Page 1
PRELIMINARNA STUDIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ I
DRUŠTVO
5BX249575
Mart 2016
Rev. 3
Lokacija elektrane
JP ELEKTROPRIVREDA Bosna i Hercegovina d.d. Sarajevo
Babino Selo Studija izvodljivosti Konsultantski ugovor.: C31299/WBES-2014-06-01
Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo
BS/EA/0/R/0040-0
Page 2
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 1
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Kontakt
Pöyry Energy GmbH
Rainerstraße 29
5020 Salzburg
Austrija
Miroslav Marence ili Peter Steyrer
Voditelj projekta Rukovoditelj sektora za hidroinţinjering
Mobile: +43 664 5459553 Mobile: +43 664 5446479
[email protected] [email protected]
Autori
Bijedić Adnan ENOVA
Đug Samir ENOVA
Fejzić Ines ENOVA
Golub Dragojla ENOVA
Lagler Martin PE
Maretić Tiro Maja ENOVA
Silajdţić Fethi ENOVA
Tabaković Lejla ENOVA
Bajrović Samir ENOVA
Weilguni Herbert PE
Zwahlen Robert PE
Tim za podršku
Jaćimovska Maja ENOVA
Mehmedović Ajla ENOVA
RodićAnela ENOVA
Odobrenje Klijenta
Prezime i ime Preduzeće Potpis Datum
Karović Enisa JP EPBiH
Predstavnik JPP JP EPBiH
Page 3
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 2
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Predgovor
Ovaj izvještaj pripremilo je preduzeće Pöyry Energy GmbH (“Pöyry”) za JP
Elektroprivredu BiH d.d. Sarajevo (“JP EPBiH”) u skladu sa Ugovorom o
konsultantskim uslugama koji su strane potpisale. Ovaj je izvještaj djelimiĉno zasnovan
na informacijama koje nisu pod kontrolom preduzeća Pöyry.
Sve informacije u ovom izvještaju su povjerljive prirode i Korisnik ih moţe koristiti i
objaviti samo u skladu sa uslovima i pravilima utvrĊenim u Ugovoru.
Sva prava su zadrţana. Ni sam dokument ni dijelovi dokumenta ne smiju se kopirati ili
umnoţavati bez pismenog odobrenja preduzeća
Page 4
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 3
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Sadržaj
1 UVOD 6
1.1 Podaci o zemlji 6 1.2 Podaci o Projektu 7 1.3 Procjena utjecaja na okoliš i društvo 8 1.4 Svrha Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo 9
2 OPIS PROJEKTA: ALTERNATIVNA RJEŠENJA PROJEKTA I OPIS ODABRANE
ALTERNATIVE 11
2.1 Odabir Projektnog rješenja 11 2.2 Opis odabrane alternative “1Aa” 12
2.2.1 Lokacija i opis brane 13 2.2.2 Derivacioni tunel 13 2.3 Kratak pregled procesa uĉešća javnosti 14
3 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 16
3.1 Pravni i institucionalni okvir u BiH i FBiH 16 3.2 Okolišna i socijalna politika EBRD-a 16
3.2.1 Postupak pribavljanja urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne dozvole u
FBiH 19
4 IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ I SOCIJALNA PITANJA
20
4.1 Utjecaji na okoliš 20 4.1.1 Utjecaji na kvalitet zraka 20 4.1.2 Utjecaji na mikro klimu 21
4.1.3 Distribucija buke 22 4.1.4 Utjecaj na površinske vode 24
4.1.5 Utjecaji na podzemne vode 26 4.1.6 Rizik od razvijanja geodinamiĉkih procesa 26
4.1.7 Utjecaji na tlo 27
4.1.8 Utjecaji na (polu) kopnenu floru, faunu i staništa 28
4.1.9 Utjecaji na ihtiofaunu i vodena staništa 30 4.1.10 Utjecaj na krajolik i vizualni utisak 34 4.2 Socio-ekonomski utjecaji 35 4.2.1 Otkup zemljišta i fiziĉko raseljavanje 35 4.2.2 Ekonomsko raseljavanje 35
4.2.3 Ograniĉenje korištenja zemljišta i štete na privatnoj imovini 36 4.2.4 Utjecaji na kulturno naslijeĊe 36 4.2.5 Ograniĉenje pristupa 37 4.2.6 Utjecaji na uslove ţivota lokalnih zajednica 37 4.2.7 Oštećenja puteva i utjecaji na saobraćaj 37
4.2.8 Gubitak prirodnih resursa 39
4.2.9 Utjecaji na pristupaĉnost resursa 39
4.2.10 Zapošljavanje i doprinos ekonomiji 41
Page 5
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 4
Copyright © Pöyry Energy GmbH
4.2.11 Utjecaji na zdravlje, liĉnu i opću sigurnost graĊana 41
4.2.12 Utjecaji na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 44 4.3 Kumulativni utjecaji 46 4.4 Utjecaji na regionalnom i nacionalnom nivou 49
4.5 Okolišne i socijalne mogućnosti 50 4.6 Pregled rezultata 50
5 DETALJAN PLAN RADA ZA PROCJENU OKOLIŠNOG I SOCIJALNOG
UTJECAJA 63
5.1 Opis aktivnosti, dodatni podaci koji se moraju prikupiti i ostale neophodne studije 63
5.1.1 OdreĊivanje ekološki prihvatljivog protoka 63 5.1.2 Analiza kvaliteta vode 64
5.1.3 Program geoloških i geotehniĉkih istraživanja 65 5.1.4 Mapiranje flore i faune 66 5.1.5 Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni u slivu rijeke Vrbas 66 5.1.6 Dostupnost resursa – Vodosnabdijevanje 67
5.1.7 Studija procjene socijalnih utjecaja, otkup zemljišta i plan obnavljanja sredstava za
život 67 5.2 Vremenski rokovi za aktivnosti 67
6 ZAKLJUĈCI 70
ANEKSI 71
ANEKS 1 – DETALJAN PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 71
1 INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 71
1.1 PREGLED KLJUĈNIH OKOLIŠNIH I SOCIJALNIH ZAKONA 74 1.1.1 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita okoliša 74
1.1.2 Zakoni kojima se ureĊuje prostorno planiranje, graĊenje i održavanje cesta i
upravljanje 75
1.1.3 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita zdravlja i sigurnost na radu, radniĉka i socijalna
pitanja 76 1.1.4 Zakoni kojima se ureĊuje otkup zemljišta i preseljavanje 77
1.2 KONKRETNI OKOLIŠNI ZAHTJEVI 78
2 EU DIREKTIVA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ (EIA) I POSTUPAK
IZDAVANJA OKOLIŠNIH DOZVOLA U FBIH 79
2.1 Transponiranje EIA Direktive u zakone FBiH 82 2.2 Analiza razlika izmeĊu EIA Direktive i FBiH zakona 83
2.3 POSTUPCI ZA PRIBAVLJANJE URBANISTIĈKE SAGLASNOSTI,
GRAĐEVINSKE DOZVOLE I UPOTREBNE DOZVOLE U FBiH 86
2.3.1 Relevantni dokumenti neophodni na gradilištima 87
3 MMI POLITIKE I STANDARDI 88
3.1 Okolišna i socijalna politika EBRD-a 88
3.2 Smjernice Grupe Svjetske banke za okoliš, zdravlje i sigurnost 88 3.3 Važeći EU regulatorni okvir 89
Page 6
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 5
Copyright © Pöyry Energy GmbH
3.3.1 EIA Direktiva i Direktive za zaštitu okoliša 89
3.3.2 Direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu (OHS) 89 3.4 Važeći nacionalni, EU i meĊunarodni standardi i smjernice 91 3.5 ICOLD standardi 92
4 LITERATURA I REFERENCE 94
ANEKS 2 – INFORMATIVNI LETAK O PROJEKTU 97
Slike
Slika1: Administrativna organizacija BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu .......................... 6
Slika 2: Lokacija HE Babino Selo (Izvor: Poĉetni izvještaj, Pöyry 2015.) ........................................... 8 Slika3: Tlocrt projekta prema izabranoj alternativi “1Aa” .................................................................. 14 Slika4: LokacijaHE Babino Selo i projekti u podruĉju nizvodno ....................................................... 48 Slika 5.: Lokacije za uzimanje uzoraka za analizu kvaliteta vode ....................................................... 64 Slika 6: EIA proces u FBiH za pogone i postrojenja za koje je obavezna procjena okolišnog utjecaja
.............................................................................................................................................................. 81
Tabele
Tabela1: Kratka analiza razlika izmeĊu zahtjeva EBRD-a i FBiH ...................................................... 19 Tabela2: Nivoi buke graĊevinske opreme ............................................................................................ 23
Tabela 3: Najvaţniji parametri HE u podslivu rijeke Vrbas, postojeći i planirani .............................. 46 Tabela4: Postojeće i planirane akumulacije u podslivu rijeke Vrbas ................................................... 47
Tabela 5: Tabela sa pregledom rezultata analize (rezultata analize obuhvata utjecaja) ....................... 62 Tabela 6: Rokovi za aktivnosti u ESIA fazi ......................................................................................... 69
Tabela 7: Institucije relevantne za Projekat ......................................................................................... 73 Tabela 8: Stanje transponiranja EIA Direktive u zakone FBiH ........................................................... 82 Tabela 9: EIA postupci prema EIA Direktivi i u skladu sa zakonima FBiH ....................................... 85
Page 7
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 6
Copyright © Pöyry Energy GmbH
1 UVOD
U svjetlu sve intenzivnijih napora Evropske unije da osigura odrţivo, ĉisto i nezavisno
energetsko okruţenje, Bosna i Hercegovina (BiH) ima potencijal da ubuduće znaĉajno
doprinese evropskom energetskom sektoru. Trenutno je iskorišteno manje od 50% hidro
potencijala u BiH.
1.1 Podaci o zemlji
U skladu sa Općim mirovnim sporazumom za BiH, koji je potpisan u Dejtonu 21.
novembra 1995. godine, Bosna i Hercegovina (BIH) se sastoji iz dva entiteta: Federacija
BiH (FBiH). Arbitraţnom odlukom od 5.marta 1999. godine je Brĉko Distrikt (BD)
osnovan kao zasebna administrativna jedinica pod iskljuĉivim suverenitetom drţave.
Slika1: Administrativna organizacija BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu
Centralna vlada na nivou BiH dobila je ograniĉene ovlasti prema Dejtonskom
mirovnom sporazumu iz 1995.g., s obzirom na to da sve funkcije i ovlasti vlade koje
Ustavom nisu izriĉito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima. Uticaj i
ovlasti drţavne vlade ograniĉene su na koordinaciju meĊunarodne saradnje i sliĉne
obaveze, te su trenutno najvaţnije aktivnosti kreiranja politika, ukljuĉujući i energetski
sektor, u nadleţnosti entiteta.
FBiH se sastoji od 10 (deset) kantona od kojih svaki ima svoju vladu i usvaja vlastite
zakone (koji su usklaĊeni sa zakonima FBiH). Opštine u FBiH i RS obiĉno vrše svoje
ovlasti putem razliĉitih općinskih sektora. FBiH je podijeljena na 79 opština, RS ima 62
opštine dok je grad Brĉko zasebna administrativna jedinica - Distrikt .1
1Izvještaj o stanju okoliša u Bosnii Hercegovini iz 2012, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i
Hercegovine
Page 8
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 7
Copyright © Pöyry Energy GmbH
1.2 Podaci o Projektu
U svojoj Odluci od 15. februara 2010.g, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (Vlada
FBiH) je utvrdila prioritetne projekte proizvodnje energije koji bi osigurali dugoroĉnu
odrţivost energetskog sektora u FBiH. Izgradnja hidroelektrane Babino Selo (Projekat)
utvrĊena je kao prioritet i oĉekuje se da će, zajedno sa drugim prioritetnim projektima,
osigurati dugoroĉnu sigurnost snabdijevanje elektriĉnom energijom u smislu pokrivanja
budućeg deficita struje i energije koji će nastati kao rezultat zatvaranja termoelektrana u
FBiH i osigurati poloţaj FBiH na regionalnom i meĊunarodnom trţištu struje.
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (EP BiH) je javno komunalno preduzeće nadleţno
za proizvodnju, distribuciju i prodaju elektriĉne energije. Strategija EP BiH je
usmjerena na: (i) osiguranje kontinuiranog i neprekidnog snabdijevanja elektriĉnom
energijom; (ii) veći udio obnovljive energije u proizvodnji elektriĉne energije u BiH i
(iii) unapreĊenje efikasnosti i pouzdanosti jedinica termalne energije i osiguranje
poštivanja standarda EU o emisijama. Vaţan element strategije EP BiH je efikasno
korištenje vodenih resursa i razvoj novih kapaciteta hidro energije.
Iskorištenost hidro energije sliva rijeke Vrbas analizirana je u razliĉitim studijama.
Prvielaborat je završen 1987.g, a pripremili su gaEnergoinvestd.d. Sarajevo i
Zavodzavodoprivredud.d. Sarajevo. Predloţeno tehniĉko rješenje za HE Babino Selo u
okviru ovog elaborata ostalo je relativno nepromijenjeno sve do danas.
U 2013.g. je završena najnovija studija koju je izradio COWI AS/Norveška, a
finansirala Svjetska Banka. Ova studija je zapravo bila aţurirana verzija elaborata iz
1987.g. Od prethodne studije je prošlo 25 godina tokom kojih je došlo do mnogih
promjena u društvenim, ekološkim, ekonomskim, pravnim i drugim okolnostima. Cilj
ove temeljite analize situacije koju je proveo COWI bio je da se ocijene razliĉite
mogućnosti razvoja za vodne resurse i hidro energiju sliva rijeke Vrbas. Jedan zakljuĉak
studije iz 2013.g. bio je da su prosjeĉni godišnji protok, a time i godišnje generiranje
vjerovatno manji nego što se pretpostavljalo u prethodnoj studiji. Drugo, kao
potencijalni problem je istaknuto brţe nakupljanje sedimenata u planiranim
akumulacijama.
Kao sljedeći korak u razvoju HE Babino Selo,EP BiH je odluĉila da sa konsultantskom
kućom ugovori pripremu sveobuhvatne Studije izvodljivosti projekta, ukljuĉujući
ocjenu o utjecaju na okoliš i socijalna pitanja u skladu sa standardima EU. Studiju
izvodljivosti podrţava Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Nakon provedenog postupka tendera, EP je za izradu Studije izvodljivosti odabrala
Pöyry Energy Gmbh (Pöyry).
Planirana lokacija za HE Babino Selo se nalazi blizu grada Donji Vakuf, nekih 7 km
uzvodno, na rijeci Vrbas, koja je jedna od najvaţnijih pritoka rijeke Save.
Rijeka Vrbas se cijelim svojim tokom nalazi na teritoriji BiH, a teĉe u pravcu jug-sjever.
Poĉinje blizu Gornjeg Vakufa, a sam izvor je u podruĉju Vranice na planini Sćit (1.949
m n.v.). Rijeka Vrbas je duga oko 239 km i prolazi kroz gradove Bugojno, DonjiVakuf,
Jajce, Banja Luka i blizu sela Srbac se ulijeva u rijeku Savu. Sliv obuhvata oko 6.386
km².2
2Izvor: Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022.(2010.)
Page 9
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 8
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Slika 2: Lokacija HE Babino Selo (Izvor: Poĉetni izvještaj, Pöyry 2015.)
1.3 Procjena utjecaja na okoliš i društvo
Pöyry Energy GmbH (Pöyry) je od EP BiH dobio zadatak da provede Studiju
izvodljivosti (SI) za planiranu HE Babino Selo Project. Sastavni dio SI je procjena
utjecaja na okoliš i društvo Projekta koju su proveli konsultanti i inţinjeri konsultantske
kuće Enova, (Konsultant), koja ima konsultantski ugovor sa preduzećem Pöyry.
Procjena utjecaja na okoliš i društvo (engl. Environmental and Social Impact
Assessment - ESIA) je sistematski postupak predviĊanja i procjene mogućih utjecaja
projekta na okolišne, socijalne/socio-ekonomske uslove. Provedbom ove procjene
osigurava se adekvatno postupanje u odnosu na moguće utjecaje na okoliš u najranijoj
fazi odluĉivanja, uzimajući u obzir ekonomske i socijalne faktore.
ESIA se provodi u skladu sa sljedećim propisima:
Zakon o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09);
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na
okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad
samo ako imaju okolišnu dozvolu(Sluţbene novine FBiH, br. 19/04);
Direktiva 2011/92/EUo procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata
na okoliš (EIA Direktiva), koja je izmijenjena i dopunjena Direktiva
2014/52/EU; i
Okolišna i socijalna politika EBRD-a iz 2014.g. i provedbeni zahtjevi.
Konkretni ciljevi provedbe procjene ESIA su:
Osigurati utvrĊivanje mogućih znaĉajnih pozitivnih i negativnih utjecaja na
okoliš i socijalna pitanja;
Iskoristiti pozitivne aspekte i prednosti, ublaţiti negativne utjecaje i izbjeći
ozbiljne i nepopravljive štete za okoliš i ljude;
Pripremiti plan upravljanja i monitoringa okolišnih i socijalnih pitanja za
projekat kako bi se osigurali gore navedeni ciljevi;
Page 10
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 9
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Osigurati da se pri odluĉivanju o izgradnji HE uzmu u obzir okolišni i socijalni
faktori;
Upoznati javnost sa predloţenim projektom i osigurati efektivno uĉešće i
ukljuĉenost svih relevantnih zainteresiranih grupa.
U skladu sa pretpostavkama utvrĊenim u Projektnom zadatku, Konsultant će procjenu
okolišno-socijalnog utjecaja provesti u dvije faze:
Faza 1: Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo (engl.
Environmental and Social Scoping Study (ESSS));
Faza 2: Procjena utjecaja na okoliš i društvo (engl. Environmental and Social
Impact Assessment (ESIA)).
Rezultat faze 1 je Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo (ESSS) koja
će ukljuĉivati detaljni plan rada za procjenu ESIA, sa vremenskim rasporedom
aktivnosti i druge neophodne studije kao i prikupljanje podataka koji se pokaţu
neophodnim na osnovu analize neusklaĊenosti. Ovom procjenom će biti utvrĊen
obuhvat okolišno-socijalnog utjecaja, ukljuĉujući opis potrebnih okolišnih i socijalnih
pitanja koja treba uzeti u obzir, metodologiju i model koji će se koristiti, te dodatne
potrebe za prikupljanjem podataka, kao i alternative koje treba uzeti u obzir i mjere
ublaţavanja koje treba ispitati u okviru procjene ESIA.
Rezultat faze 2 je Procjena utjecaja na okoliš i društvo u kojoj će biti utvrĊeni tehniĉki,
socijalni i okolišni parametri i odreĊeni i procijenjeni utjecaji za predloţeni Projekat, te
alternativni scenariji.
Ova faza će ukljuĉivati Plan za upravljanje i praćenje okolišnih i socijalnih pitanja
(ESMMP), utvrĊivanjem neophodnih radnji koje je potrebno provesti s ciljem
ublaţavanja utjecaja na okolišna i socijalna pitanja koje će biti integrirane u idejno
rješenje kao i neophodnih mjera za praćenje. U ovoj fazi će takoĊer biti utvrĊene
odgovornosti za provedbu kao i nadzor za utvrĊene mjere ublaţavanja i praćenja,
ukljuĉujući procjenu ulaganja, odnosno potrebnog operativnog budţeta.
Plan upravljanja otpadom, ukljuĉujući otpad sa gradilišta, izbor deponija i alternativa za
ponovno korištenje takoĊer treba pripremiti u okviru ove faze.
Tokom faze 2, bit će izraĊen Plan otkupa zemljišta i ponovnog uspostavljanja sredstava
za ţivot.
1.4 Svrha Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo
ESSS je prva faza cjelokupnog procesa provedbe procjene. Glavna svrha ove procjene
je da se utvrde potencijalni utjecaji predloţenog projekta koji će biti detaljno ocijenjeni
tokom Faze 2, koji su utjecaji znaĉajni i najvaţniji kao i geografska podruĉja utjecaja
koja će biti uzeta u obzir za sve pojedinaĉne okolišne i socijalne parametre, te
konsultacije sa osobama pogoĊenim projektom i drugim zainteresiranim stranama.
ESSS će koristiti ispitivanje, analizu obuhvatai utvrĊivanje polaznih parametara koji su
znaĉajni za Projekat. Potencijalno znaĉajni utjecaji utvrĊeni tokom Faze 1 bit će
predmet procjeneu procesu provedbe Procjene okolišno-socijalnog utjecaja.
Analiza obuhvataje postupak koji pomaţe u odreĊivanju pravca i teţišta procjene ESIA,
pri ĉemu se odluĉuje o nizu okolišnih pitanja i pojedinosti koje će biti ukljuĉene u
procjenu, u konsultacijama sa svim relevantnim zainteresiranim stranama (EBRD,
EPBiH, nadleţno ministarstvo itd.).
Page 11
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 10
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Analizu obuhvataje neophodno provesti kako bi se objektivno utvrdili potencijalni
utjecaji izgradnje HE na brojne okolišne elemente na osnovu konsultacija sa nizom
tijela nadleţnih za okoliš.
Polazne informacije prikupljene tokom faze analize obuhvatapruţaju opis okolišnih,
socijalnih i socio-ekonomskih uslova, ukljuĉujući informacije o korisnicima, za koje se
oĉekuje da će biti izloţeni znaĉajnim utjecajima.
Informacije o polaznim uslovima se pruţaju imajući u vidu sljedeće ciljeve:
Identifikacija okolišnih, socijalnih i socio-ekonomskih kljuĉnih aspekata u
okviru podruĉja koje bi moglo biti obuhvaćeno projektom i ugroţenih uslova i
objekata;
Pruţanje polaznih podataka u svrhu kasnijeg predviĊanja i procjene mogućih
utjecaja;
Potkrepljivanje zakljuĉaka koji se odnose na vaţnosti, vrijednosti,
osjetljivost/ugroţenost prirodnog i društvenog okruţenja i korisnika.
Page 12
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 11
Copyright © Pöyry Energy GmbH
2 OPIS PROJEKTA: ALTERNATIVNA RJEŠENJA PROJEKTA I OPIS
ODABRANE ALTERNATIVE
Predloţena lokacija HE Babino Selo nalazi se u blizini grada DonjiVakuf, na rijeci
Vrbas, jednoj od pritoka rijeke Sava. Rijeka Vrbas se cijelim svojim tokom nalazi na
teritoriji BiH, a duga je oko 239 km, a njeno vodno podruĉje obuhvata 6,386km2.3
Iskorištenost hidroenergije rijeke Vrbas analizirana je putem razliĉitih studija. Najnoviju
studiju koju je finansirala Svjetska Banka proveo je COWI AS4 (Norveška) u 2013.
godini). Ova analiza “Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas”
(COWI, 2013) zapravo je predstavljala aţuriranu analizu elaborata “Osnov upravljanja
vodnim resursima sliva rijeke Vrbas”, koju su u 1987.g. proveli Energoinvest” d.d.
Sarajevo i Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo. (U tim studijama je predviĊena
izgradnja velike brane (od teškog betona, duţine 155 m sa vijencem širokim 5 metara, i
ukupnom visinom od 36 m) uzvodno od sela Babin Potok, sa velikom akumulacijom (sa
kapacitetom od 8,1 hm3).
MeĊutim, izgradnja HE prema prijedlogu iz Integralne vodno-energetske studije razvoja
sliva rijeke Vrbas (COWI AS, 2013.) i Osnove upravljanja vodnim resursima sliva
rijeke Vrbas (Energoinvest” d.d. Sarajevo i Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, 1987.)
dovela bi do potopljavanja znaĉajnog obuhvata stambenog i poljoprivrednog zemljišta u
dolini rijeke Vrbas, što se smatralo najvaţnijim negativnim utjecajem i potencijalnim
faktorom zbog kojeg projekat ne bi bio odobren. Iz ovog razloga, je u Studiji
izvodljivosti za planiranu HE Babino Selo5identificirano i ocijenjeno nekoliko
alternativa, te ispitana opcija nepoduzimanja nikakvih aktivnosti, koja ne podrazumijeva
izgradnju i rad HE Babino Selo.
2.1 Odabir Projektnog rješenja
Nekoliko alternativa je razmatrano, detaljno analizirano i opisano u MeĊuizvještaju 1,
koji je dostavljen EP BiH u novembru 2015.g. (dostupan po zahtjevu interesnih grupa).
Alternative su razmatrane na osnovu tehniĉkih, ekonomskih, okolišnih i socijalnih
kriterija, kako je opisano u daljem tekstu.
Za ocjenu alternativa sa tehniĉkog i ekonomskog aspekta korištena je matrica
višestrukih kriterija, uzimajući u obzir sljedeće:
1. Najviši nivo proizvodnje energije,
2. Najniţi troškovi ulaganja,
3. Najniţi konkretni troškovi,
4. Elektroenergetska fleksibilnost,
5. Rizici izgradnje, itd.
S ciljem ocjene utjecaja/prednosti na okoliš i društvo razmatranih mogućnosti, analiza
višestrukih kriterija je korištena i za analizu sljedećih aspekata:
3Izvor: Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022. (2010.)
4 COWI AS, Norveška, Integralna vodno-energetska studija razvoja sliva rijeke Vrbas, 2013.g.
5Ovaj dokument Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo predstavlja prvi dio dokumenta Studije
procjene utjecaja na okoliš i društvo koji se izraĊuje u okviru Studije izvodljivosti za planiranu HE Babino Selo
Page 13
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 12
Copyright © Pöyry Energy GmbH
1. Fiziĉko okruţenje: (klima, kvalitet zraka i mikro klima, kvalitet vode/sedimenti,
krajolik);
2. Biološko okruţenje (ţivot u vodi, kopnena fauna/flora, ugroţena staništa,
zaštićena podruĉja);
3. Ljudski faktor (preseljavanje, gubitak zemljišta, korištenje vode (snabdijevanje
vodom, navodnjavanje, rekreacija, uzgoj ribe, kulturološka pitanja, etniĉka
pitanja);
4. Aspekti vezani za izgradnju (zdravlje i sigurnost (ukljuĉujući zdravlje
stanovništva i oboljenja vezana za vodu, zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, te
zaštitu zdravlja i sigurnost zajednice, zaštitu od poplava) rad i zapošljavanje,
buka i vibracije, kvalitet zraka, saobraćaj i infrastrukturu, prihvatanje meĊu
pripadnicima zajednice).
Općenito govoreći, izgradnja HE Babino Selo, naroĉito podizanje brane, donosi
promjene u ekosistemu rijeke Vrbas (cjepkanje staništa).
Dio prirodnog toka bit će pretvoren u akumulaciju (ili umjetno jezero), što će dovesti do
promjena u hidrološkim i ekološkim karakteristikama u ovom dijelu rijeke Vrbas. Sa
okolišnog i socijalnog stanovišta, glavni faktor od kojeg zavisi utjecaj datih alternativa
je nivo akumulacije, a time i veliĉina akumulacije i plavljenog podruĉja
Na osnovu ocjene alternativau odnosu na tehniĉke, finansijske, okolišne i socijalne
kriterije, kako je opširno predstavljeno u MeĊuizvještaju 1, EP BiH je odluĉila da dalje
radi na razvoju alternative“1Aa” u skladu sa Projektnim zadatkom.
Stoga su u pogledu odabrane alternative “1Aa” izraĊena sljedeća poglavlja: Poglavlje 4
– Identifikacija potencijalnih okolišnih i socijalnih utjecaja i Poglavlje 5 – Detaljni plan
rada za procjenu ESIA.
2.2 Opis odabrane alternative “1Aa”
Lokacija brane ostaje nepromijenjena u samom kanjonu u poreĊenju sa prvobitnim
rješenjem iz 1987.g, ali će biti znatno manje visine kako bi se izbjeglo plavljenje
postojeće magistralne ceste M5 (E661) (nivo potpune snabdjevenosti FSL=487m n.v.).
Za odrţavanje kontinuiteta protoka vode predviĊena je riblja staza sa okomitim utorom
kako bi se osigurao protok vode u dijelu rijeke izmeĊu brane i iza brane. Kraj
akumulacije bit će u blizini drvenog mosta uzvodno od kanjona. Lokacija HE ostaje
nepromijenjena u odnosu na rješenje iz 1987.
Za alternativu “1” je planiran gumeni preljev, a moguć je i preljev sa radijalnim
zaklopcima. Za zaštitu od poplava je predviĊen dio ustave širine 35,00 m i sa
lukobranima nagiba 1.1. Maksimalna visina gumenog preljeva je 4,75 m. Ispred preljeva
je planiran betonski temelj duţine 25,00 m, sa injekcijskom zavjesom na uzvodnom
kraju kako bi se izbjeglo curenje ispod preljeva.
Zbog male razlike u visini izmeĊu krune preljeva i donje vode umjesto buĉnice bit će
dovoljno slapište sa kamenom podlogom.
Na temeljima preljeva je planirana kontrolna galerija sa poveznicom sa desnom obalom.
Iz ove galerije će se bušiti rupe za odvod. Odvodne vode će se mjeriti i upumpavati u
donje vode.
Za ĉišćenje akumulacije bit će postavljen ispusni kanal na dnu na lijevoj strani,
neposredno ispred graĊevine vodozahvata. Ispusni kanal je kombiniran sa pristupom
ribljoj stazi sa vertikalnim utorom.
Page 14
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 13
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Za povezivanje strojarnice sa elektroenergetskom mreţom, bit će postavljen podzemni
kabl koji će osigurati povezivanje na 20 kV-nu mreţu u Donjem Vakufu. Povezivanje
male jedinice bit će takoĊer provedeno putem podzemnog kabla na obliţnju liniju od 20
kV.
Za alternativu “1Aa” ne bi bilo potrebno izmiještanje magistralne ceste.
Režim rada
HE Babino Selo radit će kao protoĉna hidroelektrana u stalnom pogonu. U periodu
malih voda od jula do oktobra, dolazit će do prekida rada sa umjerenim fluktuacijama
istjecanja iz akumulacije ali bez oscilacija nivoa vode –naglih promjena vodostaja).
Amplituda dnevnih fluktuacija u protoku koji se ispušta iz akumulacije bit će mala (sa
usponima i padovima). Biološki protok će biti stalno osiguran.
S obzirom na planirani reţim rada hidroelektrane, preporuĉuju se turbine vrste Kaplan
(horizontalne“S” ili vertikalne). Predlaţe se plan strojarnice za dvije jedinice
horizontalnih S turbina i vertikalnih Kaplan turbina, a konaĉne dimenzije će biti
odreĊene u Studiji izvodljivosti.
2.2.1 Lokacija i opis brane
Visina linije najvećih dubina na lokaciji brane “A” je izmeĊu 477,00 i 479, 00m
n.v.Magistralna cesta M5 (E661) izmeĊu gradova DonjiVakuf i Jajce na desnoj obali
rijeke Vrbas nalazi se na oko 10 m iznad korita rijeke na visini od oko 488,00 m n.v.
Nekategorizirani pristupni put na lijevoj obali rijeke je na istoj visini kao i magistralna
cesta. Kanjon rijeke ima oblik slova V.
Za alternativu 1 maksimalni nivo akumulacije će ostati sa dovoljnom nadvoĊem ispod
visine magistralne ceste E661 kako bi se izbjeglo izmiještanje puta. Stoga je nivo
potpune snabdjevenosti ograniĉen na 487,00 m n.v. Akumulacija će se protezati na 900
m dok će usporna krivulja dosezati do drvenog mosta u mjestu Krivaĉe uzvodno od
kanjona. Krune brane je na 48,00 m n.v. ĉime je osigurano nadvoĊe od 1,00 m.
Minimalni nivo rada je ograniĉen na minimalni nivo rada (eng. Minimum Operational
Level (MOL)) = 483,00 m n.v. u pogledu dovoljnog preklapanja vode na graĊevini
vodozahvata.
Za ovo projektno rješenje se na betonski temelj priĉvršćuje gumeni preljev na visini
482,25 m n.v. Širina dijela sa preljevom od 35 m garantira puno istjecanje od Q10000 na
postavljenom gumenom preljevu.
2.2.2 Derivacioni tunel
Prema prvobitnom planu projekta u elaboratu iz 1987.g. predviĊen je podzemni
derivacioni tunel (vrste „a“). Sadrţi vodozahvatnu graĊevinu na lijevoj obali, tlaĉni
tunel sa oblogom, vodostan i tlaĉnu cijev sa ĉeliĉnom oblogom. Preliminarno su
usvojeni unutrašnji i iskopni promjer iz elaborata iz 19876.
Za pristup vodostanu potrebno je izgraditi kratki pristupni put. Vodostan će biti iskopan
odozgo prema dole. Nakon svake sekvence bušenja i eksplozije mora se ugraditi
potpora: kombinacija vijaka za kamen, ĉeliĉne mreţe i torket betona. Prije betoniranja
unutrašnje obloge preporuĉljivo je staviti PVC foliju kako bi se sprijeĉio veći gubitak
vode tokom perioda rada.
6Odnosi se na -elaborat o osnovi upravljanja vodenim resursima rijeke Vrbas, Energoinvest Sarajevo i Institut za
upravljanje vodama, Sarajevo, 1987.
Page 15
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 14
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Slika3: Tlocrt projekta prema izabranoj alternativi “1Aa”
2.3 Kratak pregled procesa uĉešća javnosti
Faza konsultacije prije preliminarne procjene
Ova faza konsultacija odnosi se na utvrĊivanje kljuĉnih interesnih grupa koje su
posredno ili neposredno pogoĊene Projektom. EP BiH je organizirala nekoliko
sastanaka sa naĉelnikom Donjeg Vakufa (prije i za vrijeme procesa prikupljanja
tenderske dokumentacije za Projekat) kako bi zatraţili prethodnu saglasnost koja se
odnosi na aktivnosti istraţivanja potrebnih za pripremu Studije izvodljivosti. Pored toga,
naĉelnik je obavijestio Općinsko vijeće o pokretanju projekta i planiranim aktivnostima.
U pogledu ovog Projekta u fazi prije analize obuhvata, EP BiH nije provodila ostale
druge sistematske aktivnosti na ukljuĉivanju interesnih grupa koje se tiĉu lokalnih
zajednica, NVO i drugih zainteresiranih strana.
Page 16
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 15
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Konsultacije u fazi preliminarne procjene
EP BiH će organizirati sastanak u martu 2016.g. u cilju predstavljanja nacrta
Preliminarne studije procjene utjecaja na okoliš i društvo (ESSS) zainteresiranim
stranama i identificiranim interesnim grupamakoji će imati priliku da daju komentare i
preporuke na nacrt ESSS-a bilo tokom sastanka ili naknadno u pisanoj formi, a svi ti
komentari i preporuke bit će razmotreni i ukljuĉeni u konaĉni dokument ESSS.
Faza konsultacija koja se tiĉe ESIA
Nacrt Procjene utjecaja na okoliš i društvo (ESIA) bit će javno objavljen na internet
stranicama EBRD-a i EP BiH u periodu od 120 kalendarskih dana prije nego što
Upravni odbor EBRD bude razmatrao projekat (kako je predviĊeno u Politici
izvještavanja javnosti EBRD PIJ). Interesne grupe će imati priliku da dostave komentare
i preporuke na ESIA-u i ti komentari i preporuke će biti uzeti u obzir i ukljuĉeni u
konaĉni dokument ESIA.
Javni konsultativni sastanci
Javni konsultativni sastanci tokom pripreme i provedbe Projekta bit će redovno
odrţavani, a najmanje svakih 6 mjeseci, tj. prije i za vrijeme graĊevinskih radova. Cilj
ovih sastanaka je da se osigura redovno okupljanje svih interesnih grupa i bit će
otvoreni za sve zainteresirane strane. Tokom ovih sastanaka, uĉesnici će moći iznijeti
svoje mišljenje o Projektu, kao i predloţiti moguća rješenja za pitanja koja se postave,
što će biti dokumentovano i na odgovarajući naĉin obraĊeno u Izvještajima o praćenju
provedbe projekta u pogledu primljenih ţalbi i mjera koje su po njima poduzete, a koje
priprema EP BiH.
Page 17
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 16
Copyright © Pöyry Energy GmbH
3 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR
3.1 Pravni i institucionalni okvir u BiH i FBiH
Upravljanje okolišem u BiH je iscjepkano i provodi se na ĉetiri administrativna nivoa:
drţavni, entitetski, kantonalni i općinski nivo. Prema Ustavu FBiH7,politika zaštite
okoliša je zajedniĉka odgovornost FBiH i kantona. Federalno ministarstvo okoliša i
turizma (FMOT) je odgovorno za upravljanje okolišem na entitetskom nivou sa
vlastitim ovlastima i nadleţnostima. Kantonalna ministarstva koja su zaduţena za okoliš
u 10 kantona FBiH odgovorna su za upravljanje okolišem na kantonalnom nivou (u
ovom sluĉaju Ministarstvo prostornog ureĊenja, graĊenja, zaštite okoliša, povratka i
stambenih poslova Srednjobosanskog kantona).
U oblasti prostornog planiranja i gradnje, Federalno ministarstvo prostornog ureĊenja
(FMPU) je odgovorno za prostorno planiranje i korištenje zemljišta na entitetskom
nivou dok su za prostorno planiranje i korištenje zemljišta u 10 kantona nadleţna
kantonalna ministarstva za prostorno planiranje.
Opširan opis institucijalnog i regulatornog okvira FBiH koji se odnosi na Projekat dat je
u Aneksu.
3.2 Okolišna i socijalna politika EBRD-a
Okolišna i socijalna politika EBRD-a iz 2014. (ESP) je kljuĉni dokument, u kojem su
detaljno navedene obaveze iz ugovora o finansiranju sa Bankom da se ĉitavim nizom
aktivnosti podstiĉe okolišno zdrav i odrţiv razvoj. Oĉekuje se da projekti koje finansira
EBRD poštuju dobre meĊunarodne prakse vezane za odrţivi razvoj. Kako bi pomogla
klijentima, odnosno njihovim projektima da ispune ovaj cilj, Banka je utvrdila
konkretne Provedbene zahtjeve (PZ) za kljuĉne oblasti okolišnih i socijalnih pitanja i
utjecaja koji su navedeni u daljem tekstu:
PZ 1: Procjena i upravljanje okolišnim i socijalnim utjecajima i pitanjima,
PZ 2: Radna snaga i uslovi rada,
PZ 3: Efikasnost resursa, prevencija i kontrola zagaĊenja,
PZ 4: Zdravlje i zaštita na radu,
PZ 5: Otkup zemljišta, nedobrovoljno preseljenje i ekonomsko raseljavanje,
PZ 6: Oĉuvanje biodiverziteta i odrţivo upravljanje ţivim prirodnim resursima,
PZ 7: Autohtoni narodi,
PZ 8: Kulturna baština,
PZ 9: Finansijski posrednici,
PZ 10: Objavljivanje informacija i ukljuĉivanje zainteresiranih strana.
Nova postrojenja ili aktivnosti koje će finansirati EBRD planiraju se tako da od samog
poĉetka ispunjavaju PZ.
7Ustav FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i
88/08)
Page 18
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 17
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Ukoliko se predloţena djelatnost koju će finansirati EBRD odnosi na postojeća
postrojenja koja ne ispunjavaju PZ u vrijeme kad Upravni odbor odobrava projekat,
klijent će imati obavezu da usvoji i provede Okolišno-socijalni akcioni plan (ESAP),
koji je zadovoljavajući za EBRD i koji je dostavljen u dogovorenim vremenskim
okvirima (Evropska banka za obnovu i razvoj, Okolišna i socijalna politika, 2014.).
Kratka analiza razlika izmeĊu lokalnih propisa i zahtjeva EBRD-a
Kratak pregled neusklaĊenosti izmeĊu konkretnih provedbenih zahtjeva EBRD-a i
propisa FBiH dat je u nastavku teksta.
Provedbeni zahtjev Nivo usklaĊenosti propisa FBiH sa PZ
PZ 1: Procjena i
upravljanje
okolišnim i
socijalnim
utjecajima i
pitanjima
Zakon FBiH, putem Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je
obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja
mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu
obavezuje projekte da provedu procjenu kojom se utvrĊuju utjecaji na
komponente okoliša, kao i izrade adekvatne mjere ublaţavanja.
Konkretne razlike sa PZ 1 EBRD-a ukljuĉuju:
- Ne postoji obaveza provoĊenja sistema upravljanja okolišnim i
socijalnim pitanjima
- Ne postoji obaveza konkretne procjene utjecaja na socijalna pitanja
PZ 2: Radna snaga i
uslovi rada
Pravni propisi u FBiH kojima su ureĊeni rad i uslovi rada (naroĉito Zakon o
radu FBiH) su u velikoj mjeri usklaĊeni sa PZ 2, kao što je zahtjev koji se
tiĉe djeĉjeg i prisilnog rada, organizacija radnika, politika o ljudskim
potencijalima ili ograniĉivanje troškova. Pored toga, Bosna i Hercegovina je
ratificirala konvencije MeĊunarodne organizacije rada i odredbe tih
konvencija su uspješno transponirane u domaće zakonodavstvo.
Konkretna pitanja/ razlike ukljuĉuju:
- Ne postoji zakonska obaveza uspostavljanja formalnog ţalbenog
mehanizma za probleme vezane za radno mjesto
- Pitanje radnika koji nisu u radnom odnosu (izvoĊaĉi i podizvoĊaĉi
imaju obavezu da dostave dokaz da su ispoštovane odreĊene
zakonske odredbe kao što je plaćanje poreza, ali nisu ispoštovani svi
zahtjevi PZ 2)
PZ 3: Efikasnost
resursa, prevencija i
kontrola zagaĊenja
FBiH ima ĉitav niz pravnih propisa kojima su ureĊena pitanja prevencije i
kontrole zagaĊenja, ukljuĉujući vodu, zrak i tlo, postavljanjem gornje granice
koja se ne smije preći. Lokalni zakoni sadrţe odredbe o sigurnom upravljanju
otpadom, ukljuĉujući upravljanje opasnim otpadom.
Konkretna pitanja/ razlike ukljuĉuju:
- Ne postoji zakonska obaveza primjene mjera efikasnosti resursa
- Ne postoji konkretna obaveza smanjenja stakleniĉkih gasova vezanih
za projekat
Page 19
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 18
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Provedbeni zahtjev Nivo usklaĊenosti propisa FBiH sa PZ
PZ 4: Zdravlje i
zaštita na radu
FBiH ima ĉitav niz pravnih propisa kojima su ureĊena pitanja zdravlja i
zaštite na radu.
Pitanja zdravlja i zaštite na radu su ureĊena Zakonom o zaštiti na radu i
podzakonskim aktima. Zaštita od poţara i opasnih materijala ureĊena je
Zakonom o zaštiti od poţara i vatrogastvu i podzakonskim aktima. Na
gradilištima su pitanja zaštite na radu i zdravlja ureĊena Uredbom o ureĊenju
gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i uĉesnicima u
graĊevinskim radovima. Ova Uredba, zajedno sa Zakonom o osnovama
sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, sadrţi odredbe o saobraćaju i
sigurnosti na putevima. Druga pitanja, kao što su prirodne katastrofe i
pripravnost za vanredne situacije i reagovanje u vanrednim situacijama su
ureĊeni zakonima FBiH.
Nisu utvrĊene konkretne razlike koje se odnose na PZ 4 u pogledu propisa o
zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu FBiH, budući da su navedeni propisi u
velikoj mjeri usklaĊeni sa zahtjevima PZ 4. .
PZ 5: Otkup
zemljišta,
nedobrovoljno
preseljenje i
ekonomsko
raseljavanje
Općenito uzevši, odredbe Zakona o eksproprijaciji FBiH su u odreĊenoj mjeri
usklaĊene sa PZ 5 EBRD-a.
Konkretna pitanja/ razlike ukljuĉuju:
- Ne postoji obaveza izrade planova raseljavanja
- Neformalni posjednici ili korisnici nisu priznati zakonom
- Ne postoji obaveza uspostavljanja ţalbenog mehanizma za osobe
pogoĊene projektom
PZ 6: Oĉuvanje
biodiverziteta i
odrţivo upravljanje
ţivim prirodnim
resursima
U okviru okolišne procjene koja je propisana Pravilnikom o pogonima i
postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i
pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgraĊena i puštena u rad
samo ako imaju okolišnu dozvolu, provodi se procjena utjecaja
projekta na biološku raznolikost. BiH je strana potpisnica Konvencije o
biološkoj raznolikost8
Konkretna pitanja/ razlike ukljuĉuju:
- Ne postoji obaveza za ESMS što ukljuĉuje i mjere za oĉuvanje
biološke raznolikost
- Ne postoji zakonska obaveza za praćenje lanca snabdijevanja
PZ 7: Autohtoni
narodi
Nema
8Since November 24 2002
Page 20
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 19
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Provedbeni zahtjev Nivo usklaĊenosti propisa FBiH sa PZ
PZ 8: Kulturna
baština
Pravni propisi u FBIH kojima je ureĊeno kulturno naslijeĊe ukljuĉuju:
Sporazum o Komisiji za oĉuvanje nacionalnih spomenika – Aneks ( uz Opći
okvirni sporazum za mir u BIH, Zakon o zaštiti i oĉuvanju kulturnog,
historijskog i prirodnog naslijeĊa iz 1985.g, Zakon o provedbi odluka
Komisije za oĉuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljenoj u skladu sa
Aneksom 8 uz Opši okvirni sporazum (Sluţbene novine FBiH br. 02/02,
27/02, 6/04, 5 /07). Srednjobosanski kanton nema kantonalne zakone u ovoj
oblasti; stoga je vaţeći Zakon o zaštiti i oĉuvanju kulturnog, historijskog i
prirodnog naslijeĊa iz 1985.g.
Konkretna pitanja/ razlike ukljuĉuju:
- Ne postoji obaveza za provoĊenje konsultacija sa pogoĊenim
zajednicama u kojima projekat moţe imati utjecaja na kulturno
naslijeĊe
- Ne postoji obaveza da se izradi procedura za sluĉajne nalaze
- Ne postoji konkretna obaveza za da se pogoĊenim zajednicama
omogući pristup kulturnom objektu (ukoliko su pogoĊene zajednice
koristile pogoĊeni objekat u dugotrajnom periodu za dugotrajne
kulturne potrebe)
PZ 9: Finansijski
posrednici
Nema
PZ 10: Objavljivanje
informacija i
ukljuĉivanje
zainteresiranih strana
Pravnim propisima u FBiH osiguran je pristup informacijama kao osnovni
princip: Zakon o slobodnom pristupu informacijama u FBiH navodi da svi
javni subjekti moraju dati pristup informacijama svim zainteresiranim
stranama, dok je Zakonom o zaštiti okoliša FBIH predviĊeno da svaka
organizacija mora imati adekvatan pristup informacijama koje se tiĉu okoliša,
a koje su na raspolaganju javnim organima. U posljednjem zakonu je takoĊer
ureĊena procedura za procjenu utjecaja na okoliš i postupak javnih rasprava u
FBiH, te je propisano da se javne rasprave moraju organizirati za projekte za
koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš.
Konkretna pitanja/ razlike ukljuĉuju:
- Ne postoji obaveza izrade Plana ukljuĉivanja interesnih grupa
- Teţište procesa je na objavljivanju informacija umjesto na
angaţovanju i provoĊenju konsultacija sa interesnim grupama u ranoj
fazi
Tabela1: Kratka analiza razlika izmeĊu zahtjeva EBRD-a i FBiH
3.2.1 Postupak pribavljanja urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne
dozvole u FBiH
Izdavanje urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne dozvole ureĊeno je
kako na nivou FBiH tako i na kantonalnom nivou. Federalno ministarstvo prostornog
planiranja (FMPP) je nadleţno za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na
federalnom nivou, dok su kantonalna ministarstva zaduţena za prostorno ureĊenje i
korištenje zemljišta na kantonalnom nivou.
Page 21
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 20
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljasta na nivouFBiH (Sluţbene
novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) iUredbom o utvrđivanju
zahvata u prostoru i građevina za koje Federalno ministarstvo prostornog uređenja
izdaje urbanističku saglasnost, odnosno lokacijsku informaciju (Sluţbene novine FBiH,
br. 32/14), ureĊen je postupak za pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske
dozvole i upotrebne dozvole. Za ovaj Projekat će urbanistiĉku saglasnost, graĊevinsku
dozvolu i upotrebnu dozvolu izdati FMPP. Detaljan postupak za pribavljanje
urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i upotrebne dozvole opisan je u Aneksu.
4 IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ I SOCIJALNA
PITANJA
4.1 Utjecaji na okoliš
4.1.1 Utjecaji na kvalitet zraka
Potencijalni utjecaji
Utjecaji na kvalitet zraka utvrĊuju se tokom faze gradnje , rada i prestanka rada.
Općenito se oĉekuje da će utjecaji na kvalitet zraka koje uzrokuju izgradnja i rad HE
Babine Selo biti lokalnog karaktera, kratkoroĉni i neznatni.
Tokom faze gradnje , moţe doći do sljedećih utjecaja na kvalitet zraka:
Nastajanje prašine (PM10) od graĊevinskih radova na infrastrukturi i pristupnim
putevima HE, saobraćaja, transporta, te odlaganja otpadnog materijala na i sa
graĊevinske lokacije. Prašina koja nastane od graĊevinskih aktivnosti moţe se
mehaniĉki ukloniti sa gradilišta vjetrom ili se moţe ponovo suspendirati
djelovanjem vozila, što moţe negativno djelovati na kvalitet zraka u okolini.
TakoĊer moţe nastati od erozije izazvane vjetrom na zalihama materijala i
aktivnostima pomjeranja zemlje;
Emisije koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva i izduvnih gasova iz
mehanizacije. To se odnosi na zagaĊivaĉe kao što su sumpor dioksid, ugljen
dioksid, ugljen monoksid i nestalni organski spojevi. Niska koncentracija ovih
zagaĊivaĉa ne oĉekuje se ako se mašine i oprema dobro odrţavaju, ali ako motor
ne radi dobro (zbog lošeg servisiranja ili starosti mašina i vozila) ove emisije
mogu premašiti dozvoljene vrijednosti (dozvoljene vrijednosti su vezane za
vozila koja se koriste na gradilištu)9.
S druge strane se tokomfaze rada ne oĉekuju znaĉajni dugoroĉni utjecaji. Pristup vozila
ovim lokacijama za potrebe rada bit će minimalan; dakle emisije od tih vozila će biti
zanemarljive. Pored toga, pomoćni izvor energije za HE bit će osiguran iz pomoćnih
generatora i prikljuĉka na glavnu mreţu. Shodno tome će biti korišteni samo u
vanrednim okolnostima i kratkoroĉno, te ih nije potrebno dodatno razmatrati u okviru
ove studije, i nema potencijalno znaĉajnih izvora emisija povezanih sa drugim
operativnim elementima.
9U skladu sa Pravilnikom o tehničko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju određene vrste prijevoza
(Sluţbene novine FBiH, br. 51/06,79/06) i Pravilnikom o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o
uređejima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati i oprema u saobraćaju na
putevima (Sluţbene novine FBiH, br. 23/07)
Page 22
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 21
Copyright © Pöyry Energy GmbH
U fazi prestanka rada postoji vjerovatnoća da bi potencijalni utjecaji na kvalitet zraka
bili sliĉni utjecajima u fazi gradnje, budući da se provode sliĉne aktivnosti te se smatra
da bi utjecaj na kvalitet zraka povezan sa ovom fazom bio sliĉne prirode. Shodno tome,
ne oĉekuju se negativni dugoroĉni utjecaji na kvalitet zraka tokom izgradnje i rada HE
Babino Selo.
Dodatne studije koje je potrebno provesti u fazi ESIA
U okviru faze preliminarne procjene, Konsultant je prikupio dovoljno informacija za
izradu sveobuhvatne procjene mogućih utjecaja na kvalitet zraka u fazi ESIA. Budući
da se ne oĉekuju drugi znaĉajni negativni utjecaji na kvalitet zraka koji proistiĉu iz
aktivnosti projekta, nije potrebno dodatno prikupljanje podataka na terenu o kvalitetu
zraka tokom faze ESIA; meĊutim, bit će predloţene mjere ublaţavanja kako bi se
izbjegli, odnosno sveli na minimum potencijalni utjecaji na kvalitet zraka na lokalnom
nivou.
4.1.2 Utjecaji na mikro klimu
Potencijalni utjecaji
Općenito, HE koja ukljuĉuje formiranje akumulacija moţe imati utjecaja na
mikroklimatske uslove zato što uzrokuje:
Porast vlaţnosti zraka na lokalnom nivou u poreĊenju sa trenutnim stanjem
uslijed isparavanje vode iz rezervoara,
Veći broj dana sa maglom u poreĊenju sa trenutnom situacijom uslijed veće
koliĉine aerirane vode i zagaĊenja zraka (za podruĉje izvedbe projekta, ovo se
odnosi na izduvne gasove iz redovnog saobraćaja na magistralnoj cesti M5
(E661)),
Povećanu uĉestalost i veću koliĉinu kišnih padavina na lokalnom nivou,
Manji stepen izolacije u odnosu na trenutno stanje uslijed povećanog nivoa
naoblake.
tokom faze gradnje Projekta se ne oĉekuju utjecaji na mikroklimatske uslove.
Utjecaji na mikroklimu bi se mogli oĉekivati tokom faze rada HE, budući da ova faza
Projekta podrazumijeva formiranje akumulacije. Opseg utvrĊenih utjecaja bit će
neposredno odreĊen koliĉinom vode u akumulaciji.
Pojava intenzivnog isparavanja tokom toplijih mjeseci u godini (maj do septembra) bit
će razliĉita u zavisnosti od koliĉine vode u akumulaciji, zasićenja zraka vodenom parom
i temperature zraka. Uslijed ĉinjenice da aero zagaĊivaĉi dovode do kondenzacije
vodene pare, izduvni gasovi iz redovnog saobraćaja na magistralnojcestiM5 (E661)
mogu dovesti do povećanja broja dana sa maglom u odnosu na trenutnu situaciju.
Formiranje akumulacije sa ukupnom zapreminom od 147.798 m3u alternativu1A ne
podrazumijeva mogući uĉinak na klimu na naĉin da bi doveo do klimatskih promjena na
regionalnom ili globalnom nivou, ili klimatskih promjena u mjerljivom obimu te je time
utjecaj ocijenjen kao zanemarljiv10
.
Tokom faze prestanka rada Projekta se ne oĉekuju utjecaji na mikroklimatske uslove.
10
U poreĊenju sa velikimHE (od nekoliko stotina MW do više od 20GW) koje formiraju velike akumulacije, ne oĉekuje
se da će utjecaji koji bi bili izazvani izgradnjom HE Babino Selodovesti do mjerljivih pomijeranja u smislu promjene
mikro klime.
Page 23
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 22
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Tokom faze ESIA, neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka koji se odnose na
klimatske i meteorološke uslove. U fazi analize obuhvata, Konsultanti su prikupili
dovoljno podataka za provedbu cjelovite i detaljne procjene mogućih utjecaja na
klimatske uslove u fazi ESIA.
4.1.3 Distribucija buke
Potencijalni utjecaji
Utjecaji izazvani bukom i su sloţeni i zavise od intenziteta. Buka moţe imati psihološki,
psihiĉki i socijalni uĉinak na ţivotnu okolinu i ljude, a vibracije mogu imati negativan
uĉinak na vrste kiĉmenjaka koji ţive u vodi i na tlu, kao i na vrste riba.
Oĉekuje se da će sve faze Projekta izazvati emisiju buke i vibracije; meĊutim, ovi
utjecaji će biti izazvani razliĉitim aktivnostima. U pogledu distribucije buke i povećanja
ambijentalne buke, treba naglasiti da su planirane lokacije brane, vodotoka i strojarnice
rijetko naseljene. Trenutna ambijentalna buka zastupljena je samo u redovnom
saobraćaju na magistralnoj cestiM5 (E661).
U smislu emisije buke i ometanja vibracijama koje se odnose na Projekat, izvori buke i
vibracija se oĉekuju tokom:
Faze gradnje,
Faze rada (u postupku proizvodnje elektriĉne energije),
Faze prestanka rada (moguće rušenje objekata).
Glavni izvori buke i vibracija tokom faze gradnje odnosit će se na izgradnju objekata
HE, kao što su brana, vodotok, strojarnica, itd. Oĉekuje se da će aktivnosti u vezi sa
pravljenjem tunela za izgradnju vodotoka „a“ izazvati viši stepen emisije buke i
vibracija uslijed većeg opsega neophodnih graĊevinskih radova, u odnosu na druge
neophodne graĊevinske radove (izgradnja brane i strojarnice).
Na gradilištu će, s obzirom na predviĊene graĊevinske aktivnosti, buku izazivati
prevozna sredstva (kamioni), mašinerija (utovarivaĉ, buldoţer, bager, itd.). Povremeni
izvori buke (niţeg intenziteta – razliĉitog u zavisnosti od doba dana) pojavit će se tokom
rada teških mašina na gradilištu, te utovara i istovara/prevoza materijala potrebnih za
graĊevinske radove. U Tabeli 2 u daljem tekstu dat je pregled mašina koje se najĉešće
koriste u graĊevinskim aktivnostima i nivoa buke koja se proizvede na referentnoj
udaljenosti od 15 m od izvora (na osnovu podataka iz sliĉnih studija za infrastrukturne
projekte). U sluĉaju upotrebe vozila teške mašinerije, vibracije imaju frekvenciju od 8 –
20 Hz i mogu direktno utjecati na ţivi svijet i objekte putem temelja.
Oĉekuje se da će utjecaji buke i vibracija tokom faze gradnje biti kratkoroĉni.
Page 24
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 23
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Izvor Nivo buke na nivou udaljenosti
od 15 m od izvora u dB (A)
Nivo buke na udaljenosti od 1 m
od izvora u dB (A)
Kompresor 87 111
Buldoţer 81 105
Miješalica za beton 85 109
Pumpa za beton 70 94
Vibrirajuća mašina za beton 77 101
Pokretna dizalica 81 105
Kiper 83 107
Tabela2: Nivoi buke graĊevinske opreme11
Tokom faze rada, emisija buke i vibracije će se nastajati iz elektroenergetske
tehnologije. Izvor buke i vibracija tokom rada planirane HE Babino Selo bit će
planirane Kaplan turbine (vertikalna ili horizontalna S turbina), koje će, meĊutim, biti
smještene unutar strojarnice. Pojava kavitacije, koju karakterišu stvaranje pare i
kondenzacija, ĉesta je u hidrauliĉnim mašinama. Uzrokuje vibraciju, povećanje
hidrodinamiĉkog otpora, stvaranje buke i akustiĉnu emisiju. Budući da će turbine biti
smještene unutar strojarnice, tokom rada se ne oĉekuje znaĉajan utjecaj buke van
strojarnice.
U blizini predloţene lokacije strojarnice nema naselja, a najbliţi stambeni objekti su
smješteni uz lijevu obalu rijeke na oko 70-300 m od strojarnice, tako da se ne oĉekuje
da će buka imati negativan uĉinak na stanovnike u normalnim radnim uslovima HE.
MeĊutim, u neposrednoj blizini elektrane se nalazi restoran“Bosnae” koji je trenutno
zatvoren. Nema podataka o tome da li je planirano otvaranje restorana u narednom
periodu, ali se ta mogućnost mora uzeti u obzir i moraju se predloţiti mjere za fazu rada.
Faza prestanka rada će ukljuĉivati rušenje i uklanjanje izgraĊenih objekata. Povećan
nivo buke i vibracija će vjerovatno nastati tokom upotrebe teške mašinerije
(utovarivaĉa, buldoţera, rovokopaĉa, itd.) kao i od prevoznih sredstava (kamioni).
Oĉekuje se da će utjecaji buke i vibracije tokom ove faze biti sliĉni onima iz faze
gradnje.
Distribucija buke vjerovatno će biti povezana sa neposrednom blizinom objekata u
podruĉju izvedbe projekta. UtvrĊeni utjecaji od buke i vibracija nemaju potencijal da
negativno utjeĉu na podruĉja koja se nalaze uzvodno od lokacije brane ili nizvodno od
lokacije strojarnice (relevantno za sve faze Projekta).
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Tokom faze ESIA, neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka koji se odnose na
buku. U fazi analize obuhvata, Konsultanti su prikupili dovoljno podataka za provedbu
cjelovite i detaljne procjene mogućih utjecaja od distribucije zvuka i procjene nivoa
zvuka za najbliţe stambene objekte u fazi ESIA. Adekvatne mjere ublaţavanja u cilju
izbjegavanja ili umanjenja potencijalnih utjecaja bit će predloţene u dokumentu ESIA.
11
LASOY DOO, Studija o procjeni utjecaja na okoliš za izgradnju brzog puta A1 od mosta na rijeci Raec, Study on
Environmental Impact Assessment for Construction of Express Way A1, from the Bridge of River Raec, Petlja “Drenovo”
za Gradsko (spajanje sa autopotom A1), 2013.
Page 25
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 24
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Tokom faze gradnje i faze rada, Operater predloţene HE, Javno preduzeće “JP
Elektroprivreda BiH” bit će u obavezi provoditi periodiĉni monitoring ambijentalne
buke koju proizvode aktivnosti gradnje i rada HE, u skladu sa odredbama okolišne
dozvole koju treba izdati Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Monitoring
ambijentalne buke treba provoditi angaţmanom ovlaštenog preduzeća (treća strana).
4.1.4 Utjecaj na površinske vode
Potencijalni utjecaji
Hidrologija
Ne oĉekuje se da će tokom faze gradnje doći do znaĉajnog utjecaja na prirodni reţim
toka rijeke Vrbas i postojeće HE nizvodno od lokacije Babino Selo: HE Jajce I i II i HE
Boĉac. Izgradnja tlaĉnog tunela moţe imati utjecaj na prirodni reţim protoka površinske
vode. Tokom ove faze ne bi bila formirana akumulacija koja bi imala utjecaja na
prirodni hidrogram. Lokalizirani utjecaji bit će izazvani skretanjem rijeke tokom
izgradnje brane. Ovi utjecaji bit će detaljnije razraĊeni tokom provedbe procjene ESIA.
Tokom faze rada, ne moţe se oĉekivati znaĉajan utjecaj na opći reţim protoka rijeke
Vrbas. Na lokalnom nivou, na dijelu rijeke izmeĊu objekta brane i donje vode nizvodno,
reţim protoka će biti umanjen na okolišni protok, što moţe imati utjecaja na prirodni
proces prihranjivanja površinske vode, što je potencijalni izvor vode za razliĉite potrebe
za okolno podruĉje. Tokom faze ESIA Konsultant će ispitati lokacije i po mogućnosti
izdašnost postojećih izvora površinskih voda koje se koriste za snabdijevanje vodom na
lokalnom nivou.
Faza prestanka rada bila bi sliĉna fazi gradnje, tako da se tokom ove faze ne oĉekuju
mogući negativni utjecaji na hidrologiju. MeĊutim, ovi uĉinci će biti detaljnije obraĊeni
tokom provedbe procjene ESIA.
Kvalitet vode
tokom faze gradnje, mogući negativni utjecaji na kvalitet vode rijeke Vrbas na obliţnjoj
lokaciji nizvodno moţe biti povezan sa hemikalijama, uljem i mazivima iz opreme koja
se koristi za gradnju, uslijed nepravilnog rukovanja i upravljanja. TakoĊer, mogući
neadekvatan postupak proĉišćavanja sanitarnih otpadnih voda sa gradilišta moţe
negativno utjecati na kvalitet vode.
Tokom faze rada, formiranjem akumulacije, površinsko vodno tijelo12
na lokaciji
planirane HE Babino Selo bit će preobraţeno iz prirodnog u „znatno promijenjeno
površinsko vodno tijelo” što ukazuje na posljedice koje se tiĉu obaveznog nivoa
kvaliteta vode, što znaĉi da će minimalno klasa „dobra“ biti promijenjena u „dobar
potencijal“ sa manje zahtijeva.
Akumulacija HE ima okolišni utjecaj na kvalitet površinskih voda i, neposredno, na
odgovarajuće podzemno vodno tijelo.
Uslijed eksploatacije će u akumulaciji doći do razliĉitih fiziĉkih procesa koji se
razlikuju od prirodnih uslova od kojih je najvaţniji promjena sedimentacije i
koncentracije kiseonika po duţini i širini akumulacije. Kvalitet vode, akumulacije sa
nasutom branom moţe se pogoršati uslijed nakupljanja nutrijenata, koje proizvode
12
Plan sliva rijeke za vodno podruĉje rijeke Save Federacije FBiH, sa karakterizacijskim izvještajem nije bio usvojen u
vrijeme pisanja ovog izvještaja (oktobar 2015.g.): Stoga nema provjerenih podataka u pogledu granica vodnih tijela”,
vrsta površinskih voda, kategorija i obaveznih granica za “dobro stanje” što je minimalni zahtjev prema Direktivi o okviru
za vode i Zakonu o vodama (Sluţbene novine FBiH, br. 70/06), za svaku kategoriju.
Page 26
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 25
Copyright © Pöyry Energy GmbH
zagaĊivaĉi uzvodno i oĉekivanih procesa cvjetanja vode. Koncentracija lebdećih ĉvrstih
tvari moţe biti viša, naroĉito u niţim slojevima vodnog tijela. Ovaj negativni uĉinak na
kvalitet vode u akumulaciji moţe se prenijeti i na vodni tok nizvodno, putem
vodozahvatnih objekata, naroĉito ukoliko se nalaze na niţoj visini od akumulacije.
Povećana koncentracija lebdećih ĉestica u akumulaciji doprinijet će nakupljanju
sedimenata na dnu, nakon ĉega obiĉno slijedi truljenje organske materije i negativan
utjecaj na kvalitet vode izraţen u niţoj koncentraciji kisika ili ĉak anaerobnom stanju.
Naselja nizvodno od mjesta Babin Potok, na dionici toka rijeke izmeĊu brane i donje
vode, imat će niţi vodni protok, što će se odraziti u okolišnom toku i slabijem
kapacitetu razblaţivanja zagaĊenja iz razliĉitih izvora.
Formiranje akumulacije takoĊer moţe utjecati na temperaturu vode, u odnosu na njeno
prirodno stanje. Temperatura vode u akumulaciji moţe porasti tokom ranog proljeća, uz
dodatni porast i dugo trajanje tokom ljeta sa svim posljedicama na okoliš koje su vezane
za prirodne vode.
Ne oĉekuje se znaĉajan negativan uĉinak tokom faze prestanka rada. Neće biti
vodozahvata za tlaĉni tunel tako da će se cjelokupan prirodni protok odvijati putem
preljeva na objektu brane.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Hidrologija
Kako je navedeno u poglavlju 4.2.9.1, tokom faze procjene ESIA, Konsultant će ispitati
lokacije i po mogućnosti izdašnost postojećih izvora podzemnih voda koje se koriste za
snabdijevanje vodom na lokalnom nivou.
Nizvodno od brane i objekta vodozahvata, na dionici toka rijeke do donje vode, mora se
osigurati ekološki prihvatljiv protok (EPP). U skladu sa Pravilnikom o načinu
određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine FBiH, No. 4/13) koji je na
snazi u FBiH, ekološki prihvatljiv protok “označava minimalni protok koji osigurava
očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu”.
Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka(Sluţbene novine FBiH,
br. 4/13) navodi da “EPP se određuje za vodna tijela, kao jedna od mjera za zaštitu voda u
Programu mjera iz člana 26. Zakona o vodama”, i “EPP se utvrđuje i u profilu vodotoka
na mjestu zahvata vode, u svim slučajevima zahvatanja vode za koje je, prema
odredbama Zakona o vodama, potreban vodni akt13
”, stoga postoji potreba da
Konsultant tokom faze procjene ESIA provede studiju odreĊivanju EPP-a. OdreĊivanje
EPP-a bit će dio hidroloških ispitivanja za Privremeni izvještaj III i bit će ukljuĉen u
procjenu ESIA.
Kvalitet vode
Druga kampanja analize kvaliteta vode rijeke Vrbas (ukljuĉujući uzorkovanje na dvije
lokacije uzvodno i nizvodno od HE Babino Selo profila), planirana je za mart 2016.
tokom proljetnog visokog vodostaja. Rezultati analize bit će predstavljeni u procjeni
ESIA. Pored toga, će tokom faze procjene ESIA biti prikupljeni neki dodatni podaci o
promjeni temperature vode i posljedicama s tim u vezi.
13
Ĉlan 4. Pravilnika o naĉinu odreĊivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine Federacije BiH, br. 4/13)
Page 27
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 26
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Toko faze ESIA, Konsultant će provesti detaljnu procjenu mogućih utjecaja kako na
hidrologiju tako i na kvalitet vode, te predloţiti mjere ublaţavanja kako bi se utvrĊeni
negativni utjecaji izbjegli, odnosno sveli na minimum.
4.1.5 Utjecaji na podzemne vode
Potencijalni utjecaji
Tokom faze gradnje neizbjeţno je smanjenje nivoa nekih lokalnih podzemnih voda
kako bi se izgradile temelji graĊevine. Ovo sniţavanje bit će u vezi sa lokalnom zonom
gradnje, te se stoga moţe oĉekivati utjecaj na postojeće resurse površinskih voda.
Tokom faze rada, oĉekuje se da će doći do znaĉajnih promjena u nivou podzemne vode
u podruĉju nizvodno od brane i vodozahvatnog objekta. Manje promjene se mogu
oĉekivati periodiĉno u aluviju rijeke Vrbas na potezu izmeĊu vodozahvata i donje vode
nizvodno, kao rezultat niţeg nivoa ispuštanja.
U podruĉju uzvodno, oko nasipa akumulacije, nivo površinske vode će porasti, uslijed
porasta podzemne vode u odnosu na prirodno stanje. MeĊutim, ova pojava će biti
ograniĉena na lokalno podruĉje.
Ne moţe se oĉekivati znaĉajan negativan utjecaj tokom faze prestanka rada. Neće biti
zahvata vode za tunel pod pritiskom, tako da će doći do prirodnog protoka preko
preljeva na graĊevini brane. Kapacitet zapremine akumulacije, koji će se vremenom
smanjiti kao rezultat procesa sedimentacije, zabiljeţit će nešto viši nivo nekih
površinskih voda, što će utjecati na nivo okolnih podzemnih voda.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Ne moţe se oĉekivati znaĉajan utjecaj na nivo podzemnih voda u okolnom podruĉju.
Podruĉja uzvodno i nizvodno su naseljena, te ukljuĉuju neke poljoprivredne aktivnosti,
meĊutim nije prepoznato aluvijalno izluĉivanje /zahvaćanje podzemne vode, te stoga
neće biti potrebno provoditi dodatna hidrogeološka ispitivanja u fazi ESIA. MeĊutim, u
fazi ESIA, Konsultant će iskoristiti rezultate Studije izvodljivosti HE – dijela koji se
odnosi na Meteorološku i hidrološku osnovu, s ciljem provoĊenja detaljne procjene
mogućih negativnih utjecaja na podzemne vode.
4.1.6 Rizik od razvijanja geodinamiĉkih procesa
Potencijalni utjecaji
Na osnovu reljefnih uslova u podruĉju nisu identificirani znaĉajni geološki opasni
procesi. MeĊutim, aktivacija tih procesa moţe biti povezana sa aktivnostima gradnje
(kretanje vozila, gradnja brane, privremeni i operativni putni aranţmani i provedbe
drugih graĊevinskih radova).
Provedba predloţenog Projekta moţe ukljuĉivati opasnost od razvijanja geodinamiĉkih
procesa, ukljuĉujući:
Odronjavanje zemljišta (neadekvatno izvoĊenje zemljanih radova tokom faze
gradnje moţe doprinijeti sniţavanju nivoa stabilnosti terena, shodno tome,
nastanku klizišta, utjecaj je ocijenjen kao dugoroĉan),
Odron kamenja (neadekvatno izvoĊenje zemljanih radova tokom faze gradnje
kao što su iskopi i urezivanje, moţe doprinijeti manjoj stabilnosti stijena i,
shodno tome, do odrona kamenja; utjecaj je direktno povezan sa trajanjem
zemljanih radova),
Page 28
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 27
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Formiranje krša (neadekvatno izvoĊenje zemljanih radova tokom faze gradnje
kao što su iskopi, pozajmišta i urezivanje, moţe doprinijeti manjoj stabilnosti
stijena i, shodno tome pojavi pukotina; utjecaj je direktno povezan sa trajanjem
zemljanih radova; meĊutim, ocijenjen je kao dugoroĉan),
Slijeganje/spuštanje terena (moguće u okolnostima izgradnje teških objekata na
terenu sa niskim kapacitetom nosivosti, slijeganje tla je moguće; utjecaj se
ocjenjuje kao dugoroĉni utjecaj koji se moţe pojaviti tokom faze rada).
Poremećaj toka podzemnih voda uslijed pritiska izgraĊenih objekata na tlo (u
okolnostima izgradnje teških objekata na terenu sa niskim kapacitetom
nosivosti;neposredno, stalni pritisak moţe dovesti do poremećaja podzemnog
toka) utjecaj se ocjenjuje kao dugoroĉan utjecaj koji se moţe pojaviti tokom faze
rada).
Rizik od seizmiĉke opasnosti sadrţan je u trenutnim seizmiĉkim i tektonskim
karakteristikama i to moţe biti problem tokom faze rada Projekta. Treba naglasiti da su
naselje Krivaĉe i nekoliko pravnih subjekata u podruĉju izvedbe projekta izgraĊeni na
pravcu rasjeda rijeke Vrbas (ili Vrbasko-voljevaĉki rasjed). Iako Vrbaski rasjed (ili
Vrbasko-voljevaĉki rasjed) ne pripada seizmo-tektonskom aktivnom rasjedu14
, naselje
Krivaĉe i pravni subjekti u podruĉju izvedbe projekta predstavljaju neposrednu
opasnosti mogućeg seizmiĉkog potresa uslijed seizmiĉkog potencijala. To treba uzeti u
obzir pri planiranju i izgradnji HE Babino Selo.
U pogledu razvoja geodinamiĉkih procesa, utvrĊeni utjecaji se oĉekuju tokom faze
izgradnje i rada Projekta. Tokom faze prestanka rada se ne predviĊaju mogući rizici.
Navedeni identificirani utjecaji vjerovatno neće imati potencijal da negativno utjeĉu na
podruĉja koja se nalaze uzvodno od lokacije brane ili nizvodno od lokacije strojarnice,
uz izuzetak mogućih seizmiĉkih potresa (relevantno za fazu gradnje i fazu rada
Projekta).
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
U okviru izrade Studije izvodljivosti za HE Babino Selo, planirano je provoĊenje
detaljnog programa geoloških i geotehniĉkih ispitivanja, što će biti zadatak
podugovaraĉa kojeg angaţira Pöyry, u skladu sa opsegom posla dogovorenim sa
Klijentom.
Po izradi sveobuhvatnog geološko-geotehniĉkog izvještaja, potencijalni utjecaji koji se
odnose na razvoj geodinamiĉkih procesa bit će revidirani i detaljnije razraĊeni.
4.1.7 Utjecaji na tlo
Polazne informacije pokazuju da je znaĉajan dio podruĉja izvedbe projekta pokriven a
automorfnim tlom (kambisol/gajnjače na bogatim silikatnim stijenama). Koristi se za
šumarstvo (lišćarske i miješane šume) i za poljoprivredu (poljoprivreda i prirodna
vegetacija). Shodno tome, pripada poljoprivrednim zonama I, II i IV i bonitetnim
kategorijama zemljišta V, VI i VII što znaĉi da zemljište karakteriše mješavina sve tri
vrste teksture tla, strmi nagibi do 45% i više, te da je tlo slabo ocijeĊeno i izloţeno
dugotrajnom plavljenju. Stoga podruĉje izvedbe projekta spada u površinsko tlo
zemljišta koje je pogoĊeno erozijom tla od veoma slabog do jakog intenziteta.
Potencijalni utjecaji
Tokom faze gradnje, postoji mogućnost pojave sljedećih utjecaja:
14
Hrvatović, H., Identifikacija i procjena geoloških hazarda – potresa, 2010.
Page 29
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 28
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Zbijanje tla izazvano graĊevinskom mašinerijom (vozila i oprema za gradnju)
koja se kreće na lokaciji. Prisustvo zbijanja tla moţe oštetiti strukturu tla,
smanjiti poroznost, ograniĉiti infiltraciju zraka i vode, povećati otpornost na
prodiranje korijenja i ĉesto dovodi do smanjenja uroda usjeva i povećanog
rizika od poplava;
Uništavanje plodnih slojeva tla/oštećenje kretanjem opreme, zemljanim
radovima i postavljanjem privremene ili trajne infrastrukture. Plodni sloj tla ima
najviši nivo biološke aktivnosti, organskih materija i biljnih nutrienata. Gubitak
ovog gornjeg sloja tla gotovo da oduzima prirodnu sposobnost tla da osigura
nutriente, regulira vodotok, i da se bori protiv štetoĉina i oboljenja;
Erozija tla – skidanje treseta moţe dovesti do opasnosti od erozije izloţenog tla i
povećanog otjecanja vode i siltacije vodotoka. Korištenje teške mašinerije,
naroĉito na strmim padinama radi rašĉišćavanja graĊevinskog koridora takoĊer
za posljedicu moţe imati ozbiljne probleme zbijanja tla i erozije;
Kontaminacija tla uslijed nepropisnog upravljanja otpadom (ĉvrstim i teĉnim),
povreda pravila o skladištenju maziva, ulja i graĊevinskog materijala, kao i
sluĉajnog prolijevanja ulja iz graĊevinske opreme i mašinerije.
Oĉekuje se da će ovi utjecaji na tlo biti lokalnog karaktera i umjereni.
Jedini utjecaj na tlo tokom faze rada moţe se desiti uslijed radova na popravkama
(radovi na odrţavanju). UtvrĊeno je nekoliko mogućih utjecaja u fazi rada:
ZagaĊenje tla – sluĉajno izlijevanje goriva i ulja iz vozila, mašina za odrţavanje
i strojarnice;
Povreda integriteta tla i stabilnosti tla – kretanje vozila i mašina za odrţavanje/
popravke i operacije transporta.
Tokom faze prestanka radova, moguće je da utjecaji na tlo budu sliĉni onima iz faze
gradnje.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Neće doći do znaĉajnog negativnog utjecaja na tlo u podruĉju izvedbe projekta; stoga
neće biti potrebne dodatne studije u oblasti zaštite tla tokom procjene ESIA; meĊutim,
Konsultant će predloţiti mjere ublaţavanja s ciljem da se potencijalni utjecaji izbjegnu
ili smanje na najmanju mjeru.
4.1.8 Utjecaji na (polu) kopnenu floru, faunu i staništa
Potencijalni utjecaji
Jedna od najvaţnijih odlika rijeĉnog ekosistema je protok vode. Ţivotni ciklusi velikog
broja vodenih organizama prilagoĊeni su periodima visoke vode i niţeg protoka vode,
koji obiljeţava novu fazu i njihovom ţivotnom ciklusu. Stoga i male fluktuacije kako u
koliĉini tako i periodu odreĊenog stepena protoka mogu imati znaĉajan utjecaj ne samo
na vodene organizme, nego i na organizme koji ţive u obalnoj zoni, koji bi konaĉnici
mogao imati za posljedicu poremećaj strukture i funkcije mreţa ishrane. Pored
neposrednog kontakta, postoje i utjecaji na organizme u akumulaciji i nizvodno od
objekta. Voda u akumulaciji obiĉno je stajaća voda i zato ima višu uobiĉajenu koliĉinu
nutrienata koji bi mogli stimulirati rast algi i drugih vodenih makrofita.
Tokom faze gradnje hidroelektrane bilo bi neophodno oĉistiti vegetaciju u obalnom
podruĉju, s obzirom da je od kljuĉne vaţnosti za izbjegavanje raspadanja i gubitka
kisika u budućoj akumulaciji.
Page 30
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 29
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Vodozemci i gmizavci su organizmi koji pokrivaju mala staništa u odnosu na druge
taksone. Veliki broj pojedinaca ostaje unutar zone od samo nekoliko stotina metara od
mjesta parenja, dok je rasprostranjenje mladih jedinki ograniĉeno na podruĉje manje od
1 km za većinu vrsta. Neke vrste su filantropske, što znaĉi da se većina jedinki vraća na
mjesto roĊenja radi razmnoţavanja.
Budući da alternativa 1A podrazumijeva akumulaciju manje veliĉine, ne oĉekuju se
znaĉajni gubici staništa za identificirane vrste biljaka i ţivotinja. MeĊutim, Okolišna i
socijalna politika (2014.) Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ĉlanu 12.
Provedbenog zahtjeva 6 utvrĊuje prioritetne odlike biološke razliĉitosti što ovdje
ukljuĉuje ugroţene vrste vodozemaca i gmizavaca zelembaća – Lacertaviridis
(Laurenti, 1768.) i vodenu zmiju – Natrixtessellata (Laurenti, 1768.), koje su nabrojane
u Aneksu II Bernske konvencije. Vodena zmija se pojavljuje i u Aneksu IV Direktive o
staništima Evropske Unije (92/43/ECC, dok je zelembać – Lacertaviridis (Laurenti,
1768) naveden u Aneksu IV Direktive o staništima Evropske Unije.
Izgradnja brane bi mogla imati negativan utjecaj na staništa neophodna za njihov
opstanak, kao što su skrovita mjesta (velike stijene i sjenovita mjesta) koja
omogućavaju stabilnu termoregulaciju i opstanak ovih vrsta. Zahtjevi za oĉuvanje
biološke raznolikosti iziskuju donošenje odgovarajućih mjera. Ukoliko se ove vrste
pronaĊu tokom gradnje, treba ih ukloniti ili u prirodno ili umjetno mikro stanište u
širem podruĉju gdje bi mogli ţivjeti bez ometanja. Ovu aktivnost trebaju provesti
struĉnjaci u ovoj oblasti uz finansiranje od strane izvoĊaĉa.
Invazivne vrste biljaka koje su tipiĉne za priobalni pojas vodenih tokova, odnosno za tla
sa visokim nivoom podzemnih voda, imaju najĉešće puteve rasprostranjivanja vodom.
Stoga bi bilo neophodno osigurati praćenje njihovog rasprostranjivanja redovnim
izlascima na teren (na godišnjem nivou). Posebnu paţnju treba posvetiti biljci Fallopia
Japonica koja se širi pucanjem rizomskih djelića i ĉesto formira guste monotipiĉne
skupine koje mogu imati negativan utjecaj na autohtone vrste i vegetaciju. IUCN je ovu
biljku nedavno uvrstio u listu “100 najgorih stranih invazivnih vrsta na svijetu ".
Ove vrste se veoma brzo šire ljeti, kad mogu rasti i do 10 cm dnevno. Budući da samo
jedan komadić rizoma ili biljke moţe proizvesti novu biljku, veoma ih je teško
iskorijeniti. Stoga je od kljuĉne vaţnosti da se sve faze uklanjanja ove vrste provedu
propisno, i da se dijelovi biljke, korijeni i tlo trebaju odvesti i odloţiti na ovlaštenu
deponiju. .
Budući da alternativa“1Aa”podrazumijeva malu akumulaciju i na osnovu gore
navedenih ĉinjenica, moţe se zakljuĉiti da se ne oĉekuje znaĉajan gubitak staništa za
identificirane biljke i ţivotinje. Shodno tome se predstojeće projektne aktivnosti mogu
odvijati po uslovom da se tokom faze gradnje i rada u potpunosti provedu odgovarajuće
mjere ublaţavanja.
Dodatni rad tokom faze ESIA
Tokom faze ESIA neće biti potrebno prikupljati dodatne podatke. Konsultant je tokom
faze preliminarne procjene prikupio dovoljno podataka utjecaja za provoĊenje
cjelokupne procjene mogućih utjecaja na floru i faunu vodozemaca i kopnenih vrsta.
Tokom faze ESIA Konsultant će predloţiti detaljno razraĊene mjere ublaţavanja koje će
ukljuĉivati biološke elemente kvaliteta, moguće utjecaje, radnje/mjere, pokazatelje
uspjeha/monitoringa i raspored/rokove. TakoĊer će na osnovu podataka prikupljenih
Page 31
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 30
Copyright © Pöyry Energy GmbH
tokom faze analize obuhvata utjecaja, Konsultant pripremiti karte rasprostranjenosti
flore i faune.
4.1.9 Utjecaji na ihtiofaunu i vodena staništa
Potencijalni utjecaji
Izgradnja hidroelektrana, naroĉito brana i infrastruktura koje prijeĉe protok vode i
prekidaju njihov prirodni kontinuum utjeĉu na cijeli ekosistem, a naroĉito na vrste ribe
koje migriraju.
Tokom faze gradnje, na ekosistem rijeke bi mogli utjecati kako direktno tako i
neposredno odlaganje otpada, tla i stjenovitih materijala, neadekvatno odlaganje
graĊevinskog materijala, zamućenost vode uzrokovana zemljanim radovima u blizini
vodotoka, poremećena prirodna struktura rijeĉnog korita uzrokovana iskopavanjem, itd.
Tokom faze gradnje, oĉekuju se negativni utjecaji na ribe koji će biti privremenog
karaktera i negativno će se odraziti uglavnom na populaciju nizvodno od gradilišta,
osim u sluĉajevima mnogo većeg utjecaja.
Tokom rada HE,utjecaji na vodeni ekosistem i njegovu faunu, naroĉito ihtiofaunu, koji
se mogu oĉekivati detaljnije su opisani u nastavku teksta.
Imajući na umu utjecaj na ekosistem u cijelosti, pregraĊivanje rijeĉnog toka i formiranje
akumulacije doprinosi promjenama u ekosistemima populacija u njima. Hidrološke,
biološke i ekološke karakteristike se mijenjaju iz onih koje su karakteristiĉne za rijeke u
karakteristike koje odgovaraju stajaćim vodama. Ţivi organizmi koji naseljavaju vodu
prilagoĊavaju se uslovima staništa i te nagle promjene u njihovom okruţenju se imaju
negativne posljedice.
Kada je rijeĉ o ihtiofauni, vrste poput mladice, potoĉne pastrmke i mrene migriraju
uzvodno tokom perioda mriještenja (i u suprotnom pravcu nakon tog perioda) i ta
migracija je kljuĉna za njihov opstanak: Umjetne barijere u rijekama ĉesto dovode do
smanjenog broja ili ĉak potpunog nestanka ribljih vrsta koje migriraju .
U skladu sa njihovim migracijskim navikama, ribe se mogu podijeliti u dvije osnovne
grupe:
potamodromous –ribe ĉije migracije se odvijaju u potpunosti u slatkovodnim
sredinama (tokom cijelog ţivotnog ciklusa ostaju u slatkovodnom okruţenju) i
diadromous –odnosi se na sve ribe koje migriraju izmeĊu mora i slatkovodnih
sredina (u periodima ţivotnog ciklusa, uglavnom radi razmnoţavanja, ove vrste
migriraju u more ili unutrašnje vode).
Sve ribe koje naseljavaju ovaj dio rijeke Vrbas spadaju u grupu potamodromous, a u
zavisnosti od duţine puta koji prevale, mogu se podijeliti u grupe koje karakteriziraju:
kratka migracija–migriraju samo u okviru odreĊenog dijela rijeĉnog toka;
srednja udaljenost migracije – migriraju izmeĊu razliĉitih dijelova rijeĉnog toka
(potoĉna pastrmka, mladica).
Shodno tome, u cilju omogućavanja migracije riba, od kljuĉne je vaţnosti da
infrastruktura hidroelektrane sadrţi funkcionalne riblje staze (puteve ili prolaz za ribe)15
.
15
Nizvodno od planirane HE Babino Selo se nalazi HE (Boĉac) koja nema riblje puteve. Na rijeci Vrbas su planirane i
neke druge HE. Vaţno je naglasiti da neophodnost izgradnje ribljih staza zavisi od udaljenosti izmeĊu planiranih HE.
Ukoliko je udaljenost izmeĊu dvije ili više HE tolika da omogućava funkcioniranje populacija ribe (i pod uslovom da je
Page 32
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 31
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Smanjena brzina rijeĉnog toka sa promijenjenim hidro klimatskim karakteristikama
doprinosi negativnom uĉinku na riblje vrste kako uzvodno (smanjenje protoka ,
povećana dubina vode, stratifikacija temperature vode, neujednaĉen nivo vode u
akumulaciji) tako i nizvodno od brane. U drugoj situaciji, povremeno odvodnjavanje za
posljedicu ima privremen protok i koliĉinu vode, kao i razliku u temperaturi ispuštene
vode i recipijenta, u zavisnosti od godišnjeg doba.
U pogledu temperature vode, formiranje akumulacije (kao da se radi o stajaćoj vodi)
moţe dovesti do porasta temperature vode. Viša temperatura moţe uzrokovati smanjeni
nivo kisika, poremećaj ciklusa materije (ispuštanje velikih koliĉina P, N, i C iz
organskog supstrata, što nadalje moţe dovesti do hiperprodukcije fitoplanktona i ubrzati
proces cvjetanja vode), te neki drugi utjecaji koji se mogu posredno ili neposredno
negativno odraziti na ihtiofaunu16
.
U dijelu rijeke nizvodno od brane, negativni utjecaji na ribe se izraţavaju putem:
razliĉitog nivoa vode uslijed zadrţavanja vode i praţnjenja akumulacije u skladu
sa naĉinom rada elektrane;
razlika u temperaturama ispuštene vode i vode recipijenta;
brzine i koliĉine vode koja se ispušta u recipijenta naroĉito tokom perioda
mriještenja;
blokiranja prenosa sedimentarnih materijala vodotokom (vrsta supstrata se
mijenja, a to za posljedicu ima poremećaj staništa u smislu pogodnosti za
mriještenje i ishranu ribe).
Svi ovi faktori koji vode promjenama u ekološkim uslovima rijeĉnog ekosistema imaju
negativan utjecaj na populaciju rijeke u cijelosti, tako što je osiromašuju. Mnogi
predstavnici ovih organizama su hrana za ribe.
Treba naglasiti da promijenjeni uslovi u staništu, kao što su promjena nivoa vode,
brzine protoka i koliĉine hrane takoĊer mogu negativno utjecati na ihtiofaunu (na
primjer niţi nivoi vode i promijenjen hidrološki reţim mogu dovesti do manjeg
prisustva organizama koje ribe koriste za ishranu).
Kako bi se oĉuvali vodeni ekosistemi, neophodno je dakle odrţavati adekvatnu koliĉinu
i kvalitet vode u vodenim tokovima (naroĉito u dijelu od brane do ispusta elektrane), što
se moţe obezbijediti osiguranjem ekološki prihvatljivog protoka (EPP)17
. U skladu sa
Pravilnikom o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine
FBiH, br, 4/13), ekološki prihvatljiv protok predstavlja minimum koji osigurava
oĉuvanje prirodne ravnoteţe i ekosistema u referentnoj vodi.
U skladu se Okolišnom i socijalnom politikom (2014.) Evropske banke za obnovu i
razvoj (EBRD), dio rijeke Vrbas na kojem je planirana izgradnja HE Babino Selo moţe
se svrstati u staništa od velikog znaĉaja za ugroţene ili kritiĉno ugroţene vrste. Glavni
razlog za takvu kategorizaciju jeste ĉinjenica da predstavlja stanište za ugroţene vrste
omogućena povezanost sa pritokama), opstanak date riblje vrste je moguć ĉak iako jedna HE (uzvodno ili nizvodno) nema
postavljenu riblju stazu. 16
Aţuriranje Osnove za upravljanje vodnim resursima bazena rijeke Vrbas, Modul 1 – Upravljanje vodni resursima –
Konaĉni izvještaj, 2013. 17
Prije promjena relevantnih zakonskih procedura (koje su u toku u RS, na snazi u Federaciji BiH) EPP utvrĊena kao
minimalni prosjeĉni mjeseĉni protok od 95% dostupnosti (izvor: Aţuriranje Osnove za upravljanje vodnim resursima
bazena rijeke Vrbas, Modul 3 –Izvještaj o Integrisanom upravljanju – Konaĉni izvještaj, COWI AS, 2013)
Page 33
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 32
Copyright © Pöyry Energy GmbH
ribe, Hucho hucho (mladica) koja je ugroţena na globalnom l18
i nacionalnom19
nivou
(PZ 6, ĉlan 14.).
Pored toga, kako je gore navedeno, planirana HE Babino Selo HE moţe dovesti do:
gubitka staništa (dio rijeĉnog habitata bit će preobraţen u akumulaciju),
degradacija i rascjepkavanje staništa (prekid rijeĉnog toka izgradnjom brane HE)
hidrološke promjene (smanjenje protoka, povećanje dubine vode, stratifikacija
temperature vode, neujednaĉen nivo vode u rezervoaru i nepostojan protok i
koliĉina vode nizvodno od brane),
nagomilavanje nutrienata (akumulacija), i
prekid migracijskih koridora riba (brana elektrane) (PZ 6, Ĉlan 7.).
MeĊutim, postoji niz mjera i rješenja koja treba primijeniti kako bi se negativne
posljedice izgradnje HE Babino Selo HE umanjile ili svele na minimum:
u poreĊenju sa drugima, odabrana alternativa1A ima akumulaciju male veliĉine
(ukupna zapremina 147.798 m3i duţina 900 m) koja podrazumijeva najmanju
moguću promjenu prirodnog ekosistema rijeke u ekosistem kakav imaju stajaće
vode (takoĊer, moţe ublaţiti akumulaciju nutrienata u rezervoaru);
prekid migracijskih koridora riba koje uzrokuje brana HE moţe se djelomiĉno
izbjeći ugradnjom graĊevina kao što su riblje staze, sistema koji ih odvraća od
ulaska u cjevovod i turbina koje su prilagoĊene prisustvu riba;
hidrološke promjene mogu se ublaţiti osiguranjem ekološki prihvatljivog
protoka.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Terensko istraţivanje ihtiofaune provedeno je u novembru 2015.g. u okviru priprema za
ovaj izvještaj. Tokom ove posjete došlo se do saznanja o prisustvu mladice (Hucho
hucho), endemske vrste u slivu Dunava, a prema Crvenoj listi MeĊunarodne unije za
zaštitu prirode (IUCN) i Crvenoj listi faune FBiH sa statusom ugroţenih vrsta. Stoga je
neophodno provesti istraţivanje na terenu (krajem maja ili poĉetkom juna – kako bi se
pokrila sezona mriještenja) radi prikupljanja dodatnih podataka o ihtiofauni i podruĉju
izvedbe projekta.
Prisustvo mladice utvrĊeno je pri pregledu literature u kojoj su autori Freyhof i dr..
(2015.), prikazali samostalna i stabilna populaciju mladice u podruĉju gornjeg Vrbasa
koja se proteţe na duţini od oko 20 km. Elektrana je smještena upravo u središtu ove
lokalne populacije mladica. Prisustvo ove vrste postavlja pitanje kritiĉnog staništa koje
se odnosi na Procjenu kritiĉnog staništa (u skladu sa Provedbenim zahtjevom EBRD-a
br. 6, Provedbenim standardima IFC-a, Smjernice IFC-a GN6, USFWS).
Shodno tome, podruĉje izvedbe projekta se smatra prioritetnim u smislu biološke
raznolikosti, te je stoga neophodna detaljna procjena potencijalnih negativnih utjecaja
na ovo kritiĉno stanište.
Pitanja na koja treba odgovoriti su:
• Da li je lokalna populacija ţivi samostalno ili u jatima?
18
IUCN Crvena lista, dostupna na: http://www.iucnredlist.org/details/10264/0 19
Projekat Šumskih i planinskih zaštićenih podruĉja Broj: BA-FMPAP-TF091919-CQ-21-S-12/FBIH, Izrada crvene liste
ugroţenih biljaka, ţivotinja i gljiva u Federaciji Bosne i Hercegovine; Knjiga 3 CRVENA LISTA FAUNE FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE, Nacrt izvještaja – Prijedlog, Sarajevo, 2013.
Page 34
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 33
Copyright © Pöyry Energy GmbH
• Postoji li neto gubitak za lokalnu populaciju mladice?
• Da li projekat ugroţava lokalnu populacija mladice?
Procjene gubitka staništa ili modeliranje je najnoviji pristup u odnosu na velike ribe kao
što je mladica. Modeliranjem će se utvrditi situacija u pogledu staništa u projektnom
podruĉju pod razliĉitim uslovima prije i poslije provedbe projekta.
Kako bi se procijenile promjene u staništu sa posebnim teţištem na mladici, predlaţe se
niz koraka analize trenutnog stanja i stanja u okviru projekta:
a. Ispitivanje na licu mjesta i mapiranje vrsta staništa i sedimentnih struktura
(hidro morfološke jedinice, kao npr. podruĉja sa konzistentnim
hidrauliĉnim uzorcima, mirna rijeka sa sporim tokom, brzaci, bukovi,
virovi, plitke vode, ţabokreĉina itd; detaljna specifikacija za istraţivanje,
vodna linija itd.)
b. Detaljno profilno i topografsko istraţivanje
c. Mjerenje dubine vode i ispuštanja
d. 2D hidro dinamiĉko modeliranje za trenutno stanje i stanje u okviru
projekta, koje će za rezultat imati prostorno distribuirane dubine, brzine i
naprezanje na smicanje za uobiĉajeno nizak –i srednje nizak scenarij.
e. Dostupno modeliranje abiotiĉkog okruţenja staništa na osnovu rezultata
hidrauliĉkog modeliranja: analiza prostorno rasporeĊenog mezostaništa
(Synergis ArcGIS, model evaluacije meĊustaništa MEM, kao Wipplinger,
2014.) za sadašnje stanje i stanje u okviru projekta (ukljuĉujući ekološki
ispust).
f. Analiza strukture sedimenta
g. Analiza izvora hrane
h. Procjena veliĉine i strukture populacije
Kao rezultat ove analize, bit će izraĊen i dogovoren akcioni plan i plan monitoringa
biološke raznolikosti.
Budući da je ispitivanje alternativnih rješenja za projekat potvrdilo da je trenutna
lokacija projekta najbolja u regiji, potrebno je provesti detaljno ispitivanje projektnog
podruĉja u pogledu utjecaja kako bi se utvrdilo da li su ispoštovani meĊunarodni
zahtjevi.
Nadalje, u cilju obuhvatanja detaljnih podataka o ekološkim i biološkim
karakteristikama svih pronaĊenih vrsta ribe, Konsultant je planirao provoĊenje dodatnog
istraţivanja u uredu tokom faze ESIA. Pored toga, u okviru hidrološkog ispitivanja
tokom faze ESIA, bit će utvrĊen ekološki prihvatljiv protok u skladu sa Pravilnikom o
utvrđivanju načina za određivanje ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine
FBiH, No, 4/13). U fazi ESIA bit će pripremljen niz detaljnih mjera ublaţavanja kako bi
se izbjegao, sprijeĉio ili maksimalno umanjio potencijalni utjecaj na ribe, sa teţištem na
ugroţenim vrstama.
S obzirom na veoma male dimenzije svih graĊevina i malo podruĉje koje je pogoĊeno,
procjena drugih vrsta, ukljuĉujući vodozemce, kiĉmenjake itd. bit će provedena na
osnovu postojećih informacija. Tokom faze ESIA, Konsultant će potvrditi ovu odluku.
Page 35
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 34
Copyright © Pöyry Energy GmbH
4.1.10 Utjecaj na krajolik i vizualni utisak
Potencijalni utjecaji
Projekat će utjecati na krajolik i ambijent time što će uzrokovati:
Promjene krajolika tokom faze gradnje (kao i tokom prestanka radova), koje za
posljedicu mogu imati opadanje trenutnih prirodnih i estetskih vrijednosti uslijed
neophodnih zemljanih radova i graĊevinskih radova, privremenog skladištenja
graĊevinskog materijala i izgradnje neophodnih objekata, prisustva osoblja i
mašinerije, kao i izgradnje graĊevina; utvrĊeni utjecaji su ocijenjeni kao
kratkoroĉan,
Promjene u krajoliku tokom faze gradnje uslijed formiranja akumulacije i
izgradnje neophodnih objekata (brana, strojarnica, izmiještanje puta, tuneli itd.;
utjecaj je ocijenjen kao dugoroĉan.
Aktivnosti tokom faze gradnje dovest će do privremenih promjena krajolika tokom
graĊevinskih radova. Neophodni zemljani radovi dovest će do formiranja kamenoloma i
pozajmišta, kao i do uništavanja vegetacije i zemljanog pokrivaĉa uslijed zemljanih
radova. Neophodni graĊevinski radovi, privremeno skladištenje graĊevinskog materijala
i izgradnja objekata doprinijet će neskladu prirodnog reljefa i morfologije krajolika, a to
će utjecati na strukturu i reţim krajolika. Po završetku gradnje, svo osoblje, mašinerija,
graĊevinski materijali i otpad bit će uklonjeni sa gradilišta, Privremene graĊevine će
takoĊer biti razmontirane i uklonjene, a gradilište će biti potrebno ponovno kultivirati.
Shodno tome, identificirani utjecaji bi trebali biti kratkoroĉni i vezani za graĊevinske
aktivnosti. Oĉekivane vizuelne promjene krajolika tokom faze gradnje bit će teško
uoĉljive za lokalno stanovništvo s obzirom na to da je podruĉje rijetko naseljeno.
MeĊutim, neki objekti infrastrukture (kao pristupni putevi objektima HE) će ostati i bit
će promijenjeni profili terena. Sve ove promjene dovest će do promjena na krajoliku što
je neizbjeţno u svakom sliĉnom projektu.
Glavni utjecaj na krajolik/vizuelni utjecaj u fazi rada bit će povezan sa trajnim
graĊevinama i objektima HE. Formacija akumulacije tokom rada HE moţe dovesti do
potapanja poljoprivrednog zemljišta. Obuhvat utjecaja na krajolik i prizor tokom ove
faze bit će direktno povezan sa potencijalnim potapanjem površina uzvodno od brane
uslijed formiranja akumulacije i koliĉine vode u akumulaciji. Formiranje akumulacije
dovest će do trajnih promjena u krajoliku i prizoru i potencijalnog potapanja
poljoprivrednih površina.
Sliĉno fazi izgradnje, aktivnosti u fazi prestanka rada dovest će do privremenih
promjena u krajoliku i prizoru tokom aktivnosti rušenja i uklanjanja izgraĊenih
objekata. Neophodni radovi na rušenju, privremeno skladištenje graĊevinskog
materijala i upotreba teške mašinerije u radovima rušenja dovest će do nesklada izmeĊu
prirodnog reljefa i morfologije krajolika. Tokom faze prestanka rada projekta, treba
provesti uklanjanje izgraĊenih objekata i ponovno kultiviranje tla u podruĉju, što će
doprinijeti vrijednostima krajolika.
Gore navedeni utjecaji neće biti zamjetljivi u podruĉjima uzvodno od donje vode
akumulacije ili nizvodno od lokacije strojarnice (relevantno za sve faze projekta).
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Tokom faze ESIA, neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka koji se odnose na
krajolik i prizor. U fazi preliminarne procjene, Konsultanti su prikupili dovoljno
Page 36
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 35
Copyright © Pöyry Energy GmbH
podataka za provedbu cjelovite i detaljne procjene mogućih utjecaja na krajolik i prizor
u fazi ESIA. Bit će predloţene adekvatne mjere ublaţavanja.
4.2 Socio-ekonomski utjecaji
4.2.1 Otkup zemljišta i fiziĉko raseljavanje
Potencijalni utjecaji
Oĉekuje se da će Projekat ukljuĉivati potpuni otkup20
ili nepotpunu
eksproprijaciju21
zemljišta u privatnom vlasništvu za potrebe izgradnje trajnih graĊevina
kao što su derivacioni tunel i strojarnica. Detaljni podaci o konkretnom utjecaju za
svaku graĊevinu bit će osigurani tokom narednih faza Projekta, tj. tokom faze ESIA.
Projektom će biti zahvaćeno 16 katastarskih ĉestica (u dvije katastarske općine)
(naroĉito za potrebe izgradnje: strojarnice, mosta i pristupnog puta, derivacionog tunela,
brane i akumulacije i ekološkog ispusta. Detaljni podaci o pogoĊenim zemljišnim
parcelama bit će osigurani u dokumentu Otkup zemljišta i obnova sredstava za ţivot
(eng. Land Acquisition and Livelihood Restoration Plan – LALRP).
Za potrebe izgradnje strojarnice, moţda će biti neophodno provesti potpunu
eksproprijaciju (utvrĊenu Zakonom o eksproprijaciji FBiH) zemljišnih parcela u
privatnom vlasništvu koje se nalaze na lokacijama planiranih graĊevina prije faze
gradnje. Procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti dugoroĉne prirode.
Za potrebe postavljanja derivacionog tunela, bit će neophodno provesti potpunu
eksproprijaciju utvrĊenu Zakonom o eksproprijaciji FBiH) zemljišnih parcela u
privatnom vlasništvu koje se nalaze u okviru derivacionog tunela tokom faze gradnje.
Ovo podruĉje je svrstano u kategoriju šumskog podruĉja. Procjenjuje se da će utjecaj
biti kako kratkoroĉne (uslijed kratkog trajanja graĊevinskih radova) tako i dugoroĉne
prirode (uslijed uspostavljanja prava sluţnosti).
TakoĊer se moţe oĉekivati da će nekoliko zemljišnih parcela biti privremeno zauzeto za
potrebe izgradnje pristupnih puteva i rasporeĊivanje osoblja, mašina i materijala tokom
faze gradnje. Procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti kratkoroĉne prirode.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Sekundarni katastarski podaci (podaci o: vrsti zemljišnih parcela, poloţaju zemljišnih
parcela, vlasništvu i strukturi zemljišnih parcela) pribavljeni su od Općine Donji Vakuf.
Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju bit će provedena u fazi ESIA. Anketa i popis
će osigurati osnova za izradu dokumenta LALRP.
4.2.2 Ekonomsko raseljavanje
Potencijalni utjecaji
Ekonomsko raseljavanje je uglavnom vezano za izgradnju strojarnice. Utjecaji će tokom
razliĉitih faza Projekta bit drugaĉiji.
20Prema Zakono u eksproprijaciji FBiH (“Sluţbene novine FBiH”, br. 70/07, 36/10 i 25/12), potpunom eksproprijacijom korisnik moţe
dobiti pravni naslov na ekspropriranom zemljištu, dok prava ranijeg vlasnika na nekretnini kao i druga prava prestaju. 21Prema Zakono u eksproprijaciji FBiH, nepotpunom eksproprijacijom korisniku se daje pravo sluţnosti na zemljištu ili graĊevini, kao i
zakupa zemljišta na odreĊeno vrijeme. Po isteku zakupa, pravo korištenja na zemljištu se vraća ranijem vlasniku.
Page 37
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 36
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Izgradnjom strojarnice mogao bi biti pogoĊen trenutno zatvoreni Hotel “Bosnae” koji se
nalazi blizu lokacije strojarnice tokom faze gradnje (u sluĉaju da poĉne ponovo raditi).
Procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti dugoroĉne prirode.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
U fazi ESIA bit će provedena Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju. Dodatni
podaci o poslovnim subjektima u projektnom podruĉju bit će prikupljeni putem
anketnog ispitivanja i korištenjem upitnika za lokalne poslovne subjekte. Tokom faze
ESIA, bit će izraĊene odgovarajuće mjere ublaţavanja u vezi sa ekonomijom.
4.2.3 Ograniĉenje korištenja zemljišta i štete na privatnoj imovini
Potencijalni utjecaji
Oĉekuje se da će Projekat utjecati na trenutnu praksu korištenja zemljišta u podruĉjima
u okruţenju brane, derivacionog tunela i strojarnice. Utjecaji vezani za ograniĉenje
korištenja zemljišta zavisti će od pitanja vlasništva nad zemljištem, što će biti precizno
utvrĊeno kad bude odreĊen taĉan poloţaj trajnih graĊevina i derivacionog tunela.
Podruĉja oko derivacionog tunela i strojarnice mogla bi biti pogoĊena tokom faze
gradnje.
Oĉekuje se da će biti neophodno privremeno zauzimanje nekoliko parcela u privatnom
vlasništvu za potrebe izgradnje pristupnih puteva, rasporeĊivanje osoblja, mašina i
materijala na lokaciji strojarnice i duţ derivacionog tunela. GraĊevinske aktivnosti
mogu dovesti do oštećenja zemljišnih parcela, ţeljeznih i drugih vrsta ograda uslijed
odlaganja graĊevinskog otpada i parkiranja teške mašinerije. Procjenjuje se da će ovi
utjecaji biti dugoroĉne prirode.
Tokom faze rada, korištenje zemljišta bit će ograniĉeno u okviru koridora radova na
vodotoku i u podruĉju oko strojarnice. Procjenjuje se da će ovi utjecaji biti kratkoroĉne
prirode.
Podruĉja oko lokacija derivacionog tunela i strojarnice bit će zahvaćena ograniĉenjima
korištenja zemljišta tokom faze prestanka rada. Procjenjuje se da će ovi utjecaji biti
kratkoroĉne prirode.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Sekundarni katastarski podaci (podaci o: vrsti zemljišnih parcela, poloţaju zemljišnih
parcela, vlasništvu i strukturi zemljišnih parcela) pribavljeni su od općine Donji Vakuf.
Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju bit će provedena u fazi ESIA. Anketa bi
trebala osigurati detaljne podatke o korištenju zemljišta i privatnoj imovini u
projektnom podruĉju.
4.2.4 Utjecaji na kulturno naslijeĊe
Potencijalni utjecaji
Na osnovu raspoloţivih zvaniĉnih podataka sa Liste proglašenih nacionalnih spomenika
u BiH, koju je usvojila Komisija za oĉuvanje nacionalnih spomenika BiH, ne oĉekuje se
da će Projekat imati utjecaja na kulturno naslijeĊe i arheološka nalazišta.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
U fazi ESIA neće biti potrebno provoditi dodatne studije u vezi sa kulturnim naslijeĊem.
Page 38
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 37
Copyright © Pöyry Energy GmbH
4.2.5 Ograniĉenje pristupa
Potencijalni utjecaji
Oĉekuje se da će Projekat dovesti do ograniĉenja pristupa na lokacijama brane,
derivacionog tunela i strojarnice. Utjecaji u smislu ograniĉenog pristupa bit će razliĉiti
od faze do faze Projekta.
Izgradnje brane mogla bi utjecati na lokalni makadamski put i dovesti do ograniĉenog
pristupa za oko 6 kuća u blizini lokacije strojarnice tokom faze izgradnje.Procjenjuje se
da je ovaj utjecaj kratkoroĉne prirode.
Pored toga, uklanjanje brane i derivacionog tunela moglo bi ogranĉiti pristup za oko 6
kuća u blizini lokacije strojarnice u fazi prestanka rada.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
U fazi ESIA bit će provedena Anketa o socijalnom i ekonomskom stanju i popis.Bit će
izraĊene odgovarajući mjere ublaţavanja u odnosu na ograniĉenje pristupa.
4.2.6 Utjecaji na uslove života lokalnih zajednica
Potencijalni utjecaji
Utjecaji na uslove ţivota lokalnih zajednica bit će drugaĉiji u razliĉitim vazama
Projekta. Neki utjecaji koji se odnose na uslove ţivota lokalnih zajednica detaljno su
opisani u drugim poglavljima, kao što su saobraćaj, gubitak prirodnih resursa,
ograniĉenja pristupa i utjecaji na pristupaĉnost resursa, itd.
Utjecaji koji se oĉekuju u fazi gradnje i prestanka rada su poremećaji u okolnim
zajednicama koji se odnose na: (i) povećan nivo buke, (ii) odlaganje graĊevinskog
otpada, (iii) prekidi u snabdijevanju vodom i elektriĉnom energijom, telefonskih veza i
veze za internet, prikupljanja otpada i redovnog javnog prevoza, dostave pošte u
domaćinstva i privredne subjekte. Za ugroţene grupe, kao što su stari i bolesni, te osobe
sa posebnim potrebama u situacijama potrebe za hitnom intervencijom, medicinskom ili
drugom vrstom pomoći, moţe doći do kašnjenja uslijedzagušenja u saobraćaju. Prevoz
djece u škole takoĊer moţe biti oteţan.
Oĉekuje se da će Projekat u fazi rada negativno utjecati u smislu emisije buke oko
elektrane, što je relevantno za 5 domaćinstava.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Dodatni podaci o uslovima ţivota (konkretno za Projekat) bit će prikupljeni
provoĊenjem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba pogoĊenih projektom u
fazi ESIA. Tokom faze ESIA bit će analizirani i utjecaji nizvodno (kao napr. utjecaj na
rekreaciju, plavljenje, sanitaciju i poljoprivredu). Tokom ESIA faze bit će izraĊene
odgovarajuće mjere ublaţavanja u odnosu na uslove ţivota.
4.2.7 Oštećenja puteva i utjecaji na saobraćaj
Potencijalni utjecaji
Oĉekuje se da će Projekat utjecati na puteve i saobraćaj, u razliĉitom obimu u zavisnosti
od faze Projekta.
Gradilište brane se nalazi u neposrednoj blizini lokalnog puta, te bi izgradnja brane
mogla doprinijeti oštećenjima puta (naroĉito prilikom pristupa teškim mašina do
gradilišta) tokom faze gradnje.
Page 39
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 38
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Pojaĉan intenzitet saobraćaja u podruĉju dovodi do zagušenja i ometanja što će
vjerovatno biti sluĉaj na magistralnoj cesti i lokalnim putevima tokom faze gradnje i
prestanka radova. Ovo je uglavnom povezano sa dostavljanjem graĊevinskog
materijala i prikupljanjem otpada od graĊevinskih radova u fazi gradnje i uklanjanja
materijala u fazi prestanka rada.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Neće biti potrebno provoĊenje dodatnih studija u fazi ESIA.U fazi ESIA će biti izraĊen
cjelovit obuhvat utjecaja na saobraćaj kao i odgovarajuće mjere ublaţavanja u odnosu
na oštećenja puteva i saobraćaj.
Page 40
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 39
Copyright © Pöyry Energy GmbH
4.2.8 Gubitak prirodnih resursa
Potencijalni utjecaji
Gubitak prirodnih resursa odnosi se na nekoliko parcela poljoprivrednog zemljišta
(njive i pašnjaci) a vezan je za izgradnju strojarnice i derivacionog tunela tokom faze
gradnje. Za potrebe izgradnje strojarnice, oĉekuje se gubitak resursa malog opsega )oko
800 kvadratnih metara). Ovaj utjecaj je dugoroĉni. Izgradnja pristupnih puteva i
rasporeĊivanje osoblja, mašina oko lokacije strojarnice takoĊer će utjecati na pašnjake u
ovom podruĉju na kratkoroĉnoj osnovi.
Izgradnja vodotoka podrazumijeva uklanjanje šume na nekim mjestima vodotokaOvaj
utjecaj je trajan i dugoroĉan.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Neće biti potrebne dodatne studije u vezi sa gubitkom prirodnih resursa u fazi ESIA.
4.2.9 Utjecaji na pristupaĉnost resursa
4.2.9.1 Snabdijevanje vodom
Potencijalni utjecaji
Tokom faze gradnje, snabdijevanje vodom za potrebe graĊevinskih radova, tehnologije
i sanitarnih potreba, trebat će osigurati najvjerovatnije korištenjem izvora podzemnih
voda. Za ovu svrhu se ne moţe koristiti nijedan izvor podzemne vode, koji je već
korišten za snabdijevanje vodom na lokalnom nivou. MeĊutim, izgradnja tlaĉnog tunela
sa temeljima graĊevine brane u stijenama tvrdog kreĉnjaka, korištenjem eksploziva,
moţe se negativno odraziti na okolne podzemne vode – izvore. Dva naselja uzvodno i
nizvodno od lokacije HE mogla bi pretrpjeti negativne posljedice u fazi gradnje
projekta: Babin Potok i Krivaĉe.
Tokom faze rada se ne oĉekuje znaĉajan utjecaj graĊevina HE na postojeće sisteme
vodosnabdijevanja u okolnom podruĉju. Najbliţi organizirani javni sistemi za
snabdijevanje vodom su sistemi za gradove DonjiVakuf i Jajce, uzvodno i nizvodno od
HE Babino Selo. DonjiVakuf se vodom snabdijeva iz dva podzemna izvora koji nisu
direktno povezani sa rijekom Vrbas, dok se Jajce preteţno snabdijeva iz otvorenog
vodozahvata na rijeci Plivi.
Okolna naselja su orijentirana na podzemne izvore vode putem malog lokalnog sistema
za snabdijevanje vodom. U projektnom podruĉju nema podzemnih izvora iz aluvija
rijeke Vrbas koji se trenutno koriste.
Tokom faze prestanka rada se ne oĉekuje da će akumulacija koja bude formirana
branom HE biti korištena kao izvor vodosnabdijevanja, te se stoga ne oĉekuju ni
negativni utjecaji uslijed prestanka rada.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Tokom faze ESIA, Konsultant će provesti ispitivanje lokacija i po mogućnosti
izdašnosti postojećih izvora vode koji se koriste za vodosnabdijevanje na lokalnom
nivou.
Page 41
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 40
Copyright © Pöyry Energy GmbH
4.2.9.2 Navodnjavanje
Potencijalni utjecaji
Uzvodno i nizvodno od gradilišta brane, vodozahvata i tlaĉnog tunela se nalazi
ograniĉeno poljoprivredno podruĉje. Trenutno nema organiziranih aktivnosti
navodnjavanja. Shodno tome se ne moţe oĉekivati znaĉajan utjecaj tokom faze gradnje.
Tokom faze rada se ne oĉekuje ni negativan utjecaj graĊevina HE Babino Selo na
aktivnosti ili potrebe postojećeg sistema za navodnjavanje. Najbliţa poljoprivredna
podruĉja se nalaze u mjestu Babino Selo, nizvodno od lokacije brane, a trenutno nema
organizirane infrastrukture za navodnjavanje. MeĊutim, kontrolirana ispuštanja vode, uz
uraĉunate poljoprivredne potrebe za podruĉje nizvodno (minimalni vodoprivredni
ispust) moţe imati pozitivan utjecaj na potrebe za ovu svrhu.
Moţe se oĉekivati da se akumulacija koja se formira branom HE koristi kao izvor vode
za potrebe navodnjavanja. U fazi prestanka rada, taj izvor vode bi trebalo zamijeniti.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Nema potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka tokom faze ESIA.
4.2.9.3 Sport, rekreacija i turizam
Potencijalni utjecaji
Utjecaji na pristupaĉnost resursa vezani su za rekreaciju, konkretno za aktivnosti
raftinga na rijeci Vrbas. Izgradnjom brane i formiranjem akumulacije ograniĉit će se
aktivnosti raftinga u jednom dijelu rijeke Vrbas. Ovaj utjecaj se oĉekuje tokom faze
gradnje kao i faze rada i smatra se dugoroĉnim.
Ukoliko se akumulacija, koja se formira branom HE, bude koristila za potreba sporta i
rekreacije, taj izvor bi se morao zamijeniti u fazi prestanka rada.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Nema potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka u fazi ESIA.
4.2.9.4 Akvakultura – Uzgoj ribe
Potencijalni utjecaji
Tokom faze gradnje se oĉekuju utjecaji na kvalitet površinske vode, koji se mogu
negativno odraziti na populaciju ribe nizvodno od gradilišta. Lokalna privreda nije
orijentirana na korištenje prirodnih izvora ribe, i nema objekata akvakulture u bliţoj
okolici lokacije HE, tako da se ne moţe oĉekivati utjecaj tokom graĊevinskih radova.
Tokom faze rada se ne oĉekuju utjecaji na objekte akvakulture u podslivu rijeke Vrbas.
Akumulacija koja se oformi objektima HE moţe se koristiti za uzgoj ribe u kavezima, u
kapacitetu koji će biti odreĊen kvalitetom vode u („dobar potencijal“). Proizvodnja ribe
u kavezima moţe imati negativan utjecaj na kvalitet vode i sediment u smislu
razgradnje organskih materija (hrana za ribe, uginule ribe), ili hemikalija koje se koriste
za lijeĉenje riba.
S obzirom na navedeno, postoji mogućnost da se akumulacija, formirana branom HE,
koristi za potrebe akvakulture. U fazi prestanka rada taj izvor bi morao biti zamijenjen.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Page 42
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 41
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Budući da se ne oĉekuju znaĉajni potencijalni utjecaji Projekta na postojeće
infrastrukture za uzgoj ribe, nema potrebe za dodatnim prikupljanjem informacija u fazi
ESIA. Konsultant ima dovoljno informacija koje su prikupljene u fazi analize obuhvata
za procjenu potencijalnih utjecaja i predlaganje odgovarajućih mjera.
4.2.10 Zapošljavanje i doprinos ekonomiji
Potencijalni utjecaji
Tokom faze gradnje se u lokalnim zajednicama u blizini gradilišta oĉekuje se priliv
muških radnika, kako kvalificirane tako i nekvalificirane radne snage. Budući da su
gradilišta veliki izvor zapošljavanja, oĉekuje se otvaranje novih poslovnih mogućnosti
za lokalne privredne subjekte kao što su prevoznici, dobavljaĉi i drugi pruţatelji usluga,
te se oĉekuje da će Projekt pozitivno utjecati na lokalno trţište rada, povećati stopu
zaposlenost, a moţda i prosjeĉnog prihoda za lokalno stanovništvo.
Budući da se oĉekuje da će graĊevinski radovi pokrenuti „efekat umnoţavanja“ privrede
– zapošljavanje kuhara, konobara, konobarica itd, u obliţnjim poslovnim subjektima
orijentiranim na pruţanje usluga (restorani i poslovni subjekti za snabdijevanje), postoji
mogućnost ukljuĉivanja i ţenske radne snage. Vremenski opseg ovog utjecaja je
kratkoroĉan i bit će vezan za trajanje faze gradnje.
Pozitivni utjecaji na rad i zapošljavanje mogu se odnositi na osnivanje malih poslovnih
subjekata i zapošljavanje novog osoblja u poslovnim subjektima koji rade u oblasti
turizma, rekreacije na lokaciji akumulacije tokom faze rada. Ovaj je utjecaj dugoroĉne
prirode.
Nisu utvrĊeni nikakvi negativni utjecaji.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Dodatni podaci o stopi zaposlenosti i obrazovanja bit će prikupljeni putem Ankete o socijalnom
i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP). U fazi ESIA bit će analizirani
mogući utjecaji na zajednicu, priliv radnika, upravljanje radnom snagom na privremenom
ugovoru. U ESIA fazi bit će izraĊen niz smjernica i potpun niz mjera ublaţavanja vezanih za
zapošljavanje i ekonomiju.
4.2.11 Utjecaji na zdravlje, liĉnu i opću sigurnost graĊana
4.2.11.1 Zdravlje graĊana
Potencijalni utjecaji
Trenutni kvalitet vode za dio toka rijeke Vrbas unutar projektnog podruĉja svrstan je u
kategoriju II (voda u prirodnom stanju i koja se moţe koristiti za kupanje i rekreaciju,
vodene sportove, uzgajanje vrsta šarana, ili koja se uz primjenu uobiĉajenih metoda
proĉišćavanja vode moţe koristiti za piće i prehrambenu industriju).
Page 43
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 42
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Utjecaji na zdravlje zajednice mogući su tokom:
Faze gradnje,
Faze rada,
Faze prestanka rada.
Utjecaji na zdravlje zajednice tokom faze gradnje (kao i u sluĉaju mogućeg prestanka
rada) mogući su u sluĉaju nesreća kao što su curenje opasnih supstanci, koje moţe
negativno utjecati na zajednice nizvodno od projektnog podruĉja putem sistema za
navodnjavanje na kopnu ili vodi koji koriste vodu iz rijeke Vrbas. Opseg ovih utjecaja
zavisi od nivoa curenja opasne supstance.
U fazi rada, formiranje akumulacije i redovan rad planirane HE mogu dovesti do
degradacije kvaliteta vode te time neposredno do većeg broja oboljenja uzrokovanih
vodom. Posredni utjecaji su mogući ukoliko se planirana akumulacija bude koristila za
kupanje, u sluĉaju lošeg kvaliteta vode (kategorije III i IV). Ne oĉekuje se neposredni
utjecaj na zdravlje stanovništva kao posljedica oboljenja uzrokovanih vodom, budući da
se voda iz Vrbasa na koristi za snabdijevanje vodom. Formiranje jezera i usporavanje
vodotoka vjerovatno će dovesti do promjene mikrobioloških, fiziĉkih i hemijskih
svojstava vode, izazvati eutrofikaciju vodenog ekosistema i dovesti do promjena
sadašnje namjene ovog dijela rijeke Vrbas. Degradacija kvaliteta vode moţe doprinijeti
većem broju sluĉajeva oboljenja ĉiji je uzroĉnih sadrţan u vodi u projektnom podruĉju.
Akutni enterokolitis je takva bolest i moţe posredno negativno utjecati na zdravlje
populacije u podruĉju izvedbe Projekta nakon formiranja akumulacija tokom faze rada.
Ne oĉekuje se utjecaj na zdravlje zajednice u podruĉju uzvodno od lokacije planirane
HE.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Neće biti potrebno provoditi dodatne studije u fazi ESIA koje se odnose na zdravlje
zajednice.
Tokom faze gradnje i rada operater predloţene HE, javno preduzeće “JP
Elektroprivreda BiH” će imati obavezu da provodi periodiĉni monitoring kvaliteta vode
u skladu sa odredbama Okolišne dozvole koju treba izdati Federalno ministarstvo
okoliša i turizma. Praćenje kvaliteta vode treba provoditi angaţiranjem ovlaštenog
preduzeća (treća strana).
4.2.11.2 Rizici za sigurnost graĊana
Potencijalni utjecaji
Tokom izgradnje, rada i prestanka rada, javna sigurnost moţe biti ugroţena uslijed
radova u projektnom podruĉju. Ovi rizici su posebno povezani za fazu gradnje i
prestanka rada.
Tokom faze gradnje, lokalne zajednice će biti suoĉene sa pojaĉanim intenzitetom teških
vozila i drugim pojavama povezanim sa izgradnjom koje mogu utjecati na sigurnost
saobraćaja. Tokom ove faze graĊevinski radovi mogu dovesti da zastoja i zagušenja
saobraćaja uzrokovanog jaĉim intenzitetom saobraćaja graĊevinskih mašina i vozila, a
sigurnost moţe biti ugroţena kretanjem teških vozila i vangabaritnog tereta.
Page 44
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 43
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Još jedan rizik za sigurnost javnosti je mogućnost poţara koja moţe ukljuĉivati štete za
lokalno stanovništvo. Poţari mogu biti izazvani nepropisnim korištenjem zapaljivih
teĉnosti i materijala na gradilištu. U sluĉaju većih poţara, postoji mogućnost povreda
ljudi, nastanka šteta na imovini i negativnog psihološkog utjecaja.
Tokom faze gradnje postoji opasnost od eksplozija koje mogu biti izazvane, korištenjem
razreĊivaĉa i vatrom izazvanom varniĉenjem, statiĉkim elektricitetom, eksplozivnim
nabojem u atmosferi, oštećenjem cijevi koje sadrţe eksplozivne gasove i
neeksplodiranim minsko eksplozivnim sredstvima u tlu. U tim okolnostima velike i
male eksplozije mogu dovesti do psihološkog utjecaja vezanog za sjećanje na samu
eksploziju.
Drugi mogući rizici i negativni utjecaji na sigurnost graĊana mogu biti izazvani
povredama u sluĉaju ulaska neovlaštenih osoba na gradilište. Do ove situacije moţe
doći ukoliko gradilište nije propisno ograĊeno i ukoliko nema ploĉa sa relevantnim
informacijama o graĊevinskim radovima i uĉesnicima u graĊevinskim radovima.
Na gradilištu će biti pojaĉan stepen zagaĊenja zbog graĊevinskih vozila. Javna sigurnost
moţe snositi negativne posljedice izazvane zagaĊenjem tla i vode, prašinom, emisijama
buke i vibracijama. ZagaĊenje tla i vode mogu imati štetne posljedice na lokalne
zajednice u okolnostima kada zagaĊena podzemna voda dospije u izvore koje koristi
lokalno stanovništvo (npr. za potrebe poljoprivrede). Izduvni gasovi i emisija prašine će
biti izazvana mehanizacijom i, uz pojaĉanu brzinu vjetra, naroĉito u sušnim sezonama,
prašina se moţe kretati u mjeri koja će izazvati poremećaje za lokalno stanovništvo i
ĉak pogoršati stanje osoba koje imaju alergije ili su na drugi naĉin ranjive.
Tokom faze rada još uvijek moţe doći do nekih negativnih utjecaja na sigurnost
graĊana, kao što je mogućnost nastanka šteta od poţara ili eksplozija na lokaciji
strojarnice. Te nesreće mogu biti izazvane nepropisnim rukovanjem opremom ili lošim
odrţavanjem opreme. Ove aktivnosti mogu dovesti i do zagaĊenja vode uslijed curenja
maziva.
Kako je već obrazloţeno, tokom faze prestanka rada, utjecaji na sigurnost graĊana bit
će sliĉni utjecajima koji se mogu pojaviti tokom faze gradnje bez dugoroĉnih posljedica
na zdravlje i sigurnost.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Neće biti potrebno provoditi dodatne studije u fazi ESIA koje se odnose na sigurnost
graĊana. Konsultant će predloţiti odgovarajuće mjere ublaţavanja kako za vrijeme
gradnje, tako i rada kako bi se potencijalni utjecaji izbjegli, odnosno sveli na minimum
4.2.11.3 Zaštita od vode
Potencijalni utjecaji
Oĉekuje se da će glavni graĊevinski radovi na graĊevini brane biti provedeni u periodu
malih voda. Shodno tome, tokom faze gradnje se ne oĉekuju znaĉajni utjecaji na
situaciju u pogledu zaštite od poplava najbliţih naseljenih podruĉja.
U sluĉaju da graĊevina brane bude izgraĊena korištenjem privremenih nasipa u periodu
visokih vodostaja, obliţnja podruĉja uzvodno mogu biti izloţena negativnom utjecaju,
kao rezultati niskog profila.
Tokom faze rada, oĉekuje se da će graĊevine HE imati ograniĉen pozitivan utjecaj na
zaštitu od poplava susjednih urbanih i poljoprivrednih podruĉja, imajući na umu
Page 45
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 44
Copyright © Pöyry Energy GmbH
relativno mali kapacitet akumulacije. Ne oĉekuje se utjecaj koji se odnosi na poplave na
postojeće graĊevine u urbanom podruĉju Donjeg Vakufa, uzvodno od lokacije HE.
Akumulacija bi se mogla koristiti kao izvor vode za razliĉite potrebe u vezi sa
smanjenjem utjecaja suše.
Tokom faze prestanka rada, ne moţe se oĉekivati znaĉajan utjecaj na situaciju u pogledu
zaštite od poplava, budući da će formirana akumulacija donijeti odreĊene prednosti u
smislu nivoa zaštite od poplava.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Budući da visina brane i kapacitet zapremine akumulacije mogu imati ograniĉeni utjecaj
na situaciju u pogledu zaštite od poplava, nema potrebe za dodatnim studijama tokom
faze ESIA.
4.2.12 Utjecaji na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Potencijalni utjecaji
Tokom faza gradnje, rada i prestanka rada, mogu se oĉekivati rizici u pogledu zaštite
zdravlja i sigurnost na radu (ZZSR). Utjecaji mogu ukljuĉivati:
Neposredne (mogućnost ozljeĊivanja uslijed aktivnosti koje se provode tokom
faze gradnje ili nesreća do kojih moţe doći kako tokom faze gradnje tako i
tokom faze rada (te nesreće mogu biti šireg opsega, ukljuĉivati lokalnu
zajednicu, izazvati moguću opasnosti i oboljenja));
Posredne (emisije, oneĉišćenje tla i vode itd.).
Tokom faze gradnje radnici će biti izloţeni mnogim opasnostima koje su direktno
vezane za aktivnosti koje se provode na gradilištu.UtvrĊeni su sljedeći potencijalni
utjecaji:
Pad s visine:Rizik povezan sa radom na visinama odnosi se na pad radnika i pad
predmeta na one koji rade ispod. Pad s visine je glavni uzrok nesreća koje
ukljuĉuju pogibiju u graĊevinskoj industriji i posljedice su obiĉno teţe što je
veća visina. Do padova moţe doći sa nezaštićenih rubova ili otvora na visinama,
zbog lomljivih materijala, pad moţe biti sa ljestava, u iskope, sa privremenih
platformi, sa mjesta rada na postojećim objektima i stepeništa. MeĊu
opasnostima treba spomenuti i opasnosti vezane za postavljanje skela koje
nastupaju tokom postavljanja, promjene ili rastavljanja skela ili tokom upotrebe
skela.
Saobraćajne nesreće: Opasnosti povezane sa radom u blizini puteva ili na
samim cestama kojima se saobraća zavise od vrste radova koji se izvode.
Uglavnom se radi o sudarima izmeĊu vozila koja rade unutar gradilišta,
sudarima vozila koja prolaze sa mašinerijom sa gradilišta, udarima u opremu
(kao što su skele) i radnike (ukoliko gradilište nije propisno obiljeţeno i fiziĉki
zaštićeno).
Strujni udar:Rad u blizini vodova visokog napona moţe dovesti do ozbiljnih i
smrtonosnih povreda uslijed direktnog kontakta sa vodovima pod naponom i
varniĉenja sa tih vodova na obliţnju opremu. Najveće opasnosti povezane sa
strujom su smrt izazvana strujnim udarom i opekotine koje moţe izazvati
oprema koja se loše odrţava, rad u blizini nadzemnih elektriĉnih vodova,
kontakt sa podzemnim kablovima tokom iskopavanja ili horizontalnog bušenja,
poţari izazvani lošim elektriĉnim instalacijama i neispravni elektriĉni aparati.
Page 46
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 45
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Povrede nanesene graĊevinskom mašinerijom: Ove opasnosti zavise od vrste
opreme koja se koristi tokom gradnje i graĊevinskih aktivnosti. Rizik od
prevrtanja opreme ili padanja predmeta na opremu povezan je sa opremom za
pomjeranje zemlje (kao što su bageri, rovokopaĉ-utovarivaĉ, itd., ukljuĉujući
prateću opremu), dok se opasnosti koje podrazumijevaju pad radnika sa visine,
raspad opreme koja se koristi zbog pretjeranog opterećenja, i propuste uslijed
loše tehnike hvatanja odnose na opremu za dizanje (kao što sutoranjska dizalica,
pokretna dizalica itd, ukljuĉujući pripadajuću opremu kao što su sajle).
Nesreće: Nesreće se mogu odnositi na povrede od eksplozija ili poţara. Do
opasnosti od nesrećeobiĉno dolazi pri upotrebi razreĊivaĉa i zapaljivih materija
varniĉenjem, statiĉkim elektricitetom, eksplozivnim nabojem, zbog oštećenja
cijevi koje sadrţe eksplozivne gasove i neeksplodiranih minsko eksplozivnih
sredstava na terenu. Opasnost od poţara moţe biti izazvana korištenjem
zapaljive teĉnosti, varenjem ili tehnikama abrazivnog rezanja na mjestima koja
nisu posebno pripremljena za takve radove, teĉnim gasovima koji se koriste sa
otvorenim plamenom, te zapaljivim materijalima.
Negativni utjecaji na radnike mogu biti uzrokovani i opasnostima vezanim za manuelne
radove koji ukljuĉuju ruĉnopodizanje i premiještanje tereta i druge fiziĉke poslove.
Drugi utjecaji koji mogu pogoditi radnike i lokalno stanovništvo su posredni i vezani su
za opasnosti koje uzrokuje zagaĊenje zraka (prašina), emisija buke i vibracije, te
zagaĊenje vode i tla, kako je opisano u daljem tekstu:
Emisije prašine se stvaraju radovima na gradilištu i radovima koji ukljuĉuju
iskopavanje, kretanje vozila i aktivnosti rezanja i punjenja, i mogu utjecati na
kvalitet zraka u blizini gradilišta. Tokom ĉišćenja gradilišta i aktivnosti
pripreme, prašina moţe prouzrokovati opasnost poput pneumokonioze, astme,
kroniĉnog bronhitisa, odnosno emfizema. Pored emisije prašine, moguće su i
druge emisije u zrak kao rezultat sagorijevanja fosilnih goriva i izduvnih gasova
iz mehanizacije.
Emisije buke i vibracije mogu izazvati neugodnosti kod radnika i u lokalnoj
zajednici.Radnici na gradilištima mogu biti izloţeni izvorima buke visokog
intenziteta koji mogu izazvati trajno oštećenje sluha. Glavni izvori vibracija iz
ruĉnih alata kao što su ĉekići za rušenje, bušilice, udarne bušilice, kutne
brusilice, motorne pile i ruĉne cirkularne pile. Vibracija od rada sa ruĉnim
alatom, opremom ili procesima moţe dovesti do oštećenja šaka i ruku radnika.
ZagaĊenja tla i vode su utjecaji koji mogu imati posljedice kako na radnike
tako i na lokalne zajednice. Ĉak iako su ovi utjecaji prouzrokovani aktivnostima
vezanim za gradnju, mogu imati dugoroĉne posljedice ukoliko se na provedu
odgovarajuće mjere ublaţavanja odnosno uklanjanja posljedica. ZagaĊenje vode
(kako površinske tako i podzemne) i zagaĊenje tla na gradilištima i tokom
odrţavanja strojarnice moţe biti izazvano nepravilnim rukovanjem opasnim
materijama (kao što su dizel gorivo i benzin, boja, razrjeĊivaĉi i druge opasne
hemikalije), nepravilnim zbrinjavanjem otpada (graĊevinski otpad i šuta),
oštećenjima opreme koja mogu dovesti do curenja maziva i goriva (povećani
unos ulja u vodu, tlo i shodno tome i podzemne vode).
Tokom faze rada moţe doći do nekih od opisanih utjecaja. Tokom ove faze će takoĊer
postojati opasnost od pada sa visina, ali u tom sluĉaju uzrok moţe biti i ulazak
neovlaštenih osoba na lokaciju brane. Pored toga, postoji mogućnost nesreća izazvanih
poţarom, odnosno eksplozijom uslijed lošeg odrţavanja opreme u strojarnici što moţe
ugroziti radnike tokom radova odrţavanja.
Page 47
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 46
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Uz to će doći i do posrednih utjecaja tokom faze rada ali će oni biti nešto manjeg
intenziteta nego tokom faze gradnje. Emisije prašine su moguće u okolnostima radova
na odrţavanju, ali njihov negativan utjecaj na radnike i lokalnu zajednicu bit će sveden
na minimum provoĊenjem odgovarajućih zaštitnih mjera. Emisije zvuka i vibracije
tokom ove faze će uzrokovati oprema koja se nalazi u strojarnice i one mogu negativno
utjecati na radnike koji su ovlašteni za boravak na lokaciji strojarnice. Ove emisije buke
neće utjecati na lokalnu zajednicu.
Tokom faze prestanka rada utjecaji na zdravlje i sigurnost bit će sliĉni utjecajima u fazi
gradnje budući da će biti potrebno provesti sliĉne aktivnosti. Shodno tome, tokom ove
faze neće doći do dugoroĉnog utjecaja na zdravlje i sigurnost radnika i lokalnog
stanovništva.
Dodatne studije koje su neophodne u fazi ESIA
Nije potrebno dodatno prikupljanje podataka u oblasti zaštite zdravlja i sigurnosti na
radu tokom faze ESIA.Konsultant će predloţiti odgovarajuće mjere ublaţavanja tokom
faze gradnje i rada kako bi potencijalni utjecaji se umanjili, odnosno sveli na minimum,
i zaštitilo zdravlje radnika.
4.3 Kumulativni utjecaji
Do sada su u podslivu rijeke Vrbas izgraĊene tri velike HE sa odgovarajućim
akumulacijama, Jajce I i Jajce II, koje zapravo koriste vodu iz gornjeg toka rijeke Plive,
i nizvodno HE Boĉac. Kapaciteti postojećih velikih HE22
su sljedeći:
HE Jajce I, izgraĊena na rijeci Plivi 1957.g, sa instaliranom snagom od 60 MW,
HE Jajce II, izgraĊena na rijeci Vrbas 1954.g, sa instaliranom snagom od 30
MW, i
HE Boĉac, izgraĊena na rijeci Vrbas 1981.g, sa instaliranom snagom od 110
MW.
U gornjem dijelu podlsiva rijeke Vrbas je u novije vrijeme izgraĊeno nekoliko HE23
.
Budući da je podsliv rijeke Vrbas veoma atraktivan sa stanovišta proizvodnje
hidroenergije, zajedno sa postojećim postrojenjima, u ovom podruĉju je planirano 60
HE. Ukupna instalirana snaga bi bila 580 MW. Od 60 planiranih, 45 HE bi trebale biti
derivacijske, dok bi preostalih 15 bile pribranske. Osnovni podaci koji se tiĉu ukupnog
utjecaja na prirodni vodni reţim dati su u tabeli 3.
Rijeka Broj HE Instalirana snaga
(MW)
Ukupni kapacitet
akumulacije
(Mm3)
Korisni kapacitet
akumulacije
(Mm3)
Vrbas 29 377,5 414 339
Pliva 4 62,6 22 2
Sokoĉica 1 0,7 0 0
Janj 2 31 83 73
Ugar 4 47,8 120 98
Crna Rijeka 2 4,4 15 11
Vrbanja 18 56,4 167 133
Total 60 580 821 655
Tabela 3: Najvaţniji parametri HE u podslivu rijeke Vrbas, postojeći i planirani24
22
„Velike HE“ odnosi se naHEsa instaliranom snagom od 10MW 23
„Male HE“ odnosi se naHEsa instaliranom snagom manjom od 10 MW 24
Izvor: „Aţuriranje Osnove za upravljanje vodnim resursima bazena rijeke Vrbas “ (2013.)
Page 48
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 47
Copyright © Pöyry Energy GmbH
U pogledu upravljanja vodom, najvaţnija veza za HE je ukupni zapreminski kapacitet
akumulacije. Planirano je da 16 akumulacija formiraju ukupno 655 Mm3korisnog
zapreminskog kapaciteta u podslivu rijeke Vrbas, Kako je predoĉeno u Tabeli 4.
Br. Naziv akumulacije Korisni
zapreminski
kapacitet
(Mm3)
1 Šiprage 54
2 VrletnaKosa 95
3 GornjiVakuf 52,5
4 Han SkelaVisoka 218
5 JanjskeOtoke 72,5
6 Grabovica 35
7 Staro Selo 11,4
8 Ĉelinac 43
9 Boĉac, (izgraĊena 1981.) 42,9
10 Ugarušće 3,2
11 Babino Selo 6,5
12 Banja Luka 7,6
13 Krupa 5,75
14 Jajce II (izgraĊena 1954.) 3,3
15 Novoselija 2,14
16 Jajce I (izgraĊena1957.) 1,7
Ukupno: 655
Tabela4: Postojeće i planirane akumulacije u podslivu rijeke Vrbas
Vaţno je naglasiti da se sve akumulacije nalaze u gornjoj regiji podsliva rijeke Vrbas
(uzvodno od grada Banja Luka), što osigurava bolju priliku za regulaciju protoka.
Akumulacije koje formiraju strukture uvijek su višenamjenske i pruţaju priliku,
uglavnom sektoru hidroenergije, da osigura razliĉite koristi. Za vodeni sektor je
prednost fluktuacija prirodnog protoka primarna i najpoţeljnija. Akumulacija je takoĊer
novi izvor vode iz kojeg se mogu pokriti potrebe za razliĉite namjene: navodnjavanje,
akvakultura, snabdijevanje vodom, turizam itd.
Kumulativni utjecaji 16 akumulacija mogu se odraziti na prirodno i društveno okruţenje
podsliva rijeke Vrbas, ukljuĉujući:
Prednost u pogledu kontrole poplava, dok se formiranje akumulacije ĉesto
preporuĉuje kao mjera. Takva situacija sa planiranim akumulacijama u gornjim
regijama podsliva, uzvodno od gusto naseljenih podruĉja moţe umanjiti
opasnost od poplava.
Akumulacije predstavljaju novi i atraktivan izvor vode i mogu biti od koristi ili
poboljšati situaciju u pogledu korištenja vode za snabdijevanje vodom,
navodnjavanje, sport i turizam.
Formiranjem akumulacija se pokreću neophodne aktivnosti vezane za kontrolu
kvaliteta i zaštitu vode.
U poreĊenju sa tri velike HE, oĉigledno je da HE Babino Selo ima mnogo manju
instaliranu snago (5-10MW), i razmjerno mali okolišni utjecaj. Utjecaji na hidrologiju i
kvalitet vode HE Babino Selo, u vezi sa planiranim HE uzvodno i nizvodno, veoma su
ograniĉeni, znajući vrstu ove HE (derivacijska), malu udaljenost izmeĊu vodozahvata i
donje vode, te imajući na umu da zapremina akumulacije nije znaĉajno velika.
Page 49
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 48
Copyright © Pöyry Energy GmbH
U gornjem toku rijeke je u Studiji o razvoju hidroenergije na rijeci Vrbas (COWI,
2013.) planiran projekat sa velikom branom u blizini Gornjeg Vakufa, ali ne postoji
vjerovatnoća da će biti realiziran.
Nizvodno od lokacije HE Babino Selo, EP BiH je razmatrala još dva projekta (Slika4):
HE Han Skelaniska
HE Vinac
Slika4: LokacijaHE Babino Selo i projekti u podruĉju nizvodno
Tokom faze izgradnje, mogu se oĉekivati sljedeći kumulativni utjecaji:
Emisije buke i vibracije, koje mogu biti uzrokovane poremećajem okolnog
podruĉja i povećanjem stepena postojeće ambijentalne buke koja trenutno
nastaje uglavnom iz redovnog saobraćaja na magistralnoj cesti M5 (E661);
Emisije zagaĊujućih materija (emisije iz atmosfere, ukljuĉujući prašinu, otpad,
curenje opasnih materija i ulja u situacijama nezgoda, itd) koje se mogu
negativno odrazitina kvalitet zraka u lokalnom okruţenju, kvalitet površinskih
voda i tla,a mogu se odraziti i na zdravlje stanovništva u zajednicama nizvodno
od podruĉja izvedbe projekta.
Page 50
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 49
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Prema navodima EP BiH projekat HE Vinac je pod velikim znakom pitanja zato što je
Općinsko vijeće Jajce odluĉilo da se mogu graditi samo male HE instalirane snage do
5MW. Za projekat HE Han Skelaniska, - koji je trenutno u fazi izrade studije
izvodljivosti – postoje problemi u pogledu prihvatanja od strane lokalnih organa vlasti.
Shodno tome, još uvijek nije jasno da li će i kako ovi projekti biti provedeni
Oĉigledno je, meĊutim, da se, pod uslovom da sve planirane hidroelektrane budu
puštene u rad, mogu oĉekivati znaĉajna rasparĉavanja staništa i prekidi migracijskih
puteva riba. S druge strane, negativan efekat bi mogao biti djelimiĉno ublaţen u sluĉaju
da sve planirane HE imaju funkcionalnu riblju stazu (riblji put ili prolaz). Udaljenost od
postojeće HE na rijeci Vrbas koja nema riblju (HE Jajce II) do planirane HE Babino
Selo bila bi oko 50 km25
. U pogledu kumulativnog utjecaja, neophodno je dodatno
pregledati literaturu kako bi se taĉnije procijenio potencijal kumulativnog utjecaja na
populaciju riba.
4.4 Utjecaji na regionalnom i nacionalnom nivou
Organizacija sektora nadleţnih za provedbu projekta izgradnje HE Babino Selo je
prvenstveno odgovornost entiteta (FBiH), i drţave (BiH).
Sektor za upravljanje vodama u FBiH je organiziran na kantonalnom i entitetskom
nivou26
. Saradnja sektora nadleţnog za vode u FBiH sa drugim sektorima koji na neki
naĉin koriste vodne resurse, prepoznata je u Strategiji za upravljanje vodama FBiH27
. U
skladu sa operativnim ciljem: “Jaĉanje saradnje sa drugim sektorima u vezi sa vodama“
Strategijom su utvrĊene sljedeće mjere:
Jaĉanje meĊuresorne saradnje i
Promocija principa integrisanog upravljanja u drugim sektorima.
Takvom saradnjom izmeĊu, prvenstveno vodnog i energetskog sektora, ali i sektora za
okoliš, utjecaji na okoliš vezani za vode takvog projekta se mogu bolje opisati i
razumjeti. Provedba mjera ublaţavanja se takoĊer moţe bolje koordinirati.
U pogledu prirodnog vodnog reţima ili kvaliteta vode, nema znaĉajnih utjecaja ovog
projekta na entitetskom nivou. Sa stanovišta korištenja vode, takav projekat moţe imati
neke prednosti, koje se mogu ostvariti boljom koordinacijom aktivnosti vezanih za vode
na entitetskom nivou.
Utjecaji na regionalnom nivou (sliv rijeke Dunav) odnose se na striktniju provedbu
zahtjeva vezanih za vode iz direktiva koje su transponirane u domaće zakone: Okvirna
direktiva o vodama (2000/60/EC) i Direktiva o proĉišćavanju otpadnih urbanih voda
(91/271/EEC).
Planirana HE Babino Selo locirana je u dijelu bazena rijeke Vrbas u kojem su prisutne
neke autohtone i ugroţene vrste ribe koje su kljuĉne kako za vrste tako i za genetsku
raznolikost u BiH. Izgradnja i rad HE mogu ugroziti njihova staništa ukoliko se pravilno
ne utvrde i ublaţe potencijalni utjecaji, a razliĉiti pritisci na te populacijemogu imati
posljedice kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.Teţište bi trebalo biti na
25
Vaţno je naglasiti da potreba izgradnje ribljih staza zavisi od udaljenosti izmeĊu planiranih HE. Ukoliko je udaljenost
izmeĊu dvije i više HE tolika da omogućava funkcioniranje populacija ribe (i pod uslovom da je omogućena povezanost
sa pritokama), onda je opstanak date vrste ribe moguć iako jedna HE (uzvodno ili nizvodno) nema instalirane riblje staze. 26
Upravljanje prirodnim resursima je, prema Ustavu BiH, nadleţnost entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brĉko
Distrikt. 27
„Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022.“ (2010.)
Page 51
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 50
Copyright © Pöyry Energy GmbH
mladici (Huchohucho), koja je endemska vrsta sliva rijeke Dunav i ova populacija se
smanjuje na cijelom prostoru njene rasprostranjenosti, prvenstveno uslijedizgradnje HE.
4.5 Okolišne i socijalne mogućnosti
Sa stanovišta društvenog razvoja, graĊevine HE sa akumulacijama su uvijek u skladu sa
planovima vodnog sektora. Veoma vaţna stavka, nivo osiguranja od poplava i utjecaja
suša, utvrĊena je u Strategiji upravljanja vodama FBiH 2010-2022.pod sljedećim
strateškim ciljem28
: “Smanjenje rizika od pojave ekstremnih hidroloških prilika”. U
skladu sa ovim ciljem, do 2022.g. su planirane aktivnosti na rekonstrukciji i sanaciji
postojećih, te izgradnji i odrţavanju novih sistema objekata za zaštitu s ciljem
povećanja nivoa sigurnosti koji se odnosi na zaštitu od poplava. Ove aktivnosti mogu se
provesti osiguranjem podrške planiranju i uspostavljanju višenamjenskih vodnih sistema
(akumulacija), gdje bi se uĉinak ovih struktura odrazio na širem podruĉju i u većem
broju privrednih i drugih subjekata, prvenstveno u saradnji sa energetskim,
poljoprivrednim sektorom i sektorom prostornog planiranja.
Shodno tome, najvaţnija mogućnost koja bi se otvorila formiranjem ovih
višenamjenskih akumulacija, jasno je naznaĉena u Strategiji za upravljanje vodama
FBiH 2010-2022, imajući na umu da su akumulacije najefektivnija mjera protiv
negativnih utjecaja vode kao i izvor vode u procesu ublaţavanja utjecaja suše.
Druge mogućnosti koje se otvaraju formiranjem takve akumulacije, koje mogu biti
korisne za društveni i okolišni razvoj okoline, odnose se na jednu od namjena
rezervoara – da sluţi kao novi izvor vode za razliĉite društvene potrebe.
Bez obzira na veliĉinu, akumulacije mijenjaju vrstu površinskih vodnih tijela „vodno
tijelo rijeke“ u „jako promijenjeno vodno tijelo“, što znaĉi da nova vrsta vodnog tijela
ima manje zahtjeva u pogledu kvaliteta vode, za koji je predviĊeno da iziskuje “dobar
potencijal” umjesto minimalnog statusa kvaliteta vode status “dobar”.Ipak,
novoformirana vrsta vodnog tijela zahtijeva provoĊenje mjera za kvalitet vode, kako bi
se kvaliteto drţao na nivou koji je potreban da se osigura višenamjensko korištenje
akumulacija.
MeĊu potencijalne društvene prednosti Projekta spadaju:
(i) Razvoj infrastrukture energetskog sektora FBiH (BiH),
(ii) Porast proizvodnje energije FBiH (BiH) i
(iii) Potencijalni porast izvoza energije FBiH (BiH).
(iv) Stimulans privrede na lokalnom nivou,
(v) “Efekat umnoţavanja” privrede (oĉekuje se da će graĊevinski radovi pokrenuti
„efekat umnoţavanja“ privrede–zapošljavanje kuhara, konobara i konobarica itd,
u obliţnjim poslovnim subjektima za pruţanje usluga kao što su restorani i
preduzeća za snabdijevanje i nabavku).
4.6 Pregled rezultata
Na osnovu rezultata analize podataka prikupljanih u fazi analize obuhvata utjecaja i
ocjene potencijalnih utjecaja odabrane alternative saĉinjen je pregled dodatnih zahtjeva i
aktivnosti koje treba provesti u narednim koracima faze ESIA.
28
Izvor: Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022.“ (2010.)
Page 52
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 51
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Klimatski i
meteorološki
uslovi
Općinu Donji Vakuf karakteriziraju kontinentalna i subplaninska klima na
višim visinama sa mikrolokacijskim varijacijama u dolinama rijeka i na niţim
visinama.29
Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, općina DonjiVakuf i
okolno podruĉje pripada vrsti klime Cfb – umjereno topla i vlaţna klima sa
toplim ljetima.
Formiranje predloţene akumulacije nema potencijal da utjeĉe na klimu tako
da da bi doveo do klimatskih promjena na regionalnom ili globalnom nivou,
ili klimatskih promjena u mjerljivom obimu, te je stoga utjecaj ocijenjen kao
zanemarljiv.
Tokom faze ESIA neće biti potrebno prikupljati dodatne podatka vezane za
klimu ili meteorološke uslove. U okviru faze analize obuhvata utjecaja,
Konsultant je prikupio dovoljno podataka da provede kompletnu i detaljnu
procjenu potencijalnih utjecaja na klimatske uslove u fazi ESIA.
Kvalitet zraka Federalni hidrometeorološki zavod ne prati kvalitet zraka u podruĉju izvedbe
projekta. Stanica za praćenje kvaliteta zraka ne postoji i nema
reprezentativnih podataka. MeĊutim, osim saobraćaja na magistralnoj cesti
M5 Jajce – DonjiVakuf, u blizini projektne lokacije nema većih izvora
zagaĊenja zraka.
Konsultant je prikupio dovoljno podataka da provede kompletnu i detaljnu
procjenu potencijalnih utjecaja na zrak u fazi ESIA. Ne oĉekuju se znaĉajni
negativni utjecaji na kvalitet zraka koji bi proizišli iz projektnih aktivnosti, te
shodno tome neće biti potrebno prikupljanje podataka o kvalitetu zraka.
Tokom faze ESIA bit će predloţene mjere ublaţavanja kako bi se umanjili,
odnosno sveli na minimumpotencijalni utjecaji na kvalitet zraka.
Hidrologija Hidrološka analiza zasnovana je na praćenju podataka u dovoljno dugom
periodu da se pribave pouzdani rezultati za odreĊivanje minimalnog,
prosjeĉnog i maksimalnog protoka rijeke Vrbas na mjernim stanicama MS
GornjiVakuf iMS Daljan uzvodno, i MS Han Skela i MS Kozluk, nizvodno
od lokacija strojarniceHE.
Glavni hidrološki pokazatelji za MS Daljan (koja je najbliţa mjerna stanica
uzvodno i najprikladnija) su sljedeći: Qav.monthly95%=4,19 m3/s, and Q1/100=366
m3/s.
Ne oĉekuje se znaĉajan utjecaj graĊevina HE na reţim protoka površinske
vode (rijeka Vrbas) općenito tokom faze izgradnje, rada ili prestanka rada.
MeĊutim, nizvodno od brane i objekta vodozahvata, na potezu rijeĉnog toka
do donje vode, bit će potrebno osigurati ekološki prihvatljiv protok (EPP)
OdreĊivanje EPP-a će biti provedeno u okviru hidroloških istraţivanja i
ukljuĉeno u ESIA-u.
29
Prostorni plan Srednjebosanskog kantona za period 2005-2025, Ministarstvo prostornog planiranja, rekonstrukcije i
povratka, 2005.
Page 53
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 52
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Kvalitet vode Kada je rijeĉ o kvalitetu vode rijeke Vrbas analize se provode od 1965g. uz
izuzetak u periodu od 1992.do 1995. godine za lokacije DonjiVakuf
nizvodnoi Jajce uzvodno. Za gotovo sve parametre, osim higijenskih, su
ispunjeni uslovi za kategoriju II vode. Dvije glavne aglomeracije,
DonjiVakuf i Jajce sa oko 10.000 stanovnika, još nisu opremljene adekvatnim
postrojenjima za proĉišćavanje vode.
Tokom faze izgradnje, uslijed graĊevinskih aktivnosti moţe doći do
pogoršanja kvaliteta površinskih voda na lokalnom nivou. Tokom rada se
oĉekuju razliĉiti fiziĉki procesi u akumulaciji HE, koji su drugaĉiji od
prirodnih uslova, od kojih je najvaţniji promjena sedimentacije i
koncentracije kisika po duţini i dubini akumulacije. Nizvodno od profila
brane, do donje vode, bit će potrebno odrţavati ekološki prihvatljiv protok.
Ovu koliĉinu treba utvrditi u narednim aktivnostima ispitivanja, Pored toga,
planirano je da se tokom visokog proljetnog vodostaja provede druga
kampanja analize kvaliteta vode iz rijeke Vrbas (ukljuĉujući uzorkovanje na
dvije lokacije, uzvodno i nizvodno od profila HE Babino Selo). Tokom faze
ESIA, Konsultant će provesti detaljniju procjenu potencijalnih utjecaja kako
na hidrologiju tako i na kvalitet vode, te predloţiti adekvatne mjere
ublaţavanja kako bi se svaki negativni utjecaj izbjegao, odnosno sveo na
najmanju mjeru.
Geomorfologij
a U pogledu porijekla reljefa, u projektnom podruĉju postoje dvije osnovne
vrste reljefnih formacija:
Fluvio-akumulacijski oblici uz rijeku Vrbas (podruĉje lokacije
elektrane u BabinomPotoku), i
Fluvio-denudacijski oblici na okolnim brdima (lijeva i desna strana
od projektnog podruĉje, lokacija brane.)30
Utjecaji koji se mogu pojaviti nemaju potencijal da se negativno odraze na
geomorfološke uslove.
U ESIA fazi neće biti potrebni dodatni podaci koji se tiĉu geomorfologije,
Konsultant je prikupio dovoljno podataka da provede sveobuhvatnu procjenu
potencijalnih utjecaja na geomorfologiju tokom faze EISA.
30
Savez geografskig društava, Geokarta, Geomorfologija Jugoslavije 1:500 000, 1992.g.
Page 54
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 53
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Geologija Supstrat projektnog podruĉja je sastavljen od trijaskih vulkanskih (lijeva
strana) i sedimentarnih stijena (desna strana) koje su prošle metamorfozu.
Podruĉje u neposrednoj blizini rijeke Vrbas karakteriziraju savremeni
kvartarni aluvijalni nanosi (Q) razliĉitog porijekla i sastava pijeska i šljunka
(relevantno za lokaciju strojarnice i za obje strane akumulacije). Lijevu i
desnu stranu projektnog podruĉja dijeli duboki rasjed.31
Provedbom predloţenog Projekta moţe se ugroziti odvijanje geodinamiĉkih
procesa, ukljuĉujući:
Odron kamenja (u okolnostima nepropisnog izvoĊenja zemljanih
radova kao što su iskopavanje i pravljenje zasjeka tokom faze
gradnje, što moţe doprinijeti lošijoj stabilnosti stijene i shodno tome
dovesti do odrona kamenja; utjecaj je neposredno odreĊen trajanjem
zemljanih radova), i
Krševite formacije (u okolnostimanepropisnog izvoĊenja zemljanih
radova kao što su iskopavanje, pozajmišta i pravljenje zasjekatokom
faze gradnje, što moţe doprinijeti lošijoj stabilnosti stijene i shodno
tome nastanku pukotina; utjecaj je neposredno odreĊen trajanjem
zemljanih radova.)
U okviru izrade Studije izvodljivosti HE Babino Selo planirano je provoĊenje
detaljnog programa geoloških i geotehniĉkih ispitivanja (Misija G1), što će
biti zadatak podugovaraĉa preduzeća Pöyry, u skladu sa opsegom posla koji
je dogovoren sa Klijentom. Po izradi sveobuhvatnog geološkog i
geotehniĉkog izvještaja, u fazi ESIA će potencijalni utjecajivezani za
odvijanje geodinamiĉkih procesa biti revidirani i detaljnije razraĊeni. Bit će
predloţene odgovarajuće mjere ublaţavanja.
Hidrogeologija U smislu hidrogeoloških uslova, u podruĉju izvedbe projekta se mogu
razlikovati dvije strukturalne jedinice:
Kljuĉ-Raduška navlaka – relevantna za lokaciju brane i obje strane
akumulacije, osim donje vode (nepropusne stijene sa djelimiĉno
poroznim pukotinama), i
Srednjobosanske škriljave planine – relevantne samo za desnu stranu
donje vodeakumulacije (djelimiĉno kraška vodena tijela).
Podruĉje lokacije strojarnice u neposrednoj blizini rijeke Vrbas,
karakteriziraju savremene kvartarne propusne aluvijalne naslage (Q –pijesak i
šljunak).32
Projekat moţe doprinijeti poremećaju protoka podzemnih voda uslijed
pritiska izgraĊenih objekata na tlo (u okolnostima kada se teške graĊevine
izgrade na terenu niskog kapaciteta nosivosti; posredno, stalni pritisak moţe
dovesti do poremećaja protoka podzemnih voda); utjecaj se ocjenjuje kao
dugoroĉni koji se moţe pojaviti tokom faze rada.
U fazi ESIA će biti provedena Misija G1, a bit će dovršena procjena
potencijalnih utjecaja ne geologiju (vidi prethodni tekst). Bit će predloţene
odgovarajuće mjere ublaţavanja.
31
Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Prostorni osnov za prostorni plan FBiH za period 2008-2028, 2010.g. 32
Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Prostorni osnov za prostorni plan FBiH za period 2008-2028, 2010.g.
Page 55
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 54
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Klizišta Prema podacima iz Studije o ugroţenosti FBH, teren projektnog podruĉja,
ukljuĉujući lokacije neophodnih objekata, se smatra stabilnim bez aktivnih
klizišta, a rizik od nastanka klizišta na stabilnom terenu je manji od 3%. Na
osnovu pregleda raspoloţive dokumentacije i onoga što je uoĉeno tokom
obilaska terena, u podruĉju izvedbe projekta nisu identificirana klizišta.
Projekat moţe donijeti opasnost od razvoja geodinamiĉkih procesa,
ukljuĉujući klizišta (u okolnostima nepropisne izvedbe zemljanih radova
tokom faze gradnje što moţe doprinijeti slabijoj stabilnosti stijene i shodno
tome dovesti dopojave klizišta).
U fazi ESIA će biti provedena Misija G1, a bit će dovršena procjena
potencijalnih utjecaja ne geologiju i nastanak klizišta (vidi prethodni tekst).
Bit će predloţene odgovarajuće mjere ublaţavanja.
Seizmološki
uslovi Podruĉje izvedbe Projekta obuhvata dolinu rijeke Vrbas izmeĊu gradova
Donji Vakufi Jajce i pripada aktivnim seizmološkim zonama koje
karakteriziraju potencijalni potresi intenziteta od VIII° skale Mercalli-
Cancani-Sieberg (MCS).33
U pogledu seizmološke aktivnosti, rasjed Vrbas
(Vrbasko-voljevaĉki rasjed) ne pripada seizmotektonskom aktivnom rasjedu,
meĊutim, diskontinuitet i zone kontakta sa razliĉitim tektonskim jedinicama
imaju veći potencijal za potrese u odnosu na druge dijelove iste tektonske
jedinice.
Mogući potres moţe predstavljati opasnost za podruĉje tokom faze gradnje i
faze rada.
U fazi ESIA će biti provedena Misija G1 (vidi prethodni tekst).
Kvalitet tla Podruĉju izvedbe projekta je prekriveno automorfnim tlom (kambisol na
bogatim silikatnim stijenama). Koristi se za šumarstvo (lišćarske i miješane
šume) i za poljoprivredu (poljoprivreda i prirodna vegetacija). Stoga pripada
poljoprivrednim zonama I, II i IV i bonitetnim kategorijama zemljišta V, VI i
VII, što znaĉi da zemljište karakterizira mješavina tri vrste teksture tla, strme
padine do 45% i više, a tlo se slabo cijedi i izloţeno je dugotrajnom
plavljenju. Shodno tome podruĉje spada u površinsko tlo zemljišta koje je
zahvaćeno erozijom tla od veoma niskog do visokog intenziteta.
Ne oĉekuju se znaĉajni negativni utjecaji na tlo na podruĉju izvedbe projekta:
shodno tome, nema potrebe za dodatnim prikupljanjem podataka u oblasti
zaštite tla. Konsultant će predloţiti mjere ublaţavanja u cilju ublaţavanja,
odnosno svoĊenja na najmanju mjeru potencijalnih utjecaja na tlo za sve
svrhe provedbe Projekta.
33
Federalno ministarstvo prostornog planiranja, Prostorni osnov za prostorni plan FBiH za period 2008-2028, 2010.g.
Page 56
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 55
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Flora U podruĉjima koja su ispitana nisu zabiljeţene vrste sa Crvene liste flore
FBiH, niti biljnih zajednice iz Aneksa IV uz Direktivu o staništima.
Identificirane zajednice ne doprinose prirodnim vrijednostima ovog podruĉja.
Veliki broj invazivnih vrsta biljaka je zabiljeţen na razliĉitim lokacijama i u
razliĉitom nivou obilja. Nije zabiljeţeno prisustvo biljnih vrsta koje su
zaštićene na nacionalnom nivou. TakoĊer nije zabiljeţeno pristustvo
populacija biljnih vrsta ili vrsta staništa koji bi iziskivali poseban reţim
zaštite za upravljanje i monitoring, u skladu sa zakonima FBiH i Direktivom
NATURA 2000.
Budući da predloţeno rješenje projekta podrazumijeva akumulaciju manjih
dimenzija – ne oĉekuje se znaĉajan gubitak staništa za identificirane biljne
vrste. MeĊutim, Konsultant će u fazi ESIA predloţiti detaljne mjere
ublaţavanja (sa posebnim teţištem na invazivnim vrstama) koje će
ukljuĉivati i biološke elemente kvaliteta, potencijalne utjecaje, radnje/mjere,
pokazatelje uspjeha/monitoringa i vremenske okvire/rokove.
Fauna Vodozemci i gmizavci: Analiza ove faune ukazuje na prisustvo samo dvije
vrste vodozemaca i ĉetiri vrste gmizavaca u podruĉju u kojem je provedeno
istraţivanje. Zelembać – Lacerta viridis (Laurenti, 1768) i vodena zmija –
Natrix tessellata (Laurenti, 1768.), koji su nabrojane u Aneksu II Bernske
konvencije.
Budući da predloţeno rješenje projekta podrazumijeva akumulaciju manjih
dimenzija – ne oĉekuje se znaĉajan gubitak staništa za identificirane vrste.
MeĊutim, u cilju oĉuvanja identificiranih vrsta zelembaća i vodene zmije,
treba donijeti odgovarajuće mjere, u skladu sa hijerarhijom ublaţavanja, što
ukljuĉuje oĉuvanje staništa neophodnog za njihov opstanak, kao što su
skrovita mjesta (velike stijene i sjenovita mjesta) koja omogućavaju stabilnu
termoregulaciju i opstanak ovih vrsta.
Ornitofauna: Crvena lista ornitofauneFBiH u kategorijama ugroţenih (EU) i
ranjivih (VU) vrsta navodi dvije vrste: Aythyanyroca (Güldenstädt, 1770.)
(EN), Phalacrocoraxcarbo (Linnaeus, 1758.) (VU), Ardeacinerea Linnaeus,
1758 (VU), and Egrettagarzetta Linnaeus, 1766. (VU). Za ove vrste treba
redovno pratiti stanje populacije, što ukljuĉuje prebrojavanje, lociranje
lokacija prezimljavanja i praćenje jedinki tokom leta. Aythyanyroca (patka
njorka) ne gradi gnijezdo u ovom podruĉju (postoje samo tri lokacija
gnijeţĊenja) (Bardaĉa, Hutovo Blato i Livanjskopolje), ali se ne iskljuĉuje
praćenje migracije.
Tokom faze ESIA bit će donesen niz detaljnih mjera ublaţavanja, koje će
ukljuĉivati biološke elemente kvaliteta, potencijalne utjecaje, radnje/mjere
pokazatelje uspjeha/monitoringa i vremenske okvire/rokove.
Page 57
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 56
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Ihtiofauna Rijeka Vrbas u podruĉju mjesta DonjiVakuf ima brzi protok vode i prema
hidrološkim i ihtiološkim karakteristikama se nalazi unutar lipljana (regija
lipljana). Ihtiofaunu rijeke Vrbas u podruĉju planirane HE Babino Selo
(DonjiVakuf) predstavljasedam vrsta ribe iz tri porodice. Naroĉito je vaţno
da je jedna od vrsta ribe (mladica) endemska vrsta sliva rijeke Dunav, a
prema Crvenoj listi MeĊunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) i Crvenoj
listi faune FBiH ima status ugroţene vrste (EN).
Shodno tome je podruĉje izvedbe projekta identificirano kao podruĉje koje
ima prioritetne odlike biološke raznolikosti u skladu sa PZ 6 EBRD-
a.Potrebno je provesti detaljnu analizu postojećeg staništa i populacije
mladice (ukljuĉujući analizu sedimenta, prošireni opis staništa, modeliranje
staništa za razliĉite uslove protoka prije i poslije izgradnje strojarnice,
procjenu populacije, analizu izvora hrane) kako bi se osiguralo ispunjavanje
zahtjeva iz PZ 6 EBRD-a i Okolišne politike.
Na osnovu rezultata ove dodatne analize, bit će potrebno izraditi akcioni plan
biološkeraznolikosti(BAP) i plan monitoringa biološke raznolikosti (BMP).
Kako bi se negativni utjecaj planirane HE Babino Selo na ihtiofaunu i vodeni
ekosistem općenito sveo na najmanju moguću mjeru, treba osigurati ekološki
prihvatljiv protok, a HE treba imati tehniĉka rješenja koja će omogućiti
uzvodne i nizvodne migracije za vrste riba koje migriraju (riblje staze, sistem
koji ih odvraća od ulaska u cjevovod i turbine koje nisu opasne za ribe).
Prva istraţivanja o ihtiofauni na terenu provedena su u novembru 2015.g.
tokom pripreme ovog dokumenta. MeĊutim, bila bi potrebna dodatna
ispitivanja u projektnom podruĉju (najranije u junu, budući da je u periodu
april/maj zabranjen ribolov). Dodatno istraţivanje u uredu takoĊer je
planirano tokom faze ESIA, kako bi se obradili detalji o ekološkim i
biološkim karakteristikama svih pronaĊenih vrsta ribe sa posebnim teţištem
na endemskim vrstama. Bit će pripremljen niz mjera s ciljem da potencijalni
utjecaji na ribe se izbjegnu, odnosno smanje na najmanji mogući nivo, sa
teţištem na ugroţenim vrstama.
Page 58
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 57
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Krajolik i
vizuelne
vrijednosti
Karakteristike podruĉja izvedbe projekta su:
Prirodni krajolik i prizor (šume – uglavnom lišćarsko drvo i ţbunje,
Rijeka Vrbas i njene pritoke, obalna vegetacije duţ rijeke i njenih
pritoka),
Krajolik i prizor koji su nastali aktivnostima ljudi (putevi i prateće
putne infrastrukture, stambeni objekti, objekti za poljoprivredne
namjene (radionice, štale i ambari), poljoprivredna polja sa sloţenim
usjevima, objekti lokalne privrede (restoran “Šestbraće”).
Projekat će utjecati na krajolik i prizor(i) promjenama u krajoliku tokom faze
gradnje (i tokom faze prestanka rada).
Posljedica toga moţe biti pad trenutnih prirodnih i estetskih vrijednosti
uslijed neophodnih zemljanih radova i graĊevinskih radova, privremenog
skladištenja graĊevinskog materijala iizgradnje neophodnih objekata,
prisustva osoblja i mašina i izgradnje graĊevina; utvrĊeni utjecaji su
ocijenjeni kao kratkoroĉni; (ii)promjene u krajoliku tokom faze gradnje i rada
uslijed formiranja akumulacije i izgradnje neophodnih objekata (brana,
strojarnica, izmiještanje puta, tuneli, itd.); utjecaj je ocijenjen kao
dugoroĉan.
Tokom faze ESIA neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka koji se
odnose na krajolik i prizor. U okviru faze analize obuhvata utjecaja,
Konsultant je prikupio dovoljno podataka za provedbu cjelovite procjene
potencijalnih utjecaja na krajolik i prizor u fazi ESIA.
Buka Nema raspoloţivih podataka o nivou ambijentalne buke na dnevnoj osnovi na
magistralnim cestama obuhvaćenim Projektom. Glavni izvor buke zabiljeţen
u projektnom podruĉju je svakodnevni saobraćaj na magistralnojcesti M5
(E661).
U smislu emisije buke i uznemiravanja vibracijama koje se odnose na
Projekat, izvori buke i vibracije se oĉekuju tokom (i) faze gradnje
(graĊevinske aktivnosti), faze rada (u procesu proizvodnje energije) i faze
prestanka rada (moguće rušenje objekata).
Neće biti potrebno dodatno prikupljanje podataka vezanih za utjecaj od buke
u ESIA fazi. Konsultant će provesti sveobuhvatnu procjenu potencijalnih
utjecaja distribucije buke i procjenu nivoa buke u najbliţim stambenim
objektima. Bit će predloţene odgovarajuće mjere ublaţavanja s ciljem
izbjegavanja/odnosno svoĊenja utvrĊenih utjecaja na najmanju moguću
mjeru.
Demografija Populacija općine Donji Vakuf broji 14.739 osoba. Broj domaćinstava u
općini je 4.221, a broj stambenih jedinica je 5.582. Općina je srednje gusto
naseljena sa 43,33 osobe po kvadratnom km. Nema raspoloţivih podataka o
demografiji u podruĉju izvedbe projekta. Socio-ekonomski podaci
(konkretno, podaci o demografiji u projektnom podruĉju) bit će prikupljeni
putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene
projektom (OPP) u fazi ESIA.
Page 59
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 58
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Etniĉka
struktura
Procjenjuje se da stanovništvo općine DonjiVakuf ĉine 98,7 % Bošnjaci, 0,62
% Hrvati i 0,59 % Srbi. Prema informacijama koje su dostavili predstavnici
lokalnih zajednica Vrbas i Babin Potok, stanovništvo u projektnom podruĉju
ĉine Bošnjaci u procentu od 100 %. Utjecaji koji se mogu pojaviti nemaju
potencijal da se negativno odraze na etniĉku strukturu u projektnom
podruĉju. Dodatni podaci o etniĉkoj strukturi (konkretno za Projekat) bit će
prikupljeni putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su
pogoĊene projektom (OPP) u fazi ESIA.
Manjinske
grupe
U općini Donji Vakuf je prisutna mala zajednica Roma (oko 100 osoba) koji
se uglavnom izjašnjavaju kao Bošnjaci. Nisu utvrĊene druge manjinske grupe
u ovom podruĉju. Nema raspoloţivih zvaniĉnih podataka o manjinskim
grupama u projektnom podruĉju. Nisu utvrĊeni utjecaji. Dodatni podaci o
manjinskim grupama u podruĉju izvedbe Projekta bit će prikupljeni putem
Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene
projektom (OPP) kao i u intervjuima sa predstavnicima lokalne zajednice i
izlascima na teren.
Ekonomija U podruĉju dvije lokalne zajednice Vrbas i Babin Potok se nalazi jedno malo
preduzeće i 11 mikro preduzeća: (klasifikacija u skladu sa brojem
zaposlenih), a to su: (i) Pilana i fabrika fasadnih cigli “Udarnikd.o.o.” ima 20
zaposlenih, (ii) Pilana“Bedemd.o.o.” ima 4 zaposlene osobe, (iii) Restoran
“Šestbraće” ima 3 zaposlenih, (iv) u lokalnoj zajednici Vrbas radi oko 9
malih obrtniĉkih radnji.
U blizini infrastrukture planiranog Projekta se nalaze: Restoran “Šestbraće” u
mjestu Krivaĉe i Hotel “Bosnae”i u mjestu Babino Selo koji je trenutno
zatvoren.
Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na ekonomiju u projektnom podruĉju. Dodatni
podaci o poslovnim subjektima u projektnom podruĉju bit će prikupljeni
putem ankete korištenjem upitnika za lokalne poslovne subjekte koji će biti
pripremljen. Tokom faze ESIA bit će izraĊene mjere ublaţavanja koje se
odnose na ekonomiju.
Poljoprivreda Prema posmatranjima prilikom izlazaka na teren, podruĉje izvedbe Projekta
je veoma povoljno za poljoprivrednu proizvodnju, i prisutna su
poljoprivredna polja sa sloţenim usjevima (privatno zemljište).Tokom
izlazaka na teren, zabiljeţena su poljoprivredne njive za potrebe osiguranja
sredstava za ţivot, uglavnom zasaĊene malinama, kukuruzom, kupusom, kao
i voćnjaci (uglavnom jabuka).
Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na poljoprivredu u projektnom podruĉju.
Dodatni podaci o poljoprivredi u podruĉju izvedbe Projekta bit će prikupljeni
putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su pogoĊene
projektom (OPP) kao i u intervjuima sa predstavnicima lokalne zajednice i
izlascima na teren.
Sredstva za
ţivot
Intenzivni uzgoj malina je u projektnom podruĉju prisutan u proteklih 5
godina. Broj domaćinstava koja su ukljuĉena u uzgoj malina se svake godine
povećava. Trenutno je u lokalnoj zajednici Vrbas se maline uzgajaju na
površini od oko 15 hektara zemljišta.
Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na sredstva za ţivot u projektnom podruĉju.
Dodatni podaci o sredstvima za ţivot (konkretno za Projekat) u podruĉju
izvedbe Projekta bit će prikupljeni putem Ankete o socijalnom i ekonomskom
stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP) u fazi ESIA, bit ćeizraĊene
odgovarajuće mjere ublaţavanja koje se odnose na sredstva za ţivot i bit će
izraĊen Plan otkupa zemljišta i obnavljanja sredstava za ţivot (LALRP).
Page 60
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 59
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Zapošljavanje
i radna snaga
Nema raspoloţivih podataka o radu i zapošljavanju na nivou lokalne
zajednice. Shodno tome, nema raspoloţivih zvaniĉnih podataka o radu i
zapošljavanju u projektnom podruĉju. Nisu utvrĊeni negativni utjecaji na
zapošljavanje.
Oĉekuje se da će Projekat imati pozitivan uĉinak na lokalno trţište rada,
povećati stopu zaposlenosti a moţda i visinu prosjeĉnog dohotka za lokalno
stanovništvo. Dodatni podaci o zaposlenosti i nivou obrazovanja lokalnog
stanovništva bit će prikupljeni putem Ankete o socijalnom i ekonomskom
stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP). U fazi ESIA, bit će
provedena analiza potencijalnih utjecaja na zajednicu, priliv radnika,
upravljanje iznajmljenom radnom snagom itd. U fazi ESIA bit će izraĊeni niz
smjernica i cjelovit paket mjera ublaţavanja za zapošljavanje i ekonomiju.
Pitanja rodne
ravnopravnosti
Situacija u oblasti rodne ravnopravnosti se ne prati ni na kantonalnom i ni
općinskom nivou.
Nisu raspoloţivi zvaniĉni statistiĉki podaci o rodnoj ravnopravnosti za općinu
DonjiVakuf ili projektno podruĉje. Neće biti potrebno dodatno prikupljanje
podataka u vezi sa pitanjima rodne ravnopravnosti.
Ugroţene
grupe
Ugroţene grupe u općini DonjiVakuf su:
(i) nezaposlene osobe (naroĉito osobe srednje dobi i ţene),(ii) mladi ljudi,
(iii) osobe sa posebnim potrebama,(iv) penzioneri, i (vi) ţene (naroĉito
samohrane majke).
Nema raspoloţivih podataka o ugroţenim grupama u projektnom podruĉju.
Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na ugroţene grupe u projektnom podruĉju.
Ugroţene grupe meĊu stanovništvom koje je pogoĊeno Projektom bit će
utvrĊene putem Ankete o socijalnom i ekonomskom stanju osoba koje su
pogoĊene projektom u fazi ESIA. U fazi ESIA će biti izraĊene ogovarajuće
mjere ublaţavanja u vezi sa ugroţenim grupama.
Obrazovanje U projektnom podruĉju nema obrazovnih institucija, i nema raspoloţivih
zvaniĉnih podataka o broju uĉenika na lokalnom nivou. Prema informaciji
koju je dostavio Predsjednik lokalne zajednice Vrbas, lokalna zajednica ima
oko 150 uĉenika (u osnovnim i srednjim školama).
Prema informacijama koje je dostavio Predsjednik lokalne zajednice Babino
Selo, populacija ovih lokalnih zajednica je uglavnom starije dobi.
Nisu utvrĊeni znaĉajni utjecaji na obrazovanje u projektnom podruĉju. Neće
biti potrebno provoditi dodatne analize u vezi sa obrazovanjem.
Stambena
pitanja
U podruĉju izvedbe Projekta dominiraju ruralna naselja. Većina nekretnina su
stambene dvospratne kuće. Uglavnom su kuće napravljene od cigle sa
krovovima od crijepa. Većina kuća nema fasadu. Većina kuća imaju vrt uz
kuću ili oko kuće, voćnjake i poljoprivredno zemljište blizu kuće, pomoćne
objekte, šupe, garaţe, i ambare uz kuću ili oko kuće.
Ne oĉekuju se znaĉajni utjecaji na stambena pitanja projektnom podruĉju.
Dodatni podaci o pitanjima stanovanja bit će prikupljeni u fazi ESIA.
Page 61
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 60
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Transport Putna mreţa u podruĉju izvedbe Projekta sastoji se od magistralnecesteM5
(Travnik–DonjiVakuf - Jajce) i lokalnih puteva. Magistralna cesta M5
(Travnik–DonjiVakuf - Jajce) karakterizira veliki broj vozila u saobraćaju
(prosjeĉni dnevni saobraćaj na M5 Jajce–DonjiVakuf na godišnjem nivou je
3.054). Na lokalnim putevima saobraća mali broj vozila i koristi ih uglavnom
lokalno stanovništvo. Na pravcu Jajce-Donji Vakuf rade tri preduzeća za
prevoz putnika (od ukupno 9 preduzeća koje rade u općini DonjiVakuf).
Oĉekuje se da će Projekat utjecati na puteve i saobraćaj, s tim što će u
razliĉitim fazama projekta utjecaj biti drugaĉiji.
Lokacija izgradnje brane je u neposrednoj blizini lokalnog puta, a izgradnja
brane moţe dovesti do oštećenja puta (naroĉito prilikom pristupa teških
mašina gradilištu) tokom faze izgradnje. Veći promet saobraćaja moţe
dovesti do zagušenja i ometanja na magistralnoj cesti i lokalnim putevima
tokom faze izgradnje i prestanka rada.Ovo je uglavnom povezano sa
dostavljanjem graĊevinskog materijala na gradilište i prikupljanjem otpada od
graĊevinskih radova u fazi izgradnje i uklanjanjem materijala u fazi prestanka
rada.
Dio lokalnog puta (pristup sporednim putevima u duţini od oko 50 metara)
bit će vjerovatno poplavljen formiranjem akumulacije u naselju Krivaĉe
tokom faze rada. Ovaj utjecaj je dugoroĉne prirode. U fazi ESIA će biti
izraĊena sveobuhvatna analiza obuhvata utjecaja na transport, kao i
odgovarajuće mjere ublaţavanja koje se tiĉu transporta.
Korisnici vode U ovom dijelu podsliva rijeke Vrbas se najviše koristi za potrebe
snabdijevanja vodom stanovništva u gradovima DonjiVakuf i Jajce, uzvodno
i nizvodno od lokacije HE. Izvori vode su podzemne vode dok se grad Jajce
snabdijeva putem otvorenog vodozahvata rijeke Plive, desne pritoke rijeke
Vrbas. Nema znaĉajne upotrebe vode za druge potrebe kao što su privreda,
navodnjavanje, turizam i uzgoj ribe.
Ne oĉekuje se znaĉajan utjecaj graĊevine HE na glavne korisnike vode, s
obzirom na njihovu lokaciju i izvore vode koje koriste. Samo na lokalnom
nivou sistemi za snabdijevanje vodom mogu biti izloţeni negativnom
utjecaju tokom faze izgradnje. Provedba dodatnih istraţivanja predviĊena je
tokom faze ESIA, s ciljem odreĊivanja lokacija ovih sistema za
vodosnabdijevanje.
Rekreacija Općina DonjiVakufse prostire oko rijeke Vrbasi njenih pritoka. Prilikom
sastanaka i konsultacija odrţanih tokom boravka na terenu koji su
organizirani sa tri organizacije identificirane kao interesne grupe u smislu
upotrebe vode: (i) Ribolovno društvo "SRD Vrbas, DonjiVakuf", (ii) Rafting
klub "Dabar", i (iii) Lovaĉko društvo "Semešnica". Tokom faze ESIA neće
biti potrebno dodatno prikupljanje podataka vezanih za rekreaciju; meĊutim,
bit će izraĊene mjere ublaţavanja u pogledu rekreacije.
Page 62
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 61
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Trenutno
korištenje
zemljišta i
procjena
vrijednosti
zemljišta
Projektno podruĉje ima veliku vrijednost u smislu obradivog zemljišta i
pripada prvoj zoni prema klasifikaciji zemljišta, sa preteţno zastupljenim
zemljištem bonitetne kategorije IVb. Oĉekuje se da će Projekat utjecati na
trenutnu praksu korištenja zemljišta podruĉjima u okolini brane, vodotoka i
strojarnice. Utjecaji koji se odnose na ograniĉenje korištenja zemljišta će
zavisiti od pitanja vlasništva na zemljištu, što će biti precizno utvrĊeno kada
bude odreĊena taĉna lokacija trajnih graĊevina i pravca vodotoka. Oĉekuje se
da će Projekat dovesti do ograniĉenja pristupa na lokacijama brane, vodotoka
i strojarnice. Utjecaji u smislu ograniĉenog pristupa bit će razliĉiti u
razliĉitim fazama Projekta: Gubitak prirodnih resursa koji se odnosi na
nekoliko parcela poljoprivrednog zemljišta (njive i pašnjaci) povezano je za
izgradnjustrojarnice i vodotoka tokom faza izgradnje i rada. Za potrebe
izgradnje strojarnice, oĉekuje se gubitak prirodnih resursa u manjem obimu
(oko 800 kvadratnih metara). Ovaj utjecaj je dugoroĉne prirode. Izgradnja
pristupnih puteva i rasporeĊivanje osoblja, mašina i materijala oko lokacije
strojarnice takoĊer će imati utjecaja na pašnjake u podruĉju na kratkoroĉnoj
osnovi.
U ESIA fazi će Konsultant provesti Anketu o socijalnom i ekonomskom
stanju Anketa će osigurati detaljne podatke o trenutnom korištenju zemljišta i
imovini u privatnom vlasništvu na projektnom podruĉju. Dodatni podaci o
trenutnom korištenju zemljišta i procjeni vrijednosti zemljišta bit će
prikupljeni putem popisa u fazi ESIA, a bit će izraĊene i mjere ublaţavanja.
Trenutno
zemljište u
privatnom
vlasništvu i
materijalna
imovina
Zemljište na lokaciji strojarnice je privatno vlasništvo koje se sastoji od tri
katastarske ĉestice uglavnom klasificirane kao obradivo zemljište. Planirani
podzemni vodotok u alternativa“a” bi trebao proći kroz zemljište
klasificirano kao šumsko zemljište (uglavnom javno vlasništvo). Shodno
tome, oĉekuje se da će za potrebe Projekta biti neophodan potpuni otkup34
ili
nepotpuni otkup35
zemljišta u privatnom vlasništvu za potrebe izgradnje
trajnih graĊevina kao što su strojarnica i vodotok. Ne oĉekuje se
eksproprijacija stambenih objekata (kuće) ili fiziĉko izmiještanje.
Konsultant će u ESIA fazi provesti Anketu o socijalnom i ekonomskom
stanju osoba koje su pogoĊene projektom (OPP).
Kulturno,
historijsko i
arheološko
naslijeĊe
U skladu sa Listom nacionalnih spomenika u BIH koju je usvojila Komisija
za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, u projektnom podruĉju nije
zabiljeţeno prisustvo kulturnog naslijeĊa ili arheoloških nalaza, te nije
utvrĊen utjecaj na kulturno, historijsko i arheološko naslijeĊe. Nema potrebe
za dodatnim istraţivanjem tokom faze ESIA.
34Prema Zakonu o eksproprijaciji FBiH (“Suţbene novine FBiH”, br. 70/07, 36/10 i 25/12), potpuna eksproprijacija omogućava
korisniku eksproprijacije da dobije pravni naslov na ekspropriranoj imovini, dok prestaju prava ranijeg vlasnika na imvini kao i druga
prava u vezi sa imovinom. 35Prema Zakonu o eksproprijaciji FBiH, nepotpunom eksproprijacije se korisniku daje pravo korištenja zemljišta i objekata, kao zakup
na zemljištu na odreĊeno vrijeme. Na kraju period zakupa, prava korištenje na zemljištu se vraćaju ranijem vlasniku.
Page 63
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 62
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Segment Kljuĉni rezultati analize
Zdravlje, liĉna
sigurnost i
sigurnost
zajednice
Tokom faze gradnje i rada Projekta, nema potencijalnog negativnih utjecaja
na zdravlje stanovništva, osim situacija nesreća, koje mogu dovesti do
curenja ulja ili maziva (utjecaj na zajednice nizvodno od projektnog podruĉja
na tlo ili sisteme za navodnjavanje koji koriste vodu iz rijeke).
Tokom faze rada, formiranje akumulacije i redovni rad planirane HE moţe
doprinijeti degradaciji kvaliteta vode te time posredno dovesti do većeg broja
oboljenja koja su vezana za vodu. Posredni utjecaji su mogući ukoliko
planirana akumulacija bude korištena za kupanje, u sluĉaju lošeg kvaliteta
vode (kategorije III i IV). Ne oĉekuje se direktni utjecaj na zdravlje
stanovništva, budući da se voda iz rijeke Vrbas ne koristi za snabdijevanje
vodom.
U ESIA fazi neće biti potrebno prikupljati dodatne podataka o zdravlju
zajednice. Druga kampanja za vodu koja će biti provedena u martu 2016.g.
bit će iskorištena za pribavljanje dodatnih podataka o kvalitetu vode u
projektnom podruĉju. Konsultant će predloţiti mjere ublaţavanja kako bi se
potencijalni utjecaji na zdravlje zajednice izbjegli, odnosno smanjili na
najmanju moguću mjeru.
Podruĉja visokog rizika zaštite od poplava prepoznata su u mjestima
GornjiVakuf, Bugojno i DonjiVakuf, uzvodno od lokacija HE. Samo jedan
dio urbanog podruĉja Donjeg Vakufa je zaštićen od utjecaja poplava rijeke
Vrbas nasipima duţine od oko 1 km.
Budući da visina brane i zapreminski kapacitet akumulacije mogu imati
ograniĉen utjecaj na situaciju u vezi sa zaštitom od poplava, nema potrebe za
dodatnim analizama.
Tabela 5: Tabela sa pregledom rezultata analize (rezultata analize obuhvata utjecaja)
Treba naglasiti da će se Projekat provoditi u skladu sa lokalnim zakonima kao i zahtjevima EBRD-a,
te da će se primjenjivati stroţiji od ova dva propisa.
Page 64
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 63
Copyright © Pöyry Energy GmbH
5 DETALJAN PLAN RADA ZA PROCJENU OKOLIŠNOG I SOCIJALNOG
UTJECAJA
5.1 Opis aktivnosti, dodatni podaci koji se moraju prikupiti i ostale neophodne studije
Kao što je utvrĊeno u Poglavlju 4, Projekat će imati utjecaj na sljedeće kljuĉne okolišne
i socio-ekonomske aspekte:
Hidrološki aspekt – ekološki prihvatljiv protok;
Kvalitet vode;
Dostupnost resursa – vodosnabdijevanje;
Obalna flora i vegetacija;
Ihtiofauna i vodena staništa;
Otkup zemljišta i fiziĉko preseljenje;
Ekonomsko raseljavanje;
Ograniĉenja korištenja zemljišta i oštećenje privatne imovine;
Utjecaji na dostupnost resursa;
Utjecaji na zapošljavanje i doprinos privredi.
Ovi aspekti će biti dalje istraţeni i procijenjeni u fazi Procjene utjecaja na okoliš i
društvo (ESIA) putem specijalistiĉkih studija ili prikupljanja dodatnih informacija. Sva
okolišna i socio-ekonomska pitanja će biti utvrĊena, ispitana i sagledana u ESIA
dokumentu kako bi se Klijentu i organima vlasti osigurale dovoljne informacije za
odluĉivanje.
Nakon faze preliminarne procjene moţe se zakljuĉiti da utjecaji Projekta na ostale
okolišne i socijalne aspekte ne bi bili znaĉajni ili se oĉekuje da budu kratkotrajni, s
obzirom na postojeće okolišne i socijalne uvjete i lokaciju Projekta.
Sljedeće specijalistiĉke studije i/ili dodatni radovi se predlaţu za ESIA fazu HE Babino
Selo.
5.1.1 OdreĊivanje ekološki prihvatljivog protoka
Prema Zakonu o vodama (Sluţbene novine FBiH, br. 70/06), ekološki prihvatljiv protok
(EPP) “predstavlja minimalni protok koji obezbjeĊuje oĉuvanje prirodne ravnoteţe i
ekosistema vezanih uz vodu36
. Ova definicija je preuzeta Pravilnikom o načinu
određivanja ekološki prihvatljivog protoka (Sluţbene novine FBiH, br. 4/13).
Prema naprijed navedenom Pravilniku, svrha odreĊivanja ekološki prihvatljivog protoka
je sljedeća: “EPP se određuje radi održanja ili vraćanja strukture i funkcije vodenih i uz
vodu vezanih ekosistema, doprinoseći sprečavanju degradacije stanja voda i ostvarenju
ciljeva zaštite okoliša kroz održivo korištenje vode”.
Pravilnik opisuje metodologiju odreĊivanja EPP-a u odnosu na tip pogoĊenog podruĉja
ili površinsko vodno tijelo. U skladu sa Pravilnikom, Konsultant će uraditi studiju za
preliminarno odreĊivanje EPP-a tokom ESIA faze.
Minimalni protok vode nizvodno od vodozahvata, na dionici rijeke do donje vode, bi se,
pored EPP-a, povećao za druge nizvodne potrebe: ureĊenje pejsaţa, razrjeĊivanje
zagaĊenja ili navodnjavanje. Ovaj protok se moţe nazvati “vodoprivredni minimalni
protok”.
36
Ĉlan 62. Zakona
Page 65
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 64
Copyright © Pöyry Energy GmbH
5.1.2 Analiza kvaliteta vode
Redovne analize vode podsliva rijeke Vrbas se vrše od 1965., uz prekid u periodu
1992.-1995., na prethodno odreĊenim lokacijama od strane institucija iz vodnog sektora.
Rezultati su dati u Poglavlju 4.
U svrhu pripreme ove studije, tokom septembra 2015. izvršena je prva analiza kvaliteta
vode na dvije dionice uzvodno i nizvodno od planirane lokacije hidroelektrane. Ti
rezultati su takoĊer dati u poglavlju 4.
Za sljedeću fazu – Procjena okolišnih i socijalnih utjecaja – Konsultant će izvršiti drugu
analizu vode u martu 2016., tokom visokog protoka vode i odgovarajućeg kvaliteta
vode. Uzimanje uzoraka će se izvršiti na istim lokacijama kao kod prve analize kvaliteta
vode (Slika 5.).
Slika 5.: Lokacije za uzimanje uzoraka za analizu kvaliteta vode
Page 66
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 65
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Analizu vode će izvršiti akreditirana laboratorija (BATA37
certifkat), a analizirat će se
sljedeći parametri:
Rastvoreni kiseonik
pH
Suspendirane ĉvrste materije
Provodljivost na 20 °C
Stepen saprobnosti prema Liebmann-u
COD (hemijska potreba kiseonika)
BOD5 (biohemijska potreba kiseonika)
Rastvorljivi reaktivni fosfor (SRP; PO4)
Amonijak (NH4)
Nitriti (NO2)
Nitrati (NO3)
Sulfati (SO4)
Ukupni organski ugljik (TOC)
Ţeljezo (Fe)
Mangan (Mn)
Nikl (Ni)
Cink (Zn)
Bakar (Cu)
Olovo (Pb)
Hrom (Cr)
Arsen (As)
Kadmijum (Cd)
Ţiva (Hg)
Pesticidi (triazinski pesticidi i organohlorni pesticidi)
5.1.3 Program geoloških i geotehniĉkih istraživanja
U sklopu izrade Studije izvodljivosti za HE Babino Selo, predviĊeno je da podizvoĊaĉ
kojeg angaţuje Pöyry uradi detaljan program geoloških i geotehniĉkih istraţivanja, u
skladu sa obimom radova koji je dogovoren sa Klijentom.
Iako ovaj program nije predviĊen u sklopu ESIA procesa, nakon što se izvrši G1 misija,
potencijalni utjecaji vezani za odvijanje geodinamiĉkih procesa i prezentirani u sklopu
ovog izvještaja će biti preispitani i detaljnije razraĊeni u ESIA fazi u skladu sa
rezultatima G1 misije.
Inţenjersko-geološka studija - G1 misija će se izvršiti u skladu sa Pravilnikom o
geotehničkim istraživanjima te organizaciji i sadržaju misija geotehničkog
inženjerstva38
, kao i dogovorenim obimom radova. Tokom G1 misije, teren se ispituje u
cilju kompletne geotehniĉke identifikacije, klasifikacije i utvrĊivanja geotehniĉkih
karakteristika zemlje i stijena na lokaciji objekta, ili dijela objekta koji ima utjecaj na tlo
tokom graĊenja i eksploatacije.
37
Institut za akreditaciju Bosne iHercegovine 38
Sluţbene novine FBiH, br. 60/09
Page 67
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 66
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Inţenjersko-geološka studija će dati više informacija o:
vrsta supstrata,
vertikalna podjela / vertikalni profil supstrata,
stabilnost terena i koeficijent nosivosti tla,
propusnost supstrata i koeficijent propusnosti supstrata,
nivoi podzemnih voda.
Prema tome, osnovni uvjeti u vezi sa ESIA fazom kao i potencijalni utjecaji iz ESIA
faze se mogu završiti nakon dostavljanja rezultata G1 misije.
5.1.4 Mapiranje flore i faune
Tokom ESIA faze Konsultant će pripremiti precizne i taĉne mape rasprostranjenosti
flore i faune. GIS mape svih istraţenih grupa organizama će se pripremiti korištenjem
Arc GIS softvera i dostavit će se uz ovaj izvještaj.
5.1.5 Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni u slivu rijeke Vrbas
Prisustvo mladice (Hucho hucho), endemske vrste u slivu Dunava, a prema Crvenoj listi
MeĊunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) i Crvenoj listi faune FBiH sa statusom
ugroţenih vrsta, odreĊuje projektno podruĉje kao podruĉje prioritetnih obiljeţja
biološke raznovrsnosti prema EBRD PZ6.
Prema tome, pored prikupljenih osnovnih podataka, potrebna je opseţna procjena
postojećih staništa i populacije mladice (ukljuĉujući analizu taloga, širi opis staništa,
oblikovanje staništa za razliĉite uvjete protoka prije i poslije izgradnje elektrane,
procjenu populacije, analizu izvora hrane) kako bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva
EBRD PZ6 i Okolišne i socijalne politike.
Da bi se prikupili dodatni podaci o ihtiofauni projektnog podruĉja, neophodno je izvršiti
drugu seriju terenskog istraţivanja. Ovo istraţivanje će obuhvatiti uzimanje uzoraka
ihtiofaune (rad na terenu) i analizu kvalitativne (odreĊivanje riba) i kvantitativne
strukture (pojedinaĉni broj i biomasa ustaljenih ribljih vrsta) ribljih zajednica.
Uzorkovanje ihtiofaune će se vršiti na nekoliko mjesta (uzvodno i nizvodno od
planirane HE Babino Selo) korištenjem elektro-generatora za uzorkovanje riba i
ribarskih mreţa sa razliĉitim veliĉinama okaca, ako je neophodno. Uzorkovanje će se
izvršiti prema meĊunarodnom standardu DIN EN 14011 kvalitet vode – uzorkovanje
riba elektriĉnom strujom.
Nadalje, da bi se obuhvatili detalji o ekološkim i biološkim karakteristikama svih
utvrĊenih ribljih vrsta sa posebnim fokusom na endemske vrste, planirano je dodatno
uredsko istraţivanje tokom ESIA faze. Pored toga, postojeći zakoni će se analizirati u
pogledu ribljih fondova i zaštite okoliša. Da bi se prikupilo i analiziralo što je moguće
više podataka, Konsultant će prikupiti sve relevantne i dostupne zabilješke o sastavu
ihtiofaune u ciljnom podruĉju (tokom faze Okolišne i društvene studije analize obuhvata
utjecaja Konsultant nije uspio pribaviti elaborat pod nazivom Ribolovno-gospodarska
osnova za područje Srednjobosanskog kantona, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet
Sarajevo (2008.)).
Planirane aktivnosti tokom ESIA faze će se takoĊer fokusirati na mjere i rješenja u cilju
minimiziranja potencijalnih negativnih utjecaja planirane HE Babino Selo na ihtiofaunu
sliva rijeke Vrbas i njenih pritoka.
Page 68
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 67
Copyright © Pöyry Energy GmbH
5.1.6 Dostupnost resursa – Vodosnabdijevanje
Što se tiĉe utjecaja Projekta na dostupnost resursa, u pogledu vodosnabdijevanja, dva
naselja u blizini lokacije hidroelektrane, uzvodno i nizvodno, bi mogla biti pogoĊena
tokom faze graĊenja: Babin Potok i Krivaĉe.
Tokom ESIA faze, planirano je da se uradi detaljniji opis postojećih resursa
vodosnabdijevanja koji se koriste za vodosnabdijevanje navedenih naselja, kao i njihova
moguća osjetljivost na utjecaje tokom graĊenja objekata hidroelektrane.
5.1.7 Studija procjene socijalnih utjecaja, otkup zemljišta i plan obnavljanja sredstava
za život
Sekundarni podaci će se verificirati i potkrijepiti socio-ekonomskom analizom i
popisom direktno pogoĊenih zemljišnih parcela i imovine u projektnom podruĉju.
Analiza će obuhvatiti prikupljanje podataka i informacija o lokalnim zajednicama,
domaćinstvima, poslovnim subjektima i relevantne socio-ekonomske pokazatelje.
Ciljevi procjene socijalnog utjecaja se mogu rezimirati kako slijedi:
Definisati podruĉje pogoĊeno Projektom i stanovništvo povezano sa tim
podruĉjima;
Obezbijediti detaljan opis stanovništva koje ţivi i radi u podruĉju pogoĊenom
Projektom, ukljuĉujući demografske podatke/informacije;
Opisati sve ekonomske aktivnosti i aktivnosti na poboljšanju ţivotnog standarda
u projektom pogoĊenom podruĉju;
Temeljito opisati vlasniĉke strukture na konkretnom zemljištu i korištenje
zemljišta, ukljuĉujući prikaz svih korisnika zemljišta;
Utvrditi broj direktno pogoĊenih domaćinstava koja ţive i/ili rade (formalno i
neformalno) u pogoĊenom projektnom podruĉju;
Uspostaviti i odrţavati bazu podataka domaćinstava/pojedinaca koji će biti
direktno pogoĊeni Projektom;
Prikazati obrazovni status, ukljuĉujući nivo obrazovanja, vještine, pismenost;
Prikazati zdravstveno stanje, ukljuĉujući ĉeste bolesti, uzroke bolesti i vrstu;
Obezbijediti pregled kompletne društvene infrastrukture u projektnom podruĉju;
Utvrditi socijalne i ekonomske utjecaje koji će proizaći iz Projekta;
Predloţiti odgovarajuće mjere ublaţavanja utvrĊenih utjecaja; i
Izraditi Plan otkupa zemljišta i obnavljanja sredstava za ţivot (LALRP).
Metodološki proces će se definirati tako da bude rigorozan, odbranjiv i odgovarajući za
lokalni kontekst, ciljeve studije i anketirano stanovništvo (domaćinstva).
Metod uzorkovanja će obuhvatiti sva domaćinstva/poslovne subjekte koji su direktno
pogoĊeni Projektom.
5.2 Vremenski rokovi za aktivnosti
Određivanje ekološki prihvatljivog protoka
OdreĊivanje ekološki prihvatljivog protoka će se izvršiti u skladu sa zakonima FBiH u
prvom dijelu izrade ESIA (januar/februar 2016.).
Page 69
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 68
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Analiza kvaliteta vode
Konsultant će izvršiti drugu analizu kvaliteta vode u martu 2016., tokom visokog
protoka vode i odgovarajućeg kvaliteta vode.
Program geoloških i geotehničkih istraživanja
Aktivnosti u vezi sa G1 misijom će se izvršiti u skladu sa dogovorenim rokovima za
radove od strane podizvoĊaĉa kojeg angaţuje Pöyry. Rezultati G1 misije će se odraziti
na završetak osnovnih informacija i potencijalne utjecaje u pogledu rizika od nastanka
geodinamiĉnih procesa.
Mapiranje flore i faune
Detaljno mapiranje svih istraţenih grupa organizama će se izvršiti tokom prve faze
ESIA - februar 2016.
Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni sliva rijeke Vrbas
Prikupljanje dodatnih podataka o ihtiofauni će obuhvatiti razne aktivnosti
Uredski pregled dodatne literature (mart/april)
Terensko ispitivanje (juni)
Laboratorijska analiza (juni)
Izrada modela staništa (dodatni, zavisno od mogućnosti kopnenog ispitivanja,
oĉekuje se u junu mjesecu, a i ranije ako uvjeti vodostaja to dozvole)
Analiza staništa (dodatna, poslije kopnenog ispitivanja)
Izrada studije staništa (dodatna, nakon kopnenog ispitivanja)
Studija procjene socijalnog utjecaja, otkup zemljišta i plan obnavljanja sredstava za
život
Socio-ekonomska analiza i popis stanovništva će se izvršiti u skladu sa dogovorenim
vremenskim okvirom Projekta. Rezultati socio-ekonomske analize će biti dostupni u
februaru ili poĉetkom marta 2016. Na osnovu popisa i rezultata socio-ekonomske
analize izradit će se Plan otkupa zemljišta i obnavljanja sredstava za ţivot (LALRP)
krajem aprila 2016.
Detaljni rokovi planiranih aktivnosti za ESIA fazu su dati u Tabela 6.
Mora se obratiti paţnja na ĉinjenicu da na rokove jako utiĉe traţena druga serija
ispitivanja na terenu vodene faune, koja se moţe uraditi najranije u junu mjesecu zbog
zakonskih ograniĉenja ribolova.
Page 70
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 69
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Tabela 6: Rokovi za aktivnosti u ESIA fazi
Br. Aktivnost 2016. 2017.
Jan Feb Mart Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Jan Feb
Faza 2– Procjena okolišno-socijalnog utjecaja na okoliš i
društvo
1. Kompletna procjena
1.1 Prikupljanje dodatnih osnovnih podataka
OdreĊivanje prihvatljivog ekološkog protoka
Prikupljanje podataka za detaljan prikaz postojećih
resursa za vodosnabdijevanje
Rezultati G1 misije
1.2 Mapiranje flore i faune
1.3 Socio-ekonomska analiza (preseljenje) za odabrane
naizmjeniĉne i konsultativne sastanke sa lokalnim
zajednicama, već prema potrebi
1.4 Analiza kvaliteta vode – druga serija
1.5 Izrada studije staništa mladice (treba se dogovoriti
sa EP BiH i EBRD)
1.6 Drugo terensko istraţivanje ihtiofaune i
laboratorijski rad
1.7 Procjena (ocjena) utvrĊenih utjecaja
1.8 Uspostavljanje mjera ublaţavanja
2. Izrada ESIA dokumenata
2.1 Izrada Plana okolišnog i socijalnog upravljanja i
monitoringa (ESMMP) (ukljuĉujući plan
upravljanja otpadom, BAP i BMP)
2.2 Izrada Netehniĉkog saţetka (NTS)
2.3 Izrada nacrta ESIA dokumenta
2.4 Izrada LALRP
2.5 Dostavljanje nacrta ESIA EP BiH i EBRD-u
2.6 Prijevod nacrta ESIA i NTS na bosanski jezik
2.7 Objavljivanje
2.8 Finalizacija ESIA izvještaja
2.9 Dostavljanje finalnog ESIA EP BiH i EBRD-u
Oĉekivani rezultati
a) Nacrt ESIA (ukljuĉujući ESMMP, NTS)
b) Finalni ESIA izvještaj
Page 71
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 70
Copyright © Pöyry Energy GmbH
6 ZAKLJUĈCI
Kao što je istaknuto u poglavlju 4.6, zbog male veliĉine elektrane i rezultirajućeg podruĉja utjecaja,
većina utjecaja projekta se smatra kratkotrajnim i umjerenim. Najznaĉajnije pitanje je prisustvo
mladice kao ugroţene vrste ĉime se projektno podruĉje klasificira kao podruĉje prioritetnih obiljeţja
biološke raznovrsnosti prema EBRD PZ6.
Izvršenje projekta zahtijeva poštivanje §16 EBRD PZ6, što obuhvata
Ne postoje druge odrţive alternative unutar regije za realizaciju projekta u staništima koja
imaju manju vrijednost biološke raznovrsnosti
Interesne grupe se konsultiraju u skladu sa PZ 10
Projekat je dozvoljen prema vaţećim zakonima o okolišu, uz priznavanje prioritetnih obiljeţja
biološke raznovrsnosti
Projekat ne dovodi do mjerljivih negativnih utjecaja na ta obiljeţja biološke raznovrsnosti za
koje je kritiĉno stanište odreĊeno, kako je to istaknuto u poglavlju 14
Projekat je uraĊen da pruţi neto dobiti kritiĉnom staništu na koji projekat utiĉe
Ne predviĊa se da će projekat dovesti do neto smanjenja populacije bilo koje ugroţene ili
kritiĉno ugroţene vrste, u razumnom vremenskom periodu
Jasan i adekvatno uraĊen program za dugoroĉno praćenje i ocjenu biološke raznovrsnosti u
cilju procjene stanja kritiĉnog staništa je integriran u program adaptivnog upravljanja Klijenta.
Da bi se garantiralo ispunjavanje naprijed navedenih uvjeta, neophodno je izvršiti temeljitu i opseţnu
procjenu ranjivosti lokalne populacije mladica.
Page 72
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 71
Copyright © Pöyry Energy GmbH
ANEKSI
ANEKS 1 – DETALJAN PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR
Ustav BiH, aneks Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski
sporazum) usvojen 1995., definira BiH kao suverenu drţavu sa decentraliziranom
politikom i administrativnom strukturom.
Upravljanje okolišem u BiH je rasparĉano i obavlja se na ĉetiri administrativna nivoa:
drţavni nivo, entitetski nivo, kantonalni nivo i općinski nivo. Prema Ustavu BiH,
politika upravljanja okolišem i korištenje prirodnih resursa je u nadleţnosti dva entiteta
(FBiH i RS) i Brĉko distrikta. MeĊutim, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH je ovlašteno da definira politiku i glavne principe, koordinira aktivnosti i
usklaĊuje planove entitetskih tijela u skladu sa meĊunarodnim obavezama u oblasti
poljoprivrede, energije, zaštite okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa i turizma39
1 INSTITUCIONALNI OKVIR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Prema Ustavu FBiH40,
Poglavlje III, ĉlan 2., stav c), politika zaštite okoliša je u
zajedniĉkoj nadleţnosti FBiH i kantona. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je
nadleţno za upravljanje okolišem na entitetskom nivou sa svojim vlastitim ovlaštenjima
i nedleţnostima, dok su kantonalna ministarstva zaduţena za okoliš u 10 kantona FBiH
nadleţna za upravljanje okolišem na kantonalnom nivou. Kljuĉne institucije u pogledu
zaštite okoliša koje su vaţne za ovaj Projekat su navedene u Tabela 7.
Institucija Glavne nadleţnosti
Drţavni nivo
Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih
odnosa BiH
(MoFTER)
Definiranje politika, osnovnih principa, koordinacija aktivnosti i
harmonizacija planova entitetskih tijela, vlade i institucija u skladu sa
meĊunarodnim obavezama u oblasti poljoprivrede, energije, zaštite
okoliša, razvoja i korištenja prirodnih resursa i turizma41
FBiH nivo
Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
(FMOT)
Administrativni i profesionalni poslovi u pogledu standarda za
zaštitu zraka, vode i tla, praćenje i ekološke standarde, izrade
okolišne strategije i politike, razvoja turizma. Nadleţno za izdavanje
okolišnih dozvola za pogone i postrojenja sa obaveznom procjenom
utjecaja na okoliš. Okolišna dozvola uzima u obzir sveukupno
upravljanje okolišem postrojenja, ukljuĉujući emisije u zrak, vodu i
tlo, generiranje otpada, korištenje sirovina, energetsku efikasnost,
buku, nesreće i obnovu gradilišta nakon zatvaranja pogona.
39Prema odredbama Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u BiH (Sluţbeni glasnik BiH, br. 5/03, 42/03,
26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) 40
Ustav FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i
88/08) 41
Ĉlan 9. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave u BiH (Sluţbeni glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04,
45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09)
Page 73
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 72
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Institucija Glavne nadleţnosti
Federalno ministarstvo
prostornog ureĊenja
(FMPP)
Odgovorno za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na
entitetskom nivou. Nadleţno za izdavanje urbanistiĉkih saglasnosti,
graĊevinskih dozvola i upotrebnih dozvola za graĊevine i pogone
koji su od vaţnosti za FBiH i graĊevine koje podlijeţu proceduri
pribavljanja okolišne dozvole na osnovu EIA studije.
Federalno ministarstvo
poljoprivrede,
vodoprivrede i
šumarstva
Usluge vezane za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo: zaštita i
korištenje poljoprivrednog zemljišta, zaštita poljoprivrednih usjeva i
proizvoda; zaštita zdravlja ţivotinja, prehrambena industrija, zaštita
šuma, izvora vode, korištenje vode.
Federalno ministarstvo
zdravstva
Administrativni, profesionalni i drugi poslovi u pogledu
odgovornosti FBiH u oblasti javnog zdravstva i sanitarnih inspekcija.
Federalna uprava za
inspekcijske poslove
Organizirana u inspektorate koji pokrivaju razliĉite sektore i poslove.
Inspektorati zaduţeni za poslove zaštite zdravlja i sigurnosti na radu
su Inspektorat rada i Zdravstveni inspektorat koji kontroliraju
poštivanje zakona i podzakonskih akata kojima se ureĊuje
zapošljavanje, radniĉka prava i propise koji osiguravaju zaštitu
zdravlja i sigurnost na radu. Urbanistiĉko-ekološki inspektorat
osigurava propisnu primjenu zakona i propisa u pogledu prostornog
ureĊenja, graĊenja i zaštite okoliša.
Agencija za vodno
podruĉje rijeke Save
Upravlja vodnim podruĉjem rijeke Save: organizira, prikuplja i
dostavlja podatke o vodnim resursima; organizira hidrološko
praćenje i praćenje kvaliteta vode; praćenje ekološkog stanja
površinskih voda i praćenje podzemnih voda; izdaje vodne dozvole.
Federalni
hidrometeorološki
zavod BiH
Praćenje u oblasti meteorologije, hidrologije, kvaliteta ţivotne
sredine i seizmologije; istraţivanje u oblasti atmosfere, vodnih
resursa, kvaliteta ţivotne sredine (zrak, voda, tlo) i seizmiĉkih
procesa.
Federalni zavod za
agropedologiju
Mapiranje i odreĊivanje kvaliteta tla na poljoprivrednom zemljištu;
kontrola plodnosti poljoprivrednog tla; praćenje nivoa zagaĊenosti
polutantima (teški metali) u poljoprivrednom zemljištu; zoniranje
poljoprivrednog zemljišta i njegovo racionalno korištenje; praćenje
poljoprivrednog zemljišta i promjena u tlu; uspostava zemljišnog
informacionog sistema poljoprivrednog zemljišta i voĊenje
evidencije o poljoprivrednom zemljištu.
Federalna uprava za
šumarstvo
Prikupljanje podataka i upravljanje bazom podataka o stanju i
razvoju šuma, ukljuĉujući popis svih šuma, uspostavu i odrţavanje
katastra šuma i katastra šumskog zemljišta i šumske infrastrukture
šuma u drţavnom vlasništvu na nivou FBiH.
Zavod za javno
zdravstvo FBiH
UnapreĊenje zdravlja i prevencija bolesti, kontrola zaraznih bolesti,
zdravlja i okoliša, planiranje i programiranje, istraţivanje u oblasti
javnog zdravstva na nivou FBiH.
Kantonalni nivo
Page 74
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 73
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Institucija Glavne nadleţnosti
Ministarstvo
prostornog ureĊenja,
graĊenja, zaštite
okoliša, povratka i
stambenih poslova
Srednjobosanskog
kantona
Poslovi zaštite okoliša i prostornog ureĊenja na kantonalnom nivou.
Izdavanje okolišnih dozvola, urbanistiĉkih saglasnosti, graĊevinskih
dozvola i upotrebnih dozvola za projekte koji ne podlijeţu obaveznoj
procjeni utjecaja na okoliš, za projekte koji su od znaĉaja za Kanton i
koji pokrivaju dvije ili više općina.
Kantonalni zavod za
urbanizam, prostorno
ureĊenje i zaštitu
kulturnog /historijskog
naslijeĊa
(Srednjobosanski
kanton)
Prostorno ureĊenje, projektovanje, upotreba, ocjena i zaštita
podruĉja, izrada dokumentacije za prostorno ureĊenje i urbanistiĉko-
tehniĉke dokumentacije na kantonalnom nivou, praćenje provedbe
Prostornog plana Srednjobosanskog kantona za 2005. – 2025. i
uĉestvovanje u njegovoj harmonizaciji u skladu sa Prostornim
planom Federacije Bosne i Hercegovine, uspostava i razvoj
jedinstvenog kantonalnog geoinformacionog sistema (GIS), zaštita
kulturnog – historijskog i prirodnog naslijeĊa, harmonizacija i
provedba prostornih planova općina.
Kantonalna uprava za
šumarstvo
Srednjobosanskog
kantona
Osigurava neposrednu zaštitu drţavnih šuma, prikuplja podatke i
odrţava bazu podataka o stanju i razvoju šuma, uspostavlja i odrţava
katastar šuma i šumskog zemljišta na kantonalnom nivou.
Kantonalna uprava
civilne zaštite SBK
Obavlja administrativne i profesionalne poslove u oblasti zaštite i
spašavanja, poslove na prevenciji poţara i protivpoţarne zaštite i
inspekciju civilne zaštite, inspekciju protivpoţarne zaštite na
kantonalnom nivou.
Zavod za javno
zdravstvo SBK
Prikuplja statistiĉke izvještaje u oblasti zdravstva na podruĉju
Kantona, nadgleda, prati i analizira epidemiološku situaciju na
podruĉju Kantona, predlaganjem i, po potrebi, provedbom kontrolnih
mjera, nadgleda provedbu obavezne imunizacije, prati, analizira i
ocjenjuje utjecaj okoliša (zrak, tlo, buka) na stanovništvo Kantona.
Tabela 7: Institucije relevantne za Projekat
Page 75
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 74
Copyright © Pöyry Energy GmbH
1.1 PREGLED KLJUĈNIH OKOLIŠNIH I SOCIJALNIH ZAKONA
Provedba ovog projekta zahtijeva poštivanje relevantnih nacionalnih okolišnih i
socijalnih zakona.
1.1.1 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita okoliša
Zakon o zaštiti okoliša
Zakonom o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09) ureĊuje se
oĉuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i
kvalitet ţivota; mjere i uvjeti upravljanja, oĉuvanja i racionalnog korištenja prirodnih
resursa; okvir za pravne mjere i institucije oĉuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;
financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere; poslovi i zadaci i obaveze
organa uprave na razliĉitim nivoima vlasti. Ovim Zakonom se takoĊer ureĊuje
procedura Procjene utjecaja na okoliš i izdavanje okolišne dozvole na nivou FBiH.
Zakon o zaštiti zraka
Zakonom o zaštiti zraka (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 4/10) ureĊuju se tehniĉki
uvjeti za spreĉavanje ili, gdje to nije izvedivo, za smanjenje emisija u zrak
prouzrokovanih ljudskim aktivnostima, koje se moraju poštivati u procesu proizvodnje
na teritoriji FBiH, planiranje zaštite kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, katastar
emisija, kvalitet zraka, praćenje i sankcije za pravna i fiziĉka lica. Graniĉne vrijednosti,
ciljane vrijednosti i pragovi uzbune za zagaĊivaĉe, te datum njihovog stupanja na snagu
su definirani podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog Zakona.
Zakon o zaštiti prirode
Zakonom o zaštiti prirode (Sluţbene novine FBiH, br. 66/13) ureĊuju se nadleţnosti
tijela koja vrše zaštitu prirode, opće mjere oĉuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti
zahvata u prirodi, tipovi staništa i ekološki znaĉajna podruĉja, vrste i podvrste, zaštita i
oĉuvanje biološke raznovrsnosti i eko-sistema, uspostava evropske ekološke mreţe
posebno zaštićenih podruĉja – Natura 2000,mjere za zaštitu vrsta i podvrsta,
prekograniĉni promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, monitoring, pristup
informacijama i uĉestvovanje javnosti, znak zaštite prirode, promocija odgoja i
obrazovanja u zaštiti prirode, priznanja i nagrade za postignuća u zaštiti prirode, te
financiranje za zaštitu prirode.
Zakon o upravljanju otpadom
Zakonom o upravljanju otpadom (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03, 72/09) ureĊuju se
sve kategorije otpada (uz izuzeće radioaktivnog otpada, plinova ispuštenih u atmosferu i
otpadnih voda), kao i sve vrste djelatnosti u upravljanju otpadom, operacije i
postrojenja. Odredbe ovog Zakona se takoĊer primjenjuju na otpad nastao
iskorištavanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih resursa i
radom kamenoloma; tekući otpad; ţivotinjski otpad i drugi neopasni materijali
prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe; i odloţeni eksploziv.
Zakon ureĊuje upravljanje otpadom, planiranje i tretman, prekograniĉni transport otpada
i opasnog otpada u cilju stimuliranja i osiguranja osnovnih uvjeta za spreĉavanje
proizvodnje otpada, recikliranja i obrade otpada za ponovnu upotrebu; ekstrakcija
sekundarnih sirovina i moguće korištenje otpada kao energetskog izvora.
Zakon o vodama
Page 76
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 75
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Zakonom o vodama (Sluţbene novine FBiH, br. 70/06) ureĊuje se naĉin upravljanja
vodama i planiranje na teritoriji FBiH. Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda,
korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i ureĊenje vodotoka i drugih voda.
Ovaj Zakon takoĊer sadrţi odredbe za javne vodne resurse, vodne objekte, pravna lica i
ostale institucije nadleţne za konkretna pitanja upravljanja vodama i druga pitanja u
vezi sa vodama u FBiH kao što je postupak za pribavljanje vodne dozvole.
Zakon o zaštiti od buke
Zakon o zaštiti od buke (Sluţbene novine FBiH, br. 110/12) propisuje dozvoljene nivoe
buke, mjere zaštite od buke, naĉin mjerenja i evidentiranja buke, graniĉne vrijednosti
buke svrstane prema ambijentu, namjeni prostora i dobu dana (dan ili noć), s ciljem
zaštite zdravlja ljudi, zaštite radnog i ţivotnog prostora, te okoliša općenito.
Zakon o slatkovodnom ribarstvu
Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (Sluţbene novine FBiH, br. 64/04) ureĊuju se
ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-ĉuvarska sluţba, upravni i
inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i druga pitanja koja su od znaĉaja za oblast
slatkovodnog ribarstva u FBiH. Prema ovom Zakonu, ribe u ribolovnim vodama se
moraju koristiti na odrţiv naĉin koji doprinosi oĉuvanju biološke raznovrsnosti
ekoloških sistema.
Zakon o šumama
Zakon o šumama (Sluţbene novine Srednjobosanskog kantona, br. 5/14) propisuje
planiranje u šumarstvu, privreĊivanje u šumarstvu, zaštitu od biotiĉkih i nebiotiĉkih
štetnih faktora, promet drva i sekundarnih (nedrvnih) šumskih proizvoda, šume i
šumska zemljišta sa posebnim reţimom gospodarenja, zaštitu šuma i šumskog zemljišta
od šteta; sekundarne (nedrvne) šumske proizvode i zaštitu ugroţenih vrsta, promet u
šumama, upravljanje šumama i šumskim zemljištem.
1.1.2 Zakoni kojima se ureĊuje prostorno planiranje, graĊenje i održavanje cesta i
upravljanje
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH
Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (Sluţbene
novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) ureĊuje se planiranje
korištenja zemljišta na teritoriji FBiH kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i
njihovo provoĊenje, vrsta i sadrţaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na
entitetskom nivou, nadzor nad provoĊenjem planskih dokumenata od znaĉaja za FBiH,
nadzor nad provoĊenjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fiziĉka lica. Ovaj Zakon
takoĊer sadrţi postupke za pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti, graĊevinske dozvole i
upotrebne dozvole.
Zakon o građevinskim proizvodima
Zakonom o građevinskim proizvodima (Sluţbene novine FBiH, br. 78/09) ureĊuju se
tehniĉka svojstva, ocjenjivanje usklaĊenosti i dokazivanje upotrebljivosti graĊevinskih
proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na trţište, u distribuciju i upotrebu u mjeri
potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za graĊevinu, koji su utvrĊeni posebnim
propisima, provedba upravnih i drugih postupaka, te s tim u vezi prava i obaveze organa
drţavne uprave, pravnih i fiziĉkih lica.
Page 77
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 76
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Zakon o koncesijama FBiH
Zakonom o koncesijama FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 40/02 i 61/06) ureĊuju se
uvjeti pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za
osiguranje infrastrukture i usluga, te eksploatacija prirodnih resursa, financiranje,
projektovanje, izgradnja, obnova, odrţavanje i/ili rukovoĊenje radom te infrastrukture i
svih za nju vezanih objekata i ureĊaja u oblastima koje su u iskljuĉivoj nadleţnosti
Federacije Bosne i Hercegovine, nadleţnost za dodjelu koncesija, osnivanje Komisije za
koncesije Federacije, sadrţaj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i
obaveze koncesionara, rješavanje sporova i druga pitanja od znaĉaja za dodjelu
koncesija na teritoriji FBiH. Koncesija za izgradnju hidroenergetskih objekata snage
više od 5MW se ureĊuje ovim Zakonom na nivou FBiH.
Zakon o cestama
Zakonom o cestama FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 12/10 i 16/10) ureĊuje se pravni
status javnih cesta na teritoriji FBiH, detaljno definiraju propisi i uvjeti upravljanja
cestama (prostorno planiranje i administrativne odredbe), izgradnja, odrţavanje,
dodatno upravljanje i javni radovi u vezi sa izgradnjom cesta, zaštita cesta i uvjeti za
osiguranje javnog i privatnog cestovnog prevoza, financiranje javnih cesta, koncesije za
javne ceste, konkretni tehniĉki propisi za provedbu odredbi ovog Zakona.
Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH
Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (Sluţbene novine FBiH, br.
6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) utvrĊuje osnovne principe meĊusobnih odnosa
i ponašanja uĉesnika u prometu i drugih subjekata u prometu, osnovne uvjete koje ceste
moraju ispuniti u pogledu sigurnosti prometa na cestama, voĊenje Centralnog registra
vozaĉa i vozila, pravila prometa na cestama, sistem prometnih znakova i znakova koje
daju ovlaštene osobe, duţnosti u sluĉaju prometne nezgode, obuka kandidata za vozaĉa,
uvjeti za ureĊaje i opremu vozila, dimenzije, ukupna teţina, osovinsko opterećenje,
osnovni uvjeti koje moraju ispunjavati vozila u prometu, kao i druga pitanja u vezi sa
cestama. Ceste se projektiraju, grade, opremaju i odrţavaju tako da odgovaraju svojoj
namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa.
1.1.3 Zakoni kojima se ureĊuje zaštita zdravlja i sigurnost na radu, radniĉka i socijalna
pitanja
Zakon o sigurnosti na radu
Zakon o zaštiti na radu (Sluţbeni list SRBiH, br. 22/90) propisuje mjere kojima se
neposredno obezbjeĊuje sigurnost radnika, mjere u vezi sa uvjetima rada, mjere u vezi
sa posebnom zaštitom radnika, prava, duţnosti i obaveze organizacije, poslodavaca i
radnika, kao i druge odredbe u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu
Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu (Sluţbene novine FBiH, br. 64/09) ureĊuje se
organizacija i funkcioniranje zaštite od poţara i vatrogastva, planiranje i provedba mjera
zaštite od poţara, organizacija i funkcioniranje vatrogastva i gašenje poţara (vatrogasne
intervencije), struĉno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih osoba i vatrogasaca,
financiranje i druga pitanja bitna za organizaciju i funkcioniranje zaštite od poţara i
vatrogastva u FBiH.
Zakon o radu FBiH
Page 78
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 77
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Zakonom o radu FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 62/15) ureĊuje se zasnivanje radnog
odnosa, prava i obaveze po osnovu radnog odnosa, radno vrijeme, plate, pauze i
odsustvo sa posla, zaštita i sigurnost na radu, prestanak ugovora o radu, kolektivni
ugovori, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sluţbene novine FBiH, br. 29/98,
49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 04/09) utvrĊuju se prava, uvjeti penzijskog i invalidskog
osiguranja, šeme za odlazak u penziju, ko moţe ostvariti invalidsko osiguranje,
osiguranje sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi sa
penzijskim i invalidskim osiguranjem.
Zakon o štrajku
Zakonom o štrajku (Sluţbene novine FBiH, br. 14/00) ureĊuje se i garantira pravo
uposlenika na štrajk, uvjeti i naĉini organiziranja štrajka, pravo sindikata da pozove na
štrajk, pravo poslodavca da iskljuĉi uposlenika sa rada i druga pitanja u vezi sa
štrajkom.
Ostali zakoni koji ureĊuju radniĉka i socijalna pitanja koji su relevantni za projekat su
Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa
djecom (Sluţbene novine FBiH, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09) i Zakon o vijeću
uposlenika FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 38/04).
1.1.4 Zakoni kojima se ureĊuje otkup zemljišta i preseljavanje
Zakon o eksproprijaciji
U FBiH je eksproprijacija, tj. otkup nekretnina u svrhu javnog interesa, ureĊena
Zakonom o eksproprijaciji FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 70/07, 36/10 i 25/12), dok
se provedbom postupaka eksproprijacije bave općinske uprave. Ovaj Zakon propisuje
uvjete (utvrĊujući javni interes), postupke za eksproprijaciju nekretnina za izgradnju
objekata od javnog interesa i nadoknadu za ekspropriranu imovinu. TakoĊer ureĊuje
pitanja podnošenja ţalbi i rješavanja sporova i, do odreĊene granice, podobnost za
naknadu.
Zakon o stvarnim pravima
Zakon o stvarnim pravima (Sluţbene novine FBiH, br. 66/13, 100/13) ureĊuje pitanja
sticanja, korištenja, raspolaganja, zaštite i prestanka prava vlasništva i drugih stvarnih
prava i posjeda, ukljuĉujući pitanja ograniĉenja takvih prava, prava sluţnosti,
suvlasništva i zajedniĉkog vlasništva, postupak za sticanje imovinskih prava nad
zemljištem i/ili objektima izgraĊenim na tuĊem zemljištu.
Zakon o građevinskom zemljištu
Zakon o građevinskom zemljištu FBiH (Sluţbene novine FBiH, br. 67/05) predviĊa
legalizaciju neformalno izgraĊenih objekata na graĊevinskom zemljištu u drţavnom
vlasništvu na kojem je izgraĊen objekat. Ovaj Zakon omogućava naknadno izdavanje
graĊevinske dozvole od strane općinskog vijeća u skladu sa Zakonom o prostornom
ureĊenju. Legalizacija neformalno izgraĊenih objekata se dalje ureĊuje uredbama
donesenim na kantonalnom nivou, a provodi se na općinskom nivou.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sluţbene novine FBiH, br. 52/09) sadrţi definicije,
osnovne principe, upravljanje, zaštitu, korištenje, planiranje i evidenciju u vezi sa
Page 79
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 78
Copyright © Pöyry Energy GmbH
poljoprivrednim zemljištem Cilj ovog Zakona je oĉuvanje, namjensko korištenje,
povećanje proizvodne sposobnosti i unapreĊenje gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem kao ograniĉenog i neobnovljivog prirodnog resursa, te usklaĊivanje interesa
svih subjekata u korištenju poljoprivrednog zemljišta u privrednom i ekonomskom
razvoju zemlje.
Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa
Cilj Zakona o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa (Sluţbeni
list SR BiH, br. 20/85, 12/87 i 3/93) je da se stvore uvjeti koji će omogućiti da kulturno-
historijsko i prirodno naslijeĊe bude dostupno javnosti za obrazovne, kulturne i nauĉne
potrebe. Ovaj Zakon takoĊer ureĊuje zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĊa.
1.2 KONKRETNI OKOLIŠNI ZAHTJEVI
Tokom provedbe projektnih aktivnosti, EP BiH i izvoĊaĉi za graĊevinske radove i
odrţavanje (kao i prestanak rada pogona) su duţni poštivati graniĉne vrijednosti emisija
kako bi se oĉuvao okoliš i zdravlje i sigurnost lokalnih zajednica. GraĊevinski radovi
mogu dovesti do zagaĊenja okoliša i povećanog izlaganja lokalnih zajednica u pogledu
pogoršanja kvaliteta ţivotne sredine (zagaĊena voda, loš kvalitet zraka i sl.). Zbog ovih
razloga, izvoĊaĉi su duţni, prema postupcima javne nabavke, izraditi i provesti
konkretne planove monitoringa za zaštitu okoliša, kao i za zaštitu zdravlja i sigurnost,
uzimajući u obzir graniĉne vrijednosti emisija koje su propisane zakonima FBiH.
Ispuštanje otpadnih voda/efluenata
Zakon o vodama42
ureĊuje naĉin upravljanja vodama i otpadnim vodama i planiranje na
teritoriji FBiH. Maksimalno dozvoljene koliĉine opasnih i štetnih supstanci u otpadnim
vodama prije ispuštanja u prirodne recipijente (površinske vode) ili u sistem javne
kanalizacije su propisane Uredbom o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne
recipijente i sisteme javne kanalizacije43
.
U EU, vodna politika je ureĊena Direktivom 2000/60/EC o uspostavljanju okvira za
djelovanje zajednice u oblasti politike voda ĉiji je cilj da se zaštite i obnove akvatiĉni
ekosistemi, kao i da se garantira dugoroĉno, odrţivo korištenje vode za fiziĉka lica,
poslovne subjekte i prirodni svijet. Dvije znaĉajne Direktive se odnose na ispuštanje
vode u prirodne recipijente i preĉišćavanje urbanih otpadnih voda:
Direktiva 2006/11/EC o zagađenju izazvanom izvjesnim opasnim supstancama
ispuštenim u akvatični okoliš zajednice utvrĊuje pravila za zaštitu od, i spreĉavanje,
zagaĊenja koje nastaje ispuštanjem odreĊenih supstanci u akvatiĉni okoliš. To se odnosi
na kopnene površinske vode, teritorijalne vode i unutarnje obalne vode. Sastavljena su
dva popisa opasnih supstanci u cilju suzbijanja zagaĊenja:
Ispuštanje supstanci na popisu I se mora eliminirati; dok se
Ispuštanje supstanci na popisu II mora smanjiti.
Direktiva 91/271/EEC (u obliku u kojem je dopunjena Direktivom 98/15/EC) o
prečišćavanju urbanih otpadnih voda se bavi sakupljanjem, preĉišćavanjem i
ispuštanjem urbanih otpadnih voda i preĉišćavanjem i ispuštanjem otpadnih voda iz
odreĊenih industrijskih sektora. Cilj ove Direktive je zaštita okoliša od negativnih
utjecaja od naprijed navedenih ispuštanja optadnih voda.
42
Sluţbene novine FBiH br. 70/06 43
Sluţbene novine FBiH, br. 04/12
Page 80
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 79
Copyright © Pöyry Energy GmbH
EU odredbe o graniĉnim vrijednostima ispuštanja otpadnih voda, u pogledu definiranja
graniĉnih vrijednosti zagaĊivaĉa, nisu u potpunosti transponirane u legislativu FBiH.
MeĊutim, najstroţe graniĉne vrijednosti će se primjenjivati tokom provedbe Projekta,
bilo da su utvrĊene od strane FBiH, meĊunarodne ili EU, kako bi se osigurala zaštita
okoliša i zaštita zdravlja i sigurnost zajednice.
Emisije buke
Zakon o zaštiti od buke44
propisuje graniĉne vrijednosti vanjske buke kod planiranja
novih objekata i izvore buke u FBiH.
Nivoi buke su u skladu sa nivoima koji su utvrĊeni u IFC EHS Smjernicama o
upravljanju ambijentalnom bukom.
Prema Zakonu, mjerenje buke i procjena nivoa buke se vrši prema meĊunarodnim
standardima ISO 1996/1, ISO 1996/2 i ISO 1996/3 koji su postavljeni kao uvjet u
Direktivi 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom u životnoj sredini i Direktivi (EU)
2015/996 o uspostavi zajedničkih metoda ocjene buke u skladu sa Direktivom
2002/49/EC, kao i BAS ISO 9612 i BAS EN 60804.
Kvalitet tla
Ne postoji konkretna legislativa kojom se direktno ureĊuje ova oblast, a BiH nema
sistematski monitoring kvaliteta tla45
. MeĊutim, Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih
količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sluţbene
novine FBiH, br. 72/09) utvrĊuje graniĉne vrijednosti za teške metale i druge štetne
tvari u poljoprivrednom zemljištu.
2 EU DIREKTIVA O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ (EIA) I POSTUPAK
IZDAVANJA OKOLIŠNIH DOZVOLA U FBIH
EIA Direktiva46
obuhvata širok opseg aktivnosti koje se kreću od industrijskih do
infrastrukturnih projekata. Ona uvodi proceduralne elemente koji se moraju uzeti u
obzir kao što je osiguranje izjave o utjecaju na okoliš i konsultacije sa predstavnicima
javnosti i organima zaduţenim za okoliš u okviru postupaka dozvole graĊenja za
obuhvaćene aktivnosti. Zemlje-ĉlanice mogu utvrditi EIA postupak kao postupak za
izdavanje dozvole ili ga dodati postojećim postupcima za izdavanje dozvole prema
ostalim EU (ili nacionalnim) zakonima. Rezultati EIA postupka se moraju uzeti u
razmatranje prilikom izrade postupka izdavanja dozvola.
Dopunjena EIA Direktiva pojednostavljuje pravila za procjenu mogućih utjecaja
projekata na okoliš. To je u skladu sa kampanjom za ureĊenijim propisom, tako da
smanjuje administrativna opterećenja.
Postupci izdavanja okolišnih dozvola u FBiH se utvrĊuju zasebno na dva nivoa: nivo
FBiH i kantonalni nivo ovisno o vrsti objekta, kapacitetu objekta, godišnjoj proizvodnji
itd.47
Postupak izdavanja okolišnih dozvola u FBiH je ureĊen:
Zakonom o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09) i
44
Sluţbene novine FBiH br. /12 45
Izvor: Izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012. 46
Direktiva 2011/92/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 2011.o procjeni utjecaja odreĊenih javnih i
privatnih projekata na okoliš (u obliku u kojem je dopunjena Direktivom 2014/52/EU) 47
Zakon o zaštiti okoliša (Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09)
Page 81
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 80
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja
na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad
samo ako imaju validnu okolišnu dozvolu (Sluţbene novine FBiH, br. 19/04).
Naprijed navedeni Pravilnik daje spisak pogona i postrojenja za koje je obavezna
procjena utjecaja na okoliš (EIA) i postupke izdavanja dozvola na nivou FBiH, kao i
pogona i postrojenja kod kojih se vrši pojedinaĉna procjena u pogledu EIA zahtjeva.
Pogoni za proizvodnju hidro-elektriĉne energije snage > 5 MW za pojedinaĉne pogone
ili > 2 MW za nekoliko pogona u nizu na razdaljini manjoj od 2 km podlijeţu obaveznoj
EIA i postupcima izdavanja dozvola na nivou FBiH.48
Za pogone za proizvodnju hidro-
elektriĉne energije snage > 1 MW, procjena utjecaja na okoliš se vrši na osnovu ocjene
FMOT-a. Ako FMOT ocijeni da nije neophodno izvršiti EIA, dostavlja se zahtjev za
izdavanje okolišne dozvole (zahtjev za okolišnu dozvolu i plan upravljanja otpadom), u
suprotnom, neophodno je izvršiti EIA.49
Za pogone za proizvodnju hidro-elektriĉne
energije snage < 1 MW, okolišnu dozvolu izdaje nadleţno kantonalno ministarstvo.
Postupci izdavanja okolišnih dozvola obuhvataju dostavljanje zahtjeva za izdavanje
okolišne dozvole koji sadrţi dokumentaciju izraĊenu u skladu sa ĉlanom 54a Zakona o
zaštiti okoliša50
, ukljuĉujući plan upravljanja otpadom. Za pogone i postrojenja za koje
je neophodna obavezna EIA, investitor je duţan dostaviti studiju utjecaja na okoliš (EIA
studija) zajedno sa zahtjevom za izdavanje okolišne dozvole, umjesto dokumentacije
izraĊene u skladu sa ĉlanom 54a.
EIA studiju mora izraditi institucija/preduzeće koje FMOT ovlasti za izradu EIA studije.
Nakon što investitor dostavi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole sa EIA studijom
Ministarstvu, Ministarstvo upoznaje javnost, dostavlja kopiju relevantnim organima i
drugim zainteresiranim stranama, ostavljajući rok od 30 dana za komentare, i imenuje
ekspertnu komisiju za pregled dostavljene EIA studije. Osim toga, FMOT je obavezno
da organizira javnu diskusiju što je moguće bliţe podprojektnoj lokaciji i da pozove
predstavnike javnosti na konsultacije putem štampanih (ili elektronskih)
medija/radija/TV. Javnost mora biti obaviještena o konsultacijama najmanje 15 dana
unaprijed. Investitor treba asistirati FMOT-u tokom procesa konsultacija. Nakon što se
pregleda EIA studija i inkorporiraju svi relevantni komentari dobiveni od zainteresiranih
strana, i nakon pozitivne ocjene ekspertne komisije, FMOT izdaje okolišnu dozvolu (u
roku od 30 dana od prijema ocjene EIA studije). Općenito, u sluĉaju kada je potrebna
EIA studija, FMOT izdaje okolišnu dozvolu u roku od 60 dana od prijema EIA studije.
Okolišne dozvole vaţe pet godina. EIA proces u FBiH za pogone i postrojenja za koje je
obavezna EIA je prikazan u Aneksu 1. Cilj okolišne dozvole je da se osigura da
investitor u najranijoj fazi projektovanja predvidi mjere za spreĉavanje negativnih
utjecaja koje bi projekat mogao imati na okoliš; shodno tome, okolišna dozvola se mora
pribaviti prije urbanistiĉke saglasnosti i treba se priloţiti uz zahtjev za urbanistiĉku
saglasnost.
48
Ĉlanovi 3.i 4. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju validnu okolišnu dozvolu(Sluţbene novine FBiH,
br. 19/04) 49
Ĉlanovi 5.i 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i
postrojenjima koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju validnu okolišnu dozvolu(Sluţbene novine FBiH,
br. 19/04) 50
Sluţbene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09
Page 82
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 81
Copyright © Pöyry Energy GmbH
FMOT Struĉna komisija Predlagaĉ projekta /
Investitor
Interesne grupe i javnost
Relevantne institucije
Slika 6: EIA proces u FBiH za pogone i postrojenja za koje je obavezna procjena okolišnog utjecaja
Izrada EIA
studije
Dostavljanje EIA studije+
Zvaniĉni zahtjev za OD Pregled EIA
studije
Pregled
objavljene
dokumentacije
Uĉestvovanje na javnoj raspravi
FMOT informira javnost o javnoj raspravi (putem webstranice,
printanih medija i putem posebne obavijesti zainteresiranim
stranama i medijima) i objavljuje netehniĉki saţetak, EIA studija
dostupna u FMOT-u
Pregled i ocjena
EIA studije
FMOT
imenuje
struĉnu
komisiju za
ocjenu EIA
studije
Izvještaj o ocjeni EIA
studije
Pomoć FMOT-u tokom javne
rasprave
Ažuriranje EIA
studije
U skladu sa razumnim
zahtjevima sa javne
rasprave
Donosi odluku o
izdavanju OD Dostavljanje EIA studije
min. 15
dana
Komentari
Pregled izvještaja
Revizija i ažuriranje
EIA studije
FMOTvraća EIA studiju na aţuriranje
Dostavljanje aţurirane EIA studije Prijem ažurirane
EIA studije
Javna rasprava
Organiziranje
javnih
konsultacija
(rasprava)
Zapisnik
Dostavlja zapisnik i ostale
komentare primljene u pisanoj
formi
Prima odluku o
OD
30 dana
60 dana
Page 83
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 82
Copyright © Pöyry Energy GmbH
2.1 Transponiranje EIA Direktive u zakone FBiH
Prema zadnjem dostupnom Izvještaju o napretku 7 za BiH, Monitoring transponiranja i
provedbe EU acquis-a za zaštitu okoliša, za period maj 2011. – mart 2012., koji je
uraĊen na osnovu EUROPEAID /124644/D /SER / Ugovora br. ENV.E1 /2010
/22.02.07.01 /557460, Direktiva Vijeća 85/337/EEC od 27. juna 1985. o procjeni
utjecaja odreĊenih javnih i privatnih projekata na okoliš u obliku u kojem je dopunjena
Direktivama 97/11/EC, 2003/35/EC i 2009/31/EC, kodificirana Direktivom
2011/92/EU je transponirana u domaću legislativu kroz Zakon o zaštiti okoliša i
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i
o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolišnu dozvolu. Tabela 8 prikazuje stanje transponiranja za EIA Direktivu za period u
kojem je vršen monitoring transponiranja, tj. 2007. – 2012.
Godina za koju se daju
podaci Rezultat praćenja napretka Oĉekivani datum potpunog transponiranja
Godina 1 [2007.] 115/225 (51 %) Još uvijek nije odreĊen
Godina 2 [2008.] 195/225 (87%) Još uvijek nije odreĊen
Godina 3 [2009.] 190/225 (%) (84.5%) Još uvijek nije odreĊen
Godina 5 [2010.] 190/225 (%) (84.5%) Još uvijek nije odreĊen
Godina 6 [2011.] 190/225 (%) (84.5%) Još uvijek nije odreĊen
Godina 7 [2012.] 190/225 (%) (84.5%) Još uvijek nije odreĊen
Tabela 8: Stanje transponiranja EIA Direktive u zakone FBiH
FMOT je organ odgovoran za provedbu odredbi Direktive koje su transponirane u
domaću legislativu. Kompletan EIA postupak je proveden, od zahtjeva investitora za
analizom obuhvata utjecaja, javnih konsultacija pa do odobrenja procjene. Nema
izvještaja o izvršenim izmjenama u provedbenoj praksi u poreĊenju sa prethodnim
monitoringom napretka. Unutar FMOT-a je osnovana jedinica za okolišne dozvole koja
se takoĊer bavi i EIA postupkom.
Svi projekti navedeni u Aneksu I podlijeţu EIA postupku. MeĊutim, neke graniĉne
vrijednosti koje se primjenjuju u Pravilniku su stroţe od onih datih u Direktivi. Kada je
rijeĉ o tome koji projekti navedeni u Aneksu II podlijeţu EIA postupku, odluka se
donosi ispitivanjem od sluĉaja do sluĉaja na osnovu graniĉnih vrijednosti ili selektivnih
kriterija prema Aneksu III Direktive.
Informacije u vezi sa EIA su, u velikoj mjeri, dostupne javnosti putem objava u
novinama, na web stranici Ministarstva i putem pismene obavijesti dostavljene direktno
predstavnicima javnosti kojih se to tiĉe.
MeĊutim, Direktiva 2011/92/EU je dopunjena Direktivom 2014/52/EU, koja po svoj
prilici smanjuje nivo transponiranja u domaće zakonodavstvo u svjetlu amandmana
ovog propisa.
Page 84
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 83
Copyright © Pöyry Energy GmbH
2.2 Analiza razlika izmeĊu EIA Direktive i FBiH zakona
Pitanje EIA prema EIA Direktivi EIA prema zakonodavstvu FBiH
Znaĉajni
utjecaji
Izvršit će se za projekte navedene u
Aneksu I EIA Direktive shodno
procjeni u skladu sa ĉlanovima 5. do
10. EIA Direktive
Ĉlan 4. Pravilnika sadrţi spisak
pogona i postrojenja za koje je
obavezna EIA i postupke
izdavanja dozvola na nivou FBiH.
Vjerovatnoća
znaĉajnih
utjecaja
Za projekte navedene u Aneksu II
EIA Direktive, zemlje-ĉlanice
utvrĊuju da li će se za projekat vršiti
procjena u skladu sa ĉlanovima 5. do
10. EIA Direktive. Zemlje ĉlanice to
utvrĊuju ispitivanjem od sluĉaja do
sluĉaja ili na osnovu graniĉnih
vrijednosti ili kriterija koje utvrde
zemlje ĉlanice, ili primjenom oba
postupka uzimajući u obzir
relevantne selektivne kriterije
utvrĊene u Aneksu III EIA Direktive.
Ĉlan 6. Pravilnika sadrţi spisak
pogona i postrojenja za koje će
FMOT utvrditi da li će se za
projekat izvršiti EIA, uzimajući u
obzir relevantne selektivne
kriterije utvrĊene u Poglavlju IV
ovog Pravilnika.
Procjena
Za projekte navedene u Aneksu II
EIA Direktive, investitor daje
podatke o karakteristikama projekta i
o njegovim vjerovatnim znaĉajnim
utjecajima na okoliš prema Aneksu
IIA EIA Direktive. Nadleţni organ
donosi odluku prema kriterijima
datim u Aneksu III EIA Direktive.
Odluka se javno objavljuje.
Prilikom ocjene EIA zahtjeva,
FMOT uzima u obzir pojedinaĉne
karakteristike projekta (npr.
veliĉina industrijskog pogona
/postrojenja, generiranje otpada,
zagaĊenje, itd.), lokaciju projekta
i osjetljivost okoliša, kao i
karakteristike potencijalnih
utjecaja (npr. obim utjecaja,
vjerovatnost itd.).
Trajanje
procjene
Nadleţni organ donosi odluku što je
prije moguće i u periodu ne duţem
od 90 dana od dostavljanja svih
traţenih podataka. U izuzetnim
sluĉajevima nadleţni organ moţe
produţiti taj rok kako bi donio
odluku; u tom sluĉaju, nadleţni organ
obavještava investitora pisanim
putem o razlozima koji opravdavaju
produţenje roka i o datumu kada se
oĉekuje njegova odluka.
/
EIA
dokumentacija
/ sadrţaj
dokumenta
Kada je procjena utjecaja na okoliš
neophodna, investitor dostavlja
izvještaj o procjeni utjecaja na okoliš
koji sadrţi informacije traţene prema
ĉlanu 5. I Aneksu IV EIA Direktive.
Ovaj izvještaj izraĊuju eksperti.
Kada je procjena utjecaja na
okoliš neophodna, investitor je
duţan dostaviti studiju utjecaja na
okoliš (EIA studija) koja sadrţi
informacije traţene prema ĉlanu
12. Pravilnika. Ovaj izvještaj
Page 85
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 84
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Pitanje EIA prema EIA Direktivi EIA prema zakonodavstvu FBiH
izraĊuje ovlaštena institucija.
Konsultacije Zemlje ĉlanice poduzimaju mjere
neophodne da se osigura da organi
koji će vjerovatno biti zainteresirani
za projekat zbog svojih konkretnih
odgovornosti za okoliš ili svojih
mjesnih i regionalnih nadleţnosti
dobiju priliku da daju svoje mišljenje
o informacijama koje je dostavio
investitor i o zahtjevu za davanje
dozvole za izgradnju.
Javnost se obavještava elektronskim
putem i putem javnih obavijesti ili
putem drugih odgovarajućih
sredstava u ranoj fazi postupka
donošenja odluka u vezi sa okolišem.
Zainteresirane strane će imati rane i
praktiĉne prilike da uĉestvuju u
postupcima donošenja odluka u vezi
sa okolišem i imat će pravo da daju
komentare i mišljenje kada sve opcije
budu otvorene nadleţnom organu ili
organima prije donošenja odluke o
zahtjevu za davanje dozvole za
izgradnju.
Nakon što investitor FMOT-u
dostavi zahtjev za izdavanje
okolišne dozvole zajedno sa EIA
studijom, Ministarstvo javno
objavljuje studiju, dostavlja
kopiju relevantnim organima i
drugim zainteresiranim stranama,
ostavljajući rok od 30 dana za
dostavljanje komentara i imenuje
ekspertnu komisiju za pregled
dostavljene EIA studije. Nadalje,
FMOT je obavezan da organizira
javnu diskusiju što je moguće
bliţe podprojektnoj lokaciji, i da
pozove predstavnike javnosti na
konsultacije putem štampanih (ili
elektronskih) medija/radija/TV.
Javnost mora biti obaviještena o
javnim konsultacijama najmanje
15 dana unaprijed.
Prekograniĉni
utjecaji na
okoliš
Zemlje ĉlanice moraju dostaviti
pogoĊenim zemljama ĉlanicama, što
je prije moguće a najkasnije prilikom
informiranja svoje javnosti, opis
projekta zajedno sa svakom
raspoloţivom informacijom o
mogućem prekograniĉnom utjecaju
projekta, kao i informaciju o prirodi
odluke koja se moţe donijeti.
Zainteresirane zemlje ĉlanice će
izvršiti konsultacije u vezi sa,
izmeĊu ostalog, potencijalnim
prekograniĉnim utjecajima projekta i
predviĊenim mjerama.
FMOT mora dostaviti pogoĊenoj
zemlji ĉlanici ili entitetu (RS ili
Brĉko distrikt) opis projekta
zajedno sa svakom raspoloţivom
informacijom o mogućem
prekograniĉnom utjecaju projekta
i informaciju o prirodi odluke
koja se moţe donijeti.
Zainteresirane zemlje ĉlanice ili
entitet će izvršiti konsultacije u
vezi sa, izmeĊu ostalog,
potencijalnim prekograniĉnim
utjecajima projekta i predviĊenim
mjerama.
Razmatranje
informacija od
strane
nadleţnog
organa prije
donošenja
odluke
Informacije o okolišu i rezultate
konsultacija mora da razmotri
nadleţni organ prilikom donošenja
odluke po zahtjevu za davanje
dozvole za graĊenje.
Svi relevantni komentari primljeni
od zainteresiranih strana će se
uzeti u obzir prilikom
odobravanja EIA studije.
Potrebno je pribaviti pozitivnu
ocjenu od ekspertne komisije.
Objavljivanje
odluke
Kada se donese odluka o davanju ili
odbijanju davanja dozvole za
FMOT izdaje okolišnu dozvolu u
roku od 60 dana od prijema EIA
Page 86
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 85
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Pitanje EIA prema EIA Direktivi EIA prema zakonodavstvu FBiH
graĊenje, nadleţni organ ili organi
odmah obavještavaju javnost i organe
vlasti.
Odluka kojom se daje dozvola za
graĊenje sadrţi argumentirani
zakljuĉak i sve okolišne uvjete
priloţene uz odluku, opis svake
osobine projekta i/ili mjera
predviĊenih da se izbjegnu, sprijeĉe
ili umanje i, po mogućnosti,
neutraliziraju znaĉajni negativni
utjecaji na okoliš, kao i, kada za to
postoje razlozi, mjere za monitoring.
studije
Tabela 9: EIA postupci prema EIA Direktivi i u skladu sa zakonima FBiH
Kao što je naprijed prikazano, glavne razlike izmeĊu dva postupka su sadrţane u
propisima koji se odnose na trajanje procesa procjene i javnih konsultacija. EIA
Direktiva propisuje trajanje procesa procjene, dok ga zakonodavstvo FBiH ne propisuje.
Prema EIA Direktivi javnost se obavještava u ranoj fazi postupka donošenja odluka u
pogledu okoliša dok je prema zakonodavstvu FBiH FMOT obavezan da organizira
javnu raspravu i informira javnost o projektu, te da aţurira EIA studiju u skladu sa
razumnim zahtjevima sa javne rasprave prije donošenja odluke o izdavanju okolišne
dozvole.
Page 87
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 86
Copyright © Pöyry Energy GmbH
2.3 POSTUPCI ZA PRIBAVLJANJE URBANISTIĈKE SAGLASNOSTI,
GRAĐEVINSKE DOZVOLE I UPOTREBNE DOZVOLE U FBiH
Izdavanje urbanistiĉkih saglasnosti, graĊevinskih dozvola i upotrebnih dozvola je
ureĊeno na nivou FBiH i na kantonalnom nivou. Federalno ministarstvo prostornog
ureĊenja (FMPU) je odgovorno za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na
entitetskom nivou, dok su kantonalna ministarstva nadleţna za prostorno ureĊenje
odgovorna za prostorno ureĊenje i korištenje zemljišta na kantonalnom nivou.
Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (Sluţbene
novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) ureĊuje se postupak za
pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti na entitetskom nivou. Prema ovom Zakonu,
graĊenje se moţe odobriti ako je odnosno graĊenje u skladu sa planskim dokumentima i
drugim uvjetima utvrĊenim za taj prostor izdavanjem urbanistiĉke saglasnosti.
Prema Uredbi o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Federalno
ministarstvo prostornog uređenja izdaje urbanističku saglasnost i/ili lokacijsku
informaciju (Sluţbene novine FBiH, br. 32/14), graĊevine za koje je odreĊena obaveza
posjedovanja okolišne dozvole koja se izdaje na osnovu EIA studije zahtijevaju
izdavanje urbanistiĉke saglasnosti na entitetskom nivou od strane FMPU s obzirom da
su takvi infrastrukturni objekti od interesa za FBiH. U ovom sluĉaju, zahtjev za
pribavljanje urbanistiĉke saglasnosti se dostavlja FMPU i sadrţi sva dokumenta
utvrĊena ĉlanom 39. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou
FBiH, ukljuĉujući okolišnu dozvolu i idejni projekat.
FMPU izdaje urbanistiĉku saglasnost na osnovu mišljenja kantonalnog ministarstva
nadleţnog za prostorno ureĊenje. Kantonalno ministarstvo je duţno dostaviti svoje
mišljenje u roku od 15 dana od datuma prijema zahtjeva od FMPU. FMPU izdaje
urbanistiĉku saglasnost u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva za urbanistiĉku
saglasnost i dana prijema svih neophodnih dokumenata propisanih u ĉlanu 39.
navedenog Zakona. Urbanistiĉka saglasnost vaţi godinu dana. Vaţnost urbanistiĉke
saglasnosti se moţe produţiti za još jednu godinu na osnovu razumnih razloga.
Prema ĉlanu 40. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH,
graĊevinsku dozvolu izdaje FMPU za:
Izgradnju graĊevina i zahvata koji se odvijaju na teritoriji dva ili više kantona,
Izgradnju graĊevina i zahvata od znaĉaja za FBiH na prostorima i podruĉjima
od znaĉaja za FBiH,
Izgradnju na meĊudrţavnoj granici,
Izgradnju slobodnih zona,
Izgradnju graĊevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri
utjecati na okoliš, ţivot i zdravlje ljudi Federacije i šire,
Izgradnju graĊevina i zahvata od znaĉaja za FBiH,
Izgradnju graĊevina i zahvata u podruĉjima unutar granica nacionalnih
spomenika.
Zahtjev za izdavanje graĊevinske dozvole se dostavlja FMPU i sadrţi sva dokumenta
utvrĊena u ĉlanu 55. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou
FBiH, ukljuĉujući urbanistiĉku saglasnost i glavni projekat. FMPU izdaje graĊevinsku
dozvolu u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva za pribavljanje graĊevinske
dozvole. GraĊevinska dozvola vaţi godinu dana i graĊevinski radovi moraju otpoĉeti u
Page 88
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 87
Copyright © Pöyry Energy GmbH
tom periodu. Vaţnost graĊevinske dozvole se moţe produţiti za još jednu godinu na
osnovu razumnih razloga.
GraĊevina se moţe koristiti samo nakon pribavljanja upotrebne dozvole. Za graĊevine
navedene u ĉlanu 40. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou
FBiH, upotrebnu dozvolu izdaje FMPU a zahtjev sadrţi sve dokumente navedene u
ĉlanu 66. Zakona, ukljuĉujući graĊevinsku dozvolu.
Upotrebna dozvola se moţe izdati samo nakon što se izvrši tehniĉki pregled graĊevine
od strane ekspertne komisije koju imenuje FMPU u roku od 8 dana od prijema zahtjeva
za izdavanje upotrebne dozvole. Tehniĉki pregled se mora izvršiti u roku od 30 dana od
dana dostavljanja zahtjeva za izdavanje upotrebne dozvole FMPU. Ekspertna komisija
dostavlja svoj izvještaj FMPU u roku od 8 dana od dana završetka tehniĉkog pregleda.
Ako ekspertna komisija izvijesti o bilo kakvim utvrĊenim nedostacima na graĊevini koji
se moraju otkloniti, FMPU utvrĊuje rok za završetak otklanjanja nedostataka koji ne
moţe biti duţi od 90 dana. Ako komisija izvijesti da se graĊevina moţe koristiti/staviti u
funkciju, FMPU izdaje upotrebnu dozvolu u roku od 10 dana od dostavljanja izvještaja
o tehniĉkom pregledu graĊevine od strane komisije51
.
2.3.1 Relevantni dokumenti neophodni na gradilištima
Prema Uredbi o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i
učesnicima u građenju (Sluţbene novine FBiH, br. 48/09, 75/09 i 93/12), izvoĊaĉ
angaţiran za izvoĊenje graĊevinskih radova je duţan izraditi Plan organizacije gradilišta
koji sadrţi sljedeće:
Opis pripremnih radova i radova na ureĊenju lokacije tokom i nakon izgradnje
graĊevine,
Opis tehnološke šeme,
Elaborat sigurnosti (koji se sastoji od elaborata zaštite na radu i elaborata zaštite
od poţara i eksplozije),
Elaborat zaštite okoline tokom izgradnje.
Plan organizacije gradilišta mora izraditi IzvoĊaĉ za graĊevinske radove prije poĉetka
graĊevinskih radova. Plan kontrolira i potpisuje nadzorni organ koji je pravno lice
odgovorno za sveukupni nadzor nad graĊevinskim radovima kako je propisano
navedenom Uredbom. Plan treba odgovarati zahtjevima, sigurnosnim mjerama i
obavezama sadrţanim u okolišnoj dozvoli ili okolišnim uvjetima utvrĊenim u procesu
odobravanja izgradnje.
Tokom izvoĊenja graĊevinskih radova, izvoĊaĉ treba imati sljedeće dokumente na
gradilištu:
Rješenje o upisu u sudski registar i ovlaštenje FMPU-a za obavljanje djelatnosti
graĊenja,
Ugovor o izgradnji izmeĊu investitora i glavnog izvoĊaĉa, te sve ugovore
izmeĊu glavnog izvoĊaĉa i izvoĊaĉa pojedinih dijelova graĊevine,
Pravni akt o imenovanju odgovornog lica (voditelj graĊenja – rukovoditelj
graĊenja ili rukovoditelji pojedinih radova), sa ispravama koje potvrĊuju
njihovu struĉnu kvalifikaciju i radno pravni status,
51
Ĉlanovi 68. – 73. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH(Sluţbene novine FBiH, br. 2/06,
72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10)
Page 89
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 88
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Pravni akt o imenovanju nadzornog organa (nadzorni inţenjer ili nadzorni tim i
koordinator), sa ispravama koje potvrĊuju njihovu struĉnu kvalifikaciju i radno
pravni status,
GraĊevinsku dozvolu, glavni projekat i geotehniĉki projekat,
Ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama,
GraĊevinski dnevnik,
GraĊevinsku knjigu,
Plan osiguranja kvaliteta,
Plan upravljanja graĊevinskim otpadom,
Elaborat o iskolĉavanju graĊevine, izraĊen od strane pravnog ili fiziĉkog lica
koje je ovlašteno da obavlja geodetsku djelatnost.
3 MMI POLITIKE I STANDARDI
3.1 Okolišna i socijalna politika EBRD-a
Okolišna i socijalna politika EBRD-a iz 2014. (ESP) je kljuĉni dokument, u kojem su
detaljno navedene obaveze iz Ugovora o finansiranju Banke prema kojima se EBRD
zalaţe za promoviranje za okoliš neškodljivog i odrţivog razvoja na svim podruĉjima
svojih djelatnosti. Od projekata koji su financirani sredstvima EBRD oĉekuje se
usaglašenost sa dobrim meĊunarodnim praksama na podruĉju odrţivog razvoja. Kako bi
pomogla klijentima, odnosno njihovim projektima u ostvarivanju tog cilja, Banka je
utvrdila konkretne Provedbene zahtjeve (PZ) za kljuĉne oblasti okolišnih i socijalnih
pitanja i utjecaja koji su navedeni u daljem tekstu:
PZ 1: Procjena i upravljanje okolišnim i socijalnim utjecajima i pitanjima,
PZ 2: Radna snaga i uvjeti rada,
PZ 3: Efikasnost resursa, prevencija i kontrola zagaĊenja,
PZ 4: Zdravlje i zaštita na radu,
PZ 5: Otkup zemljišta, nedobrovoljno preseljenje i ekonomsko raseljavanje,
PZ 6: Oĉuvanje biološke raznovrsnosti i odrţivo upravljanje ţivim prirodnim
resursima,
PZ 7: Autohtoni narodi,
PZ 8: Kulturna baština,
PZ 9: Financijski posrednici,
PZ 10: Objavljivanje informacija i ukljuĉivanje interesnih grupa.
Nova postrojenja ili djelatnosti koje će finansirati EBRD planiraju se tako da od samog
poĉetka ispunjavaju PZ. Ako se predloţena djelatnost koja se treba finansirati odnosi na
postojeća postrojenja koja ne ispunjavaju PZ u vrijeme odobrenja od strane Odbora,
klijent će biti duţan prilagoditi i provesti Okolišni i socijalni akcioni plan (ESAP), koji
EBRD smatra prihvatljivim i koji je ispunjen u dogovorenom roku (Evropska banka za
rekonstrukciju i razvoj, Okolišna i socijalna politika, 2014.).
3.2 Smjernice Grupe Svjetske banke za okoliš, zdravlje i sigurnost
Smjernice Grupe Svjetske banke za okoliš, zdravlje i sigurnost (EHS) su tehniĉki
referentni dokumenti sa općim i industrijskim konkretnim primjerima dobre
meĊunarodne industrijske prakse (GIIP), kao što je utvrĊeno Provedbenim standardom
3 MeĊunarodne financijske korporacije (IFC): efikasnost resursa i prevencija zagaĊenja.
Sljedeće EHS smjernice Grupe Svjetske banke su usklaĊene sa projektom:
Page 90
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 89
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Opće (EHS) smjernice za okoliš, zdravlje i sigurnost
Opće EHS smjernice sadrţe provedbene nivoe i mjere za koje se općenito smatra
da se mogu postići u novim postrojenjima sa postojećom tehnologijom uz
razumne troškove. Primjena EHS smjernica na postojeća postrojenja moţe
obuhvatiti uspostavljanje konkretnih ciljeva na gradilištu, sa odgovarajućim
rokovima za njihovo postizanje. Smjernice sadrţe podatke o prioritetnim
pitanjima u vezi sa okolišem, zdravljem i sigurnosti koja se potencijalno
primjenjuju na sve industrijske sektore i koja su organizirana po sljedećim
oblastima:
1. Okoliš
2. Zaštita zdravlja i sigurnost na radu
3. Zdravlje i sigurnost zajednice
4. Izgradnja i prestanak rada
EHS smjernice za projekte za prenos i distribuciju elektriĉne energije.
3.3 Važeći EU regulatorni okvir
3.3.1 EIA Direktiva i Direktive za zaštitu okoliša
EIA Direktiva obuhvata širok opseg aktivnosti poĉevši od industrijskih pa do
infrastrukturnih projekata. Ona uvodi proceduralne elemente koji se moraju poštivati
kao što je osiguranje izjave o utjecajima na okoliš i konsultacije sa predstavnicima
javnosti i organima nadleţnim za zaštitu okoliša u okviru postupaka za dozvolu
graĊenja za date aktivnosti. Zemlje ĉlanice mogu urediti EIA postupak kao postupak
izdavanja dozvola ili ga dodati postojećim postupcima za izdavanje dozvola prema
ostalim EU (ili nacionalnim) zakonskim aktima. Rezultati EIA postupka se moraju uzeti
u obzir u postupku izdavanja dozvole za graĊenje.
Direktive u oblasti zaštite okoliša koje su relevantne za Projekat su sljedeće:
Direktiva 2000/60/EC o uspostavljanju okvira za djelovanje zajednice u oblasti
politike voda,
Direktiva 2006/11/EC o zagaĊenju izazvanom izvjesnim opasnim supstancama
ispuštenim u akvatiĉki okoliš zajednice,
Direktiva 91/271/EEC o preĉišćavanju urbanih otpadnih voda,
Direktiva 2008/98/EC o otpadu i ukidanju odreĊenih Direktiva,
Direktiva 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom okoliša,
Direktiva 2008/50/EC o kvalitetu ambijentalnog zraka i ĉistijem zraku u Evropi,
Direktiva 2000/14/EC o aproksimaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa
emisijom buke u okoliš uzrokovanom opremom za upotrebu na otvorenom (u
obliku u kojem je dopunjena Direktivom 2005/88/EC i Uredbom (EC) br.
219/2009).
3.3.2 Direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu (OHS)
EU je usvojila nekoliko Direktiva u cilju poboljšanja i garantiranja zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu. Kljuĉne Direktive usvojene krajem 80-ih su Direktiva 89/391/EEC i
Direktiva 89/654/EEC.
Direktiva 89/391/EEC o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja
radnika na radu stimulira poboljšanja u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u svim
Page 91
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 90
Copyright © Pöyry Energy GmbH
sektorima djelatnosti, kako javnim tako i privatnim, promovira radniĉka prava da daju
prijedloge u pogledu zdravlja i sigurnosti, da dostavljaju ţalbe nadleţnim organima i da
obustave rad u sluĉaju ozbiljne opasnosti, te nastoji da adekvatno zaštiti radnike i
osigura da se na kraju radnog dana vraćaju kući u dobrom zdravstvenom stanju.
Direktiva 89/654/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje na radnom
mjestu utvrĊuje minimalne zahtjeve za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu. Zahtjevi
se odnose na stabilnost i pouzdanost objekata, elektriĉnih instalacija, evakuacijske
puteve i izlaze u sluĉaju opasnosti, detekciju poţara i protivpoţarnu zaštitu,
provjetravanje zatvorenih radnih prostora, sobnu temperaturu, prirodno i vještaĉko
osvjetljenje prostorija, podove, stropove i krovove prostorija, prozore i lanterne, vrata i
kapije, prometnice – opasna podruĉja, konkretne mjere za pokretne stepenice, utovarne
prostore i rampe, dimenzije prostorija i zraĉni prostor u prostorijama - sloboda kretanja
na radnom mjestu, prostorije za odmor, trudnice i dojilje, sanitarnu opremu, prostorije
za prvu pomoć, radnike sa poteškoćama i radna mjesta na otvorenom.
Direktiva 92/57/EEC o provedbi minimalnih zahtjeva u pogledu sigurnosti i zdravlja na
privremenim ili pokretnim gradilištima je takoĊer relevantna za ovaj Projekat zbog toga
što utvrĊuje minimalne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na svakom gradilištu na
kojem se izvode graĊevinski radovi i namjera joj je da se sprijeĉe rizici uspostavljanjem
lanca odgovornosti kojim se uvezuju sve involvirane strane.
Spisak drugih EU zakonskih akata u pogledu OHS koji se odnose na ovaj Projekat je
sljedeći:
Direktiva 2009/104/EC u pogledu minimalnih zahtjeva za sigurnost i zdravlje
pri korištenju opreme za rad od strane radnika na radnom mjestu,
Direktiva 98/37/EC o aproksimaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa mašinama,
Direktiva 2006/95/EC o harmonizaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa
elektroopremom projektovanom za upotrebu unutar odreĊenih naponskih
granica,
Direktiva 2004/108/EC o aproksimaciji zakona zemalja ĉlanica u vezi sa
elektromagnetnom kompatibilnosti i ukidanju Direktive 89/336/EEC,
Direktiva 89/656/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri
korištenju opreme za liĉnu zaštitu na radnom mjestu,
Direktiva 92/85/EEC o uvoĊenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i
zdravlja na radu trudnih radnica i radnica koje su nedavno rodile ili doje,
Direktiva 91/383/EEC kojom se dopunjuju mjere za poticanje poboljšanja
sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu radnika u radnom odnosu na odreĊeno
vrijeme ili u privremenom radnom odnosu,
Direktiva 92/58/EEC o minimalnim zahtjevima za postavljanje sigurnosnih
znakova i/ili znakova za zaštitu zdravlja na radu,
Direktiva 90/269/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje na radu
pri ruĉnom rukovanju sa teretima pri ĉemu postoji rizik povrede leĊa radnika,
Direktiva 90/270/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri radu
sa zaslonima,
Direktiva 2003/10/EC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje u
pogledu izlaganja radnika rizicima koji nastaju od fiziĉkih agensa (buka),
Uredba (EU) No 305/2011 koja propisuje usklaĊene uvjete trgovanja
graĊevinskim proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEC,
Direktiva 93/68/EEC kojom se dopunjavaju Direktive 87/404/EEC (jednostavne
tlaĉne posude), 88/378/EEC (sigurnost igraĉaka), 89/106/EEC (graĊevinski
Page 92
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 91
Copyright © Pöyry Energy GmbH
proizvodi), 89/336/EEC (elektromagnetna kompatibilnost), 89/392/EEC
(mašine), 89/686/EEC (oprema za liĉnu zaštitu), 90/384/EEC (neautomatski
instrumenti za mjerenje), 90/385/EEC (aktivni ugradivi medicinski ureĊaji),
90/396/EEC (aparati koji sagorijevaju gasovita goriva), 91/263/EEC
(telekomunikacijska terminalna oprema), 92/42/EEC (novi toplovodni kotlovi
koji se loţe teĉnim ili gasovitim gorivima) i 73/23/EEC (elektrooprema
projektirana za korištenje unutar odreĊenih naponskih granica).
Direktive za cestovnu sigurnost
Direktiva 2008/96/EC o upravljanju cestovnom infrastrukturom sa aspekta sigurnosti
prometa se primjenjuje na ceste koje su dio transevropske cestovne mreţe, bilo da su u
fazi projektovanja, u izgradnji ili puštene u promet. Ovu Direktivu zemlje ĉlanice EU
takoĊer trebaju primjenjivati kao skup dobrih praksi na nacionalnu cestovnu
infrastrukturu, koja nije ukljuĉena u transevropsku cestovnu mreţu, a koja je izgraĊena
financijskim sredstvima Zajednice u cijelosti ili djelomiĉno. Direktiva 2008/96/EC
zahtijeva uspostavljanje i provedbu postupaka u pogledu procjene utjecaja na cestovnu
sigurnost, pregleda cestovne sigurnosti, upravljanja sigurnošću cestovne mreţe i
inspekcije sigurnosti od strane zemalja ĉlanica.
Direktiva o obnovljivim izvorima
Direktiva 2009/28/EC o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora kojom se
dopunjavaju i poslije ukidaju Direktive 2001/77/EC i 2003/30/EC utvrĊuje sveukupnu
politiku za proizvodnju i promociju energije iz obnovljivih izvora u EU. Ona utvrĊuje
obavezne nacionalne ciljeve za sveukupni udio energije iz obnovljivih izvora u bruto
finalnoj potrošnji energije i za udio energije iz obnovljivih izvora u transportu.
Direktivom se od EU traţi da popuni najmanje 20% svojih ukupnih potreba za
energijom sa energijom iz obnovljivih izvora do 2020. – treba se postići kroz ostvarenje
pojedinaĉnih nacionalnih ciljeva. Sve EU zemlje moraju takoĊer osigurati da najmanje
10% od goriva za prevozna sredstva dolazi iz obnovljivih izvora do 2020. Prema ovoj
Direktivi, svaka zemlja ĉlanica donosi nacionalni akcioni plan o energiji iz obnovljivih
izvora. Nacionalni planovi o energiji iz obnovljivih izvora utvrĊuju nacionalne ciljeve
zemalja ĉlanica za udio energije iz obnovljivih izvora koji se troši za prevoz, struju,
grijanje i hlaĊenje u 2020.
Ova Direktiva takoĊer utvrĊuje pravila u pogledu prenosa statistiĉkih podataka izmeĊu
zemalja ĉlanica, zajedniĉkih projekata izmeĊu zemalja ĉlanica i sa trećim zemljama,
garancija o porijeklu, administrativnih postupaka, obavještavanja i obuke, te pristupa
elektriĉnoj mreţi za energiju iz obnovljivih izvora.
3.4 Važeći nacionalni, EU i meĊunarodni standardi i smjernice
ISO 14001:2004 Sistem upravljanja okolišem
ISO 14001:2004 utvrĊuje uvjete za sistem upravljanja okolišem kako bi se omogućilo
preduzeću da izradi i provede politiku i ciljeve koji u obzir uzimaju zakonske uvjete i
druge zahtjeve na koje se preduzeće obavezuje, i podatke o znaĉajnim okolišnim
aspektima. Primjenjuje se na one okolišne aspekte koje preduzeće utvrĊuje kao one koje
moţe kontrolirati i one na koje moţe utjecati. On sam ne daje konkretne provedbene
kriterije za okoliš. Ovim certifikatom se takoĊer potvrĊuje da preduzeće uzima u obzir
vaţeće zakone koji ureĊuju pitanja u vezi sa zaštitom okoliša, osigurava poboljšanje
Page 93
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 92
Copyright © Pöyry Energy GmbH
svoje politike upravljanja okolišem, te osigurava da se uvjeti ovog standarda
primjenjuju na sve aktivnosti. EP BiH trenutno ne posjeduje ISO 14001:2004.
ISO 9001:2008 Sistem upravljanja kvalitetom
ISO 9001:2008 utvrĊuje uvjete za sistem upravljanja kvalitetom pri ĉemu preduzeće:
Mora da pokaţe svoju sposobnost da konzistentno osigurava proizvod koji
ispunjava zahtjeve korisnika i vaţećih zakonskih i regulatornih uvjeta, i
Teţi da pojaĉa zadovoljstvo korisnika putem efikasne primjene sistema,
ukljuĉujući postupke za kontinuirano poboljšanje sistema i osiguranje
usklaĊenosti sa zahtjevima korisnika i sa vaţećim zakonskim i regulatornim
uvjetima.
EP BiH posjeduje EN ISO 9001:2008 izdat od TÜV NORD CERT GmbH 10. aprila,
2013. (prvi certifikat u 2010.) koji vaţi do 14. marta, 2016.
OHSAS 18001 Sistemi upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu
OHSAS 18001 standard je meĊunarodno prihvaćen kao metod procjene i revizije
sistema upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu. IzraĊen od strane vodećih
trgovinskih tijela i tijela za meĊunarodne standarde, daje okvir organizacijama da
podstaknu propisno i efikasno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
Uspostavom jasno definiranog sistema upravljanja za utvrĊivanje i kontrolu rizika po
zdravlje i sigurnost, organizacije su u stanju da minimiziraju rizike za svoje radnike i
posjetioce ili vanjske izvoĊaĉe u svojim radnim prostorima. Standard će omogućiti
organizacijama da uspostave postupke za kontinuirano praćenje i poboljšanje zdravlja i
sigurnosti na radu. EP BiH posjeduje BS OHSAS 18001:2007 izdat od TÜV NORD
CERT GmbH 10. aprila, 2013. koji vaţi do 10. aprila, 2016.
EU Strateški okvir za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (OSH) 2014-2020
EU Strateški okvir za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (OSH) 2014-2020 utvrĊuje
kljuĉne izazove i strateške ciljeve za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, prezentira
kljuĉne aktivnosti i utvrĊuje instrumente za njihovo rješavanje. Strateški okvir utvrĊuje
tri glavna izazova u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu: poboljšanje provedbe
postojećih propisa o zdravlju i sigurnosti na radu; poboljšanje i prevencija
profesionalnih bolesti; uzimanje u obzir starenje EU radne snage. Predlaţe rješavanje
ovih izazova putem niza aktivnosti prema sedam kljuĉnih strateških ciljeva: daljnja
konsolidacija nacionalnih strategija o zdravlju i sigurnosti; osiguravanje praktiĉne
podrške malim i mikro preduzećima kako bi im se pomoglo da se bolje usklade sa
propisima o zdravlju i sigurnosti; poboljšanje provedbe zakona od strane zemalja
ĉlanica putem ocjene uspješnosti rada nacionalnih inspektorata rada; pojednostavljenje
postojećeg zakonodavstva kako bi se otklonila bespotrebna administrativna opterećenja;
rješavanje pitanja starenja evropske radne snage; poboljšanje prikupljanja statistiĉkih
podataka; i jaĉanje koordinacije sa meĊunarodnim organizacijama (kao što je
MeĊunarodna organizacija rada (ILO), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)) kako bi se doprinijelo smanjenju
nesreća na radu i profesionalnih bolesti, te poboljšanju uvjeta rada širom svijeta.
3.5 ICOLD standardi
MeĊunarodna komisija za velike brane (ICOLD) je nevladina meĊunarodna organizacija
koja osigurava forum za razmjenu znanja i iskustva u oblasti izgradnje brana. BiH je
ĉlanica ICOLD-a preko BiH Komiteta za visoke brane. ICOLD utvrĊuje standarde i
Page 94
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 93
Copyright © Pöyry Energy GmbH
smjernice kako bi se osigurala izgradnja i rad brana na siguran, efikasan i ekonomiĉan
naĉin, te da su odrţive u pogledu zaštite okoliša i društveno prihvatljive. Niţe su
navedene neke od najznaĉajnijih smjernica i brošura:
Sigurnost brane – smjernice – 59: Ova Smjernica o sigurnosti brane je
izraĊena zbog toga što su incidenti na branama sa ozbiljnim posljedicama doveli
do opće zabrinutosti o sigurnosti brana i ukazali na neophodnost za zvaniĉnim
pristupom sigurnosti. Sve veći broj brana se gradi u zemljama sa malom ili
nikakvom tradicijom i iskustvom u izgradnji brana. Ova smjernica sadrţi
formalizaciju razmatranja sigurnosti i saţete zahtjeve u pogledu sigurnosti koji
trebaju biti sastavni dio neophodnog prenosa tehnološkog znanja ovim
zemljama.
Brana i okoliš – Brošure 65 i 66: Ove brošure daju odreĊeni broj sluĉajeva u
vezi sa utjecajima na okoliš i lokalne zajednice prouzrokovane izgradnjom
brane.
Integrirano upravljanje rizicima od poplava – Brošura 156: Svrha ove
brošure je da se daju smjernice o integriranom upravljanju rizicima od poplava
osobama koje su tehniĉki ili rukovodno povezane sa upravljanjem i kontrolom
poplava. Cilj Brošure je da prikaţe osnovno znanje koje je neophodno za
upravljanje poplavama prema sadašnjim najsavremenijim tehnologijama i da
pruţi pomoć u odabiru najpovoljnije strategije za projektovanje i provedbu, na
osnovu posebnih karakteristika sliva i okvira za integrirano upravljanje rizicima
od poplava. Prema ovoj Brošuri, preduvjeti za cjelokupno upravljanje
poplavama su poznavanje karakteristika poplave i kako izraĉunati i magnitudu i
uĉestalost poplava. Iste vaţnosti je i poznavanje utjecaja poplava, i negativnih i
pozitivnih, i kako ih kvantitativno i kvalitativno procijeniti. Poznavanje
karakteristika poplave i utjecaja je osnovni ulazni podatak za analizu rizika koja
ĉini osnovu za integrirano upravljanje rizicima od poplava.
Male brane: Projektovanje, nadzor i obnova– Brošura 157: Ova Brošura je
uraĊena kao vodiĉ za vlasnike malih brana, graĊevinske, vladine agencije,
investitore i izvoĊaĉe koji su zaduţeni za projektovanje, izgradnju, rad,
odrţavanje i sigurnost malih brana. Projektni kriteriji i tipiĉne karakteristike za
male brane se općenito razlikuju od onih za visoke brane, tako da se rizik moţe
povećati i odgovarajuće nesreće mogu dovesti do znaĉajnog broja ţrtava.
Page 95
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 94
Copyright © Pöyry Energy GmbH
4 LITERATURA I REFERENCE
Poljoprivredna strategija općine DonjiVakuf 2008.-2015., općina DonjiVakuf, 2008.
Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2014.; Federalni
hidrometeorološki zavod BiH, 2014.
BiH u brojkama 2014., Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2015.
Srednjobosanski kanton u brojkama 2014., 2015., Federalni zavod za statistiku
Srednjobosanski kanton u brojkama 2014., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2015.
CLIMVAT/CROPWAT baza podataka, Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih
nacija (FAO)
Brojanje prometa na magistralnim cestama u FBiH u 2013., Javno preduzeće Ceste FBiH,
Sarajevo
Demografija 2013., Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2014.
Razvojni plan za općinu DonjiVakuf 2013.-2018., općina DonjiVakuf, 2012.
Drešković, N., Đug, S., Stupar, V., Hamzić, A., Lelo, S., Muratović, E., Lukić-Bilela, L., Brujić,
J., Milanović, Đ., Kotrošan, D. (2011), NATURA 2000 u Bosni i Hercegovini, Centar za
okolišno odrţivi razvoj, Sarajevo, strana 456.
Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2011.,
2012., 2013., 2014., Zavod za javno zdravstvo FBiH
FBiH u brojkama 2014., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2015.
Freyhof, J., S. Weiss, A. Adrović, M. Ćaleta, A. Duplić, B. Hrašovek, B. Kalamujić, Z. Marĉić,
D. Milošević, M. Mrakovĉić, D. Mrdak, M. Piria, U. Schwarz P. Simonović, S. Šljuka, T.
Tomljanović & D. Zabrić (2015): Mladica u balkanskoj regiji. Studija u sklopu kampanje
“spasite plavo srce u Evropi“; izraĊena za EuroNatur i RiverWatch.
Spol i zapošljavanje u BiH: Studija, MeĊunarodni ured rada; Biro za ravnopravnost spolova,
Ţeneva, 2011.
Geokarta, Geomorfološka karta Jugoslavije 1:500 000, Unija geografskih društava, 1992.
Geološki doprinos za istraţivanje seizmiĉnosti regije Bosne i Hercegovine, Seizmološki zavod
BiH, 1974.
Zdravstveno statistiĉki godišnjak za FBiH 2013., 2014., Zavod za javno zdravstvo FBiH
Zdravstveno statistiĉki godišnjak FBiH 2013., 2014., Zavod za javno zdravstvo FBiH
Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2007., Zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2008.
Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2011., Zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2013.
Hrvatović, H., Identifikacija i procjena geoloških hazarda-zemljotresa, 2010.
Hidrološka studija površinskih voda Bosne i Hercegovine, slivno podruĉje rijeke Vrbas, knjiga
2 VS Daljan, Agencija za vodno podruĉje rijeke Save, Sarajevo, 2012.
Hidrološka studija površinskih voda Bosne i Hercegovine, slivno podruĉje rijeke Vrbas, knjiga
3 VS Han Skela, Zavod za vodoprivredu JSC Sarajevo (Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo),
Sarajevo, 2012.
Kottelat, M. and J. Freyhof (2007.): Priruĉnik o evropskim slatkovodnim ribama. Kottelat,
Cornol, Švicarska i Freyhof, Berlin, Njemaĉka
Anketa o radnoj snazi, Zavod za statistiku BiH, Sarajevo, 2013.
Page 96
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 95
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Makroekonomski pokazatelji za općine u FBiH za 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., Federalni
zavod za programiranje razvoja
Meteorološki godišnjaci 1985.- 2014., Federalni hidrometeorološki zavod BiH
Meteorološki godišnjaci 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., Federalni hidrometeorološki
zavod BiH
Milanović, Đ., Brujić, J., Đug, S., Muratović, E., LukićBilela, L. (2015), Vodiĉ kroz tipove
staništa BiH prema Direktivi o staništima EU, Prospect C&S s.a. Brisel, Belgija. str.186.
Mrakovĉić, M., Brigić Andrea, Buj Ivana., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanela, D. (2006): Crvena
knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Ministarstvo kulture, Drţavni zavod za zaštitu prirode,
Republika Hrvatska
Nacionalni izvještaj o humanom razvoju 2013.: Ruralni razvoj u BiH: Mit i stvarnost. Razvojni
program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, Sarajevo, 2013.
Nacionalni izvještaj o humanom razvoju – Socijalna inkluzija u BiH, Sarajevo, Razvojni
program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, Sarajevo, 2010.
Pedološka karta Socijalistiĉke Republike Bosne i Hercegovine, Geodetski zavod u Sarajevu,
1980.
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo (2008.), Ribolovno-gospodarska osnova za
podruĉje Srednjebosanskog kantona
Idejni projekat regionalnog kanalizacionog kolektora u Gornjem Vakufu/Uskoplje-Bugojno-
DonjiVakuf, Zavod za vodoprivredu JSC Sarajevo za Agenciju za vodno podruĉje rijeke Save,
Sarajevo, 2007.
Idejni projekat popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.,
Agencija za statistiku BiH, prvo izdanje, br.1/2013, Sarajevo, 5. novembar, 2013.
Projekat šumskih i planinskih zaštićenih podruĉja broj: BA-FMPAP-TF091919-CQ-21-S-
12/FBIH, Izrada crvene liste ugroţenih biljaka, ţivotinja i gljiva u Federaciji Bosne i
Hercegovine; Knjiga 3 CRVENA LISTA FAUNE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE,
Nacrt izvještaja – Prijedlog, Sarajevo, 2013.
Rezultati analize mikrobioloških i fiziĉko-hemijskih karakteristika vode iz rijeke Vrbas za
period 2007.-2013., Agencija za vodno podruĉje rijeke Save, 2015.
Pregled malignih neoplazmi u 2012., 2013., Zavod za javno zdravstvo FBiH
Seizmološka karta za period od 500 godina (1:1,000,000), Seizmološka zajednica Jugoslavije,
Beograd, 1987.
Strategija socijalne inkluzije BiH, Vijeće ministara BiH, Sarajevo, 2010.
Socijalno iskljuĉeni i BiH danas, a sutra?, Program EU EIDHR za BiH, Tuzla, 2010.
Socio-ekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2014., Federalni zavod za programiranje
razvoja, Sarajevo, 2015.
Prostorna osnova Prostornog plana FBiH 2008.-2028., Federalno ministarstvo prostornog
ureĊenja, 2010.
Prostorni plan Srednjobosanskog kantona 2005.-2025.; Ministarstvo prostornog ureĊenja,
Rekonstrukcija i povratak, 2005.
Prostorni plan Srednjobosanskog kantona 2005.-2025.; Ministarstvo prostornog ureĊenja,
Rekonstrukcija i povratak, 2005.
Izvještaj o stanju okoliša Srednjobosanskog kantona 2015.-2025., Ministarstvo prostornog
ureĊenja, graĊenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, 2014.
Izvještaj o stanju okoliša u FBiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo, 2010.
Page 97
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 96
Copyright © Pöyry Energy GmbH
Izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini 2012., Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, 2012.
Statistiĉki godišnjak za FBiH 2014., Federalni zavod za statistiku, Sarajevo
Strategija razvoja općine DonjiVakuf za period 2005.-2015., općina DonjiVakuf, 2005.
Studija utjecaja na okoliš za izgradnju autoputa A1, od mosta na rijeci Raĉa, kriţanje “Drenovo”
do Gradsko (raskrsnica sa autoputom A1), LASOY DOO, 2013
Glavni preventivni plan odbrane od poplava Federacije BiH, dio C9: podruĉje rijeke Vrbas-
DonjiVakuf, 2008.
Brojanje prometa na magistralnim cestama FBiH - povremeni automatski brojaĉ br. “527” na
magistralnoj cesti M5, javno preduzeće Ceste FBiH, 2014.,
Aţuriranje vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas, modul 1 – Upravljanje vodnim resursima –
Finalni izvještaj, COWI AS, 2013.
Aţuriranje vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas, modul 2 – Hidroenergetski razvoj – Finalni
izvještaj, COWI AS, 2013.
Aţuriranje vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas, modul 3 – Izvještaj o integriranom
upravljanju vodnim resursima – Finalni izvještaj, COWI AS, 2013.
U.S. Fish & Wildlife Service http://www.fws.gov/endangered/what-we-do/critical-habitats.html
Vuković, T., Ivanović B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije, Zemaljski muzej Bosne i
Hercegovine, Sarajevo
Studija ranjivosti FBiH, Federalno ministarstvo prostornog ureĊenja, 2008.
Strategija upravljanja vodama za BiH (1995)
Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010.-2022., Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo, 2010.
Osnova za upravljanje vodnim resursima sliva rijeke Vrbas, Energoinvest JSC Sarajevo i Zavod
za vodoprivredu JSC Sarajevo, 1987.
Wipplinger, B. (2014): Mesohabitat model evaluacije primijenjen u rijekama Austrije i Španije.
Magistarski rad na Univerzitetu prirodnih resursa i prirodnih nauka, Beĉ.
Ţene i muškarci u BiH, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 2013.
Page 98
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 97
Copyright © Pöyry Energy GmbH
ANEKS 2 – INFORMATIVNI LETAK O PROJEKTU U 2010. godini, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je identificirala prioritetne projekte kojima se namjerava
osigurati dugoroĉna odrţivost energetskog sektora u FBiH i proglasila ih javnim interesom te pristupila izgradnji
prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH (Sluţbene novine FBiH 8/10), ukljuĉujući i HE Babino Selo.
JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) je stoga pokrenula prethodne aktivnosti za izgradnju HE Babino Selo,
na rijeci Vrbas u općini Donji Vakuf na lokalitetima Krivaĉe (mjesna zajednica Vrbas) i Babin Potok (mjesna zajednica
Babin Potok). Preliminarni parametri HE Babino Selo su: Instalisana snaga od oko 5,12 MW* i moguća prosjeĉna
proizvodnja elektriĉne energije od oko 24 GWh godišnje.
Zašto je potrebna hidroelektrana?
Povećanje opskrbe elektriĉnom energijom iz obnovljivih izvora energije u cilju smanjenja emisije ugljiĉnog
dioksida, zagaĊenja zraka i drugih faktora koji uzrokuju klimatske promjene, u skladu s europskim
zakonodavstvom i Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora FBiH
Osiguranje pouzdane i kvalitetne opskrbe elektriĉnom energijom u FBiH, poboljšanje ţivotnog standarda u FBiH
Stvaranje mogućnosti zapošljavanja tijekom izgradnje, rada i odrţavanja pogona hidroelektrane
Trenutni status projekta
Na osnovu ranije istraţenih mogućnosti korištenja hidropotencijala rijeke Vrbas u studijama iz 1987. i 2013., EPBiH je
inicirala izradu Studije izvodljivosti sa istraţnim geološkim i geotehniĉkim radovima, uz podršku Evropske banke za
obnovu i razvoj. Integralni dio Studije izvodljivosti je Procjena utjecaja na okoliš i društvo koja se priprema u dvije faze:
faza 1 (Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo) i
faza 2 (Procjena utjecaja na okoliš i društvo).
Završetak cjelokupne Studije izvodljivosti se oĉekuje u krajem 2016. godine.
Odabrano tehniĉko rješenje za HE Babino Selo
U sklopu Studije izvodljivosti nekoliko razliĉitih alternativa za HE Babino Selo je razmotreno i analizirano te je na
osnovu tehniĉkih, ekonomskih, finansijskih, okolišnih i društvenih kriterija odabrana Alternativa „1Aa“ kao najbolje
moguće rješenje.
Situacioni prikaz projekta odabrane alternative - Alternative „1Aa”52
52
PRN – potpuni radni nivo; MRN – minimalni radni nivo
Page 99
HE Babino Selo 5BX249575 Preliminarna studija procjene utjecaja na okoliš i društvo Strana 98
Copyright © Pöyry Energy GmbH
HE Babino Selo je protoĉna hidroelektrana, derivacionog tipa, koja bi se sastojala od sljedećih komponenti:
brana - se nalazi u prirodnom tjesnacu „V“ oblika kod obronka planine Gradina. Maksimalna visina brane je
samo 9,50 m od prirodnog terena kako bi se izbjeglo plavljenje okolnog podruĉja kao i magistralnog puta M5
(E661). Tip brane je gumena ustava na betonskom temelju. Duţina brane je oko 99 m i sadrţi riblju stazu kako bi
osigurali mogućnost migracije riba. Na desnoj strani brane je smješten mali agregat s ciljem osiguravanja
ekološki prihvatljivog protoka propisanog zakonom.
malog rezervoara (akumulacija) duţine 900 m i ukupne zapremine 147.798 m3.Nivo vode će biti unutar
postojećeg formiranog korita rijeke Vrbas, a kraj akumulacije će završavati kod drvenog pješaĉkog mosta u
naselju Krivaĉe. Hidrauliĉka istraţivanja pokazala su da neće biti negativnog utjecaja na korito i kosine korita
rijeke, stoga neće biti potrebno provoditi dodatne mjere ublaţavanja i zaštite.
ulazna graĊevina (vodozahvat) na lijevoj obali rijeke Vrbas
tunela pod pritiskom ukupne duţine 989 m
strojare koja se nalazi na ravnici nizvodno od brane sa lijeve rijeke Vrbas na lokalitetu Babin Potok; u strojari će
biti smještene dvije turbine
podzemnog novog prikljuĉnog kabla za spajanje na 20 kV mreţu u Donjem Vakufu
mosta preko rijeke Vrbas u blizini strojare
kratkog pristupnog puta do lokacije strojare.
Utjecaji projekta
Tokom cjelokupnog trajanja projekta, EPBiH će ispunjavati sve relevantne domaće okolišne i društvene standarde, kao i
meĊunarodne najbolje prakse.
U Preliminarnoj studiji su razmatrani potencijalni okolišni i društveni utjecaji projekta, a koji ukljuĉuju utjecaje na:
hidrološki reţim rijeke Vrbas nizvodno od brane i vodozahvata; kvalitet vode i fiziĉke, hemijske i biološke karakteristike
vodenog ekosistema; migracije ihtiofaune; nastanak geodinamiĉkih procesa; vizualne karakteristike pejzaţa; nivo
ambijentalne buke tokom graĊenja; promet i transport; sport i rekreaciju; trenutno korištenje zemljišta i vrijednost
zemljišta. Navedeni utjecaji će biti detaljno analizirani u Procjeni utjecaja na okoliš i društvo te će za sve utjecaje biti
predloţene adekvatne mjere spreĉavanja ili ublaţavanja.
Javne konsultacije i kontakt informacije
EPBiH je usvojila Plan uĉešća interesnih grupa kojim se identificiraju kljuĉne interesne strane i osigurava da ove strane
budu informisane o projektu, kao i da im se pruţi mogućnost da iskaţu svoje mišljenje i interes. Planom je takoĊer
uspostavljen mehanizam rješavanja prituţbi koje će biti moguće koristiti tokom cijelog projektnog ciklusa za dostavljanje
prituţbi, nedoumica, upita i komentara.
Svi projektni dokumenti će biti dostupni na lokalnom (bosanskom) jeziku na:
Internet stranici EPBiH (www.elektroprivreda.ba)
Internet stranici Općine Donji Vakuf (www.donji-vakuf.ba)
U štampanim verzijama u prostorijama EPBiH na adresi: Vilsonovo Šetalište 15, 71000 Sarajevo
EPBiH će odrţavati konsultativne sastanke u skladu sa Planom uĉešća interesnih grupa, a interesne strane će biti
obaviještene o planiranim konsultacijama najmanje 2 sedmice unaprijed.
Kontakt informacije za upite i prituţbe:
Almedin Skopljak
Sektor za pripremu izgradnje hidroelektrana
Javno preduzeće «Elektroprivreda BiH»
Adresa: Vilsonovo Šetalište 15, 71 000 Sarajevo, BiH
Tel: +387 33 75 18 07; Fax: +387 33 75 17 48
E-mail: [email protected]