Kako je COVID-19 doveo u pitanje sve što znamo o kriznom ...

Kako je COVID-19 doveo u pitanje sve

što znamo o kriznom komuniciranju?

Stručni skup Upravljanje krizom u srednjoškolskoj ustanovi

doc. dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š.23. veljače 2021.

Kriza nije ono što se stvarno dogodilo već ono što ljudi misle da

se dogodilo!

Vječna istina o krizi i kriznom komuniciranju:

Po čemu je Covid-19 kriza drugačija?

• Prosječno traje 3-5 dana i onda gubi intenzitet.

• Zahvaća jednu ili nekoliko organizacija

• Ima element iznenađenja i nepredvidiva je.

• Institucija je dočeka nepripremljena.

• Traje punih godinu dana bez prestanka.

• Zahvatila je cijeli svijet i sve organizacije koje postoje.

• Kontinuirano traje, element iznenađenja je minimalan.

• Većina institucija je svjesna i „spremna”.

Uobičajena kriza? Covid-19 kriza?

Kriza povećava potrebu za informacijama!

• Potrebe za informacijama tijekom krize višestruko raste, a posebno za vrijeme njezinog vrhunca.

• Zbog stresa kapacitet ljudi za primanje informacija tijekom kriznih situacija može se smanjiti i za čak 80%.

• Komunikacijske tehnologije i kanali, posebno društvene mreže značajno su povećali dostupnost informacija.

• Osnovni zadatak komuniciranja tijekom krize je uvjeriti javnost da poduzme aktivnosti koje mogu smanjiti štetu.

Što znači komunicirati tijekom krize?

• Pratiti što se događa u sektoru, imati relevantne informacije.

• Birati što, kada, kome i na koji način ćete reći dok traje kriza.

• Identificirati interne i eksterne primatelje nužnih informacija.

• Shvatiti što ih zanima, kreirati i proširiti im poruke.

• Pripremiti se za primanje povratnih informacija od tih skupina.

Životni ciklus krizne situacije?

Krizna faza

Postkrizna faza

Pretkrizna faza

Kakva treba biti komunikacija škole?

1. BRZA – imati informaciju, brzo komunicirati i reagirati na upite.

2. KONZISTENTNA – komunicirati iste poruke kao dionici sustava.

3. OTVORENA – dostupnost i spremnost dijeljenja informacija.

Sažete preporuke kako komunicirati!

1. Ljudi manje pamte krizu, a više način na koji ste reagirali.

2. Nemojte odbijati odgovarati na pitanja.

3. Vjerujte u svoje poruke i komunicirajte ih uvjerljivo.

4. Nemojte zaboraviti komunicirati sa svim djelatnicima svoje škole.

5. Unaprijed predvidite pitanja i unaprijed pripremite odgovore.

6. Medije gledajte kao saveznike i „kanal” koji će prenijeti vašu poruku.

Koje informacije ljudi od vas očekuju?

1. Instrukcijske informacije.„Što trebamo činiti?”

2. Informacije prilagodbe.„Što vodstvo škole poduzima?”

3. Upravljanje i popravak reputacije.„Vodimo brigu o ugledu škole i sustava!”

Zašto zaposlenici škole trebaju sve znati?

• Zaposlenici škole su njezini i vaši najvjerodostojniji glasnogovornici.

• Svakodnevno komuniciraju s više ljudi nego vi.

• Nedostatak informacija = strah = smanjena produktivnost.

• Zaposlenici nisu homogena skupina – svatko od njih je drugačiji.

• Zaposlenici ne smiju dobiti detalje i informacije o krizi iz medija.

• Zaposlenici očekuju da ravnatelj zna više od njih.

Uloga prvog čovjeka škole?

• Situacijska procjena. • Donošenje odluka. • Koordinacija timova. • Komunikacija.• Monitoring.• Delegiranje zadataka.• Izbor prioriteta.• Planiranje.• Proglasiti krizu službeno završenom!

“Neovisno o njezinoj vrsti, trajanju ili šteti koju je stvorila,

svaka kriza dođe do svojeg kraja.”

Kako svatko od vas može pomoći?

• Budite maksimalno informirani, to od vas svi očekuju.

• Prihvaćajte pozive za nastupe u medijima.

• Budite afirmativni u svojim nastupima.

• Dijelite svoja pozitivna i negativna iskustva.

• Komunicirajte iste poruke kao oni koji upravljaju krizom.

• Komunicirajte pozitivne primjere iz svakodnevnog rada škole.

• Pokažite svima da ste spremni za sve što slijedi.

Pitanja, komentari?doc. dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š.

[email protected]