Jo{ uvijek }e se dugo osje}ati {tete koje su nanijele pro{logodi{we ... · Jo{ uvijek }e se dugo osje}ati {tete koje su nanijele pro{logodi{we katastrofalne poplave, mada se i daqe

Oporavak }e dugo trajati Jo{ uvijek }e se dugo osje}ati {tete koje su nanijele pro{logodi{wekatastrofalne poplave, mada se i daqe ~ine veliki napori na wihovom

sanirawu, kaè Mi}o Mi}i}, gradona~elnik BijeqinePripadnici bora~kih kategorija,

borci, porodice poginulih boraca iratnih vojnih invalida na podru~juop{tine Lopare, ìve u te{kim us-lovima, a loparska Bora~ka organi-zacija ulaè maksimalne napore ka-ko bi se pomoglo ovim kategorijama.

-Mi u Bora~koj organizaciji nis-mo zadovoqni statusom bora~kih po-pulacija na podru~ju Lopara, nitismo zadovoqni Zakonom o pravimaboraca, rekao je Mitar Toji}, preds-jednik Bora~ke organizacije Lopare.

On smatra da je neophodno promi-jeniti Zakon o pravima boraca i dase izvr{i kategorizacija boraca, ka-ko kaè, ,,kakva bi trebalo da bude".

- Imamo deset kategorija, a ja sma-tram da bi bilo dovoqno da imamodvije kategorije - borce i u~esnikerata, kaè Toji}.

On je istakao da }e u toku ove go-dine Bora~ka organizacija izdvojiti20 hiqada KM na ime nov~ane pomo-}i bora~kim kategorijama, navode}ida se pripadnici ovih kategorijasvakodnevno obra}aju za pomo} Bo-ra~koj organizaciji, najvi{e za li-je~ewe, nabavku lijekova i sahrane.Prema Toji}evim rije~ima, Bora~kaorganizacija ima dobru saradwu saOp{tinskom upravom Lopare i na~el-nikom op{tine dr Radom Savi}em.

- Nastojimo da pomognemo prizapo{qavawu bora~kih kategorija, u~emu imamo podr{ku nadle`nih uop{tini, kao i u vezi sa stipendi-rawem studenata iz reda porodicapoginulih, istakao je Toji}. Kada je upitawu stambeno zbriwavawe porod-

ica poginulih, kaè Toji}, Vlada RSjo{ nije zavr{ila projekat stambe-nog zbriwavawa ovih populacija napodru~ju Lopara.

- U 2013. godini svega dvije po-rodice ostvarile su pravo na nov-

~ana sredstva u iznosu od 8.000 KM, ana listi ~ekawa je jo{ sedam porodi-ca, precizirao je Toji}.

Prethodnih godina, u jednoj zgradiobezbje|ena su ~etiri stana, a u dru-goj 16 stanova za pripadnike bora~-kih kategorija.

- U toku je procedura za otkup tihstambenih jedinica, rekao je Toji}.

U 2013. godini po~ela je izgradwadva spomen obiqe`ja u mjesnim bo-ra~kim organizacijama Zavr{je iPiperima, a u pitawu su investici-je od 20 hiqada KM.

Bora~ka organizacija finansirase iz op{tinskog buxeta, a u 2013.godini za rad organizacije izdvojenoje 58.000 KM.

- U 2014. godini, za Bora~ku orga-nizaciju izdvojena su ve}a sredstva,u iznosu od 65 hiqada konvertibil-nih maraka, dodao je Toji}.

Na podru~ju Lopara ìve 242 poro-dice poginulih boraca i oko 320 rat-nih vojnih invalida. U loparskomCentru za kulturu otvorena je Spo-men-soba za poginule sa podru~ja Lo-para iz proteklog rata od 1992. do1995. godine. U spomen sobi upisanasu imena 243 poginula borca i 26 ci-vilnih `rtava proteklog otaxbin-skog rata. Svi posjetioci mogu da seupi{u u kwigu utisaka u spomen so-bi, otvorenoj 2012. godine povodom\ur|evdana - krsne slave op{tineLopare, a zahvaquju}i pomo}i Op{-tinske uprave Lopare.

Svi zainteresovani gra|ani Se-mberije i Majevice svakog radnogdana mogu da posjete spomensobu.

Javni objekti[to se ti~e javnih objekata

najve}e {tete pretrpjle su ArhivaGradske administracije, zgradaOdjeqewa za prostrorno ure|ewe,Muzej ,,Semberija", Narodna bib-lioteka ,,Filip Vi{wi}", Sokolskidom, Centar za socijalni rad, O[,,Knez Ivo od Semberije", O[ ,,SvetiSava" u Bijeqini, Centar za kulturui kancelarija MZ Dvorovi.

Bijeqina SEDMI^NO IZDAWE www.gradbijeljina.org25. feb. 2015. godine

2 GRAD BIJEQINA POSLOVNI BILTEN

SEMBERSKI DUVANARI SA PREDSTAVNICIMA AD ,,DUVAN,, BIJEQINA

Planirana proizvodwaduvana na 290 hektara

Kao i ranijih godina, organizo-vali smo sastanak sa proizvo|a~imaduvana na podru~ju Semberije kakobi ih upoznali sa novitetima kojisu u me|uvremenu dostignuti uproizvodwi duvana, vezano za hemi-jske preparate, upoznali ih sa no-vim sortama duvana, ali i sa prob-lemima koji se ti~u ove oblasti,izjavio je Svetozar Mihajlovi},direktor AD ,,Duvan" Bijeqina.

Prema wegovim rije~ima, u tokuove sedmice po~iwe sklapawe ugov-ora izme|u AD ,,Duvana" i proiz-vo|a~a duvana - kooperantima,,Duvana".

- Planiramo proizvodwu na oko260 hektara u kooperativnimodnosima i na oko 30 hektaravlastite proizvodwe, {to pred-stavqa pove}awe proizvodwe. Topokazuje da ovo podru~je ima tradi-ciju u proizvodwi duvana i da suqudi spremni, i pored nepovoqnihuslova, niskih cijena i nedovoqnogpremirawa, da nastave sa proizvod-wom, rekao je Mihajlovi}.

On je istakao da je i daqe prisutanproblem tzv. crnog trì{ta putemkoje je, kako kaèodràlo proizvod-wu duvana.

- To jest apsurd i to nije popula-rno ni pomiwati. Ali da nije bilocrnog trì{ta, proizvodwa duvanabila bi uga{ena, kaè Mihajlovi}.

Rukovodstvo AD ,,Duvana" kao isemberski proizvo|a~i smatraju dabi premije trebalo da budu ve}e,republi~ka koja je u 2014. godiniiznosila 35 pfeninga, a premijalokalne zajednice 15 pfeninga.

- Sa premijama, prosje~na otkupnacijena iznosi oko ~etiri KM, {toje nedovoqno. Taj iznos mora dabude ve}i kako bi izbjegli crnotrì{te, na kojem cijena iznosi

oko deset KM. To su zna~ajne raz-like i qudi su onda primorani dasvoju negativnu kalkulaciju uproizvodwi duvana na neki na~inpokriju kroz to tzv. crno trì{te,istakao je Mihajlovi}.

On je podsjetio da je AD ,,Duvan"pro{le godine otkupio 240 tonaosu{enog duvana od 54 kooperanta,dok za ovu godinu o~ekuju potpisi-vawe ugovora sa 58 do 60 kooperana-ta - proizvo|a~a duvana.

Plan za ovu godinu je proizvodwa

380 do 400 tona duvana. Mihajlovi}kaè da bi se pove}awem proizvo-dwe duvana u Republici Srpskojzna~ajno rije{ilo i pitawe sela,jer bi se uposlila radna snaga kojaje u ovoj poqoprivrednoj proizvod-wi ogromna. Prema Mihajlovi}e-vim rije~ima, kod proizvodwe p{e-nice potrebno je angaòvawe jednogradnika po he-ktaru, dok je kodduvana to 66 radnika po hektaru.

-Tako bi Republika Srpska krozve}e podsticaje proizvo|a~ima du-vana indirektno rje{avala i prob-lem zapo{qavawa radne snage na se-lu, korist bi imali prera|iva~i,fabrike duvana imale bi doma}usirovinu, a republi~ki buxet bi sepunio kroz poreze, poja{wava Mi-hajlovi}.

Kao najboqi primjer za podsticajduvanarima u regionu on navodi Ma-kedoniju, gdje je gotovo uga{enaproizvodwa pala do 4.000 tona go-

di{we, sve do uvo|ewa stimulansada jedna cigareta iz svake kutije ideu podsticaje, ~ime je rije{en prob-lem i ve} naredne godine podignutaproizvodwa duvana na 28.000 tona.Prema wegovim rije~ima, to zna~ida svaka kutija na makedonsnom tr-ì{tu ima 19 cigareta, bez obziragdje je proizvedena, a jedna cigaretaje namjenski izdvojena za podsticajeproizvo|a~ima duvana.

U organizaciji AD ,,Duvan", semberski proizvo|a~i duvana razgovarali su sa pred-stavnicima AD ,,Duvana

,,o ovogodi{woj proizvodwi i problemima koji ih mu~e

Cijena koju duvanari dobijaju od ugovorene proizvodwe je sa repub-li~kom i lokalnom premijom ~etiri KM po kilogramu, {to je po ocjeniproizvo|a~a i prera|iva~a duvana nedovoqno, jer se na crnom trì{tupostiù cijene oko 10 KM za kilogram osu{enog duvana.

Proizvodwa


3GRAD BIJEQINAPOSLOVNI BILTEN

Preregistraciju poqoprivrednih gazdinstava u Bijeqini do je sada

obavilo 56 odsto poqoprivednih proizvo|a~a, potvr|eno je u grad-

skom Odjeqewu za poqoprivredu. Od 8.356 vlasnika porodi~nih

imawa u Semberiji preregistrovano je 4.700 poqoprivrednih gazdin-

stava. U Gradskoj upravi ocjewuju da je najve}i dio poqoprivrednika

obavio preregistraciju zbog ostvarivawa prava na regres za gorivo i

ostvarivawa povoqnijeg prava na zdravstveno osigurawe. Nova regis-

tracija porodi~nih poqoprivrednih gazdinstava u RS po~ela je u

novembru 2013. godine i u ovom procesu se prvi put vr{i razvrstavawe

poqoprivrednih gazdinstava na komercijalna i nekomercijalna.

U SEMBERIJI PLANIRANA PROQE]NA SJETVA NA 20 ODSTO VI[E ORANICA

Na wivama najvi{e kukuruza

Proqe}na sjetva u Semberijibi}e obavqena na 20 odsto vi{eoranica u odnosu na pro{lu godinuu kojoj je poplava u maju uni{tilaveliki dio sjetvenih povr{ina podproqetnim kulturama.

Jarim usjevima ovog proqe}abi}e zasijano vi{e od 32 hektara,~ime je iskori{tenost orani~nihpovr{ina dostigla 99 odsto,potvr|eno je u Odjeqewu za privre-du i poqoprivredu. Kukuruz je, kaoi prethodnih godina, vode}a ra-tarska kultura kojom }e biti zasi-

jano oko 81 odsto sjetvenihpovr{ina, na 11 odsto oranicaplaniran je uzgoj povr}a, dok }e potri odsto sjet-venih povr{ina bitizasija-no industrijskim i krmnimbiqem. O~ekuje se da }e maloproda-jne cijene sjemenskog materijalabiti pribli`no na pro{logodi-{wem nivou, uz ne{to ni`u cijenusjemenskog kukuruza koji je pro{legodine ko{tao izme|u 70 i 90 KM zapakovawe od 25.000 zrna. Ukupnepotrebe poqoprivred-nika Semberijeza mineralnim |ubrivima u prvoj

polovini godine su oko 27.000 tona, po-trebe za hemijskim sredstvima zaza{titu biqa u ovom periodu pro-cijewene su na oko 200 tona, a natr`i{tu ovog repro materijala ima udovoqnim koli~inama sa cijenamakoje su na pro{logodi{wem nivou.U Odjeqewu za poqoprivredu se na-daju da }e proizvo|a~ima koji supretrpjeli ogromnu {tetu od po-plava i grada pro{le godine pomo}resornog ministarstva sti}i prijeproqetne sjetve, {to bi olak{alooporavak agrara.


MLIN ,,PAVLOVI],,

DOO, PREDUZE]E SA TRADICIJOM

PRATE TR@I[TE U Nedavno objavqena vijest da je samo Turska, sa svojim osamdesetmilionskimtrì{tem, zainteresovana za uvoz oko 15.000 tona mesa godi{we, ponovo je otvo-rila pitawe doma}ih potencijala u oblasti sto~arstva i proizvodwe gove|eg mesa

êdan Pavlovi}, direktorMlinsko - prera|iva~kog preduze}aMlin ,,Pavlovi}", koje ima tradi-ciju proizvodwe bra{na dugu 45godina i koje je u 2014. godini svojudjelatnost pro{irilo i na tov juna-di, kaè da doma}i tovqa~i trenut-no mogu zadovoqiti svega oko 20odsto doma}ih potreba za mesom.Mlin ,,Pavlovi}" raspolaè ivlastitom fabrikom sto~ne hrane,zajedni~kog kapaciteta oko 15.000tona.

-Ostatak doma}ih potreba zamesom u RS i BiH zadovoqavamouvozom. U me|uvremenu je pove}anointeresovawe za tov stoke na na{empodru~ju, a otvorena je mogu}nostizvoza mesa na tursko i drugatrì{ta. Mi smo u 2014. godiniizgradili dvije farme za tov juna-di, kapaciteta oko 800 grla. Fizi-~ki vi{e nismo mogli posti}i zbogizuzetno lo{ih vremenskih uslovau pro{loj godini. Planiramo iz-graditi novo tovili{te u ovoj godi-ni za uzgoj dodatnih 800 teladi. Iz-gradi}emo i prijemni magacin zaskladi{tewe sijena i sto~ne hrane.Zaposlili smo ~etiri radnika, dvaveterinara i dva radnika na farmi.Odlu~ili smo se na ovakav korak,jer smo imali odre|eni potencijali vi{ak u proizvodwi sto~ne hrane.Boqe je iskoristiti tu hranu na na-{oj farmi, nego nekoga ,,krediti-rati" godinu dana nakon isporukesto~ne hrane. Mladi, preduzimqividvadesetsedmogodi{wi privred-nik, êdan Pavlovi} kaè da sve{to se trenutno proizvede na far-mama u RS moè se plasirati na tr-ì{tu RS i BiH, pod uslovom da nebude prekomjernog uvoza mesa izinostranstva.

-Od uzgoja stoke moè lijepoìvjeti i malo seosko gazdinstvo,ali i malo ve}i tovqa~, privredno

dru{tvo, pa i ve}i prera|iva~kikapaciteti. Ukoliko dràva za-{titi doma}u proizvodwu i ne do-zvoli prekomjeran uvoz mesa, onda

se ovoj grani poqoprivrede moèpredvidjeti lijepa budu}nost. Mismo u izgradwu dvije farme sa pra-te}im objektima i infrastrukturominvestirali oko 450.000 KM.

Od juna mjeseca pro{le godine dosada ve} smo uzgojili bikove koji

imaju po 500 kilograma. Za nas veli-ki problem predstavqa mawakobradivog zemqi{ta. Imamo 800bikova, a tre-nutno obra|ujemo 25hektara vla-stitog zemqi{ta. Zave}u proizvodwu mesa neophodni sunam puno ve}i kompleksizemqi{ta".

Kapacitet Fabrike sto~ne hranei Mlina ,,Pavlovi}" iznosi oko15.000 tona. Sada su i mlin i fabri-ka sto~ne hrane jedna povezana cje-lina, tako da se iz jedne ,,}elije" udrugu mogu prebacivati ìtarice iproizvodi od ìta.

êdan Pavlovi} kaè da je 2014.godina, uprkos velikim poplavama, zaMlin ,,Pavlovi}" i druge poqopri-vredne proizvo|a~e bila relativnouspje{na, jer je Crwelovo odbrawe-no od velikog vodenog talasa.

- Prinosi p{enice su smaweni, ai ono {to je ostalo na wivama nijeimalo odgovaraju}i kvalitet zbogpodizawa nivoa podzemnih voda. Bi-li smo primorani na uvoz p{enice,kako bismo obezbijedili boqi kva-litet na{ih proizvoda, bra{na isto~ne hrane. Trenutno zapo{qava-mo oko 35 radnika. Odre|ene koli-~ine bra{na, oko 400 tona mjese~no,izvozimo u Makedoniju.

Gr~ka firma u Makedoniji proi-zvodi kroasane i izuzetno su zado-voqni kva-litetom na{eg bra{na".

êdan Pavlovi} isti~e da Sembe-rija ima zna~ajne potencijale zaproizvodwu ìtarica i bra{na,dok je za razvoj sto~arstva i proi-zvodwu mesa neophodno obezbijedi-ti ve}e komplekse zemqi{ta.

Jo{ uvijek ima zemqi{ta na ovompodru~ju koje se uop{te ne obra|ujeili se neadekvatno obra|uje, kaèêdan Pavlovi}, tako da bi VladaRepublike Srpske i resorno min-istarstvo morali povesti vi{e ra-~una i o toj ~iwenici.

Kowi za du{u, a lov za uìvawe

êdan Pavlovi} je velikizaqubqenik u trka}e i paradnekowe. Na pro{logodi{wojFijakerijadi u Pe}incima wegovfijaker sa upregnutim rasnimqepotanima osvojio je prvo mjesto. Usvojim {talama Pavlovi}i trenutnoimaju {est kowa.- Bilo ih je ukupno devet i svakom

od wih trebalo je dnevno posvetitibar sat vremena. Morali smo smawi-ti broj grla na {est. Ovih dana }emoimati i prinovu u {tali. Kowe uzga-jamo zbog velike qubavi prema ras-nim kowima, za o~i i du{u, kako mito kaèmo. Imamo na imawu i srne,fazane, lova~ke pse. Uskoro }emonabaviti i divqe ze~eve, koje }emonakon razmnoàvawa pustiti uobli`we lovi{te, jer je u poplavamapuno ze~eva uginulo", kaè êdanPavlovi}.O qubavi prema lovu Zorana iêdana Pavlovi}a svjedo~e i vrijed-ni lova~ki trofeji koje oni ~uvaju nasvom imawu.


4 GRAD BIJEQINA POSLOVNI BILTEN

KAKO ÛVAMO BLAGO KOJE IMAMO

-Osnovni zadatak AD,,Vodovod i kanalizacija

,,

je isporuka higijenski is-pravne vode za pi}e na{imsugra|anima, jer kvalitetvode direktno uti~e nazdravqe qudi" isti~eJovanka Jovi~i}, diplomi-rani hemi~ar - master, ru-kovodilac Slu`be labora-torije.

Bijeqina koristi voduza pi}e sa izvori{ta ,,Gr-mi}"od 1961. godine. Izgra-|eno je 17 bunara, od togaosam u sistemu natege i de-vet samostalnih bunara du-bine 30 - 40 metara, poja-{wavaju u Vodovodu. Pro-ra~un rezervi voda na ovomizvori{tu ukazuje na kapa-citet od 570 i potenci-jalnu izda{nost i do dvijehiqade litara u sekundi.

-Voda dobijena sa ovogizvori{ta ima kvalitetvoda za pi}e. Jedini tret-man kojem podlijeè vodaovog vodovodnog sistema jedezinfekcija gasnim hlo-rom kao preventiva i kaomjera predvi|ena Pravi-lnikom o higijenskoj is-pravnosti vode za pi}e",isti~e Jovanka Jovi~i}.

Uspostavqene su trizone za{tite izvori{ta, a,,Vodovod i kanalizacija"provodi mjere za{tite,kao i odràvawe zona i po-jaseva sanitarne za{tite.

-Imamo uspostavqenmonitoring kvaliteta vodekoji obuhvata kontrolu iz-vori{ta i kontrolu dis-tributivne mreè. Moni-toring omogu}ava da uzo-rkovawe i laboratorijskoispitivawe budu u skladusa vaè}im pravilnicima,definisanim standardimakvaliteta i potrebnim ni-voom pouzdanosti", nagla-{ava Jovi~i}eva.

Osnovni pregled obavq-aju laboratorija ,,Vodo-voda" Bijeqina i Insti-tut za javno zdravstvo -Regionalni centar Zvor-nik, a periodi~ne preg-lede obavqa Gradski zavodza javno zdravqe Beograd.Institut za javno zdravst-vo - Regionalni centarZvornik uzima uzorke zaosnovni pregled jedanputsedmi~no i to po sedamuzoraka iz mreè i jedanuzorak iz bunara. Zavod zajavno zdravqe Beograd uzi-

mawe uzoraka vr{i dvaputa godi{we i to po ~etr-naest uzoraka.

-Slu`ba za laboratorijui laboratorijske posloveprovodi preventivno ispi-rawe distributivne mreèna zavr{nim dijelovima,dezinfekciju novoizgra-|enih cjevovoda, ispitiva-we vode piozimetara, mrt-vih slojeva bunara, dezin-fekciju vodovodnih insta-lacija objekata. Izvje{ta-ji o ispitivawu ukazuju navisok nivo kvaliteta vode.Izvje{taji su dostupnigra|anima putem sajta Vo-dovoda, ali isto tako moguse dobiti na uvid i na os-novu li~nog obra}awa Sl-u`bi", navodi rukovodi-lac Slu`be.

-Na{a Slu`ba je u toku2014. godine vr{ila uzi-

mawe uzoraka i iz individ-ualnih vodnih objekata sapodru~ja koja nisu pokri-vena gradskom vodovodnommreòm. U ve}ini slu~aje-va kvalitet vode ne zadovo-qava predvi|ene kriteri-jume.

Naj~e{}i razlog fi-zi~ko - hemijske neis-pravnosti je pove}ana kon-centracija nitrata, nitri-ta, gvo`|a, mangana, amoni-jaka, pove}ana boja i mutno-}a i pove}ana koncentra-cija organskih materija.Naj~e{}i razlog mikrobi-olo{ke neispravnosti jeprisustvo sqede}ih mikr-oorganizama: koliformnebakterije, koliformne ba-kterije fekalnog porije-kla, sulfitoredukuju}eklostridije", zakqu~ujeJovi~i}eva.

Kvalitet vode uti~e na zdravqe

Kontrola se vr{i svakodnevno i u dvije smjene. U prvojsmjeniuzima se po osam uzoraka iz distibutivne mreè i po dvauzorka vode iz bunara koji su u funkciji, kao i kontrolakoncentracije rezidualnog hlora sa linija hlorisawasvaka dva sata. U drugoj smjeni kontroli{e se koncent-racija rezudualnog hlora sa linija hlorisawa svaka dva sa-ta, kao i uzimawe i ispitivawe jednog uzorka vode iz bunara. -Da se zaista vodi ra~una o kvalitetu vode za pi}e ovogpokazuje i broj uzetih i analiziranih uzoraka u toku 2014.godine. Ukupan broj uzetih uzoraka za osnovni pregled odstrane interne laboratorije Vodovoda iznosi oko 3500. Brojosnovnih pregleda od strane Instituta za javno zdravstvo - Re-gionalni centar Zvornik je 400, a periodi~nih pregleda odstrane Zavoda za javno zdravqe Beograd je 28", navodi Jovi~i}.

Danono}na kontrola

U Dok pojedine lokalne zajednice muku mu~e kako da obzbijede kvalitetnu vodu zapi}e, ~ak i za {kole, Bijeqina, sre}om i brigom nadle`nih, takvih problema nema

-Slu`ba laboratorije vr{i svoje aktivnosti s ciqemstalnog odràvawa kvaliteta vode za pi}e pod kon-trolom i obezbje|ewa higijenski ispravne vode za pi}e.Sve analize ura|ene u na{oj laboratoriji, {to su potvr-dile i analize ura|ene od strane javno zdravstvenihustanova, Institut za javno zdravstvo - Regionalni cen-tar Zvornik, Gradski zavod za javno zdravqe Beograd,jasno su pokazale da je voda za pi}e koja se distribuirasa izvori{ta ,,Grmi}

,,, kao i voda u distributivnoj vo-

dovodnoj mreì ispravna, kako u fizi~ko - hemijskom pogle-du taka i u pogledu mikrobiolo{kih osobina", precizirarukovodilac Slu`be laboratorije Jovanka Jovi~i}.

Ispravna voda na izvori{tu i na mreì

5GRAD BIJEQINAPOSLOVNI BILTEN


/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages true /GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 300 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages true /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages true /MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 1200 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile () /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False

/CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure false /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles false /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /DocumentCMYK /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /UseDocumentProfile /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

Jo{ uvijek }e se dugo osje}ati {tete koje su nanijele pro{logodi{we ... · Jo{ uvijek }e se dugo osje}ati {tete koje su nanijele pro{logodi{we katastrofalne poplave, mada se i daqe

Documents