Kakanjske novine [broj 205, 15.1.2013]

Informativni list općine Kakanj · Godina IX, Broj 205 · 15.01.2013. · www.kakanjske.com · Cijena 1 KM

KAKANJSKENOVINE

„Iskreno se izvinjavam svojim sugrađanima“

Od 13. januara 2013. godine

USPOSTAVA JEDNOSMJERNOG SAOBRAĆAJA U OBLIKU KRUŽNOG PRSTENA U GRADSKOJ ZONI KAKNJA

Esmin Brodlija, psiholog u Centru za mentalno

zdravlje KakanjINTERVJU

Veliki porast broja ljudi u Kaknju koji traže pomoć psihologa

Nova humanitarna grupa koja djeluje na području općine Kakanj

KAKANJSKA „SRCAD“ U AKCIJI!Pregled najvažnijih sportskih događaja

u 2012. godiniTITULA OK KAKANJ I PET ULAZAKA

U VIŠI RANG TAKMIČENJA OBILJEŽILO PROŠLU GODINU

Denial Ahmetović, o otkazivanju novogodišnjeg nastupa

2 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

KAKANJSKE NOVINEInformativni list općine Kakanj

www.kakanjske.com

„Kakanjske novine“ su za veliki doprinos u njegovanju slobode govora i razvoju

štampanih medija na području općine Kakanj, kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila 2011. godine, na Dan općine Kakanj, dobile općinsko priznanje “Plaketa sa diplomom”

Izdavač:Kakanjske novine doo KakanjDirektor:Fikret KadrićGlavni i odgovorni urednik:Faris Sikirić

Redakcija:Eldin OmeragićAzerin SalihbegovićEmerin AhmetaševićAmina KulovićAlma KahvedžićSaradnici:Ivica PekićAdib ZekićMaid GoralijaAlmir ImamovićSanela SmajićAbdurahman ZukanEmina DedićNađa KovačevićAhmed KovačMaja HodžićAlen ZečevićMirsad MujagićHamid HadžićIlma TopalovićAmila Durmić

List izlazi svakih 15 dana.Adresa redakcije:Šehida br. 5KakanjTelefon/fax:032 554-878E-mail:[email protected]:Redakcija

Grafička obrada i DTP:“Labirint” d.o.o. Zenica

Štampa:“Labirint” d.o.o. Zenica([email protected])

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vraćaju.List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zako-nom o informisanju, a na osnovu rješenja broj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju ja-vnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 41.Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od 02.07.2004. godine “Kakanjske novine” su proizvod na koji se ne plaća porez na promet proizvoda.

Žiro račun:134-020-0000083244 kod IK banke Zenica

Biti vozač u Kaknju ovih dana veomo ja rizično. Pravi-la u saobraćaju se slabo po-štuju, a saobraćajni znaci kao i da ne postoje. Svi su u nekoj žurbi, malo se koči, puno razgleda i kad dođe do ne-kog udesa, uvijek je kriv onaj „drugi“.

Pješaci, s druge strane, također nemaju osnovne kulture kad je riječ o saobraćaju. Kao da ne postoje „zebre“, pješački prijelaz je gdje god kome odgovara, hoda se na sve strane k’o da se ne može desiti da neko slučajno ne uspije zakočiti.

U suštini, u ovom gradu nije bitno da li će doći do neke saobraćajne nezgode, bitnije je ko će izvući deblji a ko tanji kraj. Parkirati auto na tro-toaru je svakodnevnica, ostaviti ga na sred ceste je uobičajena pojava, sve je dozvoljeno, a čini se da se slabo šta sankcioniše.

Kakanjci vole da šetaju i po „glav-noj ulici“ kao i po onoj „maloj“, nema razlike, samo nek’ se hoda, uopšte nije bitno smije li se.

■ Djeca ne poštuju pravilaDjeca uče od nas malo starijih pa

se u vrijeme održavanja nastave u školama, za vrijeme „velikog odmo-ra“, mogu svakodnevno vidjeti cijele grupe djece koja uopšte ne poštuju onu dobru staru naviku i pravilo kojem su nas nekad učili, „Pogledaj na desnu pa na lijevu stranu“. Toga više nema, ne gleda se ni na lijevu ni na desnu stranu a ni ispred sebe, obično se koriste mobilni telefoni dok se prelaze ulice na „nevidljivim“ pješačkim prijelazima.

Piše Ilma Topalović

SAOBRAĆAJNA (NE)KULTURA

Najfrekventiji dio grada

Tako mali grad a tako velike gužve, djeca, penzio-neri, žene, muškarci uopšte nije bitno, svi ti pješaci una-zad nekoliko godina naruša-vaju hijerarhiju i red u sao-braćaju, vozači ne reaguju dok se nešto ne desi i tako u

krug, uvijek neka trka, frka, zbrka na cesti, uvijek se nešto dešava pa se valjda i ne primijeti sav taj nesklad u saobraćaju.

■ „Ne brže od života“U svom tom neskladu dolazi nam

jednosmjerni saobraćaj. Dobro ili loše rješenje, vrijeme će pokazati, ali u kontekstu priče o saobraćajnoj (ne)kulturi postavlja se pitanje koli-ko su Kakanjci pripremljeni za ovu važnu promjenu u cirkulaciji saobra-ćaja kroz naš grad. Hoćemo li se pouzdati u to da vozači svakako treba da znaju pravila vožnje jedno-smjernom ulicom sa dvije trake ili će nam se desiti kao u slučaju kružnog toka da se i dan danas dešavaju udesi zbog nepoznavanja pravila o prestrojavanju? Šta je sa školama, jesu li učenici, odnosno njihovi ro-ditelji upozoreni na novi režim sao-braćaja, koje moguće opasnosti nosi sa sobom i sl.

Međutim, nadati ćemo se da će se ipak neko pozabaviti ovim pro-blemom. Možda će u skorijoj buduć-nosti obrazovne institucije više pa-žnje posvetiti edukaciji učenika o pravilima ponašanja učesnika u sa-obraćaju, sa posebnim akcentom na jednosmjerni saobraćaj, a eto oče-kivati ćemo i od policije da budu autoritativniji, kako za vozače tako i za pješake.

Poruka za sve učesnike u saobra-ćaju bi bile one nečije pametne rije-či „Ne brže od života“, vi vozači koči-te na vrijeme a vi pješaci pogledajte i na desnu i na lijevu stranu (bez obzira na jednosmjerni saobraćaj, pogledajte ipak na obje strane), ali samo na onim bijelim linijama.

UVODNIK

broj 205, 15.01.2013. 3

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNO

Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i sigurnosti sao-braćaja na putevima općine Kakanj određena je promjena karaktera sao-braćaja u ulici Alije Izetbegovića i Ulici branilaca iz dvosmjernog u jedno-smjerni tok saobraćaja.

U nedjelju 13. januara 2013. godine, od 9.00 sati, počinje primjena novog režima saobraćaja tako što će se sao-braćaj odvijati u jednom smjeru dije-lom ulice Alije Izetbegovića od raskr-snice kod objekta slastičarna “Egipat “ do raskrsnice kod bivšeg objekta “Konzum” i Ulicom branilaca od raskr-snice kod bivšeg objekta “Konzum” do raskrsnice kod objekata “Kaoma”.

Molimo sve učesnike u saobraćaju da obrate pažnju na postavljenu verti-kalnu saobraćajnu signalizaciju u zoni novog režima saobraćaja i da se pona-šaju u skladu sa saobraćajnim znakovi-ma i znakovima koja daju ovlaštena lica.

■ Pojašnjenja u vezi postavljanja usporivača brzine i uvođenja jednosmjernog saobraćaja u gradskoj zoni

Svaka promjena u bilo kojem se-gmentu života i rada ima svoje pred-nosti i nedostatke. Posve je jasno i da svakoj novoj promjeni treba pristupiti krajnje oprezno. Nema sumnje da je prilikom svake promjene najvažnije zaštititi ljude. Kod svake nove promje-ne pojave se brojna pitanja, na neka je moguće odmah odgovoriti, a na neka pitanja odgovore može dati sa-mo praksa.

Tako se sa krajnjim oprezom pristu-pilo i uvođenju jednosmjernog saobra-ćaja u gradskoj zoni Kaknja. Postavlja-nje usporivača brzine rezultiralo je brojnim upitima građana o razlozima postavljanja u zimskom periodu. Kako bismo prezentirali odgovore na ova pitanja kontaktirali smo Zavod za pla-niranje i izgradnju.

Usporivači brzine se, kažu u Zavodu, postavljaju radi zaštite pješaka i svih učesnika u saobraćaju, i predstavljaju jednu od pripremnih aktivnosti za uvo-đenje jednosmjernog saobraćaja.

U nedjelju 13. januara 2013. godine, od 9.00 sati

Uspostava jednosmjernog saobraćaja u obliku kružnog prstena u gradskoj zoni Kaknja

Postavljanje usporivača brzineFunkcioniranje novog saobraćajnog rješenja Zavod će pratiti u tromjeseč-nom periodu, dakle pratit će se i uloga usporivača brzine što znači da postoji mogućnost da se oni uklone ukoliko praksa pokaže da nisu potrebni. Isto tako, u tromjesečnom periodu proma-tranja funkcioniranja jednosmjernog saobraćaja radit će se i na drugim me-todama zaštite pješaka i drugih učesni-ka u saobraćaju. To će se činiti u sarad-nji sa policijom što znači da će se radar-skim kontrolama i drugim metodama pokušati postići ono što se postiže us-porivačima brzine.

Koje metode će dati najbolje rezul-tate pokazat će praktično funkcionira-nje jednosmjernog saobraćaja.

Treba naglasiti da će Zavod nakon tromjesečnog praćenja ponašanja uče-snika u saobraćaju u gradskoj zoni izvijestiti Općinsko vijeće o funkcioni-ranju jednosmjernog saobraćaja, te će, ukoliko bude potrebno, Vijeću na usva-janje biti predložene neke nove izmje-ne, dopune i sl, dakle bit će, ukoliko se ukaže potreba, predloženo ono što je najbolje za sve učesnike u saobraćaju i općenito za lokalnu zajednicu.

Bilo je i pitanja kako će se od snijega čistiti ulice u kojima se nalaze uspori-vači brzine jer grtalica to neće moći činiti. Iz Zavoda kažu da će od izvođača

radova tražiti da ručno čisti dijelove saobraćajnica na kojima se nalaze us-porivači brzine.

Kroz neke upite vidljivo je da ima i pogrešnih shvatanja u smislu da se u gradskoj zoni uvodi “brza i spora traka”. Radi se o pogrešnom shvatanju jer ta-kvo nešto u gradskim zonama, gdje postoje ograničenja brzine, nije mogu-će. Stoga akcentiramo, lijeva traka će se koristiti za skretanje vozila u lijevo i pravo, a druga za pravo i skretanje u desno, prema sporednim ulicama.

Kako bismo pojasnili potrebu za uvođenjem jednosmjernog saobraćaja u gradskoj zoni objavljujemo izvod iz tehničkog izvještaja preduzeća “CMT Projekat” d.o.o. Sarajevo koje je defini-ralo projektno rješenje.

“Odvijanje saobraćaja na ulicama u užem centru Kaknja je praćeno čestim zastojima i zagušenjima saobraćaja. Glavnom saobraćajnicom, ulica Alije Izetbegovića, odvija sa dvosmjeran saobraćaj. U ulici se nalazi veliki broj poslovnih objekata zbog čega se vozi-la često zaustavljaju i parkiraju na ulici što dodatno pogoršava situaciju. U cilju poboljšanja uslova odvijanja saobraća-ja u centralnoj zoni Kaknja potrebno je da se režim odvijanja saobraćaja prila-godi nastaloj saobraćajnoj situaciji. Novi režim saobraćaja podrazumijeva odvijanje jednosmjernog saobraćaja na primarnim saobraćajnicama i izmjenu postojećeg režima saobraćaja na mje-stima priključenja sabirnih ulica. Prema novom režimu saobraćaja vozila bi se kretala kroz centralnu zonu Kaknja kružnim prstenom gdje bi glavna ulica Alije Izetbegovića bila jednosmjerna u smjeru prema centru grada. Obzirom da ista ima dvije saobraćajne trake lije-va traka bi se koristila za skretanje vo-zila u lijevo i pravo, a druga za pravo i skretanje u desno, prema sporednim ulicama. Izmjenom režima saobraćaja došlo bi do rasterećenja centralne zone grada i poboljšanja bezbjednosti sao-braćaja”, piše, između ostalog, u tehnič-kom izvještaju firme “CMT Projekt”. Press Općine Kakanj

4 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Općina Kakanj u saradnji sa JP “Grijanje” Kakanj, dana 10.01.2013. godine, organizi-rala je okrugli sto o temi “Daljinsko grijanje u Kaknju - stanje i perspektive razvoja”. U okviru okruglog stola, pozdravnu riječ je uputio općinski načelnik Nermin Mandra. U uvodnom izlaganju, Kasim Alajbegović, direktor JP “Grijanje” Kakanj, govorio je o stanju mreže grijanja u Kaknju i perspekti-vama razvoja, dok je iskustva iz Zenice, u pogledu daljinskog grijanja, iznio Kemal Veledar iz JP “Grijanje” Zenica.

Tokom diskusije i otvorenog razgovora izneseni su brojni stavovi, pa će Stručna služba za poslove Općinskog načelnika sačiniti zapisnik i definirati zaključke.

“Daljinsko grijanje Kaknja, i u pogledu komfora života građana općine Kakanj, i u pogledu ekološke slike Kaknja je jedno od strateških i najznačajnijih preduzeća u Općini Kakanj i jedna od najznačajnijih djelatnosti u Kaknju. Proširenje mreže da-

Općinski načelnik Nermin Mandra i njegovi gosti Aziz Spahić i Edhem Babić iz sarajevske firme “Interclima”, te predstav-nici Zavoda za planiranje i izgradnju općine Kakanj, obišli su kakanjski Dom kulture, malu salu koja je u funkciji i urušenu kino-salu. Zajedno sa načelnikom i njegovim gostima Dom kulture je obišao i Kasim Alajbegović, direktor JP “Grijanje” Kakanj. Domaćin prilikom obilaska bio je Izet Fej-zović, direktor Javne ustanove za kulturu i obrazovanje Kakanj.

Predstavnici sarajevske firme “Intercli-ma” su ponudili da na besplatnoj osnovi urade idejno rješenje ventilacije, klimatiza-cije i grijanja za kino-salu koju je potrebno

Održan okrugli sto o temi “Daljinsko grijanje u Kaknju - stanje i perspektive razvoja”

Izneseni su brojni stavovi tokom diskusije i otvorenog razgovora

ljinskog grijanja jeste definitivno jedan od najvećih infrastrukturnih projekata. Da bismo ušli u projekat širenja mreže daljin-skog grijanja moramo sagledati postojeće stanje grijanja. U tom smislu smo održali današnji sastanak, konstatovali da trenut-no stanje sa daljinskim grijanjem i nije tako sjajno, posebno kada je u pitanju finansij-ska slika ovoga preduzeća. Što se tiče usluga koje daje JP “Grijanje” bilo je i kon-statacija zadovoljstva i konstatacija neza-dovoljstva, ali ono što možemo zaključiti je da daljinsko grijanje treba Kaknju, mo-žemo zaključiti da tu uslugu treba plaćati. Otvoreno je pitanje ostalo kako plaćati i koliko plaćati. Način na koji se sada obra-čunava utrošak toplotne energije je u ovom vremenu neprihvatljiv i definitivno mora-mo ići ka obračunu po utrošenoj toploti. Neki objekti u Kaknju, posebno objekti kolektivnog stanovanja još uvijek ne mogu na adekvatan način mjeriti utrošak toplot-ne energije, ali ćemo raditi na tome i mož-da ostaviti jedan prelazni period kada će se obračun vršiti i paušalno i po utrošku toplote. Dakle, koje će cijene biti o tome će se vjerovatno govoriti u budućnosti, o to-me će se donositi odluke na sjednicama Općinskog vijeća. Grijanje ovakvo kakvo imamo u Kaknju je zaista komfor i blagodat onima koji ga imaju, posebno onima koji imaju kvalitetnu isporuku. Najveći je broj takvih korisnika usluga, i kao takvo ono je potrebno i drugim stanovnicima Kaknja,

gdje god može da se odvede i u tom smislu mi smo čvrstog opredjeljenja da treba širi-ti mrežu daljinskog grijanja i iznalaziti modalitete za to širenje i prije svega finan-sijska sredstva za širenje mreže daljinskog grijanja. Ono što ćemo prvo raditi jeste završetak projekta grijanja u MZ Kakanj II koji je započeo prije nekoliko godina. Ja planiram u ovoj godini da taj projekat mož-da i završimo, a onda poći sa projektova-njem svih prigradskih naselja i dalje. Rekoh na početku da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata, da su potrebna značajna sredstva. Mi naziremo velika sred-stva u Fondu za zaštitu okoliša koja će nam biti na raspolaganju, ali i ta sredstva će biti nedovoljna. Stupit ćemo u razgovore sa menadžmentom “Elektroprivrede”, skupa sa direktorom Termoelektrane, i pokušati ih odobrovoljiti da, skupa sa Općinom Kakanj i JP “Grijanje” Kakanj, uđu u projekat širenja mreže daljinskog grijanja u općini Kakanj i vjerujem da ćemo uspjeti i u tim razgovori-ma i u realizaciji ovog projekta, a građani Kaknja će te aktivnosti sigurno pratiti putem medija i putem drugih aktivnosti Općine”, rekao je u izjavi za medije, nakon okruglog stola, općinski načelnik Nermin Mandra.

Press Općine Kakanj

Kasim Alajbegović, direktor JP “Grijanje” Kakanj, govorio je o stanju mreže grijanja u Kaknju i perspektivama razvoja

Obilazak Doma kulture

“Izronit će stari za one što ga vole...”

Zabilježeno tokom obilaska Doma kultureobnoviti.

Podsjetimo, nakon što je Vlada Federa-cije BiH, na 70. sjednici, usvojila Konačni izvještaj Federalne komisije za procjenu šteta o posljedicama prirodne nesreće

izazvane snježnim padavinama i niskim temperaturama u februaru 2012. godine i dala saglasnost Federalnom štabu civilne zaštite da rasporedi sredstva u iznosu od 3.038.000 KM, Federalni štab je donio Od-luku o odobravanju jednokratne novčane pomoći za saniranje šteta općinama Tu-zlanskog, Zapadno-hercegovačkog, Bosan-sko-podrinjskog, Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Za sanaciju Doma kulture u Kaknju iz-dvojeno je 104 500 KM.

Osim toga, Fondacija “Prince Claus” iz Holandije donirala je za obnovu Doma kulture u Kaknju 35 000 eura.

Press Općine Kakanj

broj 205, 15.01.2013. 5

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Svečanim presjecanjem vrpce, premijer Fikret Plevljak, ministar Rifat Delić i komesar Fahrudin Bećirović svečano su otvorili novosagrađenu zgradu Policijske stanice Kakanj i time ozvaničili rad Odsjeka za administra-ciju i Odsjeka za podršku u prizemlju zgrade.

- Ovo je historijski dan za Kakanj. Sretan sam što danas u ulozi ministra MUP-a mogu reći da policija u Kaknju, nakon 50 godina, više neće biti pod-stanar i što im dajemo prostor u ko-jem će moći da pružaju usluge svojim sugrađanima. Vjerujem da ćemo do maja ove godine završiti i preostale tri etaže kako bi se i kompletno oso-blje PS Kakanj smjestilo u novu zgra-

Obavještenje

S obzirom da smo na početku nove godine kada se ažuriraju mnogi podaci, podsjećamo vas na član 12. Zakona o komunalnim djelatnostima ZDK, u kojem se kaže: „Korisnik komunalne usluge dužan je platiti utvrđenu cijenu za pruženu ko-munalnu uslugu, u ugovorenom - propisanom roku, kao i izvršiti prijavu i odjavu svih promjena (promjena adrese, broja članova domaćinstva, površina objekta i slično), u roku od 8 dana od nastale promjene“.

Svaka promjena broja članova u jednom domaćinstvu ili promjena vlasništva koja nije na vrijeme prijavljena može uzrokovati dodatne neprijatnosti. Zato je u interesu prije svega korisniku da svaku promjenu (broja članova,odlazak djeteta na studij, odlazak u inostranstvo, smrtni slučaj, promjenu adrese i slično) odmah pri-javi u ovo preduzeće.

Za sve nejasnoće ili dodatne informacije molimo nazovite 55 79 50 ili pošaljite na mail [email protected] i [email protected].

Kontakt telefoni: 557 – 950, 557 – 951E-mail: [email protected]

D I R E K T O Rmr. sci. Sead Imamović, dipl.ing.

U Kaknju svečano otvorena zgrada Policijske stanice

Premijer Plevljak: Policija u ZDK zaista služi građanima

Vlada ZDK za izgradnju zgrade PS Kakanj izdvojila 1 080 000 KM

Do maja ove godine očekuje se završetak i preostale tri etaže kako bi se i kompletno osoblje PS Kakanj smjestilo u novu zgradu

Moderno opremljena šalter-sala

Ministar Delić: Historijski dan za Kakanj

du. Hvala Vladi ZDK što je dala podrš-ku i prepoznala važnost ovog kapital-nog djela, istakao je ministar MUP-a Rifat Delić.

Obraćajući se prisutnima i općinski načelnik Nermin Mandra je izrazio zahvalnost Vladi ZDK koja je prepo-znala važnost potrebe za izgradnjom ovakve zgrade u Kaknju i što je u ovom teškom vremenu izdvojila znat-na finansijska sredstva.

Inače, u izgradnju zgrade, površine 1 200 kvadratnih metara, koja obu-hvata suteren, prizemlje, tri sprata i potkrovlje, utrošeno je oko 730 000 KM, dok je za završetak opremanja tri sprata u Budžetu ZDK u ovoj godini planirano 350 000 KM. Po riječima premijera Plevljaka, Vlada ZDK će učiniti što bude mogla kako bi se ostatak radova u unutrašnjosti zgrade završio u što kraćem roku.

- Naša domovina je u našim srcima, našu državu jačamo time što ćemo izgrađivati njene institucije, jedna od važnijih institucija je policija. Obe-zbjeđujući dobre uvjete za život i rad policajaca mi ćemo njima pomoći da služe građanima i našoj državi. Naši

policajci zaslužuju nešto više od nas ostalih, a njihov posao i njihovi rezul-tati su najbolji pokazatelj da je to zaista tako. Želim da ovakve objekte otvaramo u svim općinama Kantona, kako za policiju, tako i za sudstvo, škole, bolnice i domove zdravlja, ista-kao je Premijer ZDK.

Novosagrađena zgrada Policijske stanice Kakanj će pružiti povoljnije uvjete za ispunjavanje obaveza drža-ve prema građanima, u ovom slučaju u administraciji MUP-a. Moramo biti svjesni činjenice da je policija važan segment našeg društva i jedna od garancija demokratskog društva., a policija u ZDK zaista služi građanima, kazao je na kraju premijer Plevljak. Pres služba ZDK

6 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Kolegij Općinskog vije-ća zasjedao je 21.12.2012. godine ni je usaglas io dnevni red, te se isti utvr-dio na sjednici Vijeća koja se održala 31.12.2012. godine. Prva tačka dnev-nog reda bila je Nacrt budžeta Općine Kakanj za 2013. godinu, sa planira-nim prihodom od 14 036 030 KM. Nakon uvodnih pojašnjenja od strane Džihada Berbića , šefa Službe za finansije, uslije-dila je rasprava u toku koje je odgovore na pita-nja i sugestije vijećnika dao općinsk i načelnik Nermin Mandra. Nacr t budžeta je nakon jedno-satne diskusije usvojen, uz zaključak kojim se isti upućuje u javnu raspravu u trajanju od 20 dana, počevši od 3 . januara 2013. godine. Po usvaja-nju prve tačke dnevnog reda, nakon kraće raspra-ve usvojen je i Nacrt od-luke o izvršavanju budže-ta Općine Kakanj za 2013. godinu.

■ Jednosmjerni saobraćaj

U nastavku usvojen je Prijedlog odluke o izmje-nama i dopunama Odluke o organizaciji i sigurnosti saobraćaja na putevima, sa zaključkom da Zavod za planiranje i izgradnju općine Kakanj u naredna tri mjeseca prati funkcio-niranje jednosmjernog saobraćaja k ako bi se uočili eventualni nedo-staci koji bi se nakon toga otklanjali. Rok za izvrše-nje odredbi Odluke je 15 dana, tako da se polovi-com januara može očeki-v a t i u vo đ e n j e j e d n o -smjernog saobraćaja u

OV: Usvojen Nacrt budžeta Općine Kakanj za 2013. godinu, sa planiranim prihodom od 14 036 030 KM

Održana 3. sjednica Općinskog vijeća Kakanj

gradskoj jezgri Kaknja.O p ć i n s k o m v i j e ć u

predloženo je smanjenje iznosa mjesečne naknade općinskih vijećnika. Pre-ma trenutno važećoj Od-luci mjesečna naknada vijećnika utvrđena je u iznosu 50 % od prosječ-nog neto dohotka ispla-ćenog uposlenicima op-ćinskog organa uprave za mjesec za koj i se vrš i isplata, što je iznosilo npr. u januaru 2012. godine 623 KM, a u oktobru 2012. godine 558 KM. Uz mje-sečnu naknadu vijećnici-ma pripada i nak nada troškova za prisustvova-nje sjednicama Vijeća u iznosu od 48,00 KM. Za narednu sjednicu Općin-skog vi jeća upućen je Prijedlog odluke o nakna-dama općinskih vijećnika i radnih ti jela Vijeća u kojem stoji da se utvrđuje mjesečna naknada (vijeć-nički paušal) u neto izno-su od 425,00 KM, te da, uz mjesečnu naknadu vijeć-nicima Općinskog vijeća pripada i naknada troško-va za prisustvovanje sjed-nicama Vijeća u iznosu od 25,00 KM.

■ Smanjenja naknada i plata

Na sjednici Vijeća se razmatrao i Prijedlog od-luke o utvrđivanju visine naknade članovima orga-na upravljanja javnih pre-duzeća čiji je osnivač Op-ćina. Predloženo je i usvo-jeno da se mjesečna visi-na naknade za članove organa upravljanja javnih preduzeća (članovi skup-ština, nadzornih odbora i odbora za reviziju) utvrdi u najv išem iznosu do 400,00 KM. Takođe, raz-matran je i Prijedlog od-luke o utvrđivanju nakna-da članovima upravnih odbora javnih ustanova, koji je usvojen uz određe-ne izmjene u odnosu na prijedlog.

Naredna tačka dnevnog reda bio je Prijedlog za-ključka o utvrđivanju uku-pnih primanja organima rukovođenja javnih usta-nova i upravama javnih preduzeća. Predloženo je i usvojeno da se visina uku-pnih primanja organima rukovođenja javnih usta-nova i upravama javnih preduzeća (direktori, izvrš-ni direktori i sl.) kao i dru-

gim organima kojima je osnivač Općinsko vijeće po osnovu radnog odnosa utvrdi u maksimalnom iznosu do 4 prosječne neto plaće isplaćene u F BiH prema posljednjem objav-ljenom statističkom podat-ku Federalnog zavoda za statistiku. Prosječna neto plaća isplaćena u F BiH za mjesec oktobar 2012. go-dine iznosila je 837,37 KM.

Nastavak sjednice Vije-ća je donio set prijedloga odluka o utvrđivanju, od-nosno smanjenju koefici-jenata za plaće: općin-skog načelnika, predsje-davajućeg Općinskog vi-jeća, direktora Zavoda za planiranje i izgradnju općine Kakanj, općinskog pravobranioca, sekretara Općinskog vijeća, rukovo-dećih i ostalih državnih službenika i namještenika u općinskim službama za upravu i posebnim služ-bama Općine Kakanj i u Zavodu za planiranje i iz-gradnju općine Kakanj. Svi navedeni prijedlozi su i usvojeni.

■ Neprihvaćeno i primljeno k znanju

Do kraja 3. sjednice Općinskog vijeća Kakanj nisu prihvaćene informa-cije o stanju u osnovnim i srednjim školama na po-dručju općine Kakanj, dok su Informacija o proble-mima i potrebama Roma na području općine Ka-kanj, kao i Informacija o statusu Doma penzionera u Kaknju primljene k zna-nju. Na kraju, Vijeće je prihvatilo i inicijativu jed-nog od vijećnika da se ra z m o t re m o g u ć n o s t i osnivanja muzičke škole u Kaknju. F.K.

broj 205, 15.01.2013. 7

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Nakon što je nedavno Općina Ka-kanj objavila kako su se srezala sredstva javnim ustanovama koje su pod okri-ljem Općine Kakanj koja im je i osnivač, uslijedila je burna reakcija iz JU za predškolski i obazovni odgoj “Mladost” Kakanj. Naime, ovoj ustanovi je u 2012. godine iz općinskog budžeta izdvojeno 408.237,37 KM, a prema novom nacrtu budžeta za 2013. godinu, ovaj iznos je umanjen za 150.000,00 KM. U obrazlo-ženju umanjenja sredstava namijenje-nih ovoj ustanovi stoji da je Općina Kakanj u 2012. godini Javnoj ustanovi za predškolski odgoj i obrazovanje Kakanj iz Budžeta Općine Kakanj tran-sferisala 408.237,37 KM, te da je 2011. godine Općina Kakanj platila račun za dug Obdaništa za grijanje u iznosu od 6.474,00 KM. Jednostavnim računa-njem može se ustanoviti da Općina Kakanj i sa predloženim smanjenjem i iznosom od 150.000,00 KM izdvajanja za Javnu ustanovu za predškolski odgoj i obrazovanje „Mladost“ subvencionira boravak svakog djeteta u obdaništu sa po 100 KM mjesečno. U obrazloženju iz Općine također navode i činjenicu da ova ustanova ostvaruje i vlastite priho-de koje plaćaju roditelji za boravak djece.

■ Reakcije iz Obdaništa“Radi istine i potrebe za razumijeva-

njem “Pojašnjenja” koje je objavila Služba za finansije Općine Kakanj želi-mo da građanima i predstavnicima općinskih vlasti prezentiramo činjenice o finansiranju JU „Mladost“. Osnivač naše ustanove je Općina, još od daleke 1949. godine. Općinsko vijeće je 8.3.1995 godine potvrdilo da Općina ostaje osnivač, a to znači da će obezbje-đivati sredstva za normalan rad i funk-cionisanje naše ustanove. Po Zakonu o finansiranju budžetskih korisnika, po Okvirnom zakonu, po Kriterijima za fi-nansiranje i po Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (član 45.) obave-ze osnivača su:• osnivač PU osigurava sredstva za

rad i provođenje programa predš-kolskog odgoja i obrazovanja u skladu sa pedagoškim standardi-

Nakon što im je iz budžeta “skresano” 150.000,00 KM

UPOSLENICI OBDANIŠTA OŠTRO KRITIKUJU OPĆINU!Poručuju da Općina nema osnova da im umanji ova sredstva te se boje da će postati dio armije nezaposlenih

ma i normativima,• osnivač osigurava plate zaposleni-

ka (bruto), topli obrok i regres,• materijalne troškove,• nabavku osnovne opreme i učila,• potrošni materijal za odgojno-

obrazovni rad,• amortizaciju i tekuće investicijsko

održavanje objekta,• dio radno-igrovnog matrijala

(igračke i drugi didaktički materi-jal).

Isti zakon predviđa i obezbjeđivanje sredstava iz drugih izvora:• od roditelja djece predškolskog

uzrasta,• donacije,• pružanje drugih usluga u skladu sa

zakonom. ■ Osnivač izdvojio samo za plate

Od svih navedenih obaveza, osnivač je osiguravao samo sredstva za skro-mne plate što se može ustanoviti jed-nostavnim računanjem: 12 mjeseci x 24 radnika x lični dogodak stručnog rad-nika (660 KM) + obavezni doprinosi = navedeni iznos transfera. Ostale oba-veze osnivača (materijalne troškove, nabavku osnove opreme i učila, potroš-ni materijal za odgojno-obrazovni rad, amortizaciju i tekuće investicijsko održavanje objekta, dio radno-igrov-nog materijala (igračke i drugi didak-tički materijal)) finansirani su sredstvi-ma iz drugih izvora.Velika zasluga za kvalitetan rad i realizaciju mnogih naših aktivnosti pripada roditeljima (korisni-cima naših usluga) kojima se ovom prilikom zahvaljujemo, kao i privrednim subjektima koji su imali sluha za naše potrebe. Znači, sredstva koja su nam nedostajala od Osnivača za normalan odgojno-obrazovni rad nadoknađivali smo štedljivošću, racionalnim troše-njem, svojom snalažljivošću i (nerijet-ko) korištenjem ličnih sredstava. Sred-stva od korisnika usluga (uplate rodite-lja) imaju svoju zakonom određenu namjenu (ishrana djece, higijena, ko-munalne usluge, didaktički materijal i praktično sve što djeci treba za vrijeme boravka u vrtiću).Građani Kaknja već 64 godine ukazuju nam povjerenje i

koriste naše usluge. Naglašavamo da je naša ustanova radila bez prekida i u toku ratnih zbivanja, a da su radnici imali radnu obavezu (po odluci ratnog predsjedništva).

■ Ne želimo postati dio vojske nezaposlenih

Mi, uposlenici JU „Mladost“, smo dio javnosti, kakanjske stvarnosti, i vrlo dobro znamo i razumijemo potrebu otvaranja novih radnih mjesta, što br-žeg zapošljavanja naših sugrađana, i uvođenja mjera štednje. Upravo, u tom kontestu, ne vidimo razloge za prozi-vanje naše ustanove da, navodno, ne-ma razumijevanja za finansijsku krizu i da tako žalosti naše općinske vlasti. Mi samo ne želimo da postanemo dio vojske nezaposlenih. Želimo da nasta-vimo normalan rad u zakonski osnova-noj ustanovi, da ispunjavamo svoju obavezu i razlog svog postojanja, a to je da budemo na usluzi građanima. Predškoski odgoj i obrazovanje djece, pored značaja za dijete daje dragocijen doprinos socijalnoj sigurnosti roditelja, te pomaže da ostvaruju svoju funkciju na društvenom planu kao i veću pro-duktivnost rada. Iskreno se nadamo da ćemo naići na razumijevanje i podršku svih naših građana, a posebno onih koji nas predstavljaju u Vijeću. Iskreno se nadamo da nas općinske vlasti neće posmatrati kao teret već kao partnera koji će pomoći u prevazilaženju krize u kojoj se svi nalazimo. Grad Kakanj ne bi smio ostati bez javne ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje koji je prva stepenica u cjelovitom odgojno-obrazovnom sistemu. Uposlenici JU „Mladost“ su spremni za promjene u smislu proširenja obima naših usluga (uvesti sve oblike odgojno-obrazovnog rada koji su u skladu sa Pedagoškim standardima) produženje radnog vre-mena i za ostale promjene, kako bi zadovoljili potrebe naših korisnika. Ako u našem radu i našem postojanju ima bilo šta čega bi se trebali stidjeti dubo-ko se izvinjavamo”, navodi se u saopće-nju za javnost uposlenika JU „Mladost“ Kakanj.

Emerin Ahmetašević

8 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Širom svijeta vjernici pravoslavne vjeroispovijesti su 6. januara obilježa-vali Badnji dan. Dan uoči Božića za vjernike ima veliki značaj, jer šalje poruku mira, sloge i skromnosti.

U Kaknju, u pravoslavnoj Crkvi svetog Petra i Pavla, takođe je sveča-no obilježen ovaj veliki dan. U 17 sati,

CZP Romalen je vodeća romska organizacija podržana od strane 34 organizacije iz tri kantona, koje za-jedno čine Centar za podršku, infor-misanje i zajedničko djelovanje. Po-red toga, Romalen posjeduje TB Centar koji djeluje na prevenciji, suzbijanju pojave i širenju tuberku-loze u sklopu kojih koordiniraju 4 terenska radnika koji obuhvataju općine Federacije i RS-a. Također, i HIV Centar, koji radi na suzbijanju HIV/AIDS-a sa 6 terenskih radnika koji pokrivaju više od 10 općina.

“Već treću godinu organizacija provodi projekat o podizanju svijesti o reproduktivnom zdravlju žena uz

Pravoslavni vjernici obilježili badnji dan

Misno slavlje predvodio sveštenik Marko Maleš

Tradicionalno paljenje badnjaka u dvorištu Crkvi svetog Petra i Pavla u Kaknju

pod vodstvom sveštenika Marka Maleša, održano je misno slavlje za veliki broj vjernika. Nakon mise usli-jedilo je tradicionalno paljenje bad-njaka.

Kakanjski sveštenik Marko Maleš, u prazničnom duhu, imao je riječ za svakoga, te je tako i za Kakanjske novine našao vremena, te izjavio:

- Približavamo se još jednoj proslavi praznika rođenja Gospoda Isusa Hrista – Božiću. To je praznik kada mi hrišćani slavimo sklapanje novog saveza Boga i ljudi. To je praznik mira, ljubavi i me-đusobne sloge. Božić nas sve i uvijek poziva da živimo u bratoljublju i bogo-ljublju i da ne činimo drugima ono što ne želimo da drugi nama čine. Svim hrišćanima koji proslavljaju Božić po starom kalendaru čestitao bih praznik

tradicionalnim pozdravom: Mir Božiji, Hristos se rodi!

Uz vatromet, pjesmu i kuhano vi-no, slavlje ispred Crkve se nastavilo.

Maja Hodžić

Centar za podršku, informisanje i zajedničko djelovanje (CZP Romalen) Kakanj

Realizacija mnogobrojnih projekata u Federaciji i RS-u

Radionica o suzbijanju pojave i širenju tuberkuloze

Aktuelni projekti poboljšanja nivoa obrazovanja romske djece I radionice za djecu i omladinu”

Detalj sa jedne od radionica

besplatne ginekološke preglede i edukaciji o SPI i krvlju prenosivim infekcijama. Kada je u pitanju obra-zovanje, angažirano je stručno oso-blje koje radi s tri grupe romske djece, s predškolskim uzrastima, školskim koja ne sprovode redovno obrazovanje, odnosno ne idu u ško-lu ili su je napustila i sa djecom koja su prerasla školski sistem. Pored svega navedenog, radimo na savje-tovanju mladih majki o zdravlju majki i beba, sprovodimo naknadni upis u matične knjige, pomažemo popunjavanje raznih formulara i aplikacija onima kojima je to neop-hodno. Na kraju ću dodati da vršimo redovnu podjelu paketa, hrane, obu-će kao i dječije paketiće na području Kaknja”, izjavio je predsjednik udru-ženja Mujo Fafulić.

■ Više od osam godina “prakse”Udruženje je upisano u registar i

djeluje od dana 30.08.2004. godine. Misija organizacije je poboljšanje života i uslova romske populacije na području općine Kakanj, podrška, očuvanje jezičkog, kulturnog i naci-

onalnog identiteta Roma, korisno upražnjavanje slobodnog vremena žena. Vizija je kontinuirano učiti, ži-vjeti, postojati i ostaviti nešto iza sebe da traje. Glavni ciljevi su: edu-kacija romskog i neromskog stanov-ništva svih uzrasta na polju kulture, religije, sporta, obrazovanja te borba protiv droge; organizovanje preda-vanja, konferencija, kampova, izložbi i drugih sadržaja; podizanje svijesti romske populacije o važnosti očuva-nja zdravlja i okoline; podizanje svi-jesti o važnosti obrazovanja kao najvažnijeg faktora prosperiteta i bolje budućnosti.

Hamid Hadžić

broj 205, 15.01.2013. 9

KAKA

NJSK

E NOV

INE

slimani različitih grupa.“Da bismo to shvatili, moramo zna-

ti da je ta država 40 godina bila atei-stička u sistemu i vlasti, dakle pod diktaturom. Uprkos bogatstvu prirod-nim resursima, naftom, plinom itd. narod je bivao sve siromašniji. Tako je onaj pravi i iskreni muslimanski narod, 15. marta pretprošle godine započeo mirne proteste u znak stopiranja tor-ture koja se vrši nad njima. Međutim, diktator je odmah uzvratio organizo-vanom vojskom i ubijanjem tih ljudi. Na sličan način kao što se dešavalo i u BiH, narod se počeo braniti malim puškama protiv obučene republikan-ske garde, aviona, tenkova i artiljerije. Uradili su grozote koje čovjek ne može ni zamisliti. Svaki grad u Siriji je Sre-brenica, mnogi su invalidi, iskasapljeni, bez ikakvih prava. Unutar Sirije je više od 5,5 miliona izbje-glica, više od 600.000 u Turskoj, Jordanu, Libanonu i I raku”, istakao je dr. Kata.

AKTUELNOSTI

Od 2010. godine traju aktivnosti na izradi projektne dokumentacije i obezbi-jeđivanju urbanističke saglasnosti za iz-gradnju popratnih objekata uz gradsku džamiju, što je uspješno i završeno u oktobru 2012. godine.

“Potreba za mektepskim učionicama u džematu Čaršija je dugogodišnja, jer se tu brojno nalazi 360-400 učenika koji

U četvrtak 10.01.2013. godine, po-slije jacije namaza, u organizaciji Med-žlisa islamske zajednice Kakanj, uprili-čena je tribina pod nazivom: Kako po-moći Siriji? Gosti predavači su bili: hfz.dr. Safvet Halilović, dr.Muhamed Kata, Midhat Kasap i Mirsad Bajramović.

Tribina u mesdžidu je započela sa uvodnim učenjem kur’anskih ajeta. Potom je mr. Sulejman ef. Čeliković prisutne pozdravio i dovom zamolio Uzvišenog Allaha dž.š. za pomoć na-rodu Sirije, naglašavajući da smo mi kao narod koji je proživio protekli rat bili u sličnom stanju i da smo dužni da razumijemo i pomo-gnemo Siriju.

Gost dr. Muha-med Kata koji je kao ljekar bio u nedav-noj posjeti u Siriji, naveo je statističke podatke o Siriji, ka-ko bi obični čovjek razumio tamošnja dešavanja. Kako je naveo dr. Kata, 90% populacije Sirije su Arapi, 10% nearapi, 8% Kurdi, 2% Čerkezi i ostali, 74% su muslimani suniti, a 16 % mu-

Imam Čaršijske džamije Kakanj Elvedin ef. IbrahimspahićGlavni razlog izgradnje prostorija džemata su neuslovne i

neadekvatne učionice za djecu koja pohađaju mektepsku nastavu

Izbetonirana “mrtva ploča” za objekat novog mekteba

U prostorijama sadašnjeg mekteba/mesdžida “puše sa svih strana”

pohađaju mektepsku nastavu u neuslov-nim prostorijama. Navedeni broj učenika je natjerao i obavezao džematlije da im obezbijede kvalitetne uslove za rad. Do-datno opterećenje predstavlja činjenica da Medžlis islamske zajednice (MIZ) Ka-kanj nije vlasnik prostora u kojem se trenutno odvija nastava, prostorije su prevelike, gabaritne, teško se zagrijavaju. U mesdžidu se klanja od 1992. godine a ovaj je prostor korišten kao jedan oblik restorana-kafane“, naglasio je imam i muallim Elvedin Ibrahimspahić.

„Mi smo ušli u ovaj projekat nadajući se prvenstveno Allahovoj pomoći, te dobrim ljudima i privatnim poduzetnici-ma, posebno članovima Džematskog odbora i svih ljudi dobre volje. Koristim priliku da pozovem građane Kaknja koji žele da dio svog imetka ugrade u opšte dobro da nas podrže. Osnovni cilj gradnje ovog objekta je odgoj i obrazovanje

djece, omladine i svih članova IVZ-a Ka-kanj”, dodao je predsjednik građevinskog odbora Nijaz Ðokić.

Za ovu građevinsku sezonu završeni su radovi (betoniranje mrtve ploče). For-miran je građevinski odbor u sastavu: Nijaz Ðokić –predsjednik, te članovi Elve-din ef. Ibrahimspahić, Iso Zaimović, Sulej-men Čeliković i Zakir Ljubović. H.H.

U prostorijama (bivšeg) gradskog mesdžida u Kaknju

Upriličena tribina: Kako pomoći Siriji?

Hafiz dr. Safvet Halilović

Prisutne džematlijeHafiz dr. Safet Halilović, inače član

Svjetske lige islamskih učenjaka, na pitanje zašto se ovo dešava, odgo-vorio je:

“Da padnu maske i da bi se konačno istina pokazala. Da se sruši taj zliko-vački režim, koji uz Allahovu pomoć proživljava svoje zadnje trenutke. Za-dnji podaci govore da je oko 600.000 ubijenih muslimana a 1 milion ranje-no. Nedavno je potpisana i fetva, kao vjerska obaveza je da se podrži i po-mogne oslobodilačka narodna vojska Sirije”.

Za svaki oblik pomoći narodu Sirije (novčana, paketi, odjeća, obuća itd.) koji pripreme građani Kaknja, mogu se obratiti direktno na adresu Medžli-sa islamske zajednice Kakanj.

Hamid Hadžić

Dr. Muhamed Kata

10 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

Omladinsko udruženje Medžlisa islamske zajednice Kakanj djeluje oko dvije godine i za sobom ima nevjero-vatni bilans uspjeha. Od samog osni-vanja pa do danas, izvršni odbor udruženja čini stručan kadar koji je veliki broj raznih ideja uspio pretočiti u djelo. Više od 90 raznih aktivnosti govori da je ovo najaktivnije udruže-nje na prostoru grada Kaknja, pa i šire, s obzirom da je imalo djelovanja i u drugim gradovima. Aktivnosti udru-ženja su posebno izražene u mjesecu ramazanu, gdje je u saradnji sa omla-dinom kakanjskih džemata organizo-valo omladinska druženja, iftare i predavanja, zatim promocije knjiga, javne tribine, radne akcije, izlete i posjete, kao i razne druge aktivnosti.

„Teško je nabrojati sve aktivnosti našega udruženja, jer bilo je dosta uspješnih i ekoloških projekata i podrške od raznih izvora, posebno izdvajamo projekte „Borovi“ i „Park prirode“, gdje smo dobili finansijsku podršku i implementirali rekreacio-ne zone i izletište za naš grad. Bilo je i mnogo radnih akcija, od čišćenja smeća na raznim lokalitetima, pa

Za uspješne aktivnosti i zapažene rezultate u 2012. godini Upravni odbor Asocijacije radio amatera u Bosni i Her-cegovini nagradio je određen broj člano-va i klubova za aktivnost i takmičarske rezultate u 2012. godini. Među nagrađe-nima je i član Radio kluba “Kakanj” E73EKK Edna Sarajlić. Ona je aktivni član i takmičar u amaterskoj radio goniome-triji i predložena je za nagradu i diplomu za najbolju takmičarku do 15 godina u 2012. godini u Bosni i Hercegovini. Inače, Edna je najuspješniji takmičar ovog radio kluba i u toku ove godine na 8 takmičenja osvojila je 4 zlatne, 1 srebrenu i 2 bron-zane medalje.

Svečana skupština i uručenja nagrada

Nedžad Čišija ima 41 godinu i otac je dva pu-noljetna i neza-poslena s ina . Obratio nam se sa veoma neo-bičnom pričom. Bio je pripadnik Armije RBiH od ‘92. do ‘95. godine. Nedžad je pod-stanar već 32 godine, a stopostotni je invalid prve kategorije. Radio je u JP Vodokom u Kaknju. Tačnije, 2010. godine je dobio moždani udar na liječenju u Zenici (odjel Gastrologije) od običnih tegoba u stomaku, a prema njegovim riječima, doktori su odmah sumnjali da su to posljedice i uzrok opasne otrovne hemikalije sa kojima je imao dodira a posao je obavljao na održavanju kanalizaci-one mreže.

„Radio sam bez adekvatne opre-me i uslova zaštite na radu. Tako mi se poslije desila jedna operacija na želudcu i gušterači, a neposredno poslije je došlo do dva srčana udara, koji su uzrokovali moždani udar, koji je ostavio na meni deformitet lijeve strane tijela. Postao sam 100% invalid, te sam prijevremeno penzi-onisan sa minimalnom invalidskom penzijom. Najveći problem sa kojim se ja susrećem već tri decenije je neriješeno stambeno pitanje a nas je četvero. Obraćao sam se JOB-u i BIZ-u, Udruženju penzionera, i tražio pomoć za svoj problem, međutim samo su dolazile u opticaj minimal-ne jednokratne pomoći i hvala im na tome. Za jedan mjesec lijekovi su od 80 do 100 maraka. Ja evo ove godi-ne živim u Doboj III opet kao pod-stanar i tako iznova, jer sam deloži-ran iz stana u naselju Doboj IV“, kroz zabrinutost u budućnost svoje dje-ce, ispričao nam je Čišija.

Hamid Hadžić

Stopostotni invalid 32 godine živi kao podstanar

Životna mu želja „krov nad glavom“

za porodicu

Nedžad Čišija

Radio klub „Kakanj“

Edna Sarajlić najbolja takmičarka do 15 godina u 2012. godini u BiH

Edna Sarajlić: Na 8 takmičenja osvojila 4 zlatne, 1 srebrenu i 2 bronzane medalje

održat će se 29.12.2012. godine u Sara-jevu, a u povodu 20 godina od prijema Bosne i Hercegovine u ITU International Telekomunikation Union. Az.S.

Omladinsko udruženje Medžlisa islamske zajednice KakanjAKTUELNOSTI

Dvije godine od osnivanja i uspješnog radaViše od 90 raznih aktivnosti

U povodu godišnjice osnivanja, organizovan jednodnevni izlet u Travnik i Jajce

sve do djelovanja i čišćenja snijega za vrijeme vanrednih situacija u zimskom periodu. Naše udruženje sa ponosom može da kaže, argu-mentovano raznim aktivnostima, da je najaktivnije i najbrojnije udru-ženje, što govori činjenica da ima-mo članova i simpatizera na jed-nom zavidnom nivou, što se i vidi u svim našim aktivnostima jer je uvijek odlična posjeta. Zbog posto-janja dvije godine, organizovali smo jednodnevni izlet u gradove Travnik i Jajce i na taj način obilje-žili naše dvogodišnje postojanje“, istakao je predsjednik udruženja mr. Sedin Karahodžić. F.K.

broj 205, 15.01.2013. 11

KAKA

NJSK

E NOV

INE

srednjoškolaca. Aktivisti „Kakanjskog Srca“ zahvalni su srednjim školama STŠ „Kemal Kapetanović“ i SSŠ „Kakanj“, kao i OŠ “Hamdija Kreševljaković“.

■ Porodica GanibegovićU Doboju živi sedmočlana porodica

Ganibegović. Kakanjska „srcad“ obišli su i njih. Dva nova člana porodice Ganibe-gović su bebe stare nešto manje od mjesec dana. Donirana odjeća dobrih Kakanjaca je obradovala ovu porodicu, posebno one stvari za tek rođene bli-zance. Aktivisti su u ovom slučaju gle-dali da sve članove ove porodice poseb-no obraduju. Kako je ova akcija bila pred samu novu godinu, „Kakanjsko Srce“ je djeci spremilo posebne novogodišnje paketiće, a gospođi Ganibegović hrane neće manjkati ni u tekućem mjesecu. Ovu akciju pomogao je TC „Robot“ koji je dozvolio volonterima grupe da posta-ve potrošačke korpe u ovom tržnom centru kako bi naši sugrađani, humani ljudi mogli donirati neki prehrambeni proizvod za one koji su u stanju potrebe.

Karahodžiću, firmi “AS Computers“, De-nisu Kokiću, Fikreti Hajduković, Eminu Omeroviću, Hedinu Bjelopoljaku, OŠ “Rešad Kadić“...

■ Porodica FerhatovićDok je trajala akcija za Mandžuke,

gospođa Meliha Ferhatović, prva komši-nica Mandžuka zatražila je pomoć od „Kakanjskog Srca“.Ni nju nisu zaobišli. Aktivisti su i za njih pripremili prehram-beni paket te im olakšali barem jedan mjesec. Sakib ef. Osmanbegović je po-nudio usluge Merhameta Mandžukama kao i porodici Ferhatović.

Šestu akciju humanitarne grupe „Ka-kanjsko Srce“ aktivisti su odlučili ne spominjati. Iz nekih humanih razloga ova porodica će ostati anonimna.

Bitno je napomenuti i akciju koju su aktivisti uradili na samome početku dok još grupa nije ni zvanično posto-jala. Naime, radi se o akciji prikupljanja novčanih sredstava za teško oboljelog Mevludina Smriku iz Zenice. Za tri dana koliko je akcija trajala, prikuplje-no je skoro 700 KM za liječenje ovog mladog momka.

Ilma Topalović

AKTUELNOSTI

Prije nešto više od mjesec dana osno-vana je nova humanitarna grupa u Ka-knju. Naime, Omladinsko udruženje Medžlisa islamske zjaednice Kakanj uvidjelo je potrebu za formiranjem jed-ne ovakve grupe, isključivo osnovane za pomoć socijalno ugroženih porodica.

Grupa pod nazivom „Kakanjsko Srce“ u svom sastavu broji sedam aktivnih članova.Također, humani ljudi u ovome gradu se svakodnevno prijavljuju kao volonteri u raznim akcijama koje ova grupa organizuje. U mjesecu decembru 2012. godine „Kakanjsko Srce“ je napra-vilo niz humanitarnih akcija te posjetilo čak šest socijalno ugroženih porodica.

■ Prva akcija, porodica DžafićNa reagiranje komšija porodice Dža-

fić iz Kučića, „Kakanjsko Srce“ nije ostalo imuno. Nakon saznanja da ova četvero-člana porodica živi bez ikakvih primanja u trošnoj kući u ovome selu, mladi akti-visti ove grupe odmah su reagovali. Obišli su gospođu Džafić Fatimu i njene dvije kćerke i sina koji su nedavno osta-li bez oca. Prehrambeni proizvodi, osnovne životne namirnice koje su ovi mladi ljudi odnijeli ovoj porodici su ih obradovale, ali kažu da je njima hrana luksuz. Nažalost, jedna posjeta nije do-voljna da bi se problem socijalno ugro-ženih porodica riješio... Za prvu akciju organizovan je „bazar“ te su aktivisti za vrlo kratko vrijeme na pijaci zaradili oko 100 KM. Ovu akciju također je pomogao i gospodin Sedin Smolo, novčano.

■ Nena Mejra,druga akcijaNena Mejra živi sama u maloj kućici

na ulazu u Kakanj, pored „Kakanj petro-la“. Za nju su aktivisti čuli sasvim slučaj-no. Posjetili su i nju. Kupili su kao i u prvoj akciji osnovne životne namirnice. Ova akcija je realizovana isključivo za-hvaljujući donacijama onih najmlađih, školaraca, osnovaca kao i malo starijih,

Nova humanitarna grupa koja djeluje na području općine Kakanj

KAKANJSKA „SRCAD“ U AKCIJI!

„Kakanjsko Srce“ u posjeti neni Mejri

Humanisti, aktivisti, „Kakanjskog Srca“ zahvaljuju se svima koji su pomogli ove akcije. Posebnu za-hvalnost duguju Radio Kaknju koji su pratili akcije grupe. Također, treba spomenuti caffe „Victory“, slastičarnu „Ella“, ćevabdžinice „El-EM“ i „S&M-P“, caffe-pizzeriu „Nanda“, koji pomažu sve akcije „Kakanjskog Srca“.

Uplaćena sredstva za Smriku

Volonteri u TC „Robot“

■ Najveća, četvrta akcija!Na dojavu portala Kakanj-X.com,

sedam aktivista posjetilo je i porodicu Mandžuka. Aida Mandžuka živi u Dobo-ju, u cementarskim barakama. Živi sa svoje dvije kćerke i sinom. Mlađa kći Inela je srčani bolesnik. Pored bolesti koja ih je zadesila i s kojom se bore, neimaština i glad su njihova svakodnev-nica. Ova priča nikog nije ostavila rav-nodušnim.

Na veliko zalaganje humanitarne grupe, u saradnji sa portalom Kakanj-X.com, vijest o Mandžukama se proširila te akcija pomoći ovim ljudima bila je i više nego uspješna. Naš sugrađanin Sead Suljić je jedan od humanih ljudi koji je pomogao i obišao ovu porodicu. Aktivisti su zahvalni i gospodinu Rah-manu Dželi, Alenu Josipoviću, Sedinu

12 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Tokom proteklog mjeseca, oko 40 učenika OŠ „Hamdija Kreševljaković“ i dio osoblja škole, krenuli su u Zenicu. Nije u pitanju neki izlet, nego jedan jako human gest.

Po velikoj kiši, kasnije i snijegu, prenosili su veliki broj paketa, koje su kasnije uručili Domu za nezbrinutu djecu u Zenici. Pri samom dolasku u ovu ustanovu, Kakanjce su dočekala djeca, već prilično naviknuti na ovakve posjete. I p a k , n i s u k r i l i i z n e n a đ e n o s t i oduševl jenje nastupom članova š k o l s k o g o r k e s t r a O Š „ H a m d i j a Kreševljaković“, koji su dali posebnu notu ovoj posjeti opuštajućim muzičkim sadržajem, nakon čega su i sami poželjeli pokazati svoj talenat u plesu i pjevanju. Neki su se nastavili družiti u sali, a jedan dio humanih učenika je krenuo dalje obilaziti Dom, gdje su mnogima suze potekle niz lice, gledajući djecu mlađeg uzrasta kako se igraju u jednoj prosto-riji, kao i bebe bez roditeljskog staranja.

■ Učenici skupljali novac za djecu bez roditeljskog staranja

Inicijativa za ovu posjetu se javila na sjednici Vijeća učenika, kada je dat prijedlog za ovu posjetu, s ciljem druženja i sklapanja prijateljstva. Učenici i roditelji, kao i škola, su obez-

Djeca su bila prijatno iznenađena

Posjeta osnovaca Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Zenici

Učenici su po kiši i snijegu prenosili pakete za djecu Doma

Orkestar koji je posebno obradovao djecu

bijedili 130 paketića koji su pakovani s puno ljubavi i pažnje, za svako dijete Doma. Paketići su sadržavali slatkiše, knjigu, igračku, novu odjeću i slično. Akciju su podržali Općina Kakanj i “Kakanj-bus”. U toku posjete smo razgovarali sa Enisom Herceg, koja je diplomirana socijalna radnica i već 16 godina radi u ovom domu.

Koliko djece trenutno ima u ovom domu i koji su razlozi njihovog bo-ravka ovdje?

- Trenutno ima oko 125-130-ero djece, taj broj varira, jer nekada se zna desiti da nam za jedan dan dođe šestero djece. Razlozi smještaja u posljednje vrijeme su uglavnom poremećeni porodični odnosi, a manji dio vanbračna djeca. Vrlo često se desi da majke djece ne daju saglasnost za usvojenje, nego ga obilaze, i kada se snađu, dođu po svoje dijete, a nekada ipak daju saglas-nost za usvojenje. Nažalost, najtragičnije za djecu jeste da majka ne da saglasnost za usvojenje, a ne obilazi ga, i takva djeca ostaju u ovom našem Domu. Ima također i djece koja su ovdje privremeno smještena dok je jedan od roditelja na izvršavanju zatvorske kazne, ako ta ka-zna nije velika, a nema niko ko bi se brinuo o toj djeci, ta djeca budu smještena kod nas.

Kako je organizovan život ovdje u Domu?

- Postoji kućni red, djeca idu u grad-ske škole, od osnovnih do srednjih škola. U posljednje vrijeme naša djeca pohađaju četverogodišnje srednje škole. Mi smo im omogućili preko hu-manitarnih organizacija finansiranje njihovog školovanja, kada završe trogodišnju školu plaćamo razliku za tri godine predmeta i četvrtu godinu idu redovno. Mi ih podržavamo u tome, imamo i jednu američku orga-n i z a c i j u k o j a n a s f i n a n a n s i j s k i podržava, daju stipendije našoj djeci, tako da u Sarajevu imamo dvije djevo-jke koje idu na fakultet.

Naša djeca puno putuju, ljetovanja su im obezbijeđena preko humanitarnih organizacija, imamo iz Italije jednu crkvenu organizaciju koja svake godine vodi našu djecu 15 dana u jedno ljetovalište u Italiji, gdje ide 22 djece i

dva odgajatelja. Imamo i jednu orga-nizaciju iz Sicilije, kao i organizaciju iz Mostara koja se zove „Mirakles“, oni svake godine obezbijede novac da 25-30 naše djece ljetuje na Jadranskom moru.

Želite li nešto poručiti čitaocima Kakanjskih novina?

- Želim se zahvaliti što ste se sjetili i što ste došli da se družite sa našom djecom, oni iako dobiju dosta paketića, svaki im je na neki poseban način drag. Mislim da je ova današnja posjeta bila malo drugačija od ostalih zbog orkestra koji ste doveli , to je nešto što je baš oduševilo našu djecu. Prijatno sam iznenađena što su obratili pažnju na taj program, dopalo im se sve. Mislim da će im ova posjeta ostati u posebnom sjećanju , baš zbog te muzike koja jed-nostavno ponese i nas odrasle, a poseb-no djecu.

O samoj akciji, nešto nam je rekla i Jasmina Sikira, potpredsjednica Vijeća učenika.

- Ovu akciju je pokrenula direktorica naše škole, koja nam je dala ideju da poklonimo neke poklone djeci iz Doma koja nemaju roditeljsko staranje. Znali smo da će im biti od pomoći ovi naši pokloni. Družili smo se malo s njima, popričali s nekima od njih da se malo oraspolože, uglavnom, sve pozitivno. Oni se trude da budu dobri u školi, bave se sportovima, mnogi su sa osmjesima na licima iako prolaze kroz sve ovo što im se događa. Ipak, posebno me rastužilo kada sam vidjela male bebe u Domu kako se igraju. Zadovoljna sam ovom akcijom, jer smo im “nabacili” os-mijehe na lica, voljela bih da se ovo ponovi. Amila Durmić

broj 205, 15.01.2013. 13

KAKA

NJSK

E NOV

INE

brojevi u Kaknju - gdje se žrtve nasi-lja mogu obratiti za pomoć (od bro-jeva foruma žena lokalnih političkih partija/stranaka, udruženja žena, ženskih romskih udrženja, brojeva policije, hitne/doma zdravlja i slični). Za potrebe ove akcije formirana je Ad- Hoc koalicija za borbu protiv nasilja nad ženama u Kaknju, i mi se iskreno nadamo da će Koalicija i da-lje, bilo u saradnji sa Infotekom ili u saradnji sa nekim drugim ženskim grupama nastaviti raditi na podiza-nju svijesti građana i građanki u Ka-knju o nasilju nad ženama“.

Ena Radoš, jedna od učesnica ove akcije nam je prenijela svoje utiske:

“ M e n i s e svidjela ideja o ovoj akcij i jer uvijek se sve završi na pričama, a ja sam že l je la , k a o i d r u g e djevojke koje su došle ta j dan da nešto konkretno poduzmemo. Bilo je do-sta pozitivnih reakcija, što me izne-nadilo jer inače kad se radi o nekim tabu temama, ljudi izbjegavaju da surađuju. Iako smo zbog vremena i malog broja učesnica ove akcije imale sitni hendikep, akcija je proš-la vrlo dobro. Nadam se da će se ljudi malo probuditi i da smo ovim projektom pomogle barem jednoj ženi da shvati da ne treba trpiti na-silje i šutjeti.” Amila Durmić

AKTUELNOSTI

Nasilje označava odnos između najmanje dvije strane u kome jedna strana upotrebom ili samom prijet-njom upotrebe sile utiče na drugu stranu. Fizičko nasilje je namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda. Emo-cionalno ili psihičko nasilje je naj-češće verbalni (može biti i never-balni) oblik nanošenja ozljeda ne-čijoj psihi. Psihološko nasilje nad odraslim osobama u partnerskim vezama podrazumijeva sljedeće: ljubomora, kontrola, izolacija; pri-jetnje; pritisak; duhovno nasilje; ekonomsko nasilje. Seksualno na-silje predstavlja bilo koji vid eksplo-atacije osobe u cilju seksualnog zadovoljenja i uživanja počinitelja. Prema podacima Helsinškog komi-teta za ljudska prava , od svih obli-ka nasilja nad djecom, 16% otpada na seksualno! Nasilnici su uglav-nom muškarci, a skoro polovina ovih djela se dešava u porodici. Nasilnici su, prema istraživanju, u 55% slučajeva bili alkoholičari. Žr-tve seksualnog nasilja će 13 puta češće upotrebljavati alkohol, 26 puta češće zloupotrebljavati droge i 4 puta češće će razmišljati o sa-moubistvu.

Na pitanje koliko dugo traje na-silje, žene su u 75% slučajeva od-govarale-više godina, a na pitanje koliko često se ponavlja, 48% žena je odgovorilo da se svakodnevno ponavlja! U Bosni i Hercegovini je 69% mladih doživjelo neku vrstu nasilnog ponašanja u vezi.

■ Do sada održane četiri radionice u Kaknju

U organizaciji Infoteke Zenica, čija je osnovna misija unapređenje

Akcija podizanja svijesti o nasilju nad ženamaZa potrebe ove akcije formirana je Ad- Hoc koalicija za borbu protiv nasilja nad ženama u Kaknju

Ena Radoš

Zašto prijaviti nasilje?• Nasilje nije tabu• Nasilnik može biti bilo ko i žrtva može biti bilo ko• Za nasilje nema opravdanja• Zato što nisi i ne moraš u tome biti sam ili sama• Zato što se trebaš oduprijeti ugrožavanju svojih prava• Zato što oni koji krše zakon moraju odgovarati za to• Zato što jedino zajedno možemo suzbiti nasilje i kršenje ljudskih prava• Zato što time ohrabruješ i druge da prijave nasilje

U toku akcije podizanja svijesti građana i građanki u Kaknju o nasilju nad ženama

kvalitete života žena i djevojčica, nekoliko djevojaka je učestovalo u uličnoj akciji sa ciljem podizanja svijesti građanki i građana o nasilju nad ženama. O samoj akciji, nešto više nam je rekla Selma Hadžihali-lović - koordinatorica Speak UP projekta i dopredsjedavajuća Skup-štine Infoteke.

“ I n f o t e k a provodi proje-kat “Progovo-ri!” (Speak UP) kojeg finansij-sk i podržava Ambasada Sje-dinjenih Ame-ričkih Država u Sarajevu. Pro-jekat se sastoji od radionica o ženskim građanskim i političkim pravima, uličnim akcija-ma, posjetama Parlamentu BiH te “Kaficama sa parlamentarkama/ci-ma”. U Kaknju smo do sada održale 4 radionice, tri u gradu i jednu u MZ Brnjic, a na zadnjoj radionici, koja je održana sa predstavnicama foruma mladih lokalnih političkih partija/stranaka - jedan od zaključaka je bio i da se jedna od Infotekinih uličnih akcija provede u Kaknju. Kako nam je upravo u tom periodu približavalo 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, prilika za uličnu akciju u Kaknju se relativno brzo otvorila. U pripremi akcije su učestvovale dje-vojke iz HDZ-a BiH, SBB-a, i SDP-a, i zajedno sa aktivistkinjama Infoteke su učestvovale u pripremi bedževa i letaka. Podijeljeni letci su sadržavali informacije o nasilju uopšte, statisti-če podatke o nasilju, kao i lokalni

Selma Hadžihalilović

14 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

INTERVJU

Svi mi nekada imamo lijepe, a nekada ružne emocije. Kada smo srećni, često taj osjećaj dijelimo sa najbližim osobama , a kada smo tužni, uplašeni, depresivni, bijesni, povla-čimo se u sebe, i taj osje-ćaj ne dijelimo sa sa kim. Potreban nam je savjet ili mišljenje nekoga ko je stručan da nam pomogne, ali se ne usuđujemo da ikoga pitamo.

Esmin Brodlija je diplo-mirani psiholog. Rođen je u mjestu Buzić mahala kod Visokog, a u Kaknju je od 2007. godine. Psiholo-giju je upisao 2002. godi-ne na Filozofskom fakulte-tu u Sarajevu. Prije toga je završio Tursko- bosanski koleđ u Sarajevu, gdje se i zainteresovao za psiho-logiju i shvatio da želi da bude na raspolaganju ljudima. S njim smo razgo-varali o samom poslu psi-hologa, stanju u Kaknju, te aktivnostima Centra za mentalno zdravlje.

Šta zapravo radi psi-holog u Centru za men-talno zdravlje?

- Psiholog u Centru za mentalno zdravlje prije svega radi psihodijagno-stičke procjene, među kojima bih ja izdvojio pro-cjene ličnosti i intelektu-alnih sposobnosti s čim se mi najčešće susrećemo kroz primjenu standardi-ziranih psiholoških testo-va, zatim izrađuje i planira psihološki tretman za kli-jenta sa kojim radi, obav-lja psihološko savjetova-nje i psihoterapijski tre-tman, radi na promociji mentalnog zdravlja poje-dinca, porodice, grupe i cijele zajednice, u potpu-nosti je uključen u proces prevencije mentalnog

Razgovor sa Esminom Brodlijom, psihologom u Centru za mentalno zdravlje Kakanj

Veliki porast broja ljudi u Kaknju koji posjećuju psihologa

Esmin Brodlijaporemećaja, psihoeduka-ciju stanovništva i profe-sionalaca, učestvuje u radnoj detekciji poreme-ćaja u rastu i razvoju dje-ce, sudjeluje u istraživa-nju i primjenjuje rezultate tih istraživanja u svome radu. Psiholog je aktivan član tima Centra za men-talno zdravlje, te zajedno sa cjelokupnim timom i šefom Centra za mental-no zdravlje planira i uče-stvuje u aktivnostima koje se odnose na Centar za mentalno zdravlje ko-je imaju za cilj očuvanje mentalnog zdravlja i pre-venciju mentalnih pore-mećaja.

Da li primjećujete porast ili smanjenje lju-di koji Vam dolaze po-tražiti stručnu pomoć?

- Ljudi su definitivno postali otvoreniji prema psihologu, veliki je porast u odnosu na prvu godinu dana kada sam radio, i ovu sada, osjetan je porast priliva klijenata koji dola-ze. Ne bih rekao da se tu radi o većem broju pore-mećaja, ne volim ni govo-riti da se radi o poremeća-jima, radije bih rekao da se radi o simptomima psihičkih poremećaja koji su prisutni u nekoj odre-

đenoj mjeri koja ugrožava na neki način funkcionira-nje tih ljudi. Ljudi su manje skloni predrasudama pre-ma psihologu i slobodni su da traže pomoć, odnosno, tu neku ekskluzivnu pa-žnju koju barem ja ovdje pokušavam da ponudim-neku objektivnost, empa-tiju, razumijevanje njiho-vog problema, njihove si-tuacije, tako da, obzirom na ubrzan tempo života, na prilično izmijenjene ži-votne standarde, norme, bujicu ovih stresova, kojim smo svakodnevno izloženi, ljudi su se počeli otvarati psihologu, tako da imamo veći broj ljudi koji se obra-ćaju psihologu, koji dolaze samoinicijativno, koji pri-hvataju savjet svog ordini-rajućeg ljekara da posjete psihologa, ali je to više odraz njihove brige o nji-hovom mentalnom zdrav-lju, nego isključivo nekog poremećaja u društvu.

Koji su najčešći razlo-zi zbog kojih ljudi posje-ćuju psihologa?

- Ono sa čime se najče-šće susrećem jesu simpto-mi i poremećaji iz područ-ja anksioznih poremećaja i depresivnih poremećaja. Najčešće su to anksiozno-depresivni poremećaji,

panični poremećaji, de-presivni, depresivne epi-zode, što je posljedica stresa- jer ljudi nemaju sigurne poslove, nemaju sigurna primanja, nemaju gdje izvesti svoje dijete da se igra na sigurnom, jer ljudi nemaju vremena za sebe, za svoju porodi-cu, za prijatelje, tako da generalno, najčešći razlo-zi dolaska ovde su neki razlozi iz te palete anksi-ozno-depresivnih pore-mećaja koji su izazvani, prije svega, nezdravim načinom života na koji smo mi, u najvećoj mjeri, prisiljeni da živimo.

Koliko ste do sada imali psihoterapijskih seansi savjetovanja?

- Do mjeseca novem-bra sam imao oko 900 pregleda psihoterapijskih seansi savjetovanja. Ja sa klijentom radim u prosje-ku 45 minuta do sat vre-mena, s tim da nekada, zbog same teme psihološ-ka seansa može trajati i duže ili kraće, također mi radimo psihodijagnostiku, odnosno primjenu testova ličnosti, inteligencije, te-stova na organicitet što nekada zahtijeva duži vre-menski period od nekih sat i pol ili više, zavisno od sposobnosti klijenta da se skoncentriše na neki za-datak koji mu se daje.

Koje su najveće pre-preke s kojima se jedan psiholog susreće u svom radu?

- Najveće prepreke u radu psihologa jesu ne-dostatak vremena i nedo-statak odgovarajućih in-trumenata, što je za našu državu uobičajno, obzi-rom da mi nemamo na nivou države neki institut koji radi na proizvodnji

tih standardiziranih psi-holoških testova, zbog čega smo prisiljeni da to nabavaljamo iz Hrvatske ili Srbije, što prilično ko-šta, znači, nekada su to materijalna ograničenja razlog zašto mi ne može-mo da napredujemo više, a generalno najveći pro-blem je vremenski jer postoji veliki broj klijena-ta kojima se ne ja ne mo-gu posvetiti, jer neko ko bi trebao dolaziti jednom sedmično, dolazi jednom u 15 dana i onda taj tre-tman traje nešto duže nego što bi inače možda i trebao.

Znači, nedostatak ovog posla je veliki broj klijenata na jednog psi-hologa. Koje su predosti ovog posla?

- Najveća prednost ovog posla jeste ta satis-fakcija kada tu istu osobu vidiš u nekom drugom prostoru kao funkcional-nu, kada ta osoba koja je bila tu u kontaktu sa to-bom pokaže da zapravo napreduje, da rješava svo-je probleme, da ne gubi nadu, da se sklonuo nekih pesimističnih misli i na-stavio dalje. Prednost je što možemo da budemo tu za ljude i to što ljudi to vide.

Koje su Vaše aktivosti realizovane u prethod-nom periodu?

- Mi smo u proteklu godinu dana, od prošlog novembra, proveli 3 kam-panje iz područja mental-nog zdravlja. Te kampanje su provedene u sklopu C e n t r a z a m e n t a l n o zdravlje, uz punu podršku cijelog tima Centra za mentalno zdravlje, s tim da sam ja bio nosilac tih predavanja, ali definitiv-

broj 205, 15.01.2013. 15

KAKA

NJSK

E NOV

INE

INTERVJURazgovor sa Esminom Brodlijom, psihologom u Centru za mentalno zdravlje Kakanj

Veliki porast broja ljudi u Kaknju koji posjećuju psihologatih standardiziranih psi-holoških testova, zbog čega smo prisiljeni da to nabavaljamo iz Hrvatske ili Srbije, što prilično ko-šta, znači, nekada su to materijalna ograničenja razlog zašto mi ne može-mo da napredujemo više, a generalno najveći pro-blem je vremenski jer postoji veliki broj klijena-ta kojima se ne ja ne mo-gu posvetiti, jer neko ko bi trebao dolaziti jednom sedmično, dolazi jednom u 15 dana i onda taj tre-tman traje nešto duže nego što bi inače možda i trebao.

Znači, nedostatak ovog posla je veliki broj klijenata na jednog psi-hologa. Koje su predosti ovog posla?

- Najveća prednost ovog posla jeste ta satis-fakcija kada tu istu osobu vidiš u nekom drugom prostoru kao funkcional-nu, kada ta osoba koja je bila tu u kontaktu sa to-bom pokaže da zapravo napreduje, da rješava svo-je probleme, da ne gubi nadu, da se sklonuo nekih pesimističnih misli i na-stavio dalje. Prednost je što možemo da budemo tu za ljude i to što ljudi to vide.

Koje su Vaše aktivosti realizovane u prethod-nom periodu?

- Mi smo u proteklu godinu dana, od prošlog novembra, proveli 3 kam-panje iz područja mental-nog zdravlja. Te kampanje su provedene u sklopu C e n t r a z a m e n t a l n o zdravlje, uz punu podršku cijelog tima Centra za mentalno zdravlje, s tim da sam ja bio nosilac tih predavanja, ali definitiv-

no to ništa ne bih mogao bez podrške ostatka tima, prije svega, šefa Centra za mentalno zdravlje, dokto-ra Mirsada Tursuma. To su bile teme: „Zaštita men-talnog zdravlja“, gdje smo obuhvatili profesionalce iz područja odgoja i obra-zovanja, zatim profesio-nalce iz socijalnog i zdrav-stvenog sektora pri čemu smo napravil i posjete učenika srednjih škola sa područja Kaknja, gdje smo priredili predavanje prilagođeno njima u vezi sa zaštitom mentalnog zdravlja, odnosno najče-šć im poremećaj ima i simptomima koji se javlja-ju u periodu adolescenci-je, zatim smo radili preda-vanje „Rak dojke i mental-no zdravlje“, čime smo htjeli da skrenemo pa-žnju, prije svega, klijenti-cama na značaj očuvanja mentalnog zdravlja kada se suoče sa dijagnozom raka dojke i nakon opera-tivnog zahvata. I na kraju, radili smo temu „Fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje djece i ado-lescenata“, čime smo opet obuhvatili profesionalce iz odgojno- obrazovnih ustanova i socijalnog sek-tora. Znači, nastojimo ra-diti na prevenciji mental-nih poremećaja, zaštiti mentalnog zdravlja, kako

pojedinaca, grupa, tako i cijele zajednice.

Imamo jako dobru su-radnju sa svim srednjim i osnovnim školama u op-ćini Kakanj, sa Centrom za socijalni rad, Policijskom upravom i u potpunosti smo otvoreni za sve druge nevladine organizacije, udruženja koja su voljna i imaju u interesu očuvanje mentalnog zdravlja.

Koristim ovu priliku da pozovem sve one koji za-pravo vide svoj neki inte-res da se slobodno obrate u Centar za mentalno zdravlje.

Koje su Vaše trenutne aktivnosti?

- Trenutno radimo na Adhd –u, to je hiperaktiv-ni poremećaj, u pitanju je istraživački projekat koji mi provodimo sa Centrom za mentalno zdravlje Ze-nica i Centrom za mental-no zdravlje Visoko, zajed-no sa još 15-ak centara iz

Federacije BiH. Tema istra-živačkog projekta jeste Adhd kod djece u uzrastu od 6 do 12 godina. Za cilj projekta imamo da dobi-jemo neke podatke o bro-ju djece sa simptomima adhd od 6 do 12 godina, kako bi te informacije mogli iskoristiti za rad sa tom djecom, odnosno za rad sa profesionalcima koji su uključeni u rad sa djecom, kako bi mogli detaljnije informirati rodi-telje o samom adhd-u kao poremećaju, i da ispitamo faktore koji utiču na razvi-janje adhd-a, koji faktori pored tih nasljednih utiču na formiranje adhd-a.

Planirane aktivnosti za naredni period?

- U narednoj godini dana planirano je barem 5 edukativnih radionica, 5 tema koje će se obraditi i u koje će biti uključeni ljekari, prosvjetni radnici, Centar za socijalni rad s kojima imamo jako dobru suradnju, i policija, ali i druge nevladine organi-zacije i udruženja kojima tema bude bliska.

Ima li nešto što biste željeli da kažete, a nisam vas pitala?

- Želio bih da kažem da psiholog ne radi isključivo sa osobom koja ima dija-gnosticiran psihički pore-mećaj. To je često zabluda

kod ljudi, da psihologu dolaze osobe koje su psi-hički poremećene. Napro-tiv, osobe koje dolaze psihologu su sasvim nor-malne osobe koje imaju određen problem i taj problem ne rješavaju na adekvatan način, meha-nizmi odbrane koje oni koriste u nošenju sa tim problemom ili nekom si-tuacijom ima negativne posl jedice na nj ihovo mentalno i fizičko zdrav-lje, zbog čega se te osobe zapravo i jave psihologu i kroz razgovor, odnosno kroz tretman, a nekada i medikamentoznu terapiju neuropsihijatra ukoliko je to neophodno, dođu do rješenja tog problema. Oni ne bivaju etiketirani, to je nešto što je bolest savre-menog doba, da mi više nemamo prijatelja s koji-ma možemo otvoreno da razgovaramo o svim pro-blemima i da pri tom zna-mo da će taj prijatelj to zadržati za sebe, to je ono čega danas nema. Ja volim reći da ja, kao psiholog, dam nekih sat vremena ekskluzivne pažnje klijen-tu sa kojim radim i da u tom vremenu budem tu za njega i zajedno sa njim radim na jačanju kapacite-ta koje on već posjeduje, ali ih je negdje zaboravio ili ih prosto ne koristi.

Razgovarala Amila Durmić

16 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

MLADI TALENTI

Ovo je priča o Inesi Semić. Rođena 12.07.1988. godine, osnovno obrazovanje je stekla u OŠ “Hamdija Kreševljaković“u Kaknju i OŠ “Augustina Bessa Luis“, područnoj školi u Kraljevoj Sutjesci. Godine 2003. upisuje se u kakanjsku gimnaziju „Mushin Rizvić“, 2007. upisuje Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, Odsijek za hemiju i tu počinje nizati uspjehe. U roku završava diplomski studij sa prosjekom ocjena od 10.00, i nakon četiri godine diplomskog studija upi-suje master studij na istom fa-kultetu kao redovan student koji uspješno završava u julu 2012. godine. Kao najbolji stu-dent u svojoj generaciji progla-šena je za „Zlatnog studenta“ PMF-a uz dodjelu prigodne nov-čane nagrade.

O svom životu u Sarajevu, studiranju, o onome što je nau-čila, što ju je razočaralo, kaže:

- Tijekom školovanja svih 5 go-dina stanovala sam u studentskom

Inesa Semić, magistrica inženjerske hemije

NAJBOLJI STUDENT U SVOJOJ GENERACIJI

Magistrica sa 24 godine

Inesa Semić - lijepa, pametna i obrazovana

domu u Nedžarićima odakle nosim divna iskustva. Puno mi je pomo-gla boračka stipendija koju sam primala četiri godine. Uz redovno izvršavanje akademskih obaveza uspjela sam izdvojiti vrijeme i za volonterski rad u svojstvu demon-stratora na Katedri za fizikalnu hemiju i Katedri za organsku he-miju i biohemiju, dvije godine sam radila taj posao i mnogo naučila. Na evidenciji Zavoda za zapošlja-vanje bila sam 4 mjeseca po zavr-šetku master studija i, nažalost, u Kaknju mi nije pružena mogućnost da se zaposlim, imala sam sreću i jednu ponudu koja se ne odbija. Naime, s obzirom na moj prosjek ocjena od 10.00, dekan sa mog fakulteta mi je ponudio mjesto asistenta, dakle mjesto uposlenika na PMF-u. Moj dosadasnji naučno-istraživački rad je primjenjiv u praksi, prema tome dobila sam priliku da prezentujem svoje dosa-dašnje rezultate na „Susretu mla-dih kemijskih inžinjera“ u Zagrebu. Iako sam dijete sa sela, sve ispite sam redovno polagala čime se ponosim, ali nisam zanemarila seoske poslove, naprotiv svi ti seo-ski poslovi su me opuštali, često puta rasteretili od svih stresova i užurbanog života.

Ono što je nekako meni bila vodilja u životu za vrijeme studi-ranja je jedna rečenica jednog čovjeka, mog nastavnika bosan-skog jezika, Ramiza Mukladžije, koji me vjerovatno i zaboravio, ali ja se dobro sjećam jedne poučne rečenice:“Ne kopajte kanal za bežični telefon”- što bi značilo da sve u životu što se radi treba ima-

ti svoju svrhu i cilj. Volim tu reče-nicu, puno govori.

Mnogi Kakanjci su uspješni stu-denti hemije na PMF-u, iako nima-lo jednostavan fakultet naši Ka-kanjci postižu zapažene rezultate. Izdrži se i hladnoća u labaratoriju, duge i naporne labaratorijske vjež-be, teški ispiti i obaveze, ali na kraju se ubiru plodovi tog napor-nog rada. To bi ujedno bila i moja poruka svim mladim ljudima, ne-mojte odustajati, to je najlakše...

Na kraju razgovora sa Inesom, mladom magistricom i jednom sasvim običnom mladom djevoj-kom, prva misao koja vam padne na pamet je ona kako ništa nije nemoguće i kako se trud zaista isplati. Ovo je jedan svijetli ka-kanjski primjer kojeg su nam, nažalost, „pokupile“ Sarajlije. Nadam se da će Kakanj ubuduće misliti pametnije i djelovati brže. Ilma Topalović

broj 205, 15.01.2013. 17

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ESTRADA

Danima prije novogodišnje noći najavljivani su mladi kakanjski pjevači koji će u Novu go-dinu uploviti zabavljajući se na trgu sa velikim brojem svojih sugrađana. Među njima je svaka-ko bio i Denial Ahmetović. Malo je reći da je stotine Kakanjaca ostalo razočarano kada je vodi-teljica rekla da se Denial neće pojaviti, odnosno da je otkazao nastup. Usljedile su razne špe-kulacije o razlogu njegovog otkazivanja. Po gradu su se mogle čuti svakakve priče, te bilo mu malo novca, te bolestan, te pjeva negdje drugo...

Odlučili smo sami doći do istine, te kontaktirali Deniala. Našli smo ga u ‘frci’ koja se u Haya-tu dešava svaki petak i subotu, te nismo imali priliku dugo razgovarati s njim. Kratko je proko-mentarisao:

“Ništa od priča koje kruže nije istina. Nekome iz mog benda su se desile nenadane stvari, dakle nešto je iskrslo, pa nismo mogli nastupati onako kako je bilo dogovoreno. Bez obzira što nisam is-ključivo ja krivac, želim se izvinuti svojim Kakanjcima“. Maja Hodžić

Mirsad Mujagić zvani King ubraja se među najpoznatije Kakanjce. Dugo godina bio je saradnik nekoliko radio stanica, a najdraže mu je bilo sarađivati sa Enverom Šadinlijom i njegovim radio i tv emisijama “Folk šou”,“Đerdan” i “Šada šou”.

Uskoro će, kako kaže, postati saradnik emisije “Studio F”, koju popularni Šada uređuje i vodi na Federalnom radiju. Ipak, najveću popularnost Mirsad je stekao ra-deći kao fotoreporter za neke poznate li-stove i časopise. Svojim fotoaparatom ovjekovječio je gotovo sve poznate estrad-ne ličnosti s prostora ex Jugoslavije. Iako je mnogima pomogao u afirmaciji, gotovo svi su ga zaboravili.

Ovogodišnje aktivnosti polaznika Muzičkog centra pri JU za kulturu i obra-zovanje Kakanj su završene krajem 2012. godine održavanjem “Internog časa”.

Polaznici Muzičkog centra, njih uku-pno trideset i dvoje, tako su pred svojim roditeljima, porodicom i prijateljima u prepunoj maloj sali Doma kulture odr-žali koncert klasične muzike. Njih su predvodili njihovi profesori, na klaviru Olivera Filipović i na gitari Darko Lekić.

Ovo je sedma godina postojanja Muzičkog centra, samim tim i sedmi “interni čas” polaznika Muzičkog centra.

Denial Ahmetović, o otkazivanju novogodišnjeg nastupa

„ISKRENO SE IZVINJAVAM SVOJIM SUGRAÐANIMA“

Naši mladi Kakanjci Denial i Amar nastavljaju sa sjajnim nastupima u takmičarskim šou programima za muzičke zvijezde. Podržimo ih svojim glasovima, jer su oni ponos našeg grada i sigurno to svojim glasovnim mogućnostima i zaslužuju.

Deniala možete podržati glasanjem na svima već poznate brojeve: 096 / 230 - 019 i 064 / 450 - 0019Za našeg Amara Jašarspahića možete glasati slanjem poruke na broj telefona 091 410 701.

Kakanjska legenda Mirsad King Mujagić

“Kad god me vidi Halid Bešlić, baci mi neku dobru novčanicu!”

Mirso King sa Halidom Bešlićem

- Uvijek sam ulagao mnogo novca u fotoaparate, filmove, bliceve, punjače, ba-terije i drugu opremu, jer, dobro kaže stara narodna polsovica: “Bez alata, nema zana-ta”. Još uvijek imam mnogo izrađenih, a neprodatih fotografija. Neki naruče foto-grafije, a nikada ne dođu po njih i tako naprave “promahu” u mojim džepovima, odnosno isprazne ih, a čim su džepovi prazni, odmah puše kroz njih – kaže Mirsad Mujagić i dodaje:

- Najbolji i najpošteniji moj saradnik je legendarni Halid Bešlić, kojeg fotografišem tridesetak godina i isto toliko s njim prija-teljujem. Povodom našeg tri decenije du-gog prijateljstva namjeravam uraditi neko-

liko specijalnih Halidovih fotografija i to obilježiti kao jubilej. Kad god me vidi, moj ahbab Bešlić me nagradi nekom vrijednom novčanicom. Halidova finansijska injekcija puno mi znači, jer nisam više mlad kao nekada i ne mogu više skakati s koncerta na koncert, s promocije na promociju da bih zaradio lovu. Trenutno ne radim u firmi i čekam penziju” - rekao je na kraju naš popularni Kakanjac Mirsad King Mujagić. Emerin Ahmetašević

Polaznici “Muzičkog centra” održali “interni čas”

Sedma godina postojanja Muzičkog centraOve godine na “internom času” su na-stupali sljedeći polaznici na klaviru: Mehić Esma, Alić Amel, Bečirhodžić Adis,

Sikira Faris, Imamović Džan, Mandra Kerim, Ravlija Lucija, Kićo Lejla, Husika Hana, Begovac Ema, Sikira Selmir, Čaluk Nermin, Mušija Naida, Hajdarević Sara.

Svirajući gitaru u klasi Darka Lekića, nastupali su sljedeći polaznici: Silajdžić Adnan, Hasagić Dino, Neimarl i ja Ahmed, Šabić Dino, Šolbić Natan, Bje-lopoljak Hena, Zaimović Riad, Hasagić Sejo, Hasagić Avdo, Frljak Adin, Hodžić Lejla, Jusić Ademir, Jusić Danis, Marko-vić Mia, Jašarspahić Sanin, Čizmić Rijad, Zulić Faruk, Hodžić Adnan.

Emerin Ahmetašević

18 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

PREDSTAVLJAMO

Aida Redžepagić, Kakanjka koja živi u Sarajevu, po zanimanju profesorica eng-leskog jezika, ima interesantan hobi, ple-tenje. Prvo što je isplela bio je šal, kasnije rukavice, a danas, kako kaže, pravi sve što joj padne na pamet. Među živopisnim stvarčicama su broševi, ogrlice, igračke, rajfovi, šeširići, prstenje... Zahvaljujući re-klami na Facebook-u, i s malo uloženog novca, igračke, nakit i odjeća, koje Aida ručno izrađuje, privukli su pažnju mnogih i postali veoma tražena roba.

Razgovarali smo sa Aidom, čiji je hobi postao veoma uspješan projekat, pod nazivom “Pletene priče”.

Otkud naziv „Pletene priče“?- Za izradu koristim razne materijale,

vrlo često recikliram meni drage predme-te i onda uz svaku napravljenu stvar imam neku priču, bilo da se radi o haljini koja je sastavljena od komadića platna, a samo ja vidim onaj maleni cvjetić koji je napravljen od rukava maturske haljine ili tkanine koju mi je suprug donio iz Granade, ili brošić koji je napravljen od ostatka platna od kojeg sam šila veo za prijateljicu, prsten koji je napravljen od kravate koja je proputovala svijet... Volim da prenesem i tu priču ako za to postoji mogućnost. U nazivu stoji „pletene“ iako nije svaki predmet „pleten“, sama priča oko tog predmeta svakako jeste.

“Pletene priče” su danas veoma poznate. Kako je sve počelo?

Aida Redžepagić, kreativna Kakanjka sa adresom u Sarajevu

„Pletene priče” su moj pokušaj da unesem boje u svaki dan

Hobi postao veoma uspješan projekatMislim da heklanje i pletenje jako opušta i bolje je od bilo koje serije koju možete pogledati na TV-u, stoga ga preporučujem svima! Ja sam svoje igle i konce nosila i na more, uvijek ih imam u torbi, a kako nemam mnogo vremena na raspolaganju iskorišta-vam svaki slobodan trenutak-tako sam nedavno čekajući da se upali zeleno svjetlo na semaforu počela tražiti igle i konce u torbi jer mi se činilo da previše sjedim „uprazno”.

Svaki predmet unikatan

Aida Redžepagić- Sve je počelo jednim albumom na

ličnom profilu, gdje sam pokazala neko-liko svojih broševa, a nakon reakcije ljudi sam pomislila: „Pa možda od ovoga i bude nešto“! Ako se nastavi kao što je krenulo, možda nekada budem mogla i živjeti od ručnog rada. To bi bio moj po-sao iz snova! Mali studio, puno šarenih končića i dugmića, veliki radni sto, džez i vremena na pretek da radim ono što volim. I naravno, jedan šareni izlog koji privlači radoznale poglede.

Kakve materijale koristite?- Sve što mi dođe pod ruku. Ali mislim

to bukvalno. Nekad mi se čini da ću za-trpati kuću stvarima koje „znam kako ću iskoristiti pa neka stoje“. Od starih sijalica do šibica.

Svaki predmet je unikatan, ukrasi koje koristim su većinom ‚reciklirane‘ stare ogrlice, šalovi koji su obišli pola svijeta i penzionisali se na vašoj ruci kao prsten ili broš i svakodnevno vam pričaju priče, samo ih treba pažljivo slušati i od-vest će vas daleko.

Odakle crpite inspiraciju?- Trakice i šnalice za kosu sam počela

praviti kada se rodila moja kćerkica sa jednom dugačkom šiškom koju mi je žao bilo odsjeći a onda sam je ukrašavala raznim cvjetićima-tako su nastale trakice. Šeširići, ljetne haljine i suknje također po potrebi - ovo ljeto nam je svaka zaštita od sunca bila od pomoći. Dolaze i hladni dani pa su se tu već našle i zimske kapice. I tako to krene, a onda se teško zaustavl-jam na jednom. Dosta stvari je nastalo i po narudžbi, ljudi mi se jave sa divnim idejama koje ja na kraju pokušam realizo-vati baš onako kako su ih oni zamislili.

Radite li sami ili imate nečiju pomoć?- Prije svega, tu je moja kolegica Sa-

nela, sa kojom sam počela razmjenjiva-ti ideje i onda smo jednostavno ‚kliknu-le‘. Ona je zaslužna za neke od naušnica, rajfova i drugih radova. Fotografija je veoma bitna za internet prodaju, a za taj d i o p o s l a s u z a s l u ž n i D ž e n i t a Hadžiahmetović, Sanjin Brkić, Ena Ibrović i ja.

Ko su modeli za “Pletene priče”? - Kao modeli rado poziraju prijateljice,

a tu je i moja mala kćerka kao model za dječiju kolekciju ukrasa za kosu. Neke od stvari koje j ukrasim sašila je Nina Halilović. Svoje radove rado sama odne-sem kupcima jer volim upoznati ljude kojima ću predati sate svog rada u ruke. “Pletene priče” ne bi bile to što jesu bez velike podrške mog supruga, strpljivo trpi sve moje ukrase kojih ima po cijeloj kući, ne žali se kad sjedne na iglu ili stane na kopču za broš.

Za kraj, tvoja poruka mladima!- Sve se može vrijednim radom. Da

sam nekome prije nekoliko godina rekla da ću napraviti posao od potpu-no zanemarenog zanata u eri gdje se sve mašinski radi, gdje je smiješno plesti džemper 10 dana jer mašina to uradi za nekoliko minuta, vjerovatno bi mi se samo nasmijao i odmahnuo rukom, ali ja sam primjer da niti jednu ideju ne treba odbaciti. Kada date sve od sebe, uz pravu dozu volje, rada i odricanja sve je moguće! Naravno, instant zarada je nemoguća, potreban je duži vremenski period da se uloženi trud počne vraćati.

Pripremila Amila Durmić

broj 205, 15.01.2013. 19

KAKA

NJSK

E NOV

INE

KOLUMNE

Često sam se penjao uz Mejtaš do Bjelava, gdje sam živio u studentskom

domu. Od tri puta birao sam najteži, popeti se uz Sepetarevac i nije baš lako za razliku od puteva koji su vodili od Parkuše i Katedrale. Ra-zlog su bile njegove knjige koje su me učile o prošlosti, ali i sadašnjo-sti jednog grada na Balkanu, koje-ga je on napustio, ostavivši ga skupa sa svojom mladošću zako-vanog u riječima. Sarajevo je, izgleda, napustio zauvijek.

Tražio sam detalje iz eseja koje je pisao o odrastanju na Mejtašu, u čuvenoj ulici Sepetarevac. Nisam ih mogao poznati, ili ih jednostavno nisam mogao ni pronaći, jer ih je vrijeme već progutalo. Katkad je nevjerovatno koliko se dosta stvari promijeni samo za desetak godina, pa bi u slučaju da se u takvoj radikal-noj mjeri, stvari ne mijenjaju, nedo-stajalo bi tuge i žala za nečim o čemu bi se moglo tako iskreno i srdačno pisati, samo za to jer ga nema i više nikada neće biti. Jergović je otišao iz Sarajeva kad je to bila krajnja potre-ba, kad se u jednoj godini sve promi-jenilo, a da nije otišao možda ne bi ovako pisao. Ja mu osobno ne zamje-rim, znajući, da kada danas u Saraje-vu izjaviš da ti je najdraži ovdašnji književnik M. Jergović, možeš vidjeti nezadovoljna lica onih kojima se obraćaš. Oduvijek me zanimalo zašto ljudi idu negdje, zašto ne ostaju tu gdje su rođeni, iz godine u godinu, prepoznajem sve više tih razloga, pa čak da se suosjećam s njima. To su razlozi zašto su me njegove knjige uzele k sebi, čitajući uspomene čo-vjeka koji je otišao, i koji tako sadržaj-no s mnoštvo suptilnih metafora opisuje Sarajevo, vlastito djetinjstvo i mladalačke dane. U to vrijeme tek sam se doselio u Sarajevo, nisam imao gotovo ništa zajedničko s tim gradom, osim sudbine da bi se rodio upravo tu, da kojim slučajem dedo nije prespavao stanicu na Bistriku i izašao tek u Kaknju. Tu anegdotu, koja u suštini i nije daleko od istine, često mi je pričao otac. Cijeli voz je

KAKANJSKO NEBOMaja Hodžić

Tmurno i maglovito, moglo bi se reći ti-pično kakanjsko jutro. Imala sam sasta-nak, još jedan u nizu sa istim povodom,

jedan od onih za koje se plašiš da ne zakasniš, pa onda bespotrebno kreneš mnogo ranije. A da nije takvih “praznih hodova”, teško da bih i primje-ćivala neke stvari oko sebe, neka lica, neke novite-te. To jutro pažnju mi privukoše suprotne stvari, neću reći rariteti. Zagledala sam se u grupu penzi-onera koji su svi u isti glas predlagali na koju klupu će sjesti. Kao da je bitno. Pa sve su iste, loše i drve-ne, sa pogledom na zgradu i pokojeg nenaspava-nog prolaznika. Koji li je njihov razlog ovako ranog izlaska i okupljanja, upitah se. Pa bilo je jedva pola 7. Odlučih iskoristiti svoj prazan hod za malu “špi-junažu”. Smjestila sam se na susjednu klupu i, kao, slala SMS-ove, sva se pretvorivši u uho.

“Hoće li kasnit’ penzija? Nešto sam čuo”... “Ma neće, i prošli put su pričali, pa je bila na vrijeme... Samo da snijeg ne zatrpa. Eno prošle godine ko-mšinica pošla po penziju i pala, slomila kuk jadna... Mjesec dana u bolnici bila”! “A je li to naredni mje-sec onda dvije penzije digla, hehehe...jesi li je obiš’o? Nego, javljaju li ti se djeca? A tvoja? Moji zvali neki dan, pitaju kako sam. A sta ću im reć’? Dobro! Jašta nego sam dobro! Hodam, dišem, imam pojest čitav mjesec! Imam s kim progovorit’ a i za lijekove mi ne treba puno! A onda se oni pođoše meni žalit! Ma da ih samo čujete! A sve imaju! Oboje rade, djeca se školuju, svako malo novi mobiteli, svako ljeto na moru! A ne prestaju se žalit’. Te nemaju, te teško im, pa stalno umorni... Kažu ništa od novog auta, ipak su morali polovan kupit’. Ma rek’o sam ja njima, ne znate vi djeco “živit’”! Ohanite malo! Ma imate vi i viška, ali ste sirotinja u duši, pa to ne vidite! U toj trci za parama nemate vremena za pravi život. Hajd’ recite mi, pit’o sam ih, kakvo je nebo sad kod vas? Tajac...moram ić’ stari, hajd’ ne zezaj... I čuvaj se, on će ti meni”.

Ne znam kakav razgovor se nastavio u tom poznom društvu, ali znam da sam i ja osjetila taj tajac. I osjetim ga još uvijek. Imala sam istovre-meno potrebu i da se nasmijem i da zaplačem. Ipak, najdominantniji osjećaj je bio ljutnja. Ljut-nja na samu sebe. Prepoznala sam se u njegovoj priči. To skromno društvo starog kova živi jed-nostavan život i sve što žele je da se probude još koje jutro. Jutro koje će im donijeti još jedan sastanak na klupi i pokoju anegdotu iz starih vremena. A mi? Da li se iko od nas od srca nasmije u pola 7 ujutro, okružen maglom? Odlučih bar na jedan dan živjeti pravi život koji je starac u otrcanom kaputu s lakoćom opisivao.

Moj sastanak nije završio u moju korist i moji sagovornici su bili sigurno iznenađeni što sam ipak ostala nasmijana. Čim sam ponovo izašla na ulicu ugasila sam mobitel, sjela na neke stepenice i dugo, dugo gledala kakanjsko nebo. Ni magla, ni hladnoća, ni radoznali pogledi mi nisu smeta-li. I nakon dosta vremena osjetila sam se živom.

Potraga za srećomPiše Jasenko Korjenić

izašao u Sarajevu, gdje danas živi mnoštvo istočnjaka, samo je dedo u snu stigao do Kaknja, bježeći od ne-prijatelja za onog rata, zaposlivši se u rudniku, ostao je tu do smrti.

Bar jednom u životu promijeniti mjesto življenja nimalo nije jedno-stavno, srećom u njegovim knjigama pronalazio sam stvari koje bi trebao da znam, da se ne bih u potpunosti osjećao strancem. Sarajevo o kojem piše Jergović, skoro više da ni ne postoji, mnogo toga se promijenilo, ali ostali su temelji, ostala je ulica Sepetarevac, i na kraju uvijek ostaje nada da ćemo se sresti, svi mi koji se silom životnih prilika razilazimo. Pi-tam se, da li sam ikada, ne znajući, sreo njegovu majku Javorku, penjući se uz strmu ulicu, možda i jesam, ko će to znati. U kasnu jesen 2012. pre-minula je Javorka, o tome sam saznao u tjedniku Slobodna Bosna, i ostao pomalo iznenađen, prije dvije godine umro je Miljenkov otac dr. Jergović, kome je posvetio knjigu, opisujući oca, majku i Sarajevo. U kratko vrije-me otišli, otac i majka. Neki dan, u novogodišnje prohladno sarajevsko jutro, probudio sam se u ulici Sepe-tarevac. Vraćajući film, sjetio sam se da mi je bilo drago što sam opet tu. Na doručku, jedan od prijatelja mi kaže da je u stanu iznad živjela Javor-ka, majka književnika Jergovića. Po-znaje cijelu priču, njegova sestra udata za nekog Francuza živi u stanu u prizemlju kuće. Priča mi kako se Miljenku nešto Sarajevo više ne sviđa i da će najvjerovatnije prodati stan. Slušam ga, i ne mogu da vjerujem. Neopisivo mi je bilo drago, što mi se estetski doživljaj njegovih eseja na trenutak dodirnuo sa stvarnošću. Kada sam odlazio, zastao sam i gle-dao u vrata, razmišljao sam, mnoge stvari su mi prolazile kroz glavu. Prožimao me osjećaj prolaznosti ži-vota i boli zbog tuđe sudbine i život-ne priče, koja te u istom trenutku čini tužnim i sretnim. Ako želiš možeš okrenuti glavu, zaboraviti na sve i misliti samo na svoj život, nećeš po-griješiti, ali nećeš ni ovako, sve su sudbine iste, sretne i tužne.

20 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

Ulica A.Izetbegovića 63Tel: 032 557-360; 557-361

Ulica 311. Lahke brigade bbTel: 032 558-970

PZU “MGM APOTEKE“

Novo: Građevinski materijaliPopust na gotovinsko plaćanje 3%Besplatan prijevoz kupljene robe

Trgošped d.o.o. Kakanjtel: 00387 61 772100, fax: 00387 32 559045

www.trgosped.com.ba, e-mail: [email protected]

Iz ponude izdvajamo:• sve za vrt• boje i lakovi• mašine i alati• vodomaterijal• centralno grijanje• keramika i sanitarija• građevinski materijaliAko želite uspješno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje

betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i povjerljivog poslovnog partnera

broj 205, 15.01.2013. 21

KAKA

NJSK

E NOV

INE

OGLASI

BESPLATNI MALI OGLASI

Besplatne male oglase možete poslati sms porukom: 061/362-654 i na e-mail: [email protected]

Nekretnine

■■ Prodajem dvosoban stan u Kaknju 56,5 kvadrata. Cijena 900 KM po kva-dratu. Mušteriji za zamjenu u Bijeljini ili Banja Luci dajem 3.000 KM. Tel: 065-447-896;

■■ Tražim garsonjeru ili jednosoban stan pod kiriju. Tel: 061-608-059;

■■ Prodajem trosoban stan u Ulici Alije Izetbegovića ST-2 (sisulja) 74 kva-drata, dva balkona, renoviran, na pr-vom spratu. Tel: 061-791-355;

■■ Prodajem trosoban stan 70 kvadrata kod Pravoslavne crkve. Tel: 061-166-412;

■■ Prodaje se stan površine 62 kvadrata u naselju TE, renoviran. Tel: 061-769-625;

■■ Izdajem dva dvosobna namještena stana, novogradnja, prvi sprat, ulica Branilaca br.10. Cijena 250 KM. Tel: 061-565-458;

■■ Dobrinje, granica Kakanj/Visoko, pro-dajem višenamjensko imanje izgra-đenog stambeno-poslovnog prostora preko 600 kvadrata na parceli od 3.500 kvadrata ili mijenjam za imanje na području općine Kakanj. Tel: 061-717-492;

■■ Prodajem 2.000 kvadrata prvoklasne zemlje pored rijeke Bosne kod Dobri-nje/Moštre, u račun uzimam auto. Tel: 061-717-492;

■■ Prodajem 1 dulum zemlje u Doboju/Gornji Šušnjari. Cijena 7.000 KM. Tel: 061-410-572;

■■ Izdajem dvosoban namješten stan (novogradnja) na prvom spratu ul. Branilaca br. 10. Stan posjeduje, klimu, blindo vrata, parking mjesto. Cijena 250 KM. I poslovni prostor na istoj adresi.Tel: 061-462-055;

■■ Prodajem 3 duluma zemlje u Kaknju kod

Željezničke stanice. Tel: 056-373-012;

■■ Mijenjam stan u centru grada (zgrada Gradske apoteke) 30 m2 za kuću, PVC stolarija, zidovi na novo presvučeni. Tel: 061-362-609;

■■ Prodajem stan u Kraljevoj Sutjesci, 38 kvadrata, vlasništvo 1/1, može za-mjena za isti ili manji stan u Kaknju ili kuću u dolini rijeke Trstionice. Tel: 062-512-592;

■■ Prodajem kuću, dva sprata sa 4.000 kvadrata. Može zamjena za stan. Tel: 062-388-011;

■■ Izdajem stan i garažu u Kaknju. Tel: 061-297-545;

Vozila

■■ Prodajem Golf dizel, godina proizvod-nje 1990., registrovan do 09.2013. Tel: 061-262-091;

■■ Prodajem Ford Mondeo 2.0 dizel, mo-del 2004., boja metalik/siva. Cijena 9.100 KM. Tel: 061-788-076;

■■ Prodajem kombi marke Toyota 2.0, godina proizvodnje 1986., putnički, benzin+plin. Cijena 3.900 KM. Tel: 061-788-076;

■■ Landrover Džip 4x4 dizel 2.0, 72 KW, model 1998., registrovan do 05/2013., full oprema, vlasnik 1/1. Cijena 8.800 KM. Tel: 061-166-610;

■■ GOLF PLUS 1,9 TDI, model 2005., 77 KW, crvena boja, registrovan do 09/2013. Urađen servis, zeder. Tel: 061-994-694;

■■ Golf 2 dizel, godina proizvodnje 1992., pet brzina, četvera vrata. Cijena 2.800 KM. Tel: 061-166-610;

■■ Prodajem Golfa 2 dizel, godina proizvod-nje 1992., tek registrovan. Cijena 1.700 KM. FIKSNO/HITNO. Tel: 061-523-723;

Usluge

■■ Vršimo usluge ručnog malterisanja kva-litetno i povoljno. Tel: 061-362-609;

■■ Pravim sve vrste namještaja tapaci-ranog, popravljam sve vrste starog namještaja i montiram sve vrste plo-častog namještaja. Tel: 062-944-747;

Ostalo

■■ Hitno potrebne dvije radnice za rad u trgovini sa završenom srednjom ško-lom. Plata po dogovoru.Tel: 062-486-739 ili 061-046-003;

■■ Pokretna islamska knjižara nudi vam: serdžade, hamajlije, tespihe svih vr-sta, ilmihale, audio i video kasete, suru „Bekaru“ na kasetama i CD-u, surme, mevlude, „Veliki tumač snova“, mirise, razne zbirke dova, privjeske, Kur’an na transkripciji – kućna dostava na po-dručju Kaknja. Tel: 061-750-142;

■■ Prodajem playstation 2 na USB + 2 džojstika. Cijena 180 KM. Prodajem TV. Cijena 120 KM. Sprave za kućnu teretanu. Cijena 600 KM. Sto za fud-bal/igrače. Cijena 300 KM. Pikado. Cijena 600 KM. Telefon K850. Cijena 130 KM. Tel: 061-788-076;

■■ Prodajem pištolj 7,65 mm skoro nov. Povoljno. Prodajem montažni sto za pijace od kvadratnih cijevi. Tel: 032-554-686 ili 062-663-692;

■■ Dajem instrukcije iz matematike i he-mije za učenike osnovnih i srednjih škola. Tel: 063-819-950;

■■ Prodajem ćumur ekstra kvaliteta, ci-jena povoljna. Tel: 062-486-733;

■■ Prodajem računar P4 +monitor +printer. Cijena 280 KM. Tel: 06-03-288-761;

■■ Diplomirani elektro-inženjer povoljno daje instrukcije iz matematike i fizike za osnov-ce i srednjoškolce. Tel: 060-326-6635;

■■ Povoljno prodajem muško zimsko ski-jaško odijelo, tamno plave boje, veli-čina 54. Odijelo je kupljeno u Njemač-koj i novo je, ima veliku kapuljaču. Cijena 50 KM, zvati na 032 558 056;

■■ Povoljno prodajem šlep štangu želje-znu, duga 2,5 m, za šlepanje kamio-na, kombija, autobusa. Cijena 50 KM. zvati na 032 558 056;

■■ Povoljno prodajem žensku bundu, ve-ličina 38 i duga je do koljena, marke Madonna, nova i kupljena u Njemačkoj. Cijena 100 KM. Zvati na 032 558 056.

22 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ZABAVA

broj 205, 15.01.2013. 23

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Kako to dolikuje kraju jedne i početku druge godine, tako smo i za ovaj broj od-lučili da se osvrnemo na sve ono što se do-gađalo tijekom prošle godine. 2012. godina zasigurno je jedna od najboljih i najplodo-nosnijih godina u hi-stor i j i k ak anjskog sporta. Dokaz tomu su sljedeće činjenice: eki-pa OK Kakanj osvojila je duplu krunu u od-bojkaškom prvenstvu, KK Kakanj, RK Kakanj, ŽOK Kakanj i Kuglaški klub Rudar Kakanj iz-borili su nastupe u premier ligama BIH u svojim takmičarskim konkurencijama, a eki-pa Omladinske akade-mije Kakanj izborila je plasman u Superligu FBIH kada je odbojka u pitanju. Bilo je tu još i sijaset uspjeha, a u narednim redcima spomenut ćemo sve ono najvažnije što se događalo tijekom pro-tekle godine.

■ Pripreme na početku godine

U prvom mjesecu 2012. godine, sad već tradicionalno otvore-na je skijaška sezona na skijalištu na Ponije-rima. Već u drugoj sed-mici mjeseca januara ekipa Rudara iz Kaknja počela je sa priprema-ma za proljetni dio sezone, a događaj koji je obilježio taj mjesec kad je ekipa Rudara u

Pregled najvažnijih sportskih događaja u 2012-toj godini

TITULA OK KAKANJ I PET ULAZAKA U VIŠI RANG TAKMIČENJA OBILJEŽILO PROŠLU GODINU

2012. godina zasigurno će ostati upisana kao zlatna godina kakanjskog sporta

Emina Jašarević i Selmir Šestović, sportisti godine za 2011.pitanju je to da je do-tadašnji predsjednik Rudara, Mensur Muši-ja, podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika uprav-nog odbora ovog klu-ba. U prvom mjesecu 2012. sa pripremama i prvenstvenim dijelom krenule su gotovo svi sportski kolektivi. Ipak, događaj koji je obilje-žio prvi mjesec 2012., definitivno je utakmica 1/16 finala Kupa Izazi-vača u kojoj je ekipa OK Kakanj na svome tere-nu dočekala ekipu Ga-latasaraya. Ekipa Gala-tasaraya definitivno je pored Peruđe, jedna od najjačih ekipa koje su gostovale u Kaknju, a ekipa OK Kakanj bila je nadomak iznenađe-nja, ali su u prvoj uta-kmici poraženi rezulta-tom 3:2, i to tek nakon rovovske borbe u pe-tom setu.

■ Februar tradicionalno otvoren dodjelom priznanja sportistima godine

Drugi mjesec 2012. godine tradicionalno

je otvoren dodjelom priznanja najboljima u godini ispred. Dobitni-ci priznanja za godinu 2011. tako su postali Selmir Šestović, gol-man RK Kakanj, te Emi-na Jašarević, članica taekwondo kluba Cen-tar. Titulu najboljeg kolektiva ponijela je ekipa OK Kakanj. U drugom mjesecu odr-žana je i skupština RK Kakanj, te tradicional-ni rukometni turnir „Zlatni ljiljan“ a titulu pobjednika odnijela je ekipa Krivaje iz Zavi-dovića. Drugi mjesec 2012. definitivno su obilježila još tri doga-đaja: Emina Jašarević, Selmir Šestović, te Ar-min Mustedanović pronašli su se na spi-sku najboljih sportista u Zeničko-dobojskom kantonu. Pokrenuta je i inicijativa za promje-nu parketa u Sportskoj dvorani u Kaknju, te na kraju, ono što je mož-da i najznačajniji do-gađaj u 2012. godini jeste činjenica da su mladi Edin Velispahić te Dino Sabljaković

upisali prve minute u najelitnijem rukomet-nom takmičenu u Eu-ropi, Ligi prvaka za rukometaše. Time su ova dvojica mladih Kakanjaca prvi kojima je pošlo za rukom da nastupe u ovom ta-kmičenju.

■ Mart donio državne prvake u taekwondou, te Kup BIH za odbojkaše

Mjesec mart bio je mnogo aktivniji od svog prethodnika, a obilježili su ga sjajni uspjesi kakanjskih taekwondoista, te eki-pe OK Kakanj. Pored redovnih prvenstve-nih obaveza gotovo svih sportskih kolekti-va u Kaknju, u ovom mjesecu istakli su se uspjesi koji su napravi-li OK Kakanj, taekwon-d o k l u b N u r, t e taekwondo klub Cen-tar. Ekipa OK Kakanj na svome je terenu zaslu-ženo došla do svog 14. po redu osvajanja Ku-pa BIH, i to nakon što su u finalu ovog turni-ra slavili protiv ekipe Modriče rezultatom 3:0. Na samom otvara-nju taekwondo sezo-ne, sjajne rezultate u b i l j e ž i l a s u d v a taekwondo kluba iz Kaknja. Taekwondo klub Nur dobio je dva juniorska te jednog kadetskog prvaka, dok je taekwondo klub Centar imao najbolju

mladu kadetkinju u BIH. Krajem mjeseca taekwondo klub Nur ubilježio je još jedan sjajan rezultat postav-ši viceprvaci BIH na državnom prvenstvu održanom u Derventi, dok su Haris Mušija i Amer Begić postali državni prvaci. U mje-secu martu stigla je i nova oprema za ka-kanjsku kuglanu.

■ U aprilu RK Kakanj, ŽOK Kakanj i OA Kakanj izborili plasman u više rangove takmičenja

Mjesec aril donio je mnogo uspjeha kada je u pitanju sport u Kaknju. Prije svih, sa-mim početkom mjese-ca ekipa OA Kakanj izborila je plasman u Superligu FBIH za od-bojkaše, čime su na-pravili sjajan uspjeh u dvije godine svog po-stojanja. Nakon njih, titulom prvakinja FBIH okitile su se igračice ŽOK Kakanj koje su na taj način izborile pla-sman u Premier ligu BIH. Zatim, pred sam kraj mjeseca ekipa RK Kakanj uspjela je da izbori plasman u Pre-mier ligu BIH, što će ostati upisano u histo-riju ovog kluba kao prvi plasman u najelit-nije rukometno takmi-čenje u BIH. Ostali klu-bovi, u ovom su mje-secu ispunjavali osta-tak svojih prvenstve-nih obaveza, a tijekom

24 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ovog mjeseca održa-vane su i završnice Malih olimpijskih igara za učenike osnovnih i srednjih škola na op-štinskom nivou.

■ OK Kakanj prvak, KK Kakanj u Premier ligi

Mjesec maj, kao i njegov prethodnik do-nijeli su dosta blistavih trenutaka. Prvo je eki-pa OK Kakanj po četvr-ti put odbranila titulu prvaka BIH, čime su stigli na brojku od pet uzastopnih titula, te ukupno 11 titula dr-žavnog prvaka. Za taj podvig na putu im je stajala ekipa Mladosti iz Brčkog koju su u fi-nalu lako savladali i došli do nove titule. Ekipa KK Kakanj imala je teži put do plasma-na u najelitnije košar-kaško takmičenje. Oni su, naime, u finalu play offa imali težak zada-tak izbaciti ekipu sara-jevskog Sparsa. Ipak, u dvije utakmice izabra-nici Jakuba Genjca sti-gli su do dvije pobjede i izborili plasman u Li-gu 13. U ovom mjese-cu su ekipe Rudara i Mladosti završile svoja prvenstva, i dok je eki-pa Rudara podbacila i odigrala još jednu se-zonu za zaborav, ekipa Mladosti bila je nešto bolja pa je u Drugoj ligi FBIH ostvarila pla-sman u gornji dio pr-venstvene tabele. U maju su i kadeti OK Kakanj postali državni prvaci.

■ U junu potpisan ugovor o kupovini 2.000 stolica za stadion FK Rudar

Što se takmičenja tiče, mjesec juni 2012. nije donio mnogo to-

ga. U prvoj sedmici Rudar i Mladost odi-grali su svoje posljed-nje prvenstvene uta-kmice u sezoni, ali juni je donio neke nove stvari. Najvažniji doga-đaj u ovom mjesecu zasigurno je potpisiva-nje ugovora u postav-ljanju 2.000 stolica na stadion pod Vardom. Što se tiče infrastruk-ture, u ovom mjesecu stali su radovi na re-konstrukciji parketa Dvorane u Kaknju, što je potencijalno značilo i probleme za sve sportske kolektive. U ovom mjesecu, na Eu-ropskom prvenstvu u atletici, mladi Amel Tuka ušao je među 24 najbrža Evropljanina na 800 metara.

■ Juli donio početke priprema i nastavak radova u Sportskoj dvorani

Sedmi mjesec, tra-dicionalno siromašan kad je u pitanju sport, donio nam je nekoliko novina na poljima in-frastrukture. Na stadi-onu FK Rudar, pod Vardom, postavljene su stolice, tako da je sve bilo spremno da se na ovom stadionu ugoste nestrpljivi na-vijači. U ovom mjese-cu dogodilo se i neko-liko kadrovskih pro-mjena. Kemal Hafizo-vić preuzeo je ekipu Rudara, Nedžad Mulić postao je trener KK

Kakanj, dok je pred-sjednik FK Mladost postao Edin Begovac. U sedmom mjesecu Amel Tuka postao je balkanski prvak u dis-ciplini trčanja na 800 metara.

■ U augustu se pripremalo za početke sezona

U mjesecu augu-stu najznačajniji do-gađaji vezani su za kadrovske promjene, te početke priprema za sezone koje su pred njima. Kraju su se privodili radovi u Sportskoj dvorani u Kaknju, a vijest koja je obilježila ovaj mjesec je odlazak najboljeg igrača OK Kakanj, Ar-mina Mustedanovića, u Ankaru.

■ U septembru je otvorena uređena Sportska dvorana

Mjesec septembar donio je početak svih ligaških takmičenja, k ada su u pitanju sportski kolektivi u Kaknju. Najzapaženiji događaj ovog mjeseca je otvaranje Sportske

dvorane nakon djeli-mične rekonstrukcije. Ipak, najljepša priča ovog mjeseca je zlatna medalja sa Paraolim-pijskih igara u Londo-nu koju je sa reprezen-tacijom BIH osvojio Abid Čišija.

■ Oktobar donio historijsku pobjedu ekipe RK Kakanj

Oktobar mjesec donio nam je različite rezultate kada su pr-venstva u pitanju. FK Rudar, RK Kakanj, te ŽOK Kakanj slabo su otvorili svoja prven-stva, dok su OK Ka-kanj, OA Kakanj, KK Kakanj bil i mnogo uspješniji. Najznačaj-niji događaj u ovom mjesecu dakako je prva pobjeda ekipe RK Kakanj i to nad ekipom Prijedora re-zultatom 31:29, što će ostati zapisano kao prva pobjeda ekipe RK Kakanj u Premier ligi BIH.

■ OK Kakanj u okviru Cev Kupa poražen od Posojilnice

U mjesecu novem-bru top teme bile su slabe partije ekipa ŽOK Kakanj i RK Ka-kanj. Ostali sportski kolektivi su manje-vi-še igrali zadovoljava-juće. Najznačajniji de-talj zasigurno može biti činjenica da je

ekipa OK Kakanj na-stupila u 1/16 finala Cev Kupa u kojem su odmjerili snage sa eki-pom Posojilnice iz Au-str i je, a austr i jsk i predstavnik bio je bo-lji u obe utakmice, a ekipa OK Kakanj mo-rala se zadovoljiti na-stavkom takmičenja u Kupu izazivača. U ovom mjesecu Mira-lem Jašarspahić po-stao je državni prvak u karateu, u kategoriji seniora do 21 godine.

■ Kraj godine obilježen borilačkim sportovima i prolaskom ekipe OK Kakanj u 1/8 finala Kupa izazivača

Posljednji mjesec prošle godine donio nam je dva turnira ko-ja su organizovana u Kaknju. Radi se o 5. Memorijalnom turniru u judou, te trećem tur-niru „Noć borilačkih vještina“. Mjesec de-cembar obilježili su i završeci prvog dijela prvenstava u većini sportova. Događaj ko-ji je posebno obilježio mjesec decembar je plasman ekipe OK Ka-kanj u 1/8 finala Kupa izazivača. Ekipa OK Kakanj u 1/16 finala u dvije utakmice bila je bolja od belgijskog predstavnika ekipe Prefaxisa, te su tako izborili plasman u 1/8 finala ovog kupa, u kojem će odmjeriti snage protiv ekipe Radničkog iz Kragu-jevca. Ovo je ujedno bio i jedan od najzna-čajnijih događaja kada je kakanjski sport u pitanju u 2012. godini.

Pripremio Eldin Omeragić

SPORT

Novo ruho Sportske dvorane Kaknju

Završena montaža 2.000 stolica na kakanjskom fudbalskom stadionu

broj 205, 15.01.2013. 25

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORTSPORTSKI PREGLED IZMEÐU DVA BROJAUređuje: Eldin Omeragić; Foto: Mirsad Mujagić

Košarkaši KK Kakanj prvi su se vratili prvenstvenim obavezama u novoj godini. U prvom susretu KK Kakanj na svome terenu dočekao je ekipu KK Leotara. Gosti iz Trebinja u Kakanj su došli da se nadigravaju, a to se moglo vidjeti tijekom cijelog susreta. Ipak, 300-tinjak gledalaca u Sportskoj dvorani u Kaknju, nije niti slutilo da bi ekipa Leotara ekipi KK Kakanj mogla nanijeti pr-vi domaći poraz. Tijekom prve tri četvrtine vodstvo ekipa smjenjivalo se iz napada u napad. Ipak, u posljed-njoj četvrtini gosti iz Trebinja preuzeli su terensku in-cijativu, te su u njoj, u konačnici prelomili susret u svoju korist te došli do pobjede rezultatom 85:75. U redovima gostiju najviše su se iskazali Setenčić koji je postigao 27 poena, te Aleksić koji je postigao 23 poena. U redovima KK Kakanj najviše su se iskazali Peljto sa 25, te Hadžifejzović sa 21 poenom.

Na samom kraju 2012. godine održana je sjedni-ca Skupštine FK Rudar. Sama Skupština sadržava-la je sedam tačaka dnev-nog reda, a u najzanimlji-vijim tačkama usvojio se novi statut kluba, novi članovi Upravnog odbora, te Skupštine, te je usvojen finansijski izvještaj za pro-teklu sezonu. Ovoj Skup-štini prisustvovalo je 23 od 35 članova Skupštine, a od najznačajnijih odluka ove Skupštine, dakako, treba istaknuti činjenicu da je Suad Spahić imeno-van za novog – starog predsjednika Upravnog odbora Udruženja građa-na FK Rudar Kakanj. Suad Spahić je po drugi put izabran na ovu poziciju, a najveće zasluge tome može zahvaliti činjenici da je dan prije održavanja sjednice Skupštine Rah-man Dželo morao da odu-stane od kandidature, i gotovo sigurnog mjesta predsjednika UO zbog

Košarkaši KK Kakanj ubilježili dva porazaNakon poraza od Leotara ekipa KK Kakanj gostovala je

u Vogošći gdje su odmjerili snage sa ekipom KK Vogošća koja je predvođena nekadašnjim reprezentativcem BIH Mujom Tuljkovićem. U susretu koji je odigran pred oko 300 gledalaca, domaća ekipa totalno je uništila goste iz Kaknja. Ekipa KK Kakanj bila je konkurentna jedino u prvoj četvritini, da bi u svim ostalim ekipa Vogošće ostvarila totalnu dominaciju u svakom segmentu igre. Na samom kraju utakmice na semaforu dvorane u Vogošći je stajalo 105:70 što je uz poraz od ekipe Zrinjskog od prije dvije godine kada je ekipa KK Kakanj izgubila sa 33 poena ra-zlike, jedan od najvećih poraza ekipe KK Kakanj u ovom rangu takmičenja. Najbolji pojedinci u redovima domaćih bili su Mujo Tuljković sa 26, Filipović sa 22, te Hot sa 18 poena, dok su u redovima KK Kakanj bolji od ostalih bili Hadžifejzović sa 18, te Begovac sa 15 poena.

Suad Spahić novi predsjednik FK Rudar

Suad Spahić

sukoba interesa. U Uprav-ni odbor izabrani su još: Mirsad Jašarspahić, Igor Andrijević, Branimir Mu-idža, Mensur Mušija, Iso Zaimović, Mirsad Tursum, Mirnes Bašić, Dino Ljubo-jević, Sejfudin Mehić, Nu-sret Imamović, Mirza Zai-mović, te trinaesti član predstavnik TE Kak anj koji će biti naknadno de-legiran.

Sama Skupština ovog kluba dobila je i svoje nove članove a radi se o: Mirzi Demiru, Slavenu Katičiću, Berislavu Komši, Mesudu Mušiji , Sedinu Smoli, Mirnesu Bajtarevi-

ću, Mirsadu Tursumu, Ra-hmanu Dželi i Amelu Ko-zli. Povodom izbora na poziciju predsjednika UO FK Rudar Kakanj, novi-sta-ri predsjednik Suad Spa-hić prisutnima se obratio riječima:

„Mogu reći sa ovog mjesta da mi je čast i pri-vilegija da se ponovo na-lazim na ovom mjestu i da vam se obraćam sa ovog mjesta. Želim da kažem da sam ovdje došao ne-pripremljen, upravo iz razloga što sam tek dan prije ove Skupštine bio predložen za ovo mjesto. Ipak, mogu vam reći sa

ove pozicije da će promje-na definitivno biti. Mnogo posla je pred nama, i to me u jednu ruku i raduje i rastužuje. Ipak, opravda-nja za nerad neće i ne smije biti. Mnogo toga može se uraditi u ovom klubu, i drago mi je da ima podršku kako od Uprav-nog odbora, tako i od Operativnog tima za vo-đenje kluba. Imali smo kontakte i sa načelnikom Mandrom te je i on naja-vio drugačiji odnos Opšti-ne prema ovom klubu, tako da ćemo u narednom vremenu imati dosta toga za napraviti“.

Vrijedi još istaknuti da je na ovoj skupštini posta-lo jasno i to da će Opera-tivni tim za vođenje klu-ba, koji je vodio ekipu Rudara u prethodnoj go-dini dana, ostati kao po-sebno tijelo u organizaci-ji i vodstvu ovog kluba. Na ovoj Skupštini usvojen je i finansijski izvještaj za prethodnu godinu.

26 broj 205, 15.01.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

U sali PIO/MIO Kakanj, u srijedu 09.01.2013. godine, održana je četvrta sjednica Skupštine Rukometnog kluba „Kakanj“. Sjednici su prisustvovala 23 od 31 predviđenog delegata. Analiziran je Izvještaj o radu Kluba i Finansijski izvještaj za 2012. godinu. Izvršeno je verifikovanje novih manda-ta u Skupštini koju sačinjava 31 delegat. Izabran je novi predsjednik Skupštine, a to je legenda kakanjskog ru-kometa Nikica Komšić. Ovu dužnost do danas obavljao je Mato Komšo, sportski novinar. Povlačenje sa mje-sta predsjednika Skupštine obrazložio je zdravstvenim problemima. Elviru Aliefen-diću je potvrđen mandat predsjednika Upravnog odbora, u koji su izabrana četiri nova člana: dr. Nurfet

U Sportskoj dvorani u Ka-knju na samom kraju 2012. godine održan je tradicional-ni novogodišnji Hakler turnir. Na turniru je nastupilo 15 ekipa koje su bile raspoređe-ne u 4 grupe, prve dvije ekipe iz svake grupe izborile su plasman u četvrtfinale. Sam turnir otvorio je Mehmed Buza. Prvog dana turnira gle-datelji su mogli vidjeti mnoš-tvo majstorija i dobrog fudba-la. Drugog dana turnira odr-žana je završnica takmičenja

Nikica Komšić novi predsjednik Skupštine RK Kakanj

Detalj sa Skupštine RK Kakanj

Ekipa „Apoteke Medica“ pobjednik novogodišnjeg Hakler turnira

Pobjednička ekipa Apoteka Medica

Alić, Elvedin Šehagić, Emir Demir i Muamer Čelebić. Sva četiri nova člana Uprav-nog odbora, verifikovanjem mandata postali su članovi Skupštine na ovom zasjeda-nju.

Najviše pažnje je svaka-ko privukla treća tačka dnevnog reda, a to je izvje-štaj o radu kluba za 2012. godinu. Klub je u 2012. godini zabilježio ukupne rashode od oko 57 hiljada maraka, a imao ukupne

prihode 48.962 KM. Iz budžeta Općine Kakanj Klub je inkasirao 20.750 KM, a ostali prihodi se odnose na donacije i sponzorstva niza državnih i privatnih preduzeća. Izvještaj o ta-kmičarskom djelovanju kluba podnio je član Uprav-nog odbora, trener senior-ske ekipe Almir Amitović. U izvještajima i tokom raspra-va istaknuti su različiti pro-blemi, od nedostatka nov-ca, preko treniranja i zalaga-

nja igrača, uključujući neke ključne povrede i nezado-voljstvo nekolicine, do opti-mizma, entuzijazma i pola-ganja nada u najmlađe se-lekcije Rukometnog kluba „Kakanj“. Bez obzira što se razmišljalo o odustajanju od takmičenja u Premijer ligi, na Skupštini je konstatova-no da to ne treba činiti, već sezonu dovesti do kraja i onda napraviti kvalitetnu analizu sa definiranim cilje-vima za dalje egzistiranje Kluba. Članovi skupštine su upoznati i sa tim da će u mjesecu februaru biti orga-nizovan već tradicionalni rukometni turnir ‘’Zlatni lji-ljan’’. Vjerojatno će to biti turnir za mlađe kategorije, jer će se u mjesecu ferbuaru nastaviti i takmičenje u naj-elitnijem rukometnom ta-kmičenju u našoj zemlji.

po grupama. Trećeg dana turnira održana je završnica turnira. U polufinalu su se zasluženo našle ekipe Apote-

ka Medica, S&M-P, Croatia Osiguranje, te ekipa Juniora FK Rudar Kakanj. U utakmici za treće mjesto sastale su se

ekipe S&M-P te ekipa Juniora FK Rudar Kakanj a ekipa S&M-P-a savladala je ekipu Rudara rezultatom 6:3.

U finalnom susretu snage su odmjerili Apoteke Medica i Croatia Osiguranje. Apoteke Medica u ovom susretu bile su bolje rezultatom 4:2 te su na taj način zasluženo osvo-jile pehar za najbolju ekipu ovogodišnjeg turnira. Najbo-lji strijelac turnira bio je Bajro Spahić, najbolji golman Ha-run Strika, a najperspektivni-ji igrač Belmin Kobilica.

Sam turnir obilježilo je i nekoliko ekipa koje su se bavile radnjama „izvan tere-na“ zbog kojeg su organiza-tori odlučili da ih diskvalifi-kuju iz daljnjeg toka ovog turnira. I ovaj turnir baš kao i njegovi prethodnici bili su dobro posjećeni.

broj 205, 15.01.2013. 27

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Kontakt: 062 815 057