Mar 24, 2016
Edicija Saznaj i probaj
Kako snimiti film
prvo izdawe
ideja: Qiqana Marinkovi}
autor: Radivoje Andri} � ilustracije i grafi~ki dizajn: Andrej Vojkovi} � recenzent: dr Dijana Plut
saradnik: Branislav \urkovi} � urednik: Qiqana Marinkovi} � izrada re~nika, lektura i redakcija: Violeta Babi}
za izdava~a: Slavica Markovi}
izdava~: KREATIVNI CENTAR, Gradi{tanska 8, Beograd
telefoni: 011/ 38 20 483, 38 20 464, 244 06 59
www.kreativnicentar.co.yu � e-mail: [email protected]
{tampa: Publikum
tira`: 3.000
Copyright©KREATIVNI CENTAR 2007ISBN 978-86-7781-553-0
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
791(02.053.2)
ANDRI], Radivoje
Kako snimiti film / Radivoje Andri} ;
ilustrovao Andrej Vojkovi}. - 1. izd. -
Beograd : Kreativni centar, 2007 (Beograd
: Publikum). - 48 str. : ilustr. ; 24
cm. - (Edicija Saznaj i probaj)
Tira` 3.000. - Re~nik: str. 46-47. -
Registar.
ISBN 978-86-7781-553-0
1. Vojkovi}, Andrej
a) Film
COBISS.SR-ID 141281036
Ilustrovao
Andrej Vojkovi}
R a d i v o j e A n d r i }
Kako snimiti
film
4
SAD R@A J
5 . . . Uvod
6 . . . Kako je nastao film
6 . . . Fotografija
8 . . . Prvi film
12 . . . Osnovna podela filmova
16 . . . Filmsko vreme
18 . . . Planovi
22 . . Filmski prostor
24 . . Podela na scene
26 . . Rampa
28 . . „Preskakawe“ rampe i pokreti
kamere
35 . . Kompozicija kadra
36 . . Jo{ malo o kameri
39 . . [ta je sve potrebno za film
40 . . Ko je ko na snimawu
42 . . Scenario i kwiga snimawa
za kratki igrani film
44 . . Kontinuitet
45 . . Monta`a
46 . . Re~nik
48 . . Indeks
5
UVOD
Zdravo, budu}i filmaxijo!
Filmove gleda{ skoro svakog dana i sigurno si se zapitao
da li bi i ti mogao da snimi{ jedan. Ili si mo`da probao
da snima{ kamerom, pa je ispalo drmusavo, nerazumqivo,
dosadno i uop{te poprili~no grozno.
Ja sam tu da ti pomognem.
Zovem se Radivoje Andri}, svi me zovu Ra{a, dosad sam
uspeo da napravim tri dugometra`na igrana filma (Tri
palme za dve bitange i ribicu, Muwe! i Kad porastem, bi}u
Kengur) i hteo bih da te uputim u osnovne tajne filmskog
zanata.
Jedan poznati rediteq je rekao: „O snimawu filma sve
se mo`e nau~iti za samo ~etiri sata u~ewa i 10 godina
provedenih u bioskopu“. Moje mi{qewe je malo druga~ije:
za ~etiri sata, odnosno ~itaju}i ovu kwigu, mo`e{ da
nau~i{ ono {to je osnovno. Filmovi, naravno, moraju
da se gledaju, ali se najboqe u~i kada snima{ sam.
Nemoj da te to upla{i, jer napraviti film ne zna~i da
odmah mora{ da snimi{ neku komplikovanu pri~u koja }e
trajati dva sata. Ne, filmska pri~a mo`e da traje i 2-3
minuta.
No, hajde da krenemo od po~etka.
Najgledaniji
filmski festival
na svetu je Festival
kratkih filmova
u Berlinu. Filmove
prikazane na tom
festivalu vidi oko
20 miliona qudi.
„Kako to? Pa malo
qudi ide u bioskop
da gleda kratke
filmove!“, ka`e{ ti. Ko je uop{te
rekao da se taj festival odr`ava
u bioskopu?! Pazi sad, ti filmovi
se prikazuju na televizorima koji
su postavqeni u metrou, autobusima
i tramvajima i svaki film treba da
traje ta~no 90 sekundi, jer toliko traje
i put metroom ili busom izme|u dve
stanice. Tako su svi berlinski putnici
u isto vreme i gledaoci filmova sa
tog festivala.
Verovali ili ne – postoji i Svetski
festival filmova snimqenih kame-
rama mobilnih telefona. To je ozbiqan
festival, sa nagradama. Ali boqe da se
manemo festivala,
dug je put do wih.
Mi }emo probati da
snimamo filmove
koje }e, za po~etak,
gledati ~lanovi tvoje
porodice, prijateqi
i {kolski drugari.
Najpoznatiji doma}i festival
kratkih filmova je martovski
festival kratkog metra.
Obi~no se odr`ava u aprilu,
iako se zove martovski...
6
KAKO JE NASTAO FILM
Nije zgoreg da malo popri~amo o tome kako funkcioni{u
„pokretne slike“ i kako je izmi{qen film.
Qudi su odvajkada poku{avali da nekako zabele`e
pokret i odavno su napravqene kwi`ice igra~ke
koje stvaraju pokret. U wima se sli~ice kre}u.
U stvari, sli~ice se ne kre}u, ve} postoji
niz sli~ica koje stoje, ali kad se brzo
smewuju, dobijamo privid pokreta. Na{e
o~i su malo lewe, pa ako dovoqno brzo
prelistava{ stranice, lewe o~i ne}e
videti niz sli~ica koje stoje, nego jednu sliku
koja se kre}e. Nau~nici su otkrili da niz od 24
sli~ice koje pred na{im okom projure za jedan
sekund – oko vidi kao jednu pokretnu sliku, a ne kao niz
stati~nih (stoje}ih) slika.
Ono {to je bilo neophodno prona}i da bi nastao film
bila je fotografija.
Fotografija
Pitaj mamu (ili baku) da li ima srebrni nakit
i da li joj on vremenom tamni. Sigurno }e ti re}i
da srebro tamni i da onda mora da ga pere sodom
bikarbonom da bi opet bilo lepo i sjajno. A sad je pitaj
da li zna zbog ~ega srebro tamni. Verovatno }e ti re}i
– zbog vremena koje prolazi. E pa, nije tako! Srebro
potamni zbog svetlosti kojoj je vremenom bilo izlo`eno.
To da srebro tamni zbog izlo`enosti svetlosti primetili
su qudi jo{ u XVIII veku i to je bio prvi korak u pronala`e-
wu fotografije. Digni sada pogled sa ove kwige i vide}e{
da su stvari oko tebe razli~ite. Neke su svetlije, neke
tamnije i kad bismo sad na mesto na kojem sedi{ stavili
plo~u od srebra, vremenom bi se na woj oslikale stvari
postavqene ispred we. Predmeti koji su u prirodi naj-
svetliji na toj bi plo~i bili najtamniji, jer bi srebro
najvi{e potamnelo na onim mestima koja su bila najvi{e
Ova kwi`ica je zapravo opti~ka
igra~ka. Pogledaj dowi desni ugao.
Tu se nalazi jedna sli~ica,
na slede}oj strani je jo{
jedna, pa jo{ jedna i tako
sve do kraja kwige. Te
sli~ice su vrlo sli~ne,
ali nisu iste! Uhvati
ugao kwige izme|u palca
i ka`iprsta i palcem
brzo prelistaj kwigu.
A? Zanimqivo, zar ne?
I ti mo`e{ da napravi{ sli~nu
igra~ku. Potrebna ti je neka stara
sveska i dosta strpqewa za crtawe
niza sli~ica. Svaka sli~ica treba da
se malo razlikuje od one prethodne.
Najlak{e ti je, za po~etak, da nacrta{
~i~a Gli{u kako stoji. Zatim neka
malo-pomalo podi`e ruku, pa neka je
polako spu{ta. Potom nacrtaj drugu
ruku, pa nogu, pa drugu nogu... E, kad
sve to prelista{, ~ini}e ti se da
~i~a Gli{a igra.
7
osvetqena. Tako bismo dobili negativ fotografije. Malo
kasnije }u ti re}i kako se od negativa dobija pozitiv.
No, srebro je isuvi{e sporo tamnelo, pa su za svaku foto-
grafiju bili potrebni sati i sati osvetqavawa srebrne
plo~e. Qudima je bilo dosadno da na svaku fotografiju
~ekaju satima (a naro~ito je bilo dosadno onima koji su
hteli da se fotografi{u, pa su morali dugo da sede ispred
fotoaparata). Zato su prona{li neke hemijske supstance
koje izazivaju br`e tamwewe srebra kad se s wim pome{aju.
Onda su me{avinu srebra i tih supstanci naneli na
providnu foliju (sve su to morali da rade u mraku da
se srebro ne bi osvetlilo) i tako je nastao film.
Ako takav film stavi{ u mra~nu kutiju na kojoj se
nalazi samo jedna rupica kroz koju ulazi svetlo i ako tu
rupicu na trenutak otvori{, film }e se unutra osvetli-
ti i – eto negativa. Dobro, nije to ba{ samo rupica.
Preko we se nalazi i nekoliko so~iva od stakla. Taj deo
je objektiv i on slu`i da {to boqe usmeri svetlo ka
filmskoj traci. Da srebro na negativu ne bi nastavilo
da tamni kada ga iznese{ na svetlost dana da bi ga
pogledao, jo{ dok si u mraku mora{ da negativ umo~i{
u hemikaliju (fiksir) koja na neki na~in zaustavqa
daqe tamwewe srebra.
Pozitiv se dobija tako {to se kroz negativ pu{ta
svetlo na novi film. Oni delovi slike koji su na
negativu najtamniji propusti}e najmawe svetla na novi
film, pa }e na tom mestu novi film biti najsvetliji.
Tako se dobija pozitiv, to jest slika i prilika onoga {to
smo na po~etku procesa slikali u prirodi. Fotografije
se i dan-danas prave na taj na~in.
Sve ovo zvu~i malo komplikovano, ali nek te to ne
brine! Sad sigurno `uri{ da pro~ita{ {ta je bilo daqe,
pa kad zavr{i{ sa ~itawem cele kwige, vrati se jo{
jednom na po~etak i sve }e ti biti mnogo jasnije.
Sada znamo kako nastaje fotografija i znamo da niz
stati~nih slika, koje se kre}u brzinom od 24 sli~ice
u sekundi, mogu da stvore pokret. Trebalo je jo{ samo
izumeti spravu koja brzo pravi niz fotografija.
Mra~na soba u kojoj se vadi
film iz fotoaparata i u kojoj se
razvija i fiksira film ima naziv
mra~na komora. Nekada, na snimawu
filma, na primer u pustiwi ili
u nekoj {umi, ne mo`e{ ba{ imati
pri ruci sobu bez prozora koja bi
mogla da ti poslu`i kao mra~na
komora. Tada se film vadi iz kamere
i stavqa u wu pomo}u mra~ne vre}e
koju filmaxije zovu dunkl zak ({to na
nema~kom zna~i, naravno, tamna
vre}a).
Dunkl zak mo`e da bude i tvoja
jakna!
8
Prvi film
Ta sprava je nastala, verovali ili ne, zbog jedne opklade.
Dva prijateqa Amerikanca ~esto su i{la na kowske trke
i jednom su se zapitali da li kow u trku u nekom trenutku
ima sve ~etiri noge u vazduhu ili mu je uvek bar jedna na
zemqi. Po{to kow brzo tr~i, oni to nikako nisu mogli da
vide, pa su se posva|ali, jer je jedan tvrdio jedno, a drugi
drugo. I onda su se opkladili. Pozvali su fotografa da im
pomogne.
Taj fotograf, koji se zvao Mejbrix, postavio je niz foto-
aparata uz stazu za kowske trke, a za okida~ svakog fotoapa-
rata privezao je tanak konopac koji je prevukao preko staze
i pri~vrstio ga za ko~i} s druge strane staze. Konopci su
morali da budu tanki da se kow ne bi sapleo.
I onda su pustili kowa da tr~i stazom. Kad bi kow
nai{ao na konopac, povukao bi ga i pokidao, ali pre nego
{to bi konopac pukao, povukao bi okida~ – a fotoaparat bi
slikao.
I na kraju su dobili niz fotografija kowa koji tr~i.
RUKUJTE SE,
PA DA POSTAVIM
FOTOAPARATE!
Kad bi te fotografije prelistao, kao svog ~i~a Gli{u
iz sveske, izgledalo bi kao da kow tr~i. To skoro da je
bio film, ali ipak nije bio, jer bi ti za takvo snimawe
filma bili potrebni sati i sati. Morao bi da postavi{
fotoaparate i da razvu~e{ konopce tamo gde se glumac
kre}e (a {ta }emo ako glumac sedi?); dakle, definitivno
to nije bio put za snimawe filmova. Me|utim, uskoro
je otkriven princip snimawa filma. Taj korak su
napravila bra}a Limijer, Francuzi koji su izumeli
prvu kameru i prvi projektor i 1895. godine snimili
prvi film.
Da ne zaboravim, od ona dva prijateqa koji su voleli
kowske trke, u opkladi je pobedio onaj koji je tvrdio da
su kowu, u jednom momentu, sve ~etiri noge u vazduhu.
Bra}a Limijer su napravila duga~ku
providnu foliju i na wu nanela
me{avinu srebra i jo{ koje~ega. Stavili
su je u spravu u kojoj se pomo}u ru~ice
folija pokretala ispred rupice kroz
koju je ulazilo svetlo. Tako su dobili
niz fotografija koje su snimqene jedna
za drugom. Bila je to prva kamera!
Zanimqivo je to
{to je u Americi,
iste godine kad
i bra}a Limijer
u Francuskoj, nau~-
nik Tomas Edison,
potpuno nezavisno
od wih, tako|e izu-
meo kameru.
Ali on nije
projektovao film
na platno ispred kojeg bi sedeli qudi
i gledali ga, nego se projektor nalazio
u jednoj kutiji, pa je kroz rupu na ku-
tiji samo jedan ~ovek mogao da gleda.
Kad bi zavr{io s gledawem, dolazio
bi drugi, virio kroz rupu i gledao.
Zbog toga su za pronalaza~e filma
progla{ena bra}a Limijer.
9
Zanimqivo je i to {to prezime
Limijer na francuskom zna~i
svetlost.
A video si da je svetlost veoma
va`na za snimawe fotografija,
pa i filmova.