja novousvojenih podataka; Navoditi uenike da primijene znanja iz jedne oblasti na druge.

Pokazati uenicima na koji nain se iz nekoliko konkretnih primjera izvlai zajedniko naelo; Pomoi uenicima u nadziranju vlastitog uenja, te traenju i koritenju povratne informacije o napretku; Pouiti razumijevanju, a ne pukom memoriranju (pogledajte prethodno naelo).Reference: Bruer, 1993.; Bransford, Brown & Cocking, 1999.; Breitner, 1997.

VRIJEME ZA VJEBU

Uenje je sloena kognitivna aktivnost u kojoj nema mjesta pourivanju. Da bismo radili na jo boljem poznavanju nekog podruja, potrebno je vrijeme i vjeba.

Rezultati istraivanja

Istraivanja pokazuju da je potrebno dosta vjebe kako bismo postali strunjak za neko podruje. ak i malo vie vremena koje provedemo nad nekim gradivom moe znaajno utjecati na kvalitetu i koliinu nauenog. Kognitivni psiholozi Chase i Simon (1973.) ispitivali su vrhunske ahiste i doli do podatka o 50.000 sati provedenih za ahovskom ploom. Tridesetpetogodinji vrhunski ahist proveo je od svoje pete godine 4-5 sati dnevno za ahovskom ploom i tako 30 godina! Manje uspjeni igrai vjebali su daleko manje.

Ispitivanja srednjokolaca pokazuju da su vjetine itanja i pisanja izravno povezane s vremenom provedenim na takvim aktivnostima. Uspjeh u itanju i pisanju dolazi nakon puno vjebe. Od uenika slabijeg socioekonomskog porijekla, koji nemaju toliko prilike za uenje i izostaju iz kole zbog bolesti ili kako bi radili, ne oekuje se nikakav osobit uspjeh, za razliku od onih koji vie vremena provode vjebajui i uei gradivo.U uionici

Mnogi obrazovni programi predvidjeli su pouavanje djece ve na ranom uzrastu. Evo nekoliko preporuka uiteljima/cama kako bi djeci pomogli provesti vie vremena u uenju.

Poveajte vrijeme koje uenici provode u razredu uei. Neka uenici ue gradivo koje se nadograuje na ono to ve znaju.

Ne obraujte previe tema odjednom. Pruite uenicima dovoljno vremena za razumijevanje novih informacija.

Pomozite uenicima tijekom aktivnosti ''namjernog'' vjebanja koje ukljuuje i aktivno razmiljanje i nadziranje vlastitog uenja (pogledajte poglavlje o samoreguliranju). Osigurajte uenicima knjige za vjebu itanja kod kue.

Suraujte s roditeljima kako biste ih pouili o nainima pruanja raznovrsnijih prilika za uenje svojoj djeci.Reference: Bransford, 1979.; Chase & Simon, 1973.; Coles, 1970.RAZVOJNE I INDIVIDUALNE RAZLIKE

Djeca ue najbolje ako smo uzeli u obzir njihove individualne razlike.

Rezultati istraivanja

Istraivanja pokazuju velike razvojne razlike u uenju. Kako se dijete razvija, stvara nove predodbe o svijetu oko sebe. Uz to, mijenjaju se i procedure i strategije kojima se tim predodbama upravlja. Tu su i individualne razlike u uenju. Razvojni psiholog Howard Gardner govori o vie vrsta ljudske inteligencije, pored jezine i vjetine logikog zakljuivanja koje najee vrednujemo u kolskom sustavu. Neka djeca su nadarena za glazbu, druga imaju izraenu sposobnost prostornog predoavanja (vanog za arhitekte i umjetnike), ili tjelesno-kinestetske sposobnosti (bitne za atletiare), socijalne vjetine i sl. kola bi trebala biti mjesto na kojem bi se takve individualne razlike uzimale u obzir.U uionici

Slijede prijedlozi stvaranje okruenja za optimalan razvoj djece imajui u vidu individualne razlike.

Saznajte kako primjereno procijeniti djeje znanje, strategije i modele uenja.

Djeci ponudite irok izbor materijala, aktivnosti i zadataka vezanih za jezik, matematiku, prirodne i drutvene znanosti, umjetnost, glazbu, pokret, socijalno razumijevanje itd.

Otkrijte jake strane svojih uenika obraajui posebnu pozornost na zainteresiranost, ustrajnost i sigurnost koju pokazuju tijekom razliitih aktivnosti. Podravajte uenikove jake strane i iskoristite ih u poboljanju njegovog opeg akademskog uspjeha.

Vodite i potiite procese razmiljanja i uenja svojih uenika.

Postavljajte provokativna pitanja i probleme. Zagovarajte testiranje hipoteza na razliite naine.

Odravajte vezu sa stvarnim ivotom uvodei materijale i probleme iz svakodnevnice.

Pokaite djeci kako da koriste svoju jedinstvenu inteligenciju u rjeavanju stvarnih ivotnih problema. Omoguite interakciju uenika s ljudima iz ire drutvene zajednice, zanesenjacima koji dobro poznaju stvari posebno zanimljive uenicima.

Reference: Case, 1978.; Chen et al., 1998.; Gardner, 1991.; Gardner, 1993.

MOTIVIRANJE UENIKA

Proces uenja je u izravnoj vezi s motiviranou onoga tko ui. Svojim ponaanjem i izjavama uitelji/ce mogu utjecati na veu motiviranost uenika.

Rezultati istraivanja

Motiviranog uenika lako prepoznajemo po naporu koji je spreman uloiti i zanesenosti kojom se trudi doi do cilja. Uz to idu odlunost i upornost. Sve to utjee na koliinu i kvalitetu nauenog. Svi uitelji/ce ele motivirane uenike u svojim razredima. Kako to mogu postii?

Psiholozi razlikuju dvije vrste motivacije: vanjsku i unutarnju. Vanjska je rezultat nagrada koje se daju kako bi se utjecalo na frekvenciju poeljnih oblika ponaanja. Pohvale, nagrade, dobre ocjene, novac ili hrana mogu posluiti u tu svrhu. Unutarnja motivacija se dogaa kad uenici aktivno sudjeluju u aktivnosti, a da za to ne dobivaju nikakvu nagradu. Kod djeteta koje iz puke zabave slae slagalicu moemo vidjeti djelovanje unutarnje motivacije.Posebna odlika unutarnje motivacije uenika je njegovo vjerovanje da je za postizanje uspjeha potrebno uloiti napor. Uitelji/ce svojim ponaanjem i izjavama mogu utjecati na uenikovu odlunost za postizanje uspjeha.

U uionici

Uitelji/ce se moraju koristiti ohrabrujuim izjavama koje odraavaju pravednu procjenu uenikovog rada.

Prepoznajte i priznajte uenikovo postignue.

Pripiite uenikovo postignue unutarnjim, a ne vanjskim imbenicima (npr. ''Ima dobre ideje.'')

Pomozite uenicima da razviju samopouzdanje (npr. ''Jako se trudi oko matematike i tvoje ocjene su sada puno bolje.'')

Pruite povratnu informaciju o strategijama koje su uenici koristili, te ih pouite na koje ih naine mogu poboljati.

Pomozite uenicima postaviti realne ciljeve.

Uz to je vano:

Suzdrite se od grupiranja uenika po sposobnostima jer im tako aljete poruku da se ona vie vrednuju od truda.

Promiite suradnju, a ne natjecanje. Istraivanja su pokazala da natjecateljski dogovori koji potiu uenike da sami rade kako bi dobili dobre ocjene i nagrade alju poruku da se vrednuje sposobnost, a samim tim umanjuje znaaj unutarnje motivacije.

Postavljajte neobine i zanimljive zadatke koji e pobuditi ueniku znatielju i vjetine razmiljanja vieg reda u skladu s teinom zadatka.Reference: Deci & Ryan, 1985.; Dweck, 1989.; Lepper & Hodell, 1989.; Spaulding, 1992.

MEUNARODNA AGENCIJA ZA OBRAZOVANJE The International Bureau of Education IBEInternacionalni centar za obrazovanje IBE je osnovan u enevi (Geneva) 1925. godine kao privatna institucija. 1929. godine postaje prva meudravna organizacija koja se bavi obrazovanjem. 1969. godine IBE se prikljuuje UNESCO-u zadravajui svoju autonomiju.

Tri su osnovne smjernice rada: a) organiziranje zasjedanja Meunarodne konferencije o obrazovanju; b) prikupljanje, prouavanje i distribuiranje edukativnog materijala i informacija, posebno onih koji se odnose na kurikulum i metode pouavanja; i 3) provoenje istraivanja na podruju komparativnog obrazovanja. Trenutno se IBE bavi: a) prikupljanjem podataka u Svjetsku banku podataka o obrazovanju, koja na komparativan nain daje pregled nacionalnih obrazovnih sustava; b) organizira regionalne seminare za kreiranje kurikuluma; c) preko svoje banke podataka INNODATA prikuplja i iri znaajne podatke o obrazovanju; d) koordinira pripremu nacionalnih izvjetaja o razvoju obrazovanja e) dodjeljuje Comenius Medal, nagradu istaknutim uiteljima/cama i istraivaima na podruju obrazovanja; f) svaka tri mjeseca izdaje asopis Prospects, a svaka etiri Educational innovation and information, kao i druge publikacije.U vezi sa svojim edukativnim seminarima o kreiranju kurikuluma, Agencija je razvila regionalne i subregionalne mree pomoi prilikom promjena i razrade kurikuluma i razmjene informacija. One su zamiljene kao platforma za razmjenu informacija o edukativnim sadrajima.IBE-om upravlja Vijee kojega ine predstavnici 28 zemalja lanica izabranih od strane Generalnog vijea UNESCO-a. IBE je ponosan to je povezan s djelovanjem Meunarodne akademije za obrazovanje, te objavljuje ove materijale kao oblik razmjene podataka iz obrazovne prakse.http://www.ibe.unesco.orgOvaj materijal prevelo je Puko otvoreno uilite Korak po korak i koristi ga u svrhu edukacije uitelja

PAGE 10