UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ Predmet: BAZE PODATAKA U SAOBRAĆAJU GODIŠNJI ZADATAK TEMA: Analiza saobraćajnih tokova na dionici puta Polje-Brod PREDMETNI PROFESOR: STUDENT: Dr Vladan TUBIĆ, red.prof. Jovana MARTIĆ ASISTENT: BROJ INDEKSA: Dr Marko Subotić,dis 91-II/12 Mart,2014
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ
Predmet: BAZE PODATAKA U SAOBRAĆAJU
GODIŠNJI ZADATAK TEMA: Analiza saobraćajnih tokova na dionici puta
Polje-Brod
PREDMETNI PROFESOR: STUDENT: Dr Vladan TUBI Ć, red.prof. Jovana MARTIĆ ASISTENT: BROJ INDEKSA: Dr Marko Suboti ć,dis 91-II/12
POLJE-BROD ...............................................................................................................9 4. KONTROLA PRISTUPA..................................................................................................14 4.1. Dobiti od kontrole pristupa.............................................................................15 4.2. Uticaj povećanog broja pristupnih tačaka na brzinu toka...................................16 4.3. Analiza kontrole pristupa na dionici Polje-Brod.................................................17 5. ANALIZA DOSTIGNUTIH SAOBRAĆAJNIH TOKOVA I PROGNOZA
PERSPEKTIVNIH SAOBRAĆAJNIH TOKOVA NA DIONICI POLJE - BROD ...........................................................................................................20
5.1. Analiza dostignutih saobraćajnih tokova u periodu od 2006.- 2011.godine.....................................................................20 5.1.1. Struktura saobraćajnog toka u periodu od 2006 - 2011. godine................22 5.1.2. Stepen homogenosti saobraćajnog toka u periodu od 2006 - 2011. godine.............................................................28 5.1.3. Karakteristike vremenske neravnomjernosti (Promjena mjerodavnog protoka, qm ).......................................................28 5.2. Prognoza budućih saobraćajnih tokova od 2012.- 2021. godine........................37 6. ANALIZA USLOVA SAOBRAĆAJA NA POSTOJEĆEM PUTU.................................39 6.1. Odreñivanje slobodnih brzina.............................................................................39 6.2. Odreñivanje kapaciteta i nivoa usluge u baznoj godini (2011 godina)...............40 6.3. Analiza eksploatacionih brzina po odsjecima i kategorijama vozila u baznoj godini.........................................................................................41 6.4. Nivo usluge u prvoj (2012) i ciljnoj (2021) godini.............................................43 7. BROJANJE SAOBRAĆAJA U 15 MINUTNIM INTERVALIMA.................................44 8. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................45 LITERATURA.......................................................................................................................46
3
1. UVOD Protok vozila se definiše kao broj vozila koja prelaze presjek puta ili trake tokom definisanog perioda vremena i predstavlja osnovni saobraćajni parametar koji se najčešće koristi u planiranju, projektovanju, regulisanju, kontroli i upravljačkim analizama. Protok je parametar koji se najčešće koristi za kvantifikovanje zahtjeva, ali je potrebno razumjeti razliku i meñuzavisnost izmeñu ovih pojmova.[13] Saobraćajni zahtjev predstavlja broj vozila koja žele da preñu odreñenu dionicu puta tokom odreñenog perioda vremena ili će to željeti u budućnosti, dok saobraćajni protok predstavlja broj vozila koja zaista prelaze dionicu puta u sadašnjosti. Generalno posmatrano, podaci o protoku su preduslov za definisanje vremenskih neravnomjernosti tokom godine, sedmice i dana, što je preduslov za racionalno planiranje, projektovanje, grañenje i održavanje putne mreže kao i upravljanje saobraćajnim tokovima. Brojanje saobraćaja sprovodi se radi prikupljanja podataka o intenzitetu i strukturi saobraćajnih tokova. Osnovni podatak je prosječni godišnji, dnevni saobraćaj (PGDS) i dobija se tako što se ukupan protok vozila za godinu dana na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini. Dužnost upravljača državnim i lokalnim putevima je da redovno vode statistiku o protoku vozila, na osnovu koje se sprovodi racionalno i efikasno upravljanje putevima. Brojanje saobraćaja može se vršiti:
• metodom ručnog brojanja i • automatskom metodom.
Ručno brojanje se može izvesti korišćenjem jednostavnog brojačkog obrasca na koji se stavlja oznaka nakon prolaska vozila. Inače, pojednostavljenje ovog postupka je pomoću upotrebe ručnih brojača koji imaju akumulatorske baterije, na nekoliko memorijskih registara povezanih sa tasterima koje posmatrač pritiska nakon prolaska vozila.
Stalni automatski brojači se postavljaju na lokacijama gdje je potrebno neprekidno brojanje tokom 24 h i 365 dana u godini. Ova brojanja su dio programa koji se sprovode na nivou države ili grada kako bi se uočili trendovi i posmatrale karakterisitike protoka i saobraćaja tokom vremena na široj teritoriji.
Najviše korišćeno sredstvo za brojanje saobraćaja je pokretni mehanički brojači koji su pogodni za jednostavno postavljanje i premještanje. Odbrojavanje se inicira pneumatskim udarom koji nastaje prelaskom osovine vozila preko pneumatske cijevi u kolovozu.
Obradom i analizom rezultata mogu se uočiti promjene, kako u obimu potražnje po dioniciama tako i u eventualnoj preraspodjeli tokova u okviru mreže i upreñenjem sa mogućnostima ponude (npr. kapacitet i nivo usluge) utvrditi prioriteti.[14]
Rezultati brojanja saobraćaja su podloga istraživanju, prognoziranju, planiranju te upravljanju putnom infrastrukturom. Oni služe za klasifikaciju putne mreže, izradu studija saobraćaja i ostalih studija, kao i u programiranju održavanja i rehabilitaciji puteva.
4
Na putnoj mreži Republike Srpske postoji ugrañenih 57 automatski brojača saobraćaja i počevši od 2002. godine redovno se objavljuju godišnji izvještaji o brojanju vozila. Na dionicama gdje nisu ugrañeni automatski brojači saobraćaja, brojanje se, u odreñenim vremenskim intervalima vrši manuelnim putem.[14]
Slika 1. Karta dijela putne mreže Republike Srpske
sa lokacijama automatskih brojača saobraćaja.[14]
Ovaj rad se odnosi na saobraćajnu dionicu Polje – Brod koja nosi oznaku 391 u javnom preduzeću "Putevi Republike Srpske" i pripada magistralnom putu M-14.1. Dužina dionice je 21.991 [km]. Ova dionica posjeduje ABS (Automatski Brojač Saobraćaja) sa strukturom toka koji nosi oznaku 000012 u javnom preduzeću „Putevi Republike Srpske“.
Slika 2 Dionica Polje-Brod i lokacija ABS-a. [14]
5
Slika 3. ABS na dionici Polje-Brod.[16]
U radu je izvršena analiza dostignutih saobraćajnih tokova (a na osnovu dostupnih podataka o PGDS-u za posmatranu dionicu) i prognoza perspektivnih saobraćajnih tokova u projektnom periodu od 10 godina. Za baznu godinu uzeta je 2011. godina, prva godina eksploatacije je 2012. godina a ciljna godina je 2021.
6
2. VIZUELNI PRIKAZ DIONICE
Slika 4. Dionica Polje-Brod.[15]
Slika 5. Dionica Polje-Brod,smjer 1 (Polje) [16]
7
Slika 6. Dionica Polje-Brod,smjer 1 (Lužani) [16]
Slika 7. Dionica Polje-Brod,smjer 1[16]
Slika 8. Dionica Polje-Brod,smjer 2 (Sijekovac) [16]
8
2.1. Čvorovi
Tabela 1. Čvorovi dionice Polje-Brod
Put Br.čvora
Naziv
Tip
Grane
Ukršteni putevi Širina Dužina Visina
BOSM14.1
356 Polje MR 3 M14.1/R472 44,986944
17,956971
170,41
BOSM14.1
357 Brod MM
4 M14.1/M14.1L/M17.2
45,145672
18,006134
136,62
Slika 9. Ukršteni put M14.1/R472[15] [16]
Slika 10. Ukršteni put M14.1/M14.1L/M17.2 (Polje-Brod/Brod-Brodsko Polje/granica RS (Brod) - Brod) [15] [16]
Saobraćajna dionica Polje-Brod pripada magistralnom putu M-14.1, dužine 21.991 [km] i proteže se kroz ravničarski teren. U pitanju je klasični dvotračni put asfaltnog kolovoznog zastora. Veličina uzdužnog nagiba je od 1.5 do 9.1 (Tabela 3). Najmanji radijus horizontalne krivine je 245 i to je prelazna krivina od 551 do 779 [m] posmatrane dionice (Tabela 4).
4. KONTROLA PRISTUPA Sam problem kontrole pristupa star je koliko i prvi putevi, no prvi ozbiljan i sveobuhvatan program upravljanja putevima imala je američka država Kolorado (Colorado, USA), koja je 1979. godine donijela uredbu kojom se na svim državnim putevima kontroliše pristup, koja je inicirala kasnije donošenje standarda i pravilnika u ovoj oblasti. Ovim je jednostavno odreñeno da pristup može biti stečen samo odobrenjem od strane državne uprave za puteve. Pored toga, državna komisija za puteve je uputila zahtjev za uspostavljanje standarda i pravilnika za pristupe na državne puteve koji je usvojen 1981. godine. Kontrola pristupa se definiše kao ograničenje i regulisanje javnih i privatnih pristupa na državne, odnosno javne puteve, u skladu s državnim propisima ili zakonima. Upravljanje pristupom jeste sistematska kontrola lokacija, rastojanja, planiranja, projektovanja i korištenja pristupnih puteva primjenom odgovarajućih mjera. [9] Svaki javni put ima dva kontradiktorna zadatka:
• da obezbjedi nesmetano kretanje vozila, odnosno brzo i efikasno saobraćajno povezivanje, i
• da omogući pristupačnost do lokacije koje se nalaze u neposrednom okruženju puta.
Poboljšanje putne infrastrukture doprinosi povećanu pristupačnost jednoj oblasti, čime se povećava vrijednost zemljišta i podstiče njen razvoj ili obnova. Sa razvojem, rastu i potrebe za saobraćajnim uslugama. Razvoj oblasti izaziva potrebu za novim prilaznim putevima čime se stvara više saobraćajnih konflikata, te se povećava zakrčenost do nepodnošljivih razmjera i prilazni putevi odnosno pristupi gube funkcionalnost. Konačno, nivo saobraćajnih usluga opada u tolikoj mjeri da dalje poboljšanje puta ne daje efekte i izgradnja novog saobraćajnog objekta je potrebna, te ciklus počinje ponovo. Važno je napomenuti da se u dosta američkih priručnika iz oblasti kontrole pristupa pominju i pojmovi potpuna i djelimična kontrola. Definicije za ove pojmove bile bi:
• Potpuna kontrola pristupa podrazumijeva da prioritet ima saobraćajnica, dok je pristup omogućen samo na odvojenim raskrsnicama sa odabranim putevima.
• Djelimična kontrola pristupa daje prioritet takoñe saobraćajnicama, ali pristup omogućen većim brojem raskrsnica i pojedinim privatnim pristupnim vezama.
15
Djelimična kontrola pristupa može se obezbjediti za pojedine velike urbane i ruralne arterije.
Pored ovih pojmova u HCM-ovom priručniku iz 2000. godine definisan je pojam pristupna tačka i gustina pristupnih tačaka. Prema navedenom priručniku ovi pojmovi su definisani:
• Pristupna tačka – Raskrsnica, put ili drugi priključci sa desne strane kolovoza. Pristup sa suprotne strane kolovoza ili srednje strane takoñe se može smatrati pristupnom tačkom ukoliko se očekuje da će bitno uticati na protok saobraćaja u pravcu.
• Gustina prisutnih tačaka – Ukupan broj pristupnih tačaka na putu podjeljen sa dužinom puta, a zatim izračunat prosjek za minimalnu dužinu od 5 kilometara.
U Sjedinjenim Američkim Državama, u kojim postoji najrazvijenija mreža puteva na svijetu, opšti stav koji se odnosi na pristupe može se ukratko svesti na slijedeće:
• Razvoj sadržaja pored puta i neograničen pristup javnim putevima može oslabiti i degradirati sistem javnih puteva i dovesti u pitanje investicije uložene u taj sistem;
• Svaki vlasnik sadržaja odnosno imovine koja ima jednu zajedničku stranu sa javnim putem ima pravo na odgovarajući pristup tim putevima kao i državnim putevima, ali ne na odreñenu lokaciju pristupa koja njemu odgovara;
• Pravo pristupa vlasniku sadržaja koji se sučeljava sa državnim putem mora biti podreñeno interesima bezbjednosti i funkcionisanju saobraćaja na državnim putevima.
4.1. Dobiti od kontrole pristupa
Kontrolom pristupa ostvaruje se niz koristi po pitanju poboljšanja uslova u saobraćajnom toku i povoljnosti koje se ostvaruju sa aspekta korisnika. Neke od njih su [10]:
• adekvatno rješen pristup javnim saobraćajnicama i njegova stalna kontrola omogućavaju da se put održava na zahtjevanom i uspostavljenom Nivou usluge;
• ostvaruje se mogućnost većeg protoka, odnosno povećava se kapacitet (ponuda) puta u odnosu na stanje kada nije postojao pristup (prema inostranoj literaturi navodi se da ova povećanja mogu da dostignu i 30%);
• smanjuje se procenat vremenskih gubitaka zato što je moguće ostvariti veće brzine;
• povećava se nivo bezbjednosti saobraćaja na putu;
• put zadržava svoj rang, a kontinualno izgrañena naselja oko puta (ako su rješena adekvatnim mjerama) ne utiču na rang puta;
• samim tim što su veće brzine smanjeni su i troškovi korisnika na tom putu i sl.
16
4.2. Uticaj povećanog broja pristupnih tačaka na brzinu toka Svaka pristupna tačka po kilometru smanjuje REALV za oko 0.4 km/h. Gustina pristupnih tačaka se pronalazi djeljenjem ukupnog broja raskrsnica i prilaznih puteva (ukoliko utiču na saobraćajni tok) sa dužinom odsjeka u kilometrima. Ovo smanjenje brzine, kao posljedica povećanog broja pristupa, direktno se preko brzine odražava na nivo usluge drumske saobraćajnice.
Tabela 5. Odnos broja pristupnih tačaka i smanjenja brzine
Broj pristupa po kilometru Smanjenje brzine 0 0.0 6 2.5 12 5.0 19 7.5
25 i više 10.0
Ovo smanjenje brzine, dato je korekcionim faktorom u HCM-ovom priručniku iz 2000. godine. Prema ovim podacima svaka pristupna tačka smanjuje vrijednost procijenjene brzine za oko 0.4 km/, odnosno, broj broj pristupnih tačaka ≥25 smanjuje brzinu za 10 km/h i preko ove vrijednosti ovaj uticaj nije više kvantifikovan.
17
4.3. Analiza kontrole pristupa na dionici Polje-Brod
Stanovnici koji posjeduju parcele pored puta priključuju se direktno na put. Iako se stanje i broj legalnih i nelegalnih priključaka nisu mogli utvrditi, procjenjen je ukupan broj priključaka koji iznosi 332 na cijeloj dionici. Kada se ovaj broj podjeli sa dužinom dionice dobije se 15 priključaka na kilometar dužine dionice.
18
Slika 11. Primjer pristupa (Lužani) [16]
Slika 12. Primjer prisutpa (Novo Selo) [16]
Slika 13. Primjer pristupa magistralnom putu[16]
Prvi segment čini dio od Polja do tačke ukrštanja magistralnog puta M 14.1 sa regionalnim putem R472 u dužini 1,764 [km]. Na ovom segmetnu ukupan broj priključaka iznosi 49, a prosječan broj priključaka je prema tome je 28 priključaka na kilometar. Ako se kvantifikuje broj priključaka po kilometru vidljivo je da će se vrijednost slobodne brizine smanjiti, za ovaj broj priključaka, za oko 10 [km/h].
19
Dijagram 1 : Ukupan broj priključaka na prvom segmentu
Drugi segment je dio od tačke ukrštanja M14.1/R472 do Broda i dužine je 20.147 [km]. Ukupan broj priključaka na drugom segmentu iznosi 283. Prosječan broj priključaka na ovom segmentu iznosi 14 priključaka po kilometru. Ako se kvantifikuje broj priključaka po kilometru vidljivo je da će se vrijednost slobodne brizine smanjiti, za ovaj broj priključaka za oko 6 [km/h].
Dijagram 2. Ukupan broj priključaka na drugom segmentu
Analizirajući prethodne podatke i uzimajući u obzir to da na razmatranoj dionici ne postoji kontrola prisutpa, može se zaključiti da ukoliko bi se ovom problemu posvetila pažnja i ako bi se počeo adekvatno rješavati stanje i uslovi u saobraćajnom toku bi se znatno poboljšali.
20
5. ANALIZA DOSTIGNUTIH SAOBRA ĆAJNIH TOKOVA I
PROGNOZA PERSPEKTIVNIH SAOBRA ĆAJNIH TOKOVA NA DIONICI POLJE-BROD
5.1. Analiza dostignutih saobraćajnih tokova u periodu 2006-2011.godine
Tabela 6: Struktura saobraćajnog toka po dužinama vozila od 2006-2011 godine na dionici Brod - Polje
Dijagram 3: Struktura toka po dužinama vozila od 2006-2011. godine
Na osnovu Tabele 6 i Dijagrama 3 možemo zaključiti da najveće učešće u toku imaju vozila dužine <5.5 [m]. U Tabeli 7 prikazana je struktura dostignutih saobraćajnih tokova po kategorijama vozila (putnički automobil,autobus,teretna vozila i autovozovi) na razmatranoj dionici. U tabeli nije prikazano učešće motocikla u toku koje iznosi 0.03%. Raspodjela saobraćajnog toka po kategorijama vozila izvršena je na bazi brojanja saobraćaja na dionici (Tabela 29)
Tabela 7: Dostignuti saobraćajni tokovi od 2006.-2011.godine na dionici Polje-Brod
Dijagram 4. Struktura vozila po kategorijama na dionici Polje-Brod
5.1.1. Struktura saobraćajnog toka u periodu 2006-2011.godine
Tabela 8: Struktura saobraćajnog toka po mjesecima u 2006.godini na dionici Polje-Brod[1]
23
Tabela 9: Struktura saobraćajnog toka po mjesecima u 2007.godini na dionici Polje-Brod[2]
24
Tabela 10: Struktura saobraćajnog toka po mjesecima u 2008.godini na dionici Polje-Brod[3]
25
Tabela 11: Struktura saobraćajnog toka po mjesecima u 2009.godini na dionici Polje-Brod[4]
26
Tabela 12: Struktura saobraćajnog toka po mjesecima u 2010.godini na dionici Polje-Brod[5]
27
Tabela 13: Struktura saobraćajnog toka po mjesecima u 2011.godini na dionici Polje-Brod[6]
28
5.1.2. Stepen homogenosti saobraćajnog toka u periodu 2006-2011.godine
29
Na osnovu dostignutih saobraćajnih tokova na dionici Polje – Brod u periodu od 2006-2011. godine (Tabela 14.), vidi se da je učešce putničkih automobila preko 85%, učešće teretnih vozila je preko 9%, zatim slijede autobusi sa preko 2% i autovozovi sa nešto više od 1% ukupnog ostvarenog PGDS-a. Takoñe, može se vidjeti da prilikom porasta PGDS-a raste procentualno učešće komercijalnih vozila u saobraćajnom toku, dok procentualno učešće putničkih automobila opada.
Tabela 14. Stepen homogenosti saobraćajnog toka u period od 2006 - 2011. godine
PGDS [voz/h] Dionica Oznaka dionice
Dužina L [km]
Godina
PA (%) BUS (%) TV (%) AV (%) 2006 84.50 2.30 11.60 1.57 2007 85.90 2.20 10.30 1.57 2008 86.30 2.10 10.10 1.47 2009 86.60 1.97 9.90 1.50 2010 86.10 2.20 10.20 1.47
mjerodavnog protoka qm) Veličina mjerodavnog vršnog časovnog protoka zavisi od funkcije puta u mreži, od karaktera saobraćajnih tokova sa gledišta izvorišta, kao i od svrha putovanja putnika. Citirane karakteristike se ispoljavaju kroz vremensku neravnomjernost protoka (časovna, dnevna,sezonska). Veličina mjerodavnog časovnog protoka može se utvrditi na osnovu krive svrstanih časovnih protoka po velčini u periodu svih 8760 časova u godini.
Slika 14 :Kriva svrstanih časovnih protoka po veličini u periodu svih 8760 časova u godini[16]
Mjerodavni časovni protok se izračunava po formuli:
30
qm= FNČ * PGDS.
Za pojedinu vrstu puteva su FNČ (Faktor n-tog časa) iskustveno utvrñenim granicama datim u Tabeli 14. Vrijednosti, navedene u tabeli primjenjuju se u zavisnosti od saobraćajnog i ekonomskog karaktera pojedinog puta u skladu sa stručnom procjenom.
Tabela 15. Okvirne vrijednosti FNČ u procentima PGDS-a Vrsta puta Faktor n-tog časa [%PGDS]
Putevi za daljinsko povezivanje 12-16 Meñugradski putevi (van naselja) 10-14
Prigadski putevi (uključivo daljinski) 9-11 Gradski putevi (sem pristupnih) 8-10
Tabela 16. Mjerodavni protok u 2006 godini na dionici Polje-Brod[1]
31
Dijagram 5: Mjerodavni protok u 2006 godini na dionici Polje-Brod
Tabela 17. Mjerodavni protok u 2007 godini na dionici Polje-Brod[2]
32
Dijagram 6: Mjerodavni protok u 2007 godini na dionici Polje-Brod
Tabela 18. Mjerodavni protok u 2008 godini na dionici Polje-Brod[3]
33
Dijagram 6: Mjerodavni protok u 2008 godini na dionici Polje-Brod
Tabela 19. Mjerodavni protok u 2009 godini na dionici Polje-Brod[4]
34
Dijagram 7: Mjerodavni protok u 2009 godini na dionici Polje-Brod
Tabela 20. Mjerodavni protok u 2010 godini na dionici Polje-Brod[5]
35
Dijagram 8: Mjerodavni protok u 2010 godini na dionici Polje-Brod
Tabela 21. Mjerodavni protok u 2011 godini na dionici Polje-Brod[6]
36
Dijagram 9: Mjerodavni protok u 2011 godini na dionici Polje-Brod
37
Tabela 22: Karakteristike vremenske neravnomjernosti (qmax i qm) od 2006-2011 na dionici Polje - Brod
5.2. Prognoza budućih saobraćajnih tokova od 2012 – 2021. godine
S obzirom da se radi o dionici na kojoj učestvuje više od 85% putničkih automobila, sa sigurnošću možemo da utvrdimo da se radi o dionici velikog značaja. Prilikom prognoze budućih saobraćajnih tokova razrañene su tri varijante:
• Optimistička,
• Srednja i
• Pesimistička.
Dok je u Evropi godišnji priraštaj PGDS-a oko 4% u ovom radu će se koristiti veći procentualni iznosi na osnovu slobodne inženjerske procjene stanja u državi (dugogodišnji negativni uticaj koji iščežnjavaju, očekivani porast društvenog standard, veća mobilnost grañana, povećanje stepena motorizacije…) Dobijene vrijednosti su prikazane tabelarno.
Tabela 23. Prognoza perspektivnih saobraćajnih tokova na dionici Polje-Brod
Varijante Optimisti čka Srednja Pesimistička
Godina Planirani priraštaj
[%] PGDS
Planirani priraštaj
[%] PGDS Planirani
priraštaj% PGDS
2012. 6,0 4858 5,0 4812 4,0 4766
2013. 6,0 5149 5,0 5052 4,0 4956
2014. 6,0 5458 5,0 5304 4,0 5154
2015. 6,0 5785 5,0 5569 4,0 5360
2016. 6,0 6132 5,0 5847 4,0 5574
2017. 6,0 6500 5,0 6139 4,0 5797
2018. 6,0 6890 5,0 6446 4,0 6029
2019. 6,0 7303 5,0 6768 4,0 6270
2020. 6,0 7741 5,0 7106 4,0 6521
2021. 6,0 8205 5,0 7416 4,0 6782
39
Dijagram 11. Prognoza perspektivnih saobraćajnih tokova od 2012 – 2021. godine
40
6. ANALIZA USLOVA SAOBRA ĆAJA NA POSTOJEĆEM PUTU
Nakon utvrñene analize dostignutih i perspektivnih saobraćajnih tokova po godinama, odnosno detaljne analize dostignutih i prognoze budućih saobraćajnih tokova u tri varijante (optimistički, srednji i pesimistički), u tabeli 15 prikazana je struktura PGDS-a po kategorijama vozila za baznu 2012 i ciljnu 2021. godinu.
Tabela 24. Planirani PGDS na dionici Polje-Brod u toku bazne i ciljne godine
Pri odreñivanju slobodnih brzina koristili smo se tabličnim vrijednostima datim u knjizi.Vrijednosti koje nisu nañene u tabelama dobili smo interpolacijom poznatih vrijednosti.
Tabela 25. Slobodna brzina na dionici Polje - Brod, odsjek 1[7]
6.2. Odreñivanje kapaciteta i nivoa usluge u baznoj godini (2011 godina)
Novoklasični postupak – standardni slučaj Vsl>70 km/h [7]
C = VC·gC Gdje je: Vc – brzina pri praktičnom kapacitetu gc – gustina pri praktičnom kapacitetu Prema tome, brzina pri praktičnom kapacitetu (Vc) se računa prema sljedećem obrazcu
VC = VCo · FŠT · FBS · FVa/b
Odsjek I
VC = 72.5 · 0.74 · 0.90 · 1
VC= 48.28 [km/h]
Gustina pri praktičnom kapacitetu se računa prema slijedećem obrascu
gC = gCo· Fg a/b · FKV
gC = 39.45 · 1 · 0.958
gC = 37.793 [voz/km]
42
C = VC · gC = 48.28 · 37.793 = 1825 [voz/h]
Odsjek II
VC = 72.5 · 0.88 · 0.90 · 1
VC= 57.42 [km/h]
gC = gCo· Fg a/b · FKV
gC = 39.45 · 1 · 0.958
gC = 37.793 [voz/km]
C = VC · gC = 57.42 · 37.793 = 2170 [voz/h]
Tabela 27. Nivo usluge u baznoj godini
Vsl 51 qm 458 Vc 48 gc 37,79
Odsjek 1
C 1825
qm/C=0,251
Vsl 71 qm 458 Vc 57 gc 37,79
Odsjek 2
C 2170
qm/C=0,211
6.3. Analiza eksploatacionih brzina po odsjecima i kategorijama vozila u baznoj godini
Da bi analizirali eksploatacione brzine koje se ostvaruju po pojedinim kategorijama vozila na posmatranoj dionici puta koristit ćemo sljedeće formule za proračun eksploatacionih brzina:
gdje je: P – procenat ukupne dužine dionice na kojoj postoji dovoljna preglednost za bezbjedno preticanje, R – redukcioni faktor uticaja preglednosti na eksploatacionu brzinu koja važi za qm/C≤1.
Tabela 27. Redukcioni faktor uticaja preglednosti na eksploatacione brzine
Kategorija vozila
PA BUS TV AV
R 0,10 – 0,15 0,10 0 – 0,05 0 – 0,02
Eksploatacione brzine u baznoj godini qm = 458 [voz/h]
6.4. Nivo usluge u prvoj (2012) i ciljnoj (2021) godini
Odreñivanje nivoa usluge po odsjecima vrši se na osnovu pokazatelja, odnosa qm/C
Tabela 28. Vrednost nivoa usluge po kriterijumu qm/C
Odsjek Godina qm/C qm/C tabelarno
NU
Prva 0,211 <0,27 B 1 i 2
Ciljna 0,410 <0,43 C
Nivo Usluge B predstavlja prihvatljiv slobodni tok brzine koja blago - linearno opada sa porastom toka i nešto je niža od brzine slobodnog toka. Minimalno srednje rastojanje izmeñu vozila je 115 [m] ili 19 dužina PA. Sloboda manevrisanja u saobraćajnom toku je blago ograničena, dok je zadržan visok nivo fizičkog i psihičkog komfora vozača. Manje saobraćajne nezgode i crne tačke imaju slab uticaj na NU koji se malo više pogoršava nego u slučaju za NU A. [7]
Nivo Usluge C obezbjeñuje brzinu toka koja blago - linearo opada sa porastom toka i niža je od brzine slobodnog toka na autoputu. Sloboda manevrisanja u saobraćajnom toku je značajno ograničena za NU C i promjena saobraćajne trake zahtjeva dodatne sposobnosti od strane vozaĉa. Minimalno rastojanje izmeñu vozila je oko 67 [m] ili 11 dužina PA. Manje saobraćajne nezgode su još uvijek malog uticaja, ali mogu nastati znatna lokalna pogoršenja NU. Redovi se mogu očekivati iza bilo kog značajnog zagušenja. Vozači osjećaju znatno povećanje napetosti zbog dodatne pažnje zahtjevane radi bezbjedne vožnje. [7]
45
7. BROJANJE SAOBRAĆAJA U 15 MINUTNIM INTERVALIMA
Brojanje saobraćaja je izvršeno 23.02.2014 godine od 12:00 do 13:00 u intervalima od po 15 minuta. Dobijene vrednosti su prikazane tabelarno.
Tabela 29. Brojanje saobraćaja u 15 minutnim intervalima
PGDS (voz/h)
Σ Dionica Oznaka dionice Vrijeme Smijer
PA (%) BUS (%) TV (%) AV (%)
I smjer 29 78.4 0 0 8 21.6 0 0 37
II smjer 19 73.1 0 0 4 15.4 3 11.5 26
Od 12:00 do 12:15
ukupno 48 76.2 0 0 12 19.0 3 4.8 63
I smjer 23 82.1 1 3.6 4 14.3 0 0 28
II smjer 22 88.0 0 0 3 12.0 0 0 25 Od 12:15 do 12:30
Ukupno 45 84.9 1 1.9 7 13.2 0 0 53
I smjer 16 84.2 0 0 2 10.5 1 5.3 19
II smjer 25 86.2 1 3.4 3 10.3 0 0 29 Od 12:30 do 12:45
Ukupno 41 85.4 1 2.1 5 10.4 1 2.1 48
I smjer 20 86.9 0 0 3 13.0 0 0 23
Polje - Brod
391
Od 12:45 do 13:00
II smjer 28 82.4 0 0 6 17.6 0 0 34
46
Ukupno 48 84.2 0 0 9 15.8 0 0 57
I smjer 88 82.2 1 0.9 17 15.9 1 0.9 107
II smjer 94 82.5 1 0.9 16 14.0 3 2.6 114
Prosjek
ukupno 182 82.4 2 0.9 33 14.9 4 1.8 221
8. ZAKLJU ČAK
Izvršenom analizom uslova saobraćaja i nivoa usluge na dionici Polje – Brod utrvñeno je da je trenutni nivo usluge B. Nivo Usluge B predstavlja prihvatljiv slobodni tok brzine koja blago - linearno opada sa porastom toka i nešto je niža od brzine slobodnog toka. Meñutim u budućnosti tj. u ciljnoj godini nivo usluge na posmatranoj dionici, prema izvršenoj analizi je C. Da bi se u budućnosti obezbjedili zadovoljavajući uslovi za odvijanje saobraćaja predložene su slijedeće mjere: izgradnja dvije dodatne trake, rehabilitacija gornjeg dijela kolovoznog zastora i dovoñenje u idealno stanje, podrazumjeva se i oprema puta novom vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te promjena ograničenja brzine tako da Ve postane ograničavajući faktor
47
LITERATURA
[1] Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“: Brojanje vozila na mreži puteva u Republici Srpskoj 2006, Banja Luka, februar 2010.
[2] Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“: Brojanje vozila na mreži puteva u
Republici Srpskoj 2007, Banja Luka, maj 2010. [3] Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“: Brojanje vozila na mreži puteva u
Republici Srpskoj 2008, Banja Luka, avgust 2010. [4] Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“: Brojanje vozila na mreži puteva u
Republici Srpskoj 2009, Banja Luka, april 2012. [5] Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“: Brojanje vozila na mreži puteva u
Republici Srpskoj 2010, Banja Luka, decembar 2012. [6] Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“: Brojanje vozila na mreži puteva u
Republici Srpskoj 2011, Banja Luka, juli 2013. [7] Kuzović, LJ.: Kapacitet i nivo usluge drumskih saobraćajnica, SF Univerziteta u
Beogradu, Beograd,2000.god [8] Kuzović, LJ.: Vrednovanje u upravljanju razvojem i eksploataciom putne mreže,
Beograd, 1994.god [9] Trpković, A.: Značaj kontrole pristupa i njen uticaj na kapacitet i nivo usluge