Jerzy lIolzer Komllnizam uEllropi. Povijest pokreta islIstava vlasti Zaizdavaea Dmuir Aginc Naslov izvornika K01'l1unizm wEurojJie.Dzieje ruclw i systemu wladzy, Warszawa 2000. Copyright Fischer Taschenbuch Verlag GmbH, Frankfurt am Main1998. "",,,_,,,1,,za hrvatsko izdanje: Srcdnja Europa, d.o.o., Zagreb 2001. Urednik Damir Agicic Lektura Blanka Mesic Naslovnica Ideo-dizajn Graficka priprema itisak JIJis-gra/ika,do.o. elPKalalogizacija upublikaciji Nacionalna i svellcilisna knjiznica - Zagreb UDK 329.15(4)(091) HOLZER,]erzy KomunizamuEuropi : povijesl pokreta i sllstava vlasti I Jerzy Holzer; prevela Magdalena Zagreb: SrednjaEuropa,2002. Priipvnt!djda: Komunizm wEuropie. ISBN953697901-2 J. Komunizam - Europa II.Komunisticki pokret - Europa 420116032 Jerzy Holzer KOMUNIZAM UEUROPI Povijest pokreta i sustava vlasti Prevela Magdalena Najbar-AgiCic f9 srednjaeuropa Zagreb 2002. GRADSKAISVEUCILISNA OSIJEK 1111111111111111111111111111871119761 OS!,JEKU I ,... .. "",, w. ............._ /1.GENEZA GenezakomunizmamozesetrazitiuEuropiurazliCitim epoi1ama i urazliCitim pojavama ideoloske, drustveneipolitickenaravi.Zapravo,OViSll00vlastitom misljenju0tomestojebiokomunizal11,njegoviistrazivaCii interpretatori prosuauju 0njegovojgenezinanaCinekojisu daleko od suglasja. TraicCiideoloskekorijenekOl11unizl11a,povjesniearcese prvoprisjetitisna0postizanjuapsolutl1ogitrajnogdobra, koji je 1Ipovijesti covjecanstva neprestal10 prisutan od antike. Utakvompovijes 11 0111 poretkukomunizambibiomoderna kontinuacija gnoze unjezinojmanihejskoj interpretaciji, koja jepretpostavljalaborbuizmeduapsolutnogDobraenovom slueajukomunizamiii uklasnojformuliprolctarijat) i apsolntnog ZIa (u ovom slucaju protivnici komunizma iii uklasnoj formuliburzoazija). Perspektiva te borbe trebala bi bitisHona ol1ojkoju su prihvatili pristase hilijasticke eu grckojterminologiji)iIimilenaristickeeulatinskojterminologiji)vizije, !itoseUobaslucajanadovezivalonatisuCljetnu,azapravo vjecnu,prevlastDobranakonnjegovekonacnepobjede nad Zlom.lTreba primijetiti da komllnizamnije bio jedini 11 predstavljanjutakvihhilijastickih vizijakoje su se odnosile na suvremenostjerjeinacional-socijalizamisticaoperspektivll TisuCljetnogReichakaoostvarcnjenajviSegDobra(iako1Iposve razliCitom obHku). UsmjeravajuCipotraguuposvcdrugompravcu,povjesniear ce podsjetiti na neprcstane pokusajc uvoaenja pravednoga drustvenog poretka, kojisvojepodrijetlo imajutakoder u antici. Tajse poredak trebao temeljitina pravilu jednakosti, kOjebi sviprimali posve dragovoljno.U stvarnosti su to prihvacalesamomarginalneskupine,aposebnonekevjerske seine.Drllgorjesenjebilojenametanjeostvarenja idejejed5 Ii GENEZA udobarenesanse,akapozivalesuscsvenovovjekovncstruje od strane intclektualnih europskogsocijaJizma2 RanijesuseoneuobieajenoLvalesocijalizal11-utopizamiiikomunizam-utopizam,iakoSIItajnaziv nametnulimarksisti.Ovi se utopistinisupozivali same namoraine argumente kojisu govorili uprilog poretka jednakosti sto sugapredlagali,veesu dosta cestotraziliirazlicite vrste intelektualnihargumcnata. kOj1suigratioddoksvega morainim osjceajima.3 Tdko se moze osporavati veliki znaeajKarlaMarxa zarazvitakekonomijeifilozofije.Medutim,vezamedunjegovim istrazivanjil11aproslosti i sadasnjosti te futUI"oloskomnajavol11 ostvarenja gospodarskog i drustvenog poretka jeunakosti hila jeodsamogpocetkaupitna.Razvitakdogadajapokazaoje kakojebila utemdjena l1akrivom Na kraju,povjcsnicar koji se bavi ideoloskim korijenima komuniZI11:1 spomenut ee neprestane pokusaje (koji su cesto pratiligorespomenutesocijalistiCkeideje,alikojisucestobili neovisni 0njima i niSllsadriavali cgalitaristicki element) pro- iii rjcde- drustvenog poretka koji bibio lltemeljenna pravilima razuma.Rijecjebila0primjeni drustvenog inzenjeringa od strane mudraca kojima je predana vlast. IdejetogtipapojavIjlljllsepo prviput kod Platona.Posebno supoplliarnepostaleIIdobaprosvjetitcljstva,asirenesun vrijeme francuskerevolucije (usprkos ponasanja kojeniie hilo pretjerano sklonomnogim pametnim glavasjedi&tarazumanavodno tako potrebnog dobroi vlanikada prijepojavemarksizmazagovorniciporetka razuma nisutvrdili da suliZpomoc jedne globalneznanstve-GENEZA ne teorije uspjeliobjasniticjelinupovijesti svijeta icovjecanstva,prirodeidrustva,proslosti,sadasnjostiihllduClloSti.S obzirom na to,ambicije marksizma bile Stlstvarno neobuzdane. Moze se kazati ciaje Marxov socijalizam u tri aspekta: apsolutnog dobra,pravednogporetka iporerka. razuma, tiouacija stoljeCima i sveoTo je oznacavalo da znanost se nadovezivala na prosvjetiteljsko vjerovanje Urazurn istovrernenopreuzimaifunkcijekojejedotadaispunjavala reIigijajersesarnoonausudivaiastvaraticjelovite(iobvezujuee) sllstave ideja. Znanost je do taelaove sustave nastojala neprestanoispitivatiipronalazitislahetocketInjima. Aspiracijeprema jedinoj istinilIskoro suimedll rnarksistima dovele lIUSKOg spozKritika takvih koncepcija nasia je izdo odrcdcnih sumnji, a kasnije sukoba. istirazaULenJ1l10voJKnJlzliempiriokriticizanl suk0I1111nistiobozavali.Tajeknjigan:lslalajosprijc Prvogsvjetskograla,prijenego stojebllduCivoda komllnizrnakonacno prekinuo sa socijaldemokracijom.5 DrugisocijalclemokratiskeptickiSllse odnosili prema komunisrickojdogrni.Sobziromnarazvitakdogadaja,kojise cesto nijcpoduclarao SMarxovim ocekivanjima, osporavali su vezuizmedutzv.clijalektic.kogmaterijalizrna,kojiseodnosio odnosiona izradi znanstvcna prognoza koja bi hila nepogrdiva. su takoCleruizravnllrelaciju izmedu znanosti i politiketemogllcnost punog zasnivanja potonje naznanstvenirn temeljima(, SaslIprotnesustranenastllpali"ortodoksi",kOJiSllnastojalibraniti svakurijec1Itekstovima Marxainjegova teljaFriedrichaEngelsa,jednakoDlodnogiakoznanstveno GENEZAGENEZA 67 komunistaiakoje vjernost potonjih prema Marxu bila posebna. IspravljajuCi "klasike marksizma", komuuisti Sll lIlJU.t\.\Jj.{autora. "Ortodoksi" sc doneklemogutretiranepogreSivost u vrcmellUukojem supisalii djelova Ii , alisu pravo -na nuMarxovihiEngclsovih Slldovaprepllstali vimnasljc(\nicima,novimklasieimamarksizma potom Staljinu7 NatajjenaCinmarksizam kao znanost trebao sacllvatikarakter apsolutnei globalne istinc, aistovremeno se i mijenjat1ovisno 0razvitku dogadaja. Takva interpretacija marksizma naislana odobravanjemnogih "ortodoksa"(medu njima bio Kauts1,",T),Medlltim, sam nacin razmisljanja znanostikomunistisu izmarksizma i iz djela "ortodoksa". Moogi se problemi javljajukadatrazimo drustvene ne komllnizma.Da izbjegnemo preduge terminoloske rasprave,valjapodsjctiti da su Marx isvojtemeljni politicki proglasnasloviliKorrtunistickimanifest,kaoitodaSLi movikomunizamisocijalizamzamjenskikoriSteniiprijc marksizma. Socijaldemokracija - kojajeprethodila komul1izmu - nastalajeiojaealazbograzvitkakapitalistickihodnosatepojave su se termini "radniCka klasa" i"proletarijat"koristiliravnopravno(sobziromnapotonje, nadovezivalo sena one stanovnike antickog Rima kojisubili lisenisvakogvlasnistva).Nooviradniciizzapadnog Europeteiilisuistovremenoipoboljsanjusvojezivotnesituacijeisudjelovanjuupariamentarnimilokalnimsamoupravnimstrukturama(kojesuscpolakorazvijale),kaoi uzivanju gradanskih sloboda. drustvene gruperadnistvauvisokorazvijenim Mozese kazati ciase socijaldemokratska drustvena doktrina klasne borbc odnosila na sukob izmedu radnistva i burzoalativno visoko cizeljelisudjelovatiudemokracijiiblagostanjuuzpretpostavku da je uzivanje u oba spomenuta dobra medusobno ovisno. Radnici su jednog dana trebaliprellzeti vlast vee i zato :'ito eeCinitiveCinustanovniStva,daklesukladnopravilirnadeiakokod Marxa i njegovih lIcenika razlika izrnedu i diktature niie bilajasna zbog tvrdnje da je svaki drustvadiktatur sno0svome cije vlast burzoazijetrebalale biti "diktatura je vlast radniStva trebala biti"diktatura U socijaldemokracijinije bilojedinstvenog stajalista 0naCinllorganiziranjasOcijalistickoggospodarstvaiakojegolema veCina socijaldemokrata svoje nade usmjeravalaprema ddavi i bila jojje spremnabaremprivremeno - dodijeliti siroke ovlastiuupravljanjllekonomijom. Socijalistickepromjcne trebale suproizlaziti iz iscrpljivanja daljnjih moguenosti razvitka kapitalistickim putem. Komunisti su - od trenutka izdvajanja iz socijaldcmokracije - tvrdili da su oni jedini realizatori doktrine klasne borbe koju radnicivodeukapitalizmujcrsocijaldemokracijaverbalno priznajcklasnuborbu,alijeustvarnostiodnje priStanagodbiizmeduklasa(ilieakizdala Komllnizamjeklasnuborburazumioposverazlicitoodsocijaldemokracije jer jeusprkos razlicitim sloganima ukojima seprizivalademokracijaigradanskeslobodecijelutuproblematikutretirao sekundarnoilieak kao suprotnu prioritetimaklasneborbe kojuje propagirao. Prioritet jetrebalabiti teinja za preuzimanjem pune vlasti.8 Rijec jebila 0uvodenju "diktature proletarijata", neovisno 0brojeanoj snazi radniStva kao drustvene grupe, liZkoristenje sredstava izravne prisile i ukidanje demokr CinjenicadajekomunizamnajprijepODIJeoioU zemljikojusunascljavaliuglavnomseljaci,kojisu sprseno, i potom uzemljama lJkojima jerazina gospodarskog razvitka takoder bila relativno niska, a drustvena struktura traL_,'V;,)LrtlVI /9 8GENE7..A dicionalna,odavnojenavodilaistrazivacedanetragajnza drustvenim korijenima komunizma urazvitku radnicke klase i klasnomsukobu,veeLIposebnostimazaostaJihzemalja koje su dosle na put ubrzanog razvoja i u kOjima su se kumuliralidrustvenisukobirazliCitihvrsta.Klasnaborbarad..nistva postajala jcna tajnaCinsamo jedan odCimbenika - ito ne najvaznijih - II potrazi za drustvenom genezom komunizma. Odgovornaslomtradicionalnogdrustvatrchaojebiti pokusajciascstanovnistvostavipodjarmllprisilcdabise sprijecilorazbijanjezernljei da se omoguCinjezin daljnjiraz-Posebnavrsta koncepcija,stoSLIobjasnjavalepoja\rukomunizmasuprotstavljanjemzaostalostiimodernizacije,bilo jepozivanjena"azijskislistavproizvodnje"kojijenekada funl{cioniraona dijdu teritorijakojejeobuhvatiokoakojiusputnospominjaoisamMarx. KomunizambitrehaobitipokusajobnavljaojailicaknastavljanjatogaslIstav:t.Iakojetakavsustavtrebaopostojati prije svegaIIantici,njegovisu elementipronalazeni iu robovskojzakonskoji gospodars\-;:ojovisnostigolemeveCine se1jackogstanovnistvaRusijc0zemljoposjednicimapovezanim s drzavnim aparatom, koji Sllistovrcmeno cinili okosnicu i vojlle kaste.9 prjtonlescpozornost obracalainadruge specificnckarakteristikedrustvene struktureRusijc,aprijesvegana visepostojanje seljackihzadruga uvrijemekmetstva, ali inckoliko desetljeea nakonnjegovaukidanja,svedo 20. stoljeca (sto znaci S:l1110nekoliko godina prije pobjede koTetzv.opdne ne samo da SlIimale ovlasti na upotrebuio(\uzimanja zemljekojom su gospooarile pojedine seljackeobitelji, vet S1.lumanjojiii karakter proizvodnih zadruga. .losdaljt:odprisrasatretiranjakornunizrnakaooadrustvene probIelIlatike koja jehilaprisurna uzaostatimzemljama,konkretnoUl{usiji(iIikaoreakcijenatu problematiku),iSliSllzagovornicikoncepcijakojesu prethodnikekornunizmavidjeleIItzv.hidrauiickimdrustvi-GENEZA ma,tj.drllstvima ukojima je cijelo stanovniStvo bilo centralisticki organizirano i upravljano s obzirom na potrebe gospodarsrva (posebno potl-ebunavodnjavanja). 'Hi su "hidraulicka drustva"trebala postojatiuantickodoba iniStanijepokazivalodabisemogaopremostitipwstor izmedunjihikornunizma.StoviSe, gospodarsrvo uremeIjenonairigaciji iii drugi oblicigospodarsrvakojiS1Itrazilicentralizacijuobuhvaealo je- sobziromnaprirodne uvjetesarnomali, ito marginalni,diobuducega Sovjetskog Savcza.Jpak,nekolikoteoretica1'abilojefasciniranojednostavnoscuielegancijorntakvog objasnjenja sadasnjostikrozpozivanje na proslost. Komunizamjeprijcsvega\)iopoliticka pojava.Stoga politickoj genezi valjaposvetiti vise pozornosti. Kada se za davnim prethodnicima, i utome Sll slucaju krupnerazlikeupogledima.Samikomunisri susepozivali11asvercvolucionarnepokreteiiina susmatranirevolucionarnima- pocevsiod :::.partakovogustankaII:tntic.'komRirnu,preko srednjovjekovnihhereza,seljackihbunaprotivplemstva,svedonizozemske,engleskei francuskerevolucijeterevolucije1848.-1849. Tajbnacprethodnikakornllnizm:tzatvaraleSllradnicke pobune 1I19.i na pocetkll 20.sloIjeCa, s posebnim n:tPari skukomunu1871.iniskurevoluciju1905.godine. KomunizamjetrebaobitipolitickinasljedniksocijaldemokizvremenaPrveinternacionaleipocetkarazdoblja Drugeinternaciol1alekroznjihoveistinskenastavljaceljeviCarske frakcije socijaldemokracije (koje su ipak nekoliko dedjelovaleunutarsvojihstranakaiDrugeinternacionale,iakosucestokritiziraleumjerenijevode),prijesvega ruskeboljsevike.Povezanostsljevicomsocijaldemokracije trebalajeosiguratiprevladavanjeteskoobjasnjivesuprotnosri:na kojinaCinkOl11unistill10gubitiistovremeno ci socijaldemokracije injezininajzesci neprijatelji. Mnogi istrazivaCikOl11unizma iiisovjetolozi - specijalisti za problematiku Sovjetskog Saveza i njegove zone lItjecaja - sma
GENEZA10 trali S1Ida jc komunizam prije svega nastavak povijestiRusije. Tose trebalo odnositi na nIsku (,1djelomicno jos bizantsku i mongoIsku)dcspociju,bezobzirnopodredivanjestanovniStva zemlje apsolutnoj vlasti,cestoprovodenoj vrlo represivno (podsjecano jenaIvana Groznog, alii Petra Velikog),kOjase os!anjalanarazgranatibirokratskisustav,po!icijuivojsku. Drugi trajni element politicke tradicije Rusije bila je stoljetna teritorijalna ekspanzija u svim srnjerovirna te njezine sve vece aspiracije kao velesile. Pri tome su a""....slabozemlje, hili - u iskoriStavaniuipoliticke svrhe. velesile bila je neusporedivo veea uodnosll na njezinu gospodarskll moe. Pristase teze 0odlucujueem znacenjuruske tradicije ugenezikotnuniz111aisticalisuosimtogaspecificnekarakteristikeruskogsocijaiistickogpokreta.Tesukarakteristike proizlazile dje!omicno iz uvjeta stvorenih carskom vlaseu, djelomicnopakiztoga da jeruskisocijalistickipokrct postajao sHean SV0111eprotivniku upotrazi zanaCinorn da ga porazi. JOSugiasnostupotrazizapolitickol11genezomkornunizma mozesepri111ijetititektadakadasegovori0 uvjetimanastankak0111unistickogpokretai nisticke viadavine uRusiji.Svisu suglasni da ih treba traziti s ruskih boljsevika, spak strane udogaaapma IJrvog svjetskog rata. Ruskasocijaidemokracijanastalajeformalno1898.godine, alije isprva bila sarno labavi savez ilegalnih grupacija kojc suokupljaleuglavnommladeZ.Tesu se grupacijeraspadale, unistavala ihje policija, lIjedinjavale suse iii iznovanastajale. Tek1903.godine,naII.kongresuSocijaldemokratskeradnicke partijeRlIsije,doslo je do odredene stabilizacije, aistovremeno idorascjepa na dvijefrakcije:boljsevike (vecinll)i menjsevike (manjinu). Tajrascjepnijebiokonaeal1jer je radnje .v,,-tii
