Znak i sustav znakova
Znak:< 5 ( ( ( (( ( ( ( ( ( ( (
Sustavi znakova/ znakovni sustavi: Morzeova abeceda, prometni
znakovi, izviaki znakovi, meteoroloki znakovi, astroloki znakovi,
olimpijski znakovi, jezini znakovi
(imenuj neke od navedenih znakova i sustav kojemu pripada)
Znakove i znakovne sustave prouava znanost SEMIOLOGIJA. (sem =
znak)
I jezik je sustav znakova konvencionalnih (dogovorenih) znakova
koji slue sporazumijevanju meu pripadnicima iste jezine
zajednice.
Znanost koja se bavi jezikom u svim njegovim pojavnim oblicima
zove se LINGVISTIKA (jezikoslovlje).
Sastavni dijelovi lingvistike su:
gramatikafonetika prouava akustina i artikulacijska svojstva
glasova
fonologijaprouava funkcionalna svojstva glasova
morfologijaprouava morfeme
sintaksaprouava reenicu
povijest jezika
prouava povijesni razvoj jezika
dijalektologija
prouava dijalekte pojedinog jezika
etimologija
prouava podrijetlo rijei
semantika
prouava znaenje rijei
stilistika
prouava ekspresivna, odnosno izraajna svojstva jezika
leksikologija
prouava leksik, odnosno rjeniko blago nekoga jezika
vicarski profesor lingvistike Ferdinand de Saussure
(1857.-1913.) jezinu je djelatnost podijelio na jezik (sustav
jezinih znakova) i govor (ostvarenje jezika).
Jezini znak
Jezini znak ima sposobnost na sebe prenijeti neki podatak iz
izvanjezine zbilje i potom taj podatak prenijeti sudionicima u
komunikaciji.
Npr. U stvarnosti postoji predmet
Unutar jezika postoji rije ARULJA koja se odnosi ba na navedeni
predmet i znai 'elektrinu krukoliku svjetiljku koja svijetli kad se
spoji s izvorom elektrine struje'.Unutar jezinog znaka postoji
dakle SADRAJ (dio jezinog znaka koji na sebe preslikava pojam iz
izvanjezine zbilje) i IZRAZ (sama rije +A+R+U+LJ+A).
Sadraj se jo naziva OZNAENO, a izraz OZNAITELJ.
Jezini znak = izraz (oznaitelj) + sadraj (oznaeno)
Proizvoljnost (arbitrarnost) jezinog znaka
Zato se predmet zove ba arulja, a ne nekako drukije?
NEMA ODREENE VEZE IZMEU IZRAZA I PREDMETA ta je veza
proizvoljna.
(kad ta veza ne bi bila proizvoljna, onda bi se predmet u svim
jezicima jednako zvao).
Leksem i rije
Jezini je znak izraz + sadraj.
Sadraj rijei kua jest 'zgrada za stanovanje'
Kua je imenica enskog roda i mijenja se po padeima.
Jd.N kua
Mn. N kue
G kue
G kua
D kui
D kuama
A kuu
A kue
V kuo
V kue
L kui
L kuama
I kuom
I kuama
Sve navedene oblike rijei i njihova znaenja nazivamo leksemima
(gr. lexis = rije)
Leksem je ukupnost svih oblika i znaenja koje ime jedna
rije.
Svi leksemi jednog jezika ine njegov leksik.
Znanost koja prouava lekseme zove se leksikologija, a njezine su
discipline:
imenoslovlje (onomastika)
frazeologija
terminologija (nazivoslovlje)
tvorba rijei i
leksikografija.
Sadraj jezinoga znaka moe imati dva znaenja:
leksiko (stvarno znaenje kojim se sadraj povezuje s izvanjezinom
zbiljom)
gramatiko (znaenje koje slui za uspostavljanje odnosa meu
rijeima)
Prema konkretnosti znaenja rijei se dijele na:
punoznanice imaju i leksiko i gramatiko znaenje (imenice,
pridjevi, zamjenice, glagoli, brojevi, prilozi) i na
nepunoznanice imaju samo gramatiko znaenje (prijedlozi, usklici,
estice, veznici)
Jednoznanost i vieznanost rijei
Pingvini= porodica antarktikih vodenih ptica zdepasta, uspravna
tijela (Jure onje, Rjenik hrvatskoga jezika)
- rije ima samo jedno znaenje; jednoznanicaNaivac= naivan ovjek,
naivina
= naivni slikar
- rije ima vie znaenja; vieznanica
Ukoliko rije ima jedno znaenje, govorimo o jednoznanici, a
ukoliko ima vie znaenja, govorimo o vieznanici.
Vrste znaenja
U rijei koje imaju vie znaenja, jedno od njih je osnovno
(ishodino), a ostala su izvedena znaenja.
__________________________________________________________________
Rije
osnovno/neutralno/
izvedeno/stilski obiljeeno/
denotativno znaenje konotativno znaenje
_________________________________________________________
pas
ivotinja
vjernost, odanost, privrenostdomovinazemlja iz koje
potjeemoljubav, majka, ivot
rat
oruani sukob
krv, smrt, strahdjevojkamlada neudana enska osobaljubav,
ljepota
(
(
stalno i nesubjektivno znaenjesadri emocionalne oznake ili
asocijacije
izravno i obavijesno neutralnokoje se veu uz neki predmet
upuuje na imenovanu stvar
podrutvljeno znaenje zajedniko
veini govornika
individualno znaenje svojstveno
samojednom piscu
Prijenos znaenja
I. Prijenos znaenja na temelju slinosti:
On je kao lav. poredba
On je lav. metafora
rije
osnovno znaenje
izvedeno znaenje
lav
afrika zvijer iz porodice maakahrabar, odvaan ovjekzec
plaha ivotinja
plaljiv ovjeklisica
lukava ivotinja
lukav ovjeksrce
miini organ
draga osoba
Prijenos znaenja na temelju slinosti kako bi se istakla jedna
zajednika znaajka naziva se metafora (gr. metaphore =
prijenos).
Proces nastanka metafore naziva se metaforizacija.
Jagodica (prsta)
list (papira)
Navedeni izrazi takoer su metafore, no zbog njihova estog
koritenja govornici su prestali zamjeivati njihovu metaforinost i
ona se izgubila. Takve metafore nazivamo okamenjenim
metaforama.
II. Prijenos znaenja na temelju povezanosti
Preneseno znaenje
osnovno znaenje istaknutog pojma
itam Krleu.
(Krleina djela)
Vatikan je izrazio slaganje.
(Papa)
Bijela kua je pokrenula akciju.(ameriki predsjednik)
Zagreb pije dobru vodu.
(Zagrepani)
Hrvatska doekala Blanku.
(Hrvati)
Prijenosom znaenja na temelju bliske prostorne ili vremenske
veze nastaje stilska figura metonimija (gr. metonimia = zamjena
imena)
Primjeri metafora:
Srebro zvjezdano tvoja je misao/ A srce bezbroj sunanih maeva na
nakovnju
(Jure Katelan)
Tvoja je misao strma peina/ O koju se uzalud razbija moj
ivot.
Crno od noi/ Moje lice gori pustim ognjem. (Vesna Parun)
Antonimija
gr. anti protiv, onoma ime
crno / bijelo
radost / alost
vjerovati / ne vjerovati
svijetlo / tamno
mir / nemir
govoriti / utjeti
(pridjevi)
(imenice)
(glagoli)
lako / teko
pod / nad
veselo / tuno
od / do
(prilozi)
(prijedlozi)
Leksiko-semantika pojava znaenjske opreke dvaju leksema.
Leksemi suprotnih znaenja nazivaju se antonimi.
Vrste antonima
Prema usvojenosti
- opejezini (svi govornici hrvatskoga jezika prepoznaju ih kao
lekseme suprotnoga znaenja): toplo / hladno- individualni
(kontekstualni antonimi samo unutar nekoga konteksta ili su
rezultat jezinoga stvaralatva pojedinca): ivjeti / spavati
(umrijeti)
Prema podrijetlu
- pravi - primarni (raznokorijenski, netvorbeni): lijep - ruan-
nepravi (istokorijenski, tvorbeni): rastereenje optereenje; dugo
nedugo
Prema naravi znaenjske opreke
a) vjeran / nevjeran: antonimi koji se temelje na dvojanoj
znaenjskoj opreci > binarni antonimib) mlad / srednjih godina /
star
lijevi / srednji / desnileden / hladan / mlak / topao / vru
Antonimi koji imaju osim krajnjih i najmanje jedan meustupanj
> nazivaju se stupnjeviti ili kvalitativni antonimic) ui /
izii
dignuti / spustiti
polijetati / slijetatiAntonimi koji oznauju usmjerenu radnju
> vektorni antonimi Viestruka antonimija
star mlad
star nov
star - moderanPojava da je vieznanica jednim svojim znaenjem
suprotna jednom, a drugim znaenjem drugom leksemu naziva se
viestruka antonimija.
Oksimoron
pametna glupostivi mrtvaclijepa runoaOksimoron je stilsko
izraajno sredstvo u kojem se povezuju protuslovni pojmovi.
Homonimi i homonimija
gr. homonymos > homo isti + onoma ime
grd naseljeno mjesto
grd jedinica za mjerenje jakosti alkohola
Homonimi su leksemi jednakih izraza, a razliitih sadraja.
Homonimija je izjednaavanje izraza dvaju leksema razliitih
znaenja.
Vrste homonima
Oblini i leksiki homonimi
On je pgleda.
>glagol, 3. l. jd. prezenta
Daleko od njegova pgleda.>imenica, m. r. G. jd.
Navedeni leksemi izjednaili su svoje izraze tek u gramatikim
oblicima (konjugaciji i deklinaciji (inae glase pogledati i
pogled).
Takvi se leksemi zovu oblini ili morfoloki homonimi.
Leksemi grd (naseljeno mjesto) i grd (jedinica jakosti alkohola)
podudaraju se u osnovnim oblicima i nazivaju se leksiki
homonimi.
Homofoni i homografi
Da bi rijei bile homonimi, moraju ispunjavati uvjete:
1. Moraju imati razliita znaenja (rak ivotinja, rak bolest)
2. Izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sustava (/r/+/a/+/k/
- /r/+/a/+/k/)
3. Izrazi moraju imati iste naglasne osobine
4. Moraju se jednako pisati
U rijeima istoga izraza, a razliitoga znaenja vrlo su rijetko
ispunjeni svi uvjeti.
Npr. rijei istoga izraza nemaju iste naglasne osobine:
mra (briga) mra (3. l. jd. pz.)
vrta (mjesto za ulaz u prostoriju) vrta (g. jd. m.r.)
grd (naseljeno mjesto) grd (vrsta oborine , tua)
Leksemi koji se isto piu, a razliito izgovaraju zovu se
homografi (gr. homographos napisan istim slovima) istopisnice.
Ako se leksemi isto izgovaraju, a razliito piu, govorimo o
homofonima (gr. homophonos jednoglasan) istozvunice.
vinja (voe) Vinja (ensko ime)
rijeka (voda tekuica) Rijeka (ime grada)
Sinonimi i sinonimija
gr. syn s, zajedno + onoma ime
Nisam imala sliku.
( fotografiju
Lekseme slika i fotografija moemo zamijeniti, a da obavijest
ostane ista. To je mogue stoga to oni imaju isti sadraj.
Sinonimi su leksemi istoga sadraja, a razliita izraza.
Odnos izmeu dviju ili vie rijei razliita izraza a istog sadraja
zove se sinonimija.Dva leksema u sinonimskom odnosu (npr. slika i
fotografija) ine sinonimski par.
Ukoliko je u sinonimskom odnosu tri ili vie leksema, oni ine
sinonimski niz:
kompjutor raunalo kompjuter
zadatak: Za rijei iz standardnoga jezika napii barem jednu rije
iz argona tako da ine sinonimski par/ sinonimski niz: novac, glava,
negativna ocjena, uiti Bliskoznanice istoznanice
Sinonimi istoznanice (potpuni sinonimi) meusobno su zamjenjivi u
svim kontekstima: muzika glazba
Bliskoznanice (djelomini sinonimi) meusobno su zamjenjivi samo u
nekim kontekstima: mu -suprugZadatak: Odredi jesu li navedeni
sinonimski parovi istoznanice (I) ili bliskoznanice (B):
raunalo kompjutorglup lud
printer pisa
realizirati ostvariti
muzika glazbaavion - zrakoplov
Standardnojezini nestandardnojezini sinonimi
Leksemi otac/tata, slika/fotografija, smion/hrabar sinonimi su
koje kao takve prepoznaje veina govornika hrvatskoga jezika.
Takve sinonime nazivamo samostalni / opejezini /
standardnojezini sinonimi.
Nekome sinonimi mogu biti tata/tajo, no ta je sinonimnost vezana
uz odreeni kontekst. Kontekstualni / individualni /
nestandardnojezini sinonimi su sinonimi koje takvima smatra samo
pojedini govornik.
top kulja kolac negativna ocjena
Zadatak: Napii primjere nekih tvojih, individualnih
sinonima:
RASLOJENOST LEKSIKA
vremenska
prostorna
funkcionalna
(na raslojavanje leksika najjae utjee vrijeme, prostor i
funkcija)
opi (opeuporabni) leksik rijei koje svim govornicima jednog
jezika znae isto
struni nazivi (termini) rijei koje se upotrebljavaju meu
strunjacima pojedinih struka - termine prouava znanstvena
disciplina nazivoslovlje (terminologija)
Vremenska raslojenost leksika
aktivni leksik rijei koje su esto u uporabi u kojem
razdoblju
pasivni leksik - rijei koje su na rubu uporabe u nekom
razdoblju
historizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni
djelovanjem izvanjezinih imbenika (kmet, ban)
povratnice (oivljenice) rijei koje su bile zamijenjene drugima,
a sada se vraaju (putovnica, vojarna, proraun)
arhaizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni iz
(unutar)jezinih razloga
izrazni arhaizmi rijei kojima je zastario izraz (est dio, islo
broj)
sadrajni arhaizmi rijei kojima je zastario sadraj (pivo pie,
luka livada, vra lijenik)
tvorbeni arhaizmi rijei koje su prele u pasivni sloj zato to im
je zastarjela tvorbena sastavnica (davac, primac)
Zastarjelice, pomodnice, oivljenice i novotvorenice rijei su
koje se nalaze na granici izmeu aktivnog i pasivnog leksika i sad
su blie jednom, sad drugom sloju.
Ljeto, desetljee, stoljee, ljetopis
Vrutak, oganj, dad danas su stilski obiljeene
Prostorna raslojenost leksika
U hrvatskom jeziku postoji akavsko, kajkavsko i tokavsko narjeje
i njihove se osobine isprepliu.
Tako su neke rijei postale
opehrvatske
a druge prostorno ograniene rijei
poznate veini govornika obine samo jednom mjesnom govoru ili
narjeju
lokalizmi (lat. locus = mjesto poznate
najmanjem prostoru, mjesnom govoru
regionalizmi (lat. regio = podruje, predio)
upotrebljavaju se na velikom dijelu
nekog narjeja, ali ne na itavom njegovu prostoru
dijalektizmi (gr. dialektos = narjeje,
govor) proirene na itavom podruju
narjeja
akavizmi tokavizmi kajkavizmi
Dijalektizmi:
leksiki (berba jematva, jogenj vatra, strana banda)
znaenjski (tovar = magarac/teret, gae = donje rublje/hlae)
tvorbeni (prepisati recept propisati recept, deec djeak)
fonoloki (crkva cirkva, uzest uzet)
etnografski (kulen, trukle, bevanda, prut)
Funkcionalna raslojenost leksika
(funkcionalna ogranienja ovisno o vrsti teksta)
(prouava je jezikoslovna disciplina stilistika: fonostilistika,
morfostilistika, sintaktostilistika, leksikostilistika,
semantostilistika)
stil (gr. stylos = drak, pisaljka) izbor jedne od vie mogunosti
za izricanje istog sadraja.
Funkcionalni stil = stil primjeren stanovitoj vrsti teksta
Stilovi u standardnom hrvatskom jeziku:
Knjievno-umjetniki nain izraavanja stvaralaca knjievne
umjetnosti: pjesnika, pripovjedaa, dramatiara, putopisaca
najizrazitija mu je odlika emocionalnost; obiljeen je slikovitou,
ritminou i zvunou, bogatstvom rijei, izriaja, reeninih
konstrukcija; okrenut je vie mati nego umu i doputa vie slobode i
osobne izvornosti nego ikoji drugi stil
publicistiki sjedinjuje osobine znanstvenog i
knjievno-umjetnikog stila; elementi znanstvenog daju objektivnost i
tonost, a elementima knjievno-umjetnikog budi se zanimanje i
zadrava panja na odreenoj temi
znanstveni stil znanosti: filozofije, matematike, fizike, kemije
obiljeen je obiljem apstraktnih, strunih i stranih rijei, sloenijom
reenicom i tenjom za preciznou, a s druge strane izbjegavanjem
subjektivnosti i pomanjkanjem svake osjeajnosti
administrativni nain izraavanja u slubenim dopisima, upravnim
aktima, uredbama, odlukama, zakonima, pravilnicima, propisima i
sl.; odlika mu je racionalnost, obiljeavaju ga uredsko-poslovni
rjenik i nazivlje struke obuhvaene sadrajem, katkad i ustaljeni
izriaji i dosljedno izbjegavanje osjeajne obojenosti
razgovorni (kolokvijalni) - najei stil u usmenoj komunikaciji
(ali ima ga i u pisanoj); - u njemu se esto nalaze rijei koje se ne
bi pojavile u biranom jeziku (kolokvijalizmi):argonizmi, franc.
jargon jezik zatvorene skupine (uenici, studenti, portai)
vulgarizmi neprimjerene, nepristojne, uglavnom prostake
rijei
- ukupnost svih stilova = standardni jezik (on je pak
viefunkcionalan)
- mjeoviti (hibridni) stilovi (podstilovi) - mjeavina dvaju
funkcionalnih stilova
- stilove oblikuju: ovjek, drutvo i jezik
Leksiko posuivanje
Posljedica meusobnog dodirivanja jezika (preko njihovih
govornika) je jezino posuivanje, a ono je najvee i najuoljivije na
leksikoj razini = leksiko posuivanje
Utvrdite iz kojih su jezika posuene rijei:
aneo, evanelje, kip, perivoj, kola, bubreg, boja, sat, krumpir,
pojam, plin, okolnost
Razlozi posuivanja rijei:unutarjezini
izvanjezini (politiki, gospodarski, kulturno-civilizacijski
dodiri)
IZRAVNO POSUIVANJE
jezik davalac
jezik primalac
jezik koji daje, iz kojeg se posuuje
jezik koji prima, koji posuuje
komparacija, herbarij, advokat- iz latinskog jezika
spuva, boca, roba
- iz talijanskoga
krumpir, grunt, und
- iz njemakog
plaa, garaa, pejza
- iz francuskog
pojam, okolnost, pokus
- iz ekog
keks, lift, korner
- iz engleskog
bubreg, sat, kat
- iz turskog
ipka, kip, beteg, hajduk
- iz maarskog
NEIZRAVNO POSUIVANJE
jezik davalacjezik posrednikjezik primalac
samar
grki
>turski
>hrvatski
ogor
njemaki
maarski
hrvatski
kravata
francuski
njemaki
hrvatski
KRUNO POSUIVANJE
proces kad jedna rije pree iz jednog jezika u drugi pa se nakon
odreenih promjena (u izrazu i znaenju) ponovno vrati
Rijei posuene iz drugih jezika zovu se posuenice
internacionalizmi (europeizmi) obino su iz latinskog ili
grkog
egzotizmi oznauju razliite posebnosti pojedinih naroda (ananas,
kibuc, erif)
eponimi nazivi nastali prema imenu (penkala, makadam,
petrarkizam)PRILAGODBA POSUENICA
etiri osnovne vrste prilagodbe:
1. grafijska (pravopisna)
transkripcija (iz drukije latinice)
transliteracija (iz irilice)
2. fonoloka (gr. Stephanos Stjepan)
3. morfoloka (njem. das Theme, sr. rod hrv. tema . rod)
4. znaenjska (znaenje se ne mora podudarati sa znaenjem u jeziku
davaocu)
POSVOJENICE (usvojenice) rijei koje se potpuno prilagode jeziku
primaocu na svim razinama
boja, bubreg, amac, asopis, domovnica
TUICE posuenice koje se nisu potpuno prilagodile, opiru se
asimilaciji i nastoje sauvati svoju posebnost
koncert, akt, student, bicikl, artikl, ou, bife
LEKSIKA NORMA
Normiranost = sustav pravila koja tvore opu standardnojezinu
normu
Norme:pravopisna
pravogovorna
fonoloka -
morfoloka-gramatika
sintaktika -
leksika
Leksika norma utvruje pravilnu uporabu leksema (rijei)
purizam (lat. purus ist) = tenja za jezinom istoom hrvatskog
jezika, usmjeren je uglavnom protiv stranih jezinih elemenata u
hrvatski standardni jezik
purist
istunstvo = pretjerani purizam
PRAVILA o upotrebi posuenica
Ne zamjenjuju se:- egzotizmi, eponimi, uobiajene posuenice,
opeprihvaeni
internacionalizmi (europeizmi)
- posuenice za koje nemamo odgovarajue zamjene
Zamjenjuju se:- ako postoji odgovarajua zamjena, prednost valja
dati
hrvatskoj rijei (paso ( putovnica, supa ( juha )
- kad to nije na tetu preciznosti iskaza
(kompozicija u glazbi DA ( skladba, u eljeznici NE)
Pretjerana upotreba posuenica nije dobra.
Posuenicu treba upotrijebiti u obliku prilagoenom hrvatskom
jeziku (kriterijum ( kriterij; Herkules ( Heraklo)
Onomastika (imenoslovlje)
(dio lingvistike koji prouava imena)
- onomastik = vlastito ime / apelativ = opa imenica
Podjela imena
antroponimi imena ljudi
toponimi imena mjesta
antroponomastika (prouava imena ljudi)toponomastika (prouava
imena mjesta)
osobna imena
ekonimi (ojkonimi) imena naseljenih mjesta
Buga, Domagoj
(Korija, pii Bukovica, Sveti Petar u umi)
nadimci
hidronimi imena voda: rijeka, jezera, mora
Bobi
(Oenica, Jadransko more, Vransko jezero)
prezimena
oronimi imena gora, planina i sl.
(Bilogora, Poeka gora, Papuk)
matronimi - Ani
toponimi imena stanovnika naseljenih mjesta
patronimi - Juri
(Virovitianin, Pitomaanin, Gradinjanin)
(i jo: eponimi - petrarkizam
ktetici posv. pridjevi izvedeni iz imena nas. Mjesta
etnonimi Slaven)i
(lukaki, suhopoljski, milanovaki)
Frazemi
raditi kao konj
pokazati zube
spasiti ivu glavu
otkriti Ameriku
glup kao no
pijan ko zemlja
nevjerni Toma
borba s vjetrenjaama
Frazemi su vielani jezini nazivi ije se znaenje ne moe pogoditi
iz znaenja sastavnih jedinica, ve se mora nauiti na isti nain na
koji se ui znaenje jezika.
Frazeologija phrasis, gr. izriaj + logos gr. rije, govor
= jezikoslovna grana koja prouava frazeme
= ukupnost frazema kojeg jezika, narjeja, knjievnog djela
itd.
frazeoloki rjenik rjenik frazema
Uvjeti postanka frazema
Frazem je veza s ovim obvezatnim znaajkama:
ne stvara se u govornom procesu, nego se reproducira u gotovu
obliku
ima stalan sastav i raspored sastavnica
znaenje mu se obino ne izvodi iz znaenja sastavnica jer one, ili
bar neke od njih, doivljavaju semantiku pretvorbu
uklapa se u reenicu kao njezin sastavni dio
sastoji se od najmanje dvije rijei
dolijevati ulje na vatru = dolijevati ulje na oganj = ulje na
vatru dolijevati
Postupak nastajanja frazema
- naziva se frazeologizacijom ili frazeologiziranjem.
Frazem nastaje od slobodne veze rijei, tj. od niza rijei od
kojih svaka ima svoje znaenje te svoju slobodnu razdiobu.
rije
rije
frazem
grlo
jagode
grlom u jagode
bubreg
loj
bubreg u loju
Frazemi se u reenicu uklapaju kao njezin sastavni dio:
On je strah i trepet u svome razredu.
kola joj dobro ide, ali matematika joj je Ahilova peta.
Vrste frazema
I. S obzirom na njihovo sintaktiko ustrojstvo:
frazemske sintagme:frazemske reenice (poslovice i
krilatice):
grlom u jagode,
Tko rano rani, dvije sree grabi.
u-mu pa prolij
Plati jedan dobije dva.
II. S obzirom na sredinju punoznanicu:
Glagolski frazemi: pokazati zube
Pridjevni frazemi: glup kao top,
Imenini frazemi: maji kaalj
Priloni frazemi: uzdu i poprijeko
Tvorba rijei
Tvorbene rijei moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (vod-en,
vod-o-zem-ac)
Netvorbene rijei ne moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (konj,
ali)
Tvorba rijei prouava pravila, naine oblikovanja i sredstva za
oblikovanje novih rijei na temelju ve postojeih rijei.
Osnovna rije (polazina) slui kao polazite u tvorbi
Tvorenica rije koja nastaje tvorbom
Preoblika (semantika analiza) - provjera je li rije tvorbena ili
nije:
Ronilac = ovjek koji _____________
Starac = _____________ ovjek
Tvorbena analiza (ralamba) ralanjivanje tvorenice na tvorbene
sastavnice
Granica izmeu tvorbenih sastavnica = tvorbeni av
Preoblika
tvorbena analiza
bratov koji pripada bratu
brat-ov
neiskren koji nije iskren
ne-iskren
dugouh koji je duga uha
dug-o-uh
Tvorbeni av
Tvorbeni naini
izvoenje
slaganje
od jedne polazine rijei
od dviju polazinih rijei
izvodimo tvorenicu (izvedenicu) slaemo tvorenicu (sloenicu)
S obzirom na tvorbena sredstva razlikujemo nekoliko tvorbenih
naina:
sufiksalna tvorba: tvorbena osnova + sufiks = izvedenica
rod+jak roak, odraava+nje odraavanje, stol+ar stolar
prefiksalna tvorba: prefiks + tvorbena osnova
ne+pravedan nepravedan, naj+vei-najvei
prefiksalno-sufiksalna tvorba: prefiks+tvorbena osnova+
sufiks
pod+zem+ni podzemni, bez+imen+
slaganje sloeno nesufiksalna tvorba (isto slaganje): tvorb.
osnova + tvorb. osnova
basn-o-pisac,
polusloenica: - (svaki dio zadrava naglasak, deklinira se samo
2. dio rijei)
hrvatsko-slovenski, lovor-vijenac, spomen-ploa
sloeno-sufiksalna tvorba: tvorbena osnova+tvorbena
osnova+sufiks
konj-o-krad-ica, drug-o-lig-a
srastanje - osnovna rije + osnovna rije:blag+dan blagdan, to+ta-
tota, dan+gubiti dangubiti, u+oi - uoi
preobrazba (konverzija, mutacija) jedna rije bez dodavanja
tvorbenih jedinica prelazi iz jedne vrste rijei u drugu; glasovni
sastav ostaje joj isti, ali se mijenjaju gramatika obiljeja
poimenienje mlada (mladenka), Hrvatska (zemlja)
popridjevljenje rascvala (trenja), uvezena (tkanina)
popriloenje lijepo (govoriti), dobro (raditi), loe (postupiti),
nagonski (reagirati)
poveznienje Ne govori kad te ne pitaju.
Popredloenje krajem (zime)
MOCIJSKA TVORBA:
direktor direktorica, lav lavica, student studentica (mocijski
parovi/ parne imenice)
SPECIFINOSTI
Glagolske imenice nastaju sufiksalnom tvorbom
zna+nje znanje, kup+nja- kupnja
glag. imenice na ba bolje nego na nje, -enje, -jenje:
prosidba, krunidba, nagodba
Glagoli:
rad-i-ti, um-ova-ti, telefon-ira-ti, ravn-a-ti, crven-i-ti,
ap-nu-ti
perfektivizacija: kucati kuc-nu-ti, aptati- ap-nu-ti
imperfektivizacija: ograniiti: ograni-ava-ti, dobaciti:
dobac-iva-ti, dodijati: dodija-va-ti
-iti - -jeti
-iti prijelazni glagoli (crveniti sobu)
-jeti neprelazni (crvenjeti)
Imenice za vritelja radnje: bolje telj nego lac: gledatelj
(-ica)/ gledalac (-ica?!)
Radiona radionica, blagovaona blagovaonica, ekaona ekaonica,
uiona uionica
PRIDJEVI
Imena na v dobivalju sufiks ljev: Jakov-ljev, ehov-ljev
Imena na av mogu imati i ov i ljev: Braslavov /Braslavljev