Izvorni članak UDK 113:2–145.2"652" 113–021.272(091) Primljeno 6. 8. 2014. Mislav Ježić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, HR–10000 Zagreb [email protected]Jesu li Tvorac i njegov Svemir u Platōnovu Timaiju zamisli sredozemnoga podrijetla? Sažetak U Platōnovu dijalogu Timaij iz Lokra u Italiji opisuje kozmogoniju svojim athēnskim prija- teljima – to je posve sredozemni zemljopisni okvir pripovijesti. Ipak, mnogi kozmogonijski motivi u Timaiju imaju usporednica u staroindijskoj Aitareya-upaniṣadi, a neke se mogu naći u Iranaca, Slavena i, osobito, Germana. To upućuje na indoeuropsko, a ne sredo- zemno, podrijetlo. Ipak, to ne isključuje i moguće dalje usporednice. S druge strane, taj kozmogonijski model čini se da je utjecao na (grčko) nazivlje u kršćanskome određenju Tvorca i stvaranja u Nicejsko-carigradskome vjerovanju. Iako nije sredozemnoga podri- jetla, kozmogonijski se je model iz Timaija nadaleko proširio Sredozemljem. Ključne riječi Platōn, Timaij, Aitareya-upaniṣad, kozmogonija, Sredozemlje, indoeuropsko podrijetlo Timaij kao polazište za pitanje o podrijetlu zamisli U Platōnovu dijalogu Timaij, učitelj Timaij iz Lokra u Italiji tumači postanak i ustroj svijeta, kozmogoniju i kozmologiju, svojim athēnskim prijateljima Sōkratu i Kritiji i Sirakužaninu Hermokratu. To je posve sredozemni zemljo- pisni okvir pripovijesti i razgovora. Pythagorovac iz Velike Hellade izlaže Athēnjanima kozmogonski i kozmološki nauk. No vidjet ćemo je li izlaganje Timaijevo posve sredozemnoga podrijetla. U Platōnovu dijalogu Tvorac kojega Platōnov Timaij zove *0:4@LD(`H, »javni radnik, djelatnik za javno dobro« (u Dorana: »upravitelj državnih po- sala«), stvara svemir: »* *4@0H, D@ : @ (sc. `:@) 4 :4 @ @ :D 0, DH * @@4H , @ @4:: @ @4@@ (@4 (...) *4 * @(4: * @ @ (D @@ @.« (32 d–33 a) 1 »Razmislivši prvo to kako da cio [svemir] bude što savršenije [potpunije] živo biće iz savršenih [potpunih] dijelova, ktomu jedan, jer nije preostalo [dijelova] iz kojih bi se ino takvo moglo roditi (…) s toga razloga i takva promišljaja isteše [izgradi] ga kao jedno, cijelo iz svih [česti] cijelih, savršeno [potpuno, bez mane] i nestareće i bezbolesno.« Tu su pridjevci kao »jedno« i »bez inoga« pridjenuti svemiru. No još treba uočiti to da je taj `:@H »svemir« – @ @ »savršeno živo biće, životinja bez mane«, dakle – živo biće, a ktomu izraz znači i žrtvenu životinju (makar ga Platōn ovdje tako i ne mislio)! 1 Prema izd. Platonis opera, recognovit bre- vique adnotatione critica instruxit Ioannes Burnet, Tomus IV, Oxford Classical Texts, Oxford 1902., pretis. 1982.
16
Embed
Jesu li Tvorac i njegov Svemir u Platōnovu Timaiju …darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/7280/1/02_Jezic.pdfIzvorni članak UDK 113:2–145.2"652" 113–021.272(091) Primljeno 6. 8. 2014.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
SažetakU Platōnovu dijalogu Timaij iz Lokra u Italiji opisuje kozmogoniju svojim athēnskim prija-teljima – to je posve sredozemni zemljopisni okvir pripovijesti. Ipak, mnogi kozmogonijski motivi u Timaiju imaju usporednica u staroindijskoj Aitareya-upaniṣadi, a neke se mogu naći u Iranaca, Slavena i, osobito, Germana. To upućuje na indoeuropsko, a ne sredo-zemno, podrijetlo. Ipak, to ne isključuje i moguće dalje usporednice. S druge strane, taj kozmogonijski model čini se da je utjecao na (grčko) nazivlje u kršćanskome određenju Tvorca i stvaranja u Nicejsko-carigradskome vjerovanju. Iako nije sredozemnoga podri-jetla, kozmogonijski se je model iz Timaija nadaleko proširio Sredozemljem.
Tusupridjevcikao»jedno«i»bezinoga«pridjenutisvemiru.Nojoštrebauočiti toda je taj`:@H»svemir«– @ @»savršenoživobiće,životinjabezmane«,dakle–živobiće,aktomuizrazznačiižrtvenuživotinju(makargaPlatōnovdjetakoinemislio)!
1
Prema izd. Platonis opera, recognovit bre-vique adnotatione critica instruxit Ioannes
Burnet, Tomus IV, Oxford Classical Texts,Oxford1902.,pretis.1982.
Odčetirijunavedenihjavnihzvanja,dēmiurguTimaiju očitoje *@D»tesardrva« jer jesvemir»istesao«(@).Štoviše,on je toučiniopomoćutokarskeklupeilišestara.Takojestvoriteljdaotomuživomusvemiruprikladanoblikdaobuhvatisvaživabića:»*4 4D@4*H :@L DH H LH @ @ L@DH (sc.@)@D@...«(33b)»Stoga ga (tj. živo biće svemira, »životinju bez mane«) i ošestari (pomoću klina na užetukojimsutesaripravilikrugilipomoćutokarskeklupe–`D@Himaobaznačenja)zaokruženo,kugloliko,posvudajednakoudaljenoodsredištadokrajnjihgranica(dooboda)...«2
Indijska usporednica
PredodžbadajeNeboiliSvemirživoiumnobićedobrojepotvrđenauVe-dama.U ksaṃhiti (RS),najstarijojzbircisvetihizrekauVedama,opisujesekakosuiztakvabića,kojejeujednoi(makrokozmički)»Čovjek«, puruṣa, i žrtvenaživotinja, paśu, nastalidijelovisvijetaisvabićaunjem:
iztogaštosekažedaonprekrivaZemljusasvihstrana.»Desetprsti«opetjezagonetkakojunećemorješavati.Dokdrugekiticeopisujurađanježivotinja,ljudiidijelovavedskeobjaveizPuruṣe, trinaesta kitica opisuje kako se i iz kojih se organa Puruṣe rađajubogoviSunce,Mjesec,Vjetar,Oganj,aonda(st.14)ismjerovisvijeta(istok,zapad,sjever,jug),ačetrnaestakiticakazujekakoseizdijelovanjegovatijela(pookomici)rađajutrisvijeta:Nebo,OzračjeiZemlja.Izsedmesekiticevididaje»iskonorod,rođeniziskona«,daklenijesamoniskon,alisenigdjenekažeštojetajiskon.Noneštomlađa,yajurvedskazbir-kasvetihizrekaVājasaneyi-saṃhitā(VS)preuzelajeciohimanX90izRSidodalamujoššestkitica,odkojihprvaotkrivakakojenastalotobićesvemirailiNebo,štomujeiskon,spomenutuRSX90,7:
Ako je božanskiTvaṣṭar, »Tesar« ili »Rezbar«, iliViśvakarman, »Svetvo-rac«,oblikovaomakrokozmičkužrtvenuživotinjuČovjeka,puruṣu, premaVSXXXI17,ondaimamouTimaiju,gdjejedēmiurgtesarošestariosvemir–životinjubezmane–kugloliko, mitsadržajnoiznenađujućepodudaranved-skomu.Štoviše,tolikopodudarandasezvanjedēmiurgapodudarasnazivomstvoriteljaioblikovateljauvedskomemituTvaṣṭar tolikokolikojemogućesobziromnamiješanjedvajukorijenaunjegovuimenu,ie.*twerk’- »rezbariti«i*tek’s-»tesati;tkati«,tejepodudarnostuizrazuisadržajupotpu-nasdrugimkorijenom,asprvimjesamosemantička.VidjetćemodaseuAitareya-upaniṣadioblikmakrokozmičkogabića,puruṣe,opisuje izrazom»kao jaje«, yathāṇḑam, dakle također kao okrugao (samomalomanjekružan,avišeeliptičan,jošsličnijinebeskimputanjama).Usputvrijedispomenutidaimajošjedanvedskimitojajolikomepraotculju-di,jednomeodosam(!)Āditya,sinovaAditi–Mārtāṇḍi, »Postao(rođen)odmrtva(ilismrtna)jajeta«3(RSX72,8–9;teYajurveda(YV)4).Onseuyajur-vedskim saṃhitama jednači sVivasvantom (»Rasvjetlicom«, bogomSuncailidnevnogaNeba),auMaitrāyaṇīyasaṃhiti(MS)jošse izrijekomkažedajeovajotacManuaiYame,dvajuprototipovailipraotacaljudiuvedskimikasnijimmitovima.Śatapathabrāhmaṇa(ŚB) opisujeMārtāṇḍu:»saṃdeghohaivāsayāvānevordhvastāvāṃstiryaṅpuruṣasaṃmitaityuhaikaāhuḥ«(»Biojegruda:kolikovisoktolikoširok.Nekikažu:promjerenkaopuruṣa.«)5
KarlHoffmannsmatradapuruṣa ovdjeznači»čovjek«idaseneodnosinapuruṣu izRSX90(v.Hoffmann1992.,str.720). Ipak, tonemožebitiobičančovjekkadasejednačisVivasvantom.
DokRS X90izvodiNebo,OzračjeiZemljuizglave,pupkaistopalaČovjekakaouspravnežrtveneživotinje,Bhadāraṇyaka-upaniṣad(BAU) jednačitatrisvijeta:Nebosleđima,OzračjesutrobomiZemljustrbuhomkonjakaodijelovima trupa vodoravne žrtvene životinje.Konjska je žrtva u vedskimobredimabilanajsvečanijakraljevskažrtvakojomjekraljpotvrđivaovlastnadsusjednimvladarima,»nadsvijetom«.Činise,dakle,dajeprvotnopaśu –»žrtvenaživotinja«uopće,anesamočo-vjek–analoganmakrokozmu.Tojejasnoipotomeštoanalogijeizmeđuži-votnihmoćii»božanstava«usvjetovimanisusamodiorazumijevanjaustrojasvemira,negoi jednadžbepokojimaseshvaćasudbinaživotnihmoćibićausmrti,diopitanjaosmrtiibesmrtnosti.Aupravoježrtvenaživotinjabićepodvrgnutoobrednomupokususasmrćuzakojitejednadžbevrijede–bićesuočenosasmrću.Neobičnuusporednicustaroindijskojljudskoj(ikonjskoj)žrtvinalaziRado-slavKatičić6 u slavenskim jurjevskim i njima srodnim pjesmama, gdje seopisujekakodragi (čestooličenuZelenomeJurju), sin»gospodaboga«unekimkontekstima,nakon(čestoprikrivenonaznačene)obljubebivaubijen,npr.gdjedragapoziva(braću)dajojdonesutijelodragoga:
Tuseizusmrćenailižrtvovanadragoganestvaramakrokozmičkisvijet,negosemetaforički, antropomorfiziranjembožanskih likova i njihova okoliša upučkojusmenojpredaji,stvaramikrokozmičkaložnicaukojojdragaboravi.Aliseposteljasčetirimanogama(izrukuinogu)možeusporeditisčetirimanogamažrtvenogakonjauVedamakojesimbolički(premaBAU1,1)odgo-varajučetirimagodišnjimdobima,ktomudvijeprednjeodgovarajuiistoku,astražnjezapadu;svijećapredposteljommožeseusporeditisaSuncemnaistoku,amatidragogas»mokrom«majkomZemljom(uSlavenasMokoši).Napokon,podudarnisutekstoviiuizvornijestiliziranuvedskomeoblikuza-gonetnipostilu.
DaljausporedbaTimaija i indijskih usporednica, osobitoAitareya-upaniṣadi
OvakoopisujeŚatapathabrāhmaṇa(ŚB)stvaranjesvjetova:»prajāpatir vā idam agra āsīt / eka eva / so’kāmayata syāṃ prajāyeyeti so’śrāmyat sa tapo’tapyata tasmāc chrāntāt tepānāt trayo lokā asjyanta pthivy antarikṣaṃ dyauḥ //1// sa imāṃs trīṃ lokān abhitatāpa / tebhyas taptebhyas trīṇi jyotīṃṣy ajāyantāgnir yo ‘yaṃ pavate sūryaḥ //2//«
6
Katičić1987.,str.40.Usp. idrugeporedbe-no-slavističke radove R. Katičića u popisuliterature.
7
Prema:П.В.Шейн1898.,str.196.
8
Prijevod je naveden prema:V. Belaj 1998.,str. 320; V. Belaj tumači pozivajući se naKatičića: »Ovdje se radi o žrtvi potrebnojdasestvorinovisvijet.Uslavenskojpreda-ji to ječovjekovmikrokozmos:kućas trije-mominjezinaoprema.Nouvedskojpredaji(Bhadāraṇyakopaniṣad) to je prava koz-mogonijskakonjskažrtvaAśvamedha (isla-
»Ovo (ovaj svijet) bijaše u iskonu upravoPrajāpati (BogOtac), jedan (jedini).On je želio:Nekabudem,nekasenarodim!Moriose,prijegorompregarao.Odnjegaizmorena,pregarajućaispustišesetrisvijeta:Zemlja,Međuzračje,Nebo.Onjegrijaotatrisvijeta:iznjihzagrijanihrodišesetrisvjetla(čuvarasvjetova):Oganj,onajkojipročišćuje(Vjetar)iSunce.«(ŚB II5,1,1;XI5,8,1–2)
TusestvaranjedijelovasvijetaizmakrokozmičkogaPuruṣenetumačiizrav-nokaožrtva,kaou ksaṃhiti,ali se tumačikaopostanak»svjetopastira«,bogovačuvarasvjetova(trećistupac)izdijelovamakrokozmičkogapuruṣe.
Usp. Taittirīyasaṃhitā (TS) VI 3, 5, 1:»sādhy vai dev asmí loká āsan nnyát kíṃcaná miṣát«(»Bogoviuovomesvijetubi-jahusādhye,ne(bijaše)ništoinoštotrepće«);čini se prema toj formuli da na…kiṃcana miṣat značiotprilike»ne(bijaše)ništoživo«,usp.razgovorno»sveživo«=»svečegaima«uhrv.
12
Tu se sa īkṣata treba shvatiti kao impf. bezaugmenta (a ne pravi injunktiv) zbog para-lelizma s āsīt; osim toga, Hoffmann (Der Injuktiv im Veda, 1967., str. 108) smatra dajeodispravnogaimpf.sa + aikṣata ugovo-rumoralonastatisaikṣata,atojeondakrivorazriješenokaosa īkṣata.Utomejepogledupoučno da u Chāndogya-upaniṣadi (ChU)VI2,1i3–»sad eva somyedam agra āsīd ekam advitīyam /… tad aikṣata bahu syāṃ prajāyeyeti /…«– izatad nemaeufonijsko-gastezanjasaikṣata,pajeobliksačuvanbezpromjene.
13
Uobičajeni stind. izrazi za stvaranje izvodese iz korijena SJ, »ispustiti, izzračiti (kaosvjetlostitoplinu),izliti(kaotekućinu)«.Pre-dodžbasličnaemanaciji.
14
Utomejepogledupoučnodapostojivišepa-ralelatomuizričajuuupaniṣadima,međuko-jimasutrivarijanteglavne.KaoprvuparaleluvarijantiizAUmožemonavestiChāndogya-upaniṣad (ChU) VI 2, 1 i 3: »sad eva so-myedam agra āsīd ekam advitīyam /… tad aikṣata bahu syāṃ prajāyeyeti /…« (»Ovobijaše,mileni, [samo] suće u iskonu, jedno,bez drugoga… Ono gledaše: ‘Neka budem mnogo! Neka se narodim!’«)Druga poučna paralela može biti BAU I4, 1: »ātmaivedamagra āsīt puruṣavidhaḥ / so’nuvīkṣya nānyadātmano’paśyat/so’hama-smītyagrevyāharat /«(»Ovobijašesopstvou iskonu, u vidu puruṣe [‘čovjeka’, ‘oso-be’].Ono, pogledavši, ne vidje ino od sebe[sopstva].Onorečeuiskonu:Ja jesam.«)Utomeprimjeru»uvidupuruṣe«stojinamje-stu»jedno«,a»nevidjeinoodsebe«(uzaštoje tuupotrijebljeno»pogledavši«)namjestu»bezdrugoga«/»ništoinoštotrepće«.Osimotaksonomijiproznihformula,izteparalelemožemoneštonaučitiiopreoblikama:reče-nica»Ja jesam.« izBAUpreobličenauoblikuformule izChUuglagolskiparticip»suće«. Iz toga kruga ili trokuta primjera možemopostavitiifilozofskuupaniṣadskujednadžbu:ātman = sat »sopstvo=suće«.
U starijim se inačicama na takvu mjestu,u izvornoj varijanti, javlja, međutim, kakosmoveć ividjeli,Prajāpati, npr.uŚB II5,1, 1: »prajāpatir ha vedam agra eka evāsa /saaikṣatakathaṃ nuprajāyeyetiso’śrāmyatsatapo’tapyatasaprajāasjat…«iliuŚBXI5,8,1:»prajāpatirvāidamagraāsīt/ekaeva/so’kāmayatasyāṃprajāyeyeti/so’śrāmyatsatapo’tapyata/tasmācchrāntāttepānāttrayolokāasjyantapthivyantarikṣaṃ dyauḥ //1//« »OvobijašePrajāpatiuiskonu,jedan(jedini).Onželjaše:‘Nekabudem!Nekasenarodim!’Onsetruđaše,onprijegorpregaraše.Odnje-gaizmorena,pregarajućaispustišesetrisvije-ta:Zemlja,Međuzračje,nebo…«VjerojatnojenamjestotakvaPrajāpatia»Rodogospoda,Gospodaroda,Bogaroditelja«dospio,uAUiuBAU,ātman »sopstvo«,auChUsat »suće«(v.gore).Uupaniṣadimase,općenito,namjestuPrajā-patiauiskonumogujavitisat (ChUVI2,1i3;usp.III19,1), paiasat (ChUIII19,1,usp.VI2,1;TUII7,1), ātman (npr.BAUI4,1;AUI1)ili brahman(BAUI4,10).Usp.iTUII6;Maitrī-upaniṣadII6.
15
Stind. āpaḥ u izdanjima umj. apaḥ.Možda(pisarska?) anticipacija āpaḥ pet rečenicadalje.
16
Stind. dyau-/div- »danje/sjajno Nebo«. Usp.paralelizam između gornjih i donjih Vodau ŚB VII 1, 1, 24: »yā rocane parastāt sūryasya yāścāvastād upatiṣṭhanta āpa iti«(»kojeVode stoje u razasjanome (nebu) on-krajSuncaionekojesu(ovdje)dolje«).V.trirečenicedalje.
17
Stind.marīcayaḥ »zrake«ili»zrakomsvjetlaobasjana zrnca prašine«;D:Lichträume, H:light-rays, LS: les rayons lumineux, O: the glittering specks.SpominjuseiuChUII21,1.OznačujupodručjeizmeđuNebaiZemlje.Glasovnafiguramarīcayaḥ : maraḥ možesedijelomnasljedovatimaloneobičnijimprije-vodomsvjetlo-mrcanja : s-mrt.
18
Tj. Zemlja je područje umiranja, smrtnosti(mara-).
19
Stind. lokapāla. Izraz se javlja u ŚB XIV7, 2, 24 (LV) u sg. uz ātman, uKauṣītaki-upaniṣadi(KU)III8uzprajñātman auBAUIV4,22javljaseusličnukontekstubhūtapāla uz vijñānamayaḥ prāṇaḥ. Tek se umlađim
Tako, poštoTvorac (ātman) dovede na vidjelomikrokozmičkoga čovjeka,bogOganjpostavšiRiječjuuđeunjegovausta,bogVjetarpostavšidahomuđeunosnice,bogSuncepostavšividomuđeuočiitd.Pritomesegornjatrijadauosmoročlanomenizunavodiuuzlaznomeporetku(srednjadijadaobuhvaćasmjerovekojičineprostori»kožu«kojagaomeđa-va,aoninisuokomitoporedani),adonjatrijadausilaznome.Odnosčlanovaobiju trijada u jednu je ruku– na razinimoći, odnosnonjihovih boravišta–sličanodnosuglaveitrupaispodnje:
Zbog toga oblikmakrokozmičkogaČovjeka nemora biti nalik na glavu itrup (mikrokozmičkogačovjeka), negomožebiti nalikna samo jedno jaje– yathāṇḍam24 – u kojem su smještenemoći makrokozmičkoga Čovjeka,odn.božanstvaiznjihproizašla,kojačuvajusvjetove,raspoređeniutriparadvostruketrijade.25
Aitareya-upaniṣad utrećemdijeluprvogapoglavljaraspravljaprvoohranje-nju:odsvihmoćihranumožeprobavitisamooddahi timenahranitidrugemoći.Zatimraspravljaoposebnostiātmanauodnosunaosamspomenutihmoći:onesupotekleizkozmičkogabićaiobavljajusvojeposebneslužbeučovjeku,aātmanjeušaoučovjekaposebnim»dvarima«natjemenuitimemupodariosvijestomogućivšimuda,poštoserodi,kaosopstvorazgledava(druga)bića.UdrugomepoglavljuAitareya-upaniṣad govorio trima rođenjimačovjeka(činise:uovomeživotu)itumačiihkao,prvo,začećesina,drugo,rođenjesina i, treće,vlastitusmrt.Usmrtićeseātman ilisopstvokroz»dvari«natjemenuvratitiusvijetbessmrtnosti.Tkotakozna(aprimjermujegvedskimudracVāmadevačijukiticunavodi)dolaziusvijetbessmrtnosti(jersenepoistovjećujesonimštojesmrtno)itomujetrećerođenje.UtrećempoglavljuraspravljaAitareya-upaniṣad otomeštojeātmanilisop-stvo.Iprepoznajegausvimčinimasvijestipazaključujedajeonoupravoproznaja/spoznaja/svijest(prajñā, prajñāna).Ponavljadatkotakoznapro-znajućimsopstvomizovogasvijetadospijevaunebeskiipostajebessmrtan.Može se reći daAitareya-upaniṣad uprvome i najvećempoglavljugovorioTvorcu–ātmanu, o kozmičkomeČovjeku i stvaranjumikrokozmičkogačovjeka(teologija,kozmologija,antropologija).Daudrugomepoglavljugo-vorioprijenosuživota(sopstva)nasinaiotomekakosopstvonapuštatijelousmrti:tkogajespoznaoodlazinjimeunebeskisvijetipostajebessmrtan(eshatologijausvijetu:sin,eshatologijaposmrti:bessmrtnost).Autrećem
upaniṣadima kaoNsiṃhapūrvatāpanīya IV 3, Rāmottaratāpanīya 5(32)spominjeosamlokapāla (premaJacob1891.,pretis.31985.).AU pruža prema tome prvi njihov očuvanspomen.Osam(šestpojedinačnihidvaskup-na)»pastira(čuvara)svjetova«,tj.kozmičkabožanstvakojaćedjelovatiučetiri stvorena(»ispuštena«) svijeta, pobraja ovako: Oganj(Agni), Vjetar (Vāyu), Sunce (Āditya),Smjerovi (diśaḥ), Trave i Stabla (oṣadhi-vanaspatayaḥ), Mjesec (Candramas), Smrt(Mtyu),Vode(Āpaḥ).Inače, već stariji tekstovi jasno spominjuAgnia,VāyuaiSūryukaobogovetrijusvje-tova:Zemlje,OzračjaiNeba,npr.unastavkunavedenihodlomakauŚBXI5,8,1–2(gdjesetatribožanstva»izliježu«utopljavanjemiztatrisvijeta).UAUjetajobrazac(3 lokāḥ)preuzetiproširen.Dodanojedobroja8ovihpet »božanstava«: Mjesec, Smrt i Vode, teSmjerovii»TraveiStabla«.Poslijejeosamlokapālabitanelemenatposli-jevedskogabrahmanizmakojimeđunjihsvr-stava(preživjela)vedskabožanstvakaočuva-re osam razreda bića, ili – najčešće – osamsmjerova (i međusmjerova) svijeta; premaManusmti V96: Indra (I),Agni (JI),Yama(J),Sūrya (JZ),Varuṇa (Z),Vāyu(SZ),Ku-bera(S;odatlejepotisnuovedskogaSomu)iSomailiCandra(SI).(Kasnijeimapreinaka:Nirtina JZ,a Īśānī iliPthivīnaSI.)Usp.Hopkins1915.,str.149–152.
Stind. apāna, vrst daha. LS: Još je Caland(ZDMGLV,str.261;LVI,str.556)dokazivaodajeapānaudah,aovdjejeuzduhilidahutrbuhu.Oapāniusp.Bodewitz1986. iZysk1993.Ovdjebi semogloprevestikao»pro-bavni oddah«; radi kračine a obilježenostiprevodimdoslovce»oddah«.Schneider(1963.,str.61–64)upozoravanatoda se tu posvjedočava stara (atharvavedska:v.Renou-Filliozat,1953.,L’Inde classique II,par.1622)medicinskateorijapokojojapāna i prāṇa nisusamoudahiizdahnego(v.Jolly1901.,str.40)apāna značiidahkojiimasje-dišteutrbuhuizadaćudatjerapremadolje:izmet,mokraću,sjeme,mjesečnicuidijeteprirođenju.Ipak,SchneidervidinedosljednostuAUI3(4i10,v.dalje)utomeštobihvata-njuhraneustimatrebalaipakslužitiprāṇa,asamoprobavljanjuapāna.
nalazimopetsvezaodosmerihuAU:usta–Oganj(13:3),dah–Vjetar(13:4),oko(vid)–Sunce(13:2),pamet(duh)–Mjesec(13:1),uho(sluh)–smjeroviprostora(14:4,c).(URSsespominjuitrisvezekojeAUnerabijerjestvaranje»svjetova«opisalakaoprethodanstvaralačkičin:pupak–Ozračje,14:1;glava–Nebo,14:2;noge–Zemlja,14:3,c).UAUse,međutim, spominju tri svezekojeRSnenavodi:koža–dlake– trave istabla;pupak– oddah– smrt; spolovilo – sjeme–Vode).Osimtoga,svesusvezeuRSX90dvostruke,auAU trostruke. Ipak,nadovezivanje jenastarijupredaju(uzdodatnurazradu)očito.Još jestarijapotvrdauRSX16,3agdjesepreminulomu kaže: »sryaṃ cákṣur gacha-tu vtam ātm dyṃ ca gacha pthivṃ ca dhármaṇā / apó vā gacha yádi tátra te hi-tám óṣadhiṣu práti tiṣṭha śárīraiḥ //3//«(»KSuncuoko,duhuVjetarnekpođe,/naNebopođi,naZemljuporedbi,/ilpođiuVodeakotigode/itijelimauskrsniizmedtrava!«)(v.M.Ježić1987.,str.184).U toj predaji ima i varijacija. U Jaiminīya-upaniṣad-brāhmaṇi(JUB)III2,2i2,4(ChUIV 3, 6 i 7) aludira se (po interpretaciji H.Lüdersa(1940.),Philologica Indica, str.384)također na petmoći (5prāṇāḥ) koje se svemogupovućiudah(prāṇa),aonsamsnji-maondamožeućiuVjetar (vāyu).SličnouChUIV3,1–4.UChUIII13,1–5imamoko-respondencijekaoiuRSX90,samosesluhpovezujesMjesecem,pametsgrmljavinskimoblakom (parjanya), a uzduh s ozračenimprostorom(ākāśa).Usp.iKUII11–12.UŚBX3,3,7imamo,međutim,uobičajenushemupetorihkorespondencijaizmeđumikrokozmaimakrokozma.AkousporedimoovajodjeljakAUsBAUI1,gdjesegovoriosimbolicižrtvekonja,naćićemo i svezu: dlake – trave i stabla – kojuimaju dakle i BAU iAU, uza sveze: oko –Sunce,dah–Vjetar, ždrijelo (usta)–Oganj–kojeimajuRSiAU,teuzasveze:leđakonja(kojemujetijelovodoravno)–Nebo,utroba–Ozračje,trbuh–Zemlja–uBAU,kojeod-govaraju svezama: glava Čovjeka (kojemujetijelouspravno)–Nebo,pupak–Ozračje,noge–Zemlja–uRS,kojedakle(uzasustav-nepomake)povezujupredajeuRSiBAU.
Tim. 33 c i d. govori o životnimmoćimakojemakrokozmičko živobiće ne treba jer je sveobuhvatno:oči(vid),sluh,dah,probavniorganza primanje hrane i za izmetanje,rukeinoge.
NakontrećegaspominjanjamoćiuAUI3(usvezishvatanjemhrane),prelazisenatemusopstva(univer-zalneduše)kojesepitakakobi tosvemoglo bez njega, i tko je (štoje) sopstvo, pa ulazi u čovjeka(mikrokozam)kroztjeme.
AU I2stvaranjebožanstavačuvarasvjetova (Sunca, Mjeseca, Vjetra,Smrti,Ognja,Voda,Smjerova,Tra-va-i-Stabala)
AU I 2 dovođenje mikrokozmič-kih rodova bića.AU I 3 stvaranje»hrane«. AU III: »yat kiṃcedaṃ prāṇi đangamaṃ ca patatri ca yaccasthāvaram«(»ištogoddiše:štohoda,što jekrilato ištosenekre-će«).
AU II tri rođenjačovjeka:kadsje-menomzačnesina,kadamuserodi,ikadasesamumrvšiponovorodi.Bessmrtnostznalca.
Tim. 30b,34b.Dēmiurgpostavljadušu svemira (stariju od tijela popostanku) u njegovo središte (kaouzroksvihgibanja)tesvemirposta-je @ :L@ @L »živobićesdušomiumom«.
Tim. 41 b i d. stvaranje smrtnihrodova bića: 0` L*D@ @ (@H»krilati,vodeniino-gatirod«živihbića.Tim. 41d.Dē-miurg kaže bogovima: »satkajtesmrtnokbessmrtnomu(tj.dušikojustvaradēmiurg sam), izradite ipo-roditeživotinjeteihgojitedajućiimhranu (D@), akadapropadnu,uzimajteihopetksebi!«
TesažetonavedeneusporedniceizmeđuTimaija i Aitareya-upaniṣadi,odn.šire vedske predaje, vjerojatno pokazuju da u Platōnamoramo razlikovativlastitenjegovemisliiinovacijeodmitskogaokviraizvješćaostvaranjukoji
nijeonizmislio,negogajepreuzeoizstarodrevnepredaje,katkadatakostare(sudećipopodudarnostimasdrugimindoeuropskimgranama)dasujuvje-rojatno iHeleni uopće naslijedili iz indoeuropske starine.26Takvu je starupredajuPlatōnjošrazmjernoizvrsnopoznavao,gdjekadasesnjomirazraču-navao(npr.upogledumoćiiorganakozmičkogaživogabića),alijujevolioičestosenjomeslužiokaookvirom»tradicionalnogaznanja«oonomeštosamnemožeistražiti.Isamkažezahelenskebogoveokojimanemožesamništospoznationakokakotomožeonebeskimbogovima(oSuncu,Mjesecu,planetima,zvijezdama)iliZemlji:»D * *4:` (4 (4 :@ :H 4@ * @H D0`4 :D@«»Aodrugimbožanstvimarećiispoznatiimpostanakvišejenegojedonas,negotrebavjerovationimakojisutorekliprije«
– te dodaje s prizvukom ironije – »jer su bili potomci bogova, kako sutvrdili…«Utajbiokvirpredaje,preuzevšiga,potomuvršćivaosvojenovespoznajeihipoteze,kaoštosutouTimaijurazlaganjaoraznolikimgibanjimasvemirskihtijelainjihovimbrojčanimodnosima,iligeometrijskomodeliranjeatomačetirijuelemenatapremaspoznajamasuvremenestereometrije.TakvomstarodrevnompredajomuokviriojePlatōnsvojarazlaganjauTimai-ju.Unjenuduhuizaključuje:»0 (D L:0DH * `:@H @ @ D D D4@ @ @0@ H 0`H :(4@H D4@H 4`H @H ((@ H @DH * :@@(H .«»Ovajje,naime,svemir,primivšismrtnaibessmrtnaživabićainapunivšise,kaovidljivoživobićekojeobuhvaćavidljiva(bića),postaobogdosežanosjetilimaislika(iprilikaboga)dosežno-ga(samo)umom,najvećiinajbolji,najljepšiinajsavršeniji–ovojedinoNebo–budućidajejedinorođenac.«(92c)
agra āsīt / tat sad āsīt tat samabhavat tadāṇḍamniravartata/tatsaṃvatsarasyamātrāmaśayata/ tannirabhidyata/ teaṇḍakapālera-jataṃ ca suvarṇam cābhavatām //1// tadyad rajataṃ seyaṃ pthivī yat suvarṇaṃ sa dyauḥ /yajjarāyuteparvatāḥyadulbaṃ sa megho nīhāraḥ yā dhamanayas tā nadyaḥ yad vāsteyam udakaṃ sa samudraḥ //2//atha yat tad ajāyata so’sāv ādityaḥ…« (»1.Brahman je Sunce (Odrješa) – to je pouka.(Evo) objašnjenje toga.Ovo (ovaj svijet) jeuiskonubilojošnesuće.Zatimjebilosuće.Postajaloje.Razviloseujaje.Onojeležalomjeru godine.Onda se raspuklo. Postale sudvijepolejaja,srebrnaizlatna.2.Štojebilasrebrnapola,tojeovaZemlja.Štozlatna,toje Nebo. Što maternica, to su planine. Štoutroba, to oblak imagla. Što žile, to rijeke.Štovodaumjehuru,tomore.3.Aštoseodatlerodilo,tojeonoSunce(Odrješa)…«
Netvrdimdasuusporedbekojesuovdjesu-marnoiznesenepotpunidostatandokazindo-europskoga izvora podudarnih predaja. Onesamo trebaju dati na znanje koji su sadržajii obrasci podudarni u spomenutim predaja-ma tekstova.Da bi se dokazalo da neke odtih podudarnosti nisu posljedica »jednakostiljudskoga uma« u raznim kulturama (tipo-loškepodudarnosti), ilipovijesnogadoticajai utjecaja jedne strane na drugu (kontaktnepodudarnosti), nego da su (bar djelomice)trag zajedničkoga nasljeđa (genetske podu-darnosti),jošjepoželjnopokazatidaiizričajitihsadržajapokazujutakvepodudarnosti(dasadržetolikoključnihgenetskisrodnihizrazapoputkorijena*tek’s)dasetomožeobjasnitisamozajedničkimpodrijetlompredajakojeseuspoređuju.Tojoš trebapodrobnije istražiti.Nonaosnoviizloženegrađepretpostavkaseo zajedničkome (indoeuropskome) nasljeđuipakmožesmatratinajvjerojatnijom.
»4@: H ` D @D@D @40 @D@L (H D @D«»VjerujemoujednogaBoga,Otcasvemogućega,StvoriteljaNebaiZemlje,svegavidljivoga i nevidljivoga.«28
TajOtacimajedinorođenogaSinakojegakršćanskovjerovanjeshvaćasjed-nestranepovijesnoiznamuime–IsusKhrist,alisdrugestraneiontološkikaoprvobiće»rođenoodOtcaprijesvihvjekova«(itovećponicejskomevjerovanju»rođena,anestvorena«–štojeteološkapolemikasranijimidru-gačijimshvaćanjimajerSinmorabitiistorodaniistobitansOtcem,astvore-nobićenemora)»pokomejesvestvoreno«:» εH D4@ 0@ D4` L @ @ :@@( @ DH (0 D ( @)H `H 04 @ 04@ (0 @ @40 :@@4@ D *4 @ (@«»IujednogaGospodinaIsusaKhrista,jedinorođenogaSinaBožjega.RođenogodOtcaprijesvihvjekova.(BogaodBoga,)svjetloodsvjetla,pravogaBogaodpravogaBoga.29Rođena,anestvorena,istobitnasOtcem.Pokomejesvestvoreno.«
Osim doslovnih podudarnosti, sadržajno je bitno podudarno s Platōnom isvedskompredajomtoda je jedinorođenac»rođenprijesvihvjekova« jerdēmiurgteksnjime(sasvemirom,Nebom)stvaraivrijemetenebeskabo-žanstvakojaodređujuvrijeme(38b–39e).Takođertodaje»ponjemsvestvoreno« (ukoliko se to odnosi na Sina, a formulacija jemožda hotimicedvoznačnajerslijediizastavkaoistosućnosti/istobitnostiSinaiOtca)–atojenajizrazitijeiznesenouhimnuožrtvipuruṣe RSX90.30
ZnatnojestogadaunastavkuVjerovanjadiokojićeseodnositinapovije-snoga IsusaKhrista ikoji s jednestranenosi specifične inovekristološkesadržajeistovremenosdrugegovoriopovijesnomeostvarenjunepovijesnogasadržajakakavnalazimoiupuruṣasūkti, naimeoljudskojžrtviSpasitelja.31 Nastavakstogaglasiovako:» *4 :H @H D@LH *4 :D 0D ` @D D :@H (@L DH H D@L D LD D : @@L 4@L…«»Kojijeradinasljudiiradinašegaspasenjasišaosnebesa.IutjeloviosepoDuhuSvetomodMarijedjevice:ipostaočovjekom.Raspettakođerzanas:podPoncijemPilatom…«
Tojepovijesnoostvarenjeključduhovneobnovekojujedonijelakršćanskavjeraiblagovijest.DokseuAitareya-upaniṣadi IIgovoriotrirođenjakojaseodnosenasvako-gačovjeka,auzlazaknaneboodnosisenamudracaVāmadevui(svakoga)znalcakojitakozna,uVjerovanjusesamonaKhristaodnosiisilazaksNebaiutjelovljenjeiodlomakoponovnomeuzlaskunaNebonakonžrtve:»… D :D H (DH ` H @H @D@H…«»i(kojije)uskrsnuotrećidanpo(Svetom)Pismu.IuzašaonaNebo…«
Tomože biti strukturalna usporednica,možda i trag davnoga zajedničkogobrasca,alismisaosvakogaizričajatrebatumačitirazličitoiuskladuskon-tekstomkulture,duhovnostiivjerekojimapripada.VjerovanjuusudživimaimrtvimanemausporednicauAU,alibiseonemo-glenaćiuiranskojmazdayasnističkojpredaji.Odatlejepotekaoiprepoznat-ljivutjecajnaHeleneiPlatōnasamogasjednestrane,anaŽidoveikršćanskeotcesdruge.Tusestoganebiradiloozajedničkomenasljeđu,negodalekovjerojatnijeopovijesnomedoticajuiutjecaju.KaodalekuusporednicuātmanuustrukturiizlaganjauAU, a(sveopćoj,uni-verzalnoj)duši(L)u Timaiju,možesenapokonnavestiiodlomakoDuhuSvetomeuVjerovanju.Nonjemujeopetkulturno-povijesnobližausporedni-camazdayasnističkobesmrtnosvetobićeSpəṇta Mainiiu »DuhSveti«,dokjestaroindijskiātmanrazmjerno dalekizrazdijelompodudarnepredodžbe(usp.prāṇa »dah«i»život«)uindijskojpredaji:
»… H : (4@ D4@ @@4` @ DH @DL`:@ D L LD@L@:@ L*@`:@…«»(vjerujemo)…iuDuhaSvetoga,Gospodinaiživotvorca,kojiproizlaziodOtca,kojisesOt-cemiSinomskupačastiizajednoslavi…«
27
Prema izd. Denzinger 371991., str. 150 i d.MasnosuotisnutinazivciiformuledoslovnopodudarnisPlatōnovimtekstom.
28
PrijevodnavodimpremaKatekizam Katolič-ke Crkve,(Međudikasterijskakomisijazaka-tekizamKatoličkecrkvepodvodstvomkard.Josepha Ratzingera), Hrvatska biskupskakonferencija – Glas koncila, Zagreb 1994.,str. 61 i d.Uprijevod su unesenemale pri-lagodbe izvorniku: 1. l. pl. »vjerujemo«, tevelikaslovaipravopisnanačelausklađenastekstomovogarada.
UraspravisenaMediteranskim korijenima fi-lozofije2014.g.napoticajnuprimjedbupro-fesoraHrvojaReljepoveorazgovororazliciizmeđukršćanskogastvaranjaizničega(cre-atio ex nihilo)ivedskogapojmastvaranjakaoemanacije.UkršćanskojnaucinestvaraBogizSinasvijet,kaoTvoracilinebesniciuVe-damaizpuruṣe,negogastvaraizničega,apoSinugaotkupljuje.Ipak,unicejsko-konstan-tinopolskomeVjerovanju izričito sekažedaje»ponjemsverođeno«,*4 @ (@(nicejskitekstnastavljadabudeja-sno: @D ( »svenanebu i na zemlji«)–umoždahoti-mično dvoznačnome kontekstu nakon stavaoistosućnosti/istobitnostiSinasOtcem–pa,akoseodnosinaSina(kaosvedrugoutomekristološkomeodlomku),ondajeponjem/kro-zanjsverođeno,aakoseodnosinaOtca(koji
se spominje neposrednopred odnosnomza-mjenicom),ondatakvaformulacijaorađanjusvega, a ne stvaranju, dva stavka nakon štojezaSinarečenodajerođen,(0H,anestvoren,@40H,očito jošnegovoriostvaranjusvegaizničega.Aikadasekasnijeu kršćanstvuo tomegovori, treba razumjetidaje»ništo«nesućeizkojegasestvarasuće.(Usput budi rečeno, i takav nazor postoji uVedama i upaniṣadima.)Ukršćanskoj se fi-lozofijiiteologijitimekaže,kakojeuraspra-vi napomenuo profesor Borislav Dadić, daBog svemudaje bitak i da bi sve bezBogabilonesuće.NouovomeseraduradisamootomedasepokažekolikocrkveniotcidugujuPlatōnu,aonpredajikojačinisedačuva(vje-rojatno genetske) podudarnosti s vedskomi indoeuropskom.Asdrugestrane,možeserećidaTvoracilinebesniciuVedamažrtvomČovjeka,rođenauiskonuizTvorca,stvarajui održavaju cio svijet (koji se iznjega rađa:svjetovi,životinje, ljudi,vedskaobjava),štojeiznenađujućibliskovjerskojpredodžbipokojoj, prvo,BogOtac rađa Sina »prije svihvjekova«, a potom se poOtcu i/ili (istosuć-nome)Sinurađa(postaje,biva)svenanebuinazemlji,i,drugo,pokojojseondažrtvomSina otkupljuje svijet, a ta se žrtva ostvaru-je i blagovanjem tijela i krvi Sina Božjega.Kršćanstvonedjeluje i nije uvjerljivo samopoonomepočemserazlikujeoddrugih,paimnogostarijihreligijskihifilozofijskihtradi-cija,negoipoonomeučemsesnjimaslaže.
31
Usp. M. Ježić 1987., str. 196–204: Žrtveni nazor na svijet.
SvezaizmeđuTvorca,svijetaiduha(ilisopstva)uVedama,uPlatōnaiukr-šćanskojteologiji,tesvezaduhovnogabićautjelovljenausvijetuižrtvenogaustrojasvijeta(naročitoistaknutauVedamaikršćanstvu)izrazisuveomasta-rogaidubokogaobrascanazoranasvijetkojemumožemopokušatidijelomrekonstruiratioblikukojemsejavljaouindoeuropskomenasljeđu.UtomenamsepogleduAitareya-upaniṣad snjojusporednim(dijelomistarijim)ved-skimtekstovimapokazalakaovrlodragocjenizvor.ZahvaljujućinjojjasnijemožemorazlučitištojeuPlatōnavlastitoinovo,aštopreuzetoizstarodrevnepredaje,ikakojetodvojemisaonoiumjetničkiuspješnousklađeno.Zahvaljujućitojpakusporedbi,možemoiuizvorimakršćanskevjerezor-nijeiosvjedočenijerazlučitištojeplatonističkonasljeđeukršćanskihotaca,štounjemvrlostara,pačeiindoeuropskabaština,štobiblijskonasljeđe,aštonovostkršćanskevjere.UnjojsestarodrevniidealživljenjapopromisliivoljiBogaOtcaprovjeravaipotvrđujeuživotuIsusaKhrista,dotemje-redaseonprepoznajekaoSinBožji.SinBožjiimabožanskunaravkojapripadateološko-kozmološkojrazinishvaćanjaipokazujepodudarnostisastarijimpjesničkimimisaonimnazorima(helenskimai,činise,dijelomčakindoeuropskima),iljudskunaravkojapripadarazinihistorijskogashvaća-nja(gdjesunovikršćanskinazoriizraslinabiblijskomeiprednjoistočno-mepoimanjupovijesti,kojemujeiiranskobiloblisko).IzOtca(ugrčkojverziji)proizlaziiDuhkojijetrećiizvorvjere,dostojandasečastizajednosOtcemiSinom;ongovoripoprorocima;beznjegasenemoguspoznatiOtaciSin;unjemsesvjedočiokraljevstvunebeskom,akotrebaivlastitomžrtvom.Unauci oBoguOtcu imanajvišeočuvanih formula stare duhovnepreda-je,doksukristologija(gdjeseformulativnepodudarnostipojavljujuuopisubožanske naravi, ali je opis ljudske naravi nov) i pneumatologija (gdje je»životvorstvo«tragstarine)(teekleziologijaitd.)mnogospecifičnijekršćan-skiizražene,tejeunjimamanjeprepoznatljivihstarihformula,aimaivišepolemičkihraščišćavanjaunjimaiinovativnihdistinkcija(npr.»rođenaanestvorena, istobitna sOtcem«), koje su gdjekada umetnute u naravni slijedteksta.FormuleVjerovanjaunačelusuvrlosažete,onesažimljuteze,agdjekadaiteološkepolemikeonogavremena,alitočineukratkimnaznakamadabisedobiotekstzavjerskupoukukojisemoželakopamtiti.Sadržajisetihfor-mulamogurazvitidovelikihrazmjera,kaoštosuimprethodiliopsežnispisipoputOrigenove summeD D »Opočelima«, ili im slijediladjelapoputAugustinoveDe Trinitate»OTrojstvu«ilidjelapotomnjihteologa.Utome formule kršćanske teologije, dopuštajući razvijanja i sažimanja, nisunesličnevedskimaiupaniṣadskimformulamakojesuuusmenoj,akasnijeipisanojpredajidoživljavaleisažimanjaizrazaivelikarazvijanjamisli.Nomoglobinas,kakosmovidjeli,iiznenaditikolikogdjekadaimajuzajednič-kihsadržaja.Svetoupućujenajvjerojatnijenaindoeuropsko,akoneišire,32anesredoze-mno,podrijetlozamislioTvorcukojistvaramakrokozmičko(živoiumno)bićeizkojeganastajesveusvijetu.Sdrugestrane,tajkozmogonijskimodelčini se da je prekoTimaija i platonizmautjecaona (grčko) nazivlje i poj-movljeukršćanskomeopisuTvorcaistvaranja,vidljivomeunicejsko-kon-stantinopolskomeVjerovanju.Iakotakozmogonijskazamisaosamanećebitisredozemnogapodrijetla,odjecisusenjeniizTimaija,dijelomizravnimutje-cajem,ajošvišeukršćanskojpreoblici,nadalekoproširiliSredozemljemiiznjegausvedijelovesvijeta.
Aufrecht,Theodor,ur.(1877.,31955.),Die Hymnen des gveda,ErsterTeil,MaṇḍalaI–VI;ZweiterTeil,MaṇḍalaVII–XnebstBeigaben,3.izd.,Wiesbaden:OttoHarrassowitz.
Belaj,Vitomir(22007.),Hod kroz godinu,Zagreb:Goldenmarketing–Tehničkaknjiga.Bergaigne,Abel(21963.),La religion védique,Paris:H.Champion.Čubelić,Tvrtko(1963.),Lirske narodne pjesme: antologija, Zagreb:Školskaknjiga.DeVries,Jan(21977.),Altnordisches etymologisches Wörterbuch,Leiden:Brill.Denzinger,Heinrich (371991.),Kompendium der Glaubenserkenntnisse und kirchlichen Lehrentscheidungen, ur.P.Hünermann,FreiburgimB.–Basel–Rom–Wien:Herder.
Die Edda. Götterdichtung, Spruchweisheit und Heldengesänge der Germanen (1981.),prev.FelixGenzmer,Düsseldorf–Köln:EugenDiederichsVerlag.
Edda. Die Lieder des Codex Regius.Bd.I:Text(1962.),Bd.II:KurzesWörterbuch(1968.),ur.GustavNeckel&HansKuhn,Heidelberg:CarlWinter.
Grassman,Hermann (1872., 31955.),Wörterbuch zum Rig-Veda,Wiesbaden:OttoHar-rassowitz.
Hoffmann,Karl(1967.),Der Injuktiv im Veda: eine synchronische Funktionsuntersuchung,Heidelberg:CarlWinter.
Hoffmann,Karl (1992.),MārtāṇḍaandGayōmart,u:Aufsätze zur Indoiranistik,Bd.3,Wiesbaden:Dr.LudwigReichertVerlag,str.715–732.
Hopkins,EdwardWashburn(1915.),Epic Mythology,Strassburg:K.J.Trübner.Ivanov,VyačeslavVsevolodovič&Toporov,VladimirNikolajevič(1974.),Issledovaniya v oblasti slavyanskih drevnostej,Moskva:Nauka.
Jacob,ColonelGeorgeA.(1891.,pretis.31985.),Upaniṣadvākyakośaḥ. A Concordance to the Principal Upanishads and Bhagavadgītā,Delhi:MotilalBanarsidass.
Ježić,LjudevitFran(2012.),Oganjuvodikaoindoeuropskamitskatema,Književna smo-tra166(4),str.81–90.Ježić,Mislav(1987.),gvedski himni. Izvori indijske kulture i indoeuropsko nasljeđe,Za-greb:Globus.
Ježić,Mislav(1988.),TheTransferofDivineAttributesintheksaṃhitā,Journal of Indo-European Studies16 (1–2), str.127–152; Indologica Taurinensia15–16 (1989.–1990.),str.145–175.
Ježić,Mislav(1999.),Ṛgvedske upanišadi: Aitareya i Kaušītaki.Dodatak: Bāškalamantra,Zagreb:Maticahrvatska.
Jolly, Julius (1901.),Medicin (Grundriss der Indo-Arischen Philologie und Altertum-skunde III,10),Strassburg:K.J.Trübner.Katičić,Radoslav(2008.),Božanski boj,Zagreb:Ibisgrafika–KatedraČakavskogasabo-raOpćineMošćeničkaDraga–OdsjekzaetnologijuikulturnuantropologijuFilozofskogafakultetaSveučilištauZagrebu.
32
Moguće se paralele mitu o divu iz kojegaje stvoren svijetmogunaći uMezopotamiji(Kingu)ijužnojKini(Pangu)tebitomogaobiti dio»laurazijske«mitskebaštinekojabiuključivala predaje sačuvane u Euroaziji,sjevernojAfriciiAmerici,irazlikovalaseod»gondwanske«mitskebaštinekojasesačuvala
u subsaharskojAfrici,Australiji i Tasmaniji–premanajnovijojhipoteziMichaelaWitzela2012., str. 117–118 i dr. Ipak, indoeuropskesu usporednice vjerojatnomnogo određenijiipouzdanijeutvrdivskuppodudarnihpredajaunutarmogućegaširegaokvira.
Katičić,Radoslav(2011.),Gazdarica na vratima,Zagreb:Ibisgrafika–Maticahrvatska.
Macdonell,ArthurAnthony(1897.),Vedic Mythology(Grundriss der Indo-Arischen Phi-lologie und Altertumskunde III,1),Strassburg:K.J.Trübner.Platon(1929.,pretis.1975.),Timaeus, Critias, Cleitophon, Menexenus, Epistles(PlatoIX,LoebClassicalLibrary234),prev.R.G.Bury,Cambridge,MA:HarvardUniversityPress.
Platon(1902.,repr.1982.),Platonis Opera, Tomus IV Tetralogiam VIII continens:Clito-pho, Respublica, Timaeus, Critias, ur.IoannesBurnet,Oxford:ClarendonPress.Pokorny,Julius(1959.,31994.),Indogermanisches etymologisches Wörterbuch, I–II,Tü-bingen–Basel:FranckeVerlag.
Renou,Louis&Filliozat,Jean(21985.),L’Inde classique. Manuel des études indiennes,I(1947.),II(1953.),Paris:Librairied’Amériqueetd’Orient–Écolefrançaised’ExtrêmeOrient.
Rig-Veda. Das heilige Wissen (2007.),ur.MichaelWitzel,ToshifumiGotō,sur.EijirōDōyama,MislavJežić,FrankfurtamMain–Leipzig:VerlagderWeltreligionen–InselVerlag.
Rig Veda. A Metrically Restored Text with an Introduction and Notes(1994.),ur.BarendA.vanNoten&GaryHolland,Cambridge,MA:DepartmentofSanskritandIndianStudies–HarvardUniversityPress.
Шейн, Павел Васильевич (1898.), Великорусс в своих песнях, обрядах, обычаях, верованниях, сказках, легендах и. т. п., sv.I,Санкт-Петерсбург:Типографияимп.The Çatapatha-Brāhmaṇa in the Mādhyandina-çākhā with extracts from the commen-taries of Sāyaṇa, Harisvāmin and Dvivedagaṅga (1849., 21964.), ur.AlbrechtWeber,(ChowkhambhaSanskritSeries,WorkNo.96),Varanasi:ChowkhambhaSanskritSeriesOffice.
The Śatapatha-Brāhmaṇa According to the Text of the Mādhyaṃdina School (1900.,51978.),prev.JuliusEggeling,Delhi–Varanasi–Patna:MotilalBanarsidass.
Witzel,Michael(2012.),The Origins of the World’s Mythologies,NewYork:OxfordUni-versityPress.
Zoëga,G.T.(1910.),A Concise Dictionary of Old Icelandic,Oxford:ClarendonPress,https://openlibrary.org/books/OL7162452M.
MislavJežić
Are Demiurge and His Cosmos in Plato’s Timaeus of Mediterranean Origin?
AbstractIn Plato’s dialogue it is Timaeus from Locri in Italy who describes cosmogony to his Athenian friends – a very Mediterranean narrative framework. However, many motifs in the cosmogony of Timaeus have their parallels in an Indian Upaniṣad, Aitareya-Upaniṣad, and possible par-tial parallels in the traditions of Iranians, Slavs, and especially Germans. That seems to imply Indo-European, and not Mediterranean origin (which does not exclude possible further cor-respondences). On the other hand, that cosmogonic model seems to have influenced the (Greek) terminology of the Christian formulations in the Nicene-Constantinopolitan Creed concerning the Creator and creation. Although not of Mediterranean origin, the creation model from the dialogue Timaeus became widely spread in the Mediterranean area.