jekon2003

7/21/2019 jekon2003

1/32

Lingvisti!ke teorije

JEKON, Dubrovnik, listopad 2003.

Ranko Matasovi"Sveu!ilite u Zagrebu

[email protected]://deenes.ffzg.hr/~rmatasov

Pregled kolegija

#. $ega su lingvisti!ke teorije teorije? Ontologija lingvistike

2. Teorije evolucije jezika i lingvisti!ke teorije 3. U !emu se lingvisti!ke teorije razlikuju? Teorijski neutralni pojmovi

4. U !emu se lingvisti!ke teorije razlikuju? Pristupi strukturi gramatike. 5. Objanjenje u lingvisti!kim teorijama 6. Kategorije u lingvisti!kim teorijama

7. Problem fluidnosti kategorija 8. Jezi!ne univerzalije u lingvisti!kim teorijama 9. Struktura imenske fraze u lingvisti!kim teorijama. Pridjevske fraze #0. Nominativnost i pasiv, ergativnost i antipasiv

7/21/2019 jekon2003

2/32

#. ONTOLOGIJA LINGVISTIKE

Lingvistika kao:Vjetina: anti!ke teorije gramatikeGr ammat ik st in mpei r a t n par poiet aj ka suggr af esin j p t

pol l egomnwn (Dionysius Thrax, #.#) "Gramatika je iskustveno znanje o onometo pjesnici i prozni pisci naj!e"e kau".Gramatika je vjetina, tekhne, a ne znanost, episteme.

Lingvistika kao:-povijesna znanost koja prou!ava povijesne !injenice: mladogramati!ari (#870-#930)nema bitne razlike izme%u lingvistike i prirodnih znanosti: obje skupine disciplina

utvr%uju !injenice i zakonitosti koje ih povezuju

Lingvistika kao:-drutvena znanost koja prou!ava sferu "drutvene svijesti": strukturalisti, marksisti

(#930-#960)dvije dogme strukturalizma (Matasovi"200#): #): jezi!ne jedinice imaju identitet

samo unutar sustava 2) dijakronija je irelevantna za sinkroniju. Obje slijede izlarbitraire du signe (De Saussure): strukturalizam nije razvio ni jezi!nu tipologiju,niti pravu teoriju jezika, jer u osnovi jezike promatra kao neusporedive i proizvoljne, usmislu da nisu podloni ograni!enjima koje name"e narav ljudskoga uma. Jezici sepromatraju kao drutvene konvencije.

Lingvistika kao:-dio kognitivne psihologije koji prou!ava Univerzalnu Gramatiku, jedan od "modula"

od kojih se sastoji um: Chomsky (#960- )lingvistika se bavi jezikom pojedinca, idiolektom upisanim u umu govornika, i

univerzalnim principima koje dijele svi jezici (jer proizlaze iz strukture uma).$injenica da jezici u nekom drutvu imaju sli!nu, gotovo identi!nu strukturu,posljedica je na!ina kako se usvajaju.

Lingvistika kao:-dio biologije / antropologije, koji prou!ava jedan od aspekata ponaanja ljudske vrste:

funkcionalisti "Zapadne obale" (#970- )jezi!na je sposobnost samo dio op"ih ljudskih kognitivnih sposobnosti, I nije od njih

neovisna (izolirana) kao u generativizmu

Jezi!no ponaanje

Da bismo znali "gdje" je jezik smjeten, to je "ontologija lingvistike" moramo znati!emu jezik slui, koja je funkcija jezi!nog ponaanja.Moe li se razli!itost obrazaca jezi!nog ponaanja svesti pod isti nazivnik?

7/21/2019 jekon2003

3/32

To-sa pa-ka-na 8 -tablica pisana linearom B, #200. pr. Kr.A: Hmm yes, but well have to admit we did it, wont we? B: We can deny it until

the public drops the issueor? A: No, they wont buy it-iz transkripata Bijele Ku"e,20. st.

Gosgerd Mynydawc Enwawc yn reid // Gwerth eu gwledd o vedd vu eu heneid.-izsrednjovelke poeme Gododdin, 7. st.

A hot and torrid bloom which /Fans wise flames and begs to be / Redeemed by forces

black and strong / Will now oppose my naked will /and force me into regions of

despair-iz poeme koju je sastavilo ra!unalo, 20. st.

Jezi!no ponaanjeU svim je primjerima jezi!noga ponaanja rije!o kompleksnom spletu verbalnih

poruka, koji je neki organizamuputio drugomu da bi utjecao na njegovo (verbalno ilineverbalno) ponaanje.

Jezi!no je ponaanje intencionalno, dakle jezik ima (bioloku, psiholoku, drutvenu)

funkciju.

Funkcije jezikaNaj!e"e navo%ene funkcije jezika (po A. Martinetu, #982):

komunikacija izraavanje misli estetska funkcija

Sa stanovita evolucijske psihologije niti jedna od tih funkcija nema smisla (Dawkins& Krebs #978)

Funkcija jezika

-jezi!no ponaanje je svrhovito: dio je evolucijske strategije kojoj je cilj pove"anjesposobnosti organizma (fitness)

-ili pove"avanjem sposobnosti preivljavanja (prirodna selekcija) -ili pove"avanjem sposobnosti razmnoavanja (seksualna selekcija)

7/21/2019 jekon2003

4/32

2. EVOLUCIJA JEZIKA I JEZI$NE TEORIJE

Charles Hockett, ameri!ki lingvist distribucionalisti!ke kole, predloio je da se sljede"aobiljeja smatraju definitornim obiljejima ljudskoga jezika:

#. referencijalnost2. neikoni!nost (arbitrarnost)3. nau!enost4. sintaksa (gramati!ka strukturiranost)

Ali:Ad #) vervet monkeys imaju osobit tip glasanja za razli!ite vrste predatora ("leopard

call");Ad 2) glasanje verveta arbitrarno je, kao i glasanje dupina.Ad 3) mnoge ptice u!e kako se glasati, a sli!an proces u!enja pretpostavlja se i za

primate poput rhesusmajmuna; !impanze mogu nau!iti nekoliko stotina rije!i.Ad 4) za sada nema dokaza da ijedna ivotinjska vrsta posjeduje gramatiku

(konstituentske strukture); !impanze koji su nau!ili jezik nikada ne strukturirajunau!ene izraze u fraze osim na najelementarnijoj razini (uzeti bananu / dati tap / htjetivodu)

Evolucija i funkcijaFunkcije jezika jasnije se razaznaju iz dizajnajezika kao mentalnog organa

(Chomsky), koji je oblikovan evolucijom

Evolucija jezika dobiva sredinju vanost u problemu modeliranja jezi!ne sposobnosti,odnosno arhitekture lingvisti!kih teorija.

Pregled evolucije !ovjeka

Evolucija lubanje

7/21/2019 jekon2003

5/32

U ljudskoj je vrsti za razvitak jezika presudno bilo pove"anje neokorteksa; postavlja sepitanje, koji su evolucijski pritisci vodili tomu razvitku.

Vokalna produkcija, karakteristi!na za ljudski jezik, postala je mogu"a tek podizanjemlarinksa. $ini se da nama najblii evolucijski srodnici (uklju!uju"i i neandertalce) nisuimali podignuti larinks:

7/21/2019 jekon2003

6/32

Teorije evolucije jezika

Nelingvisti!ko pitanje: kada je jezi!na sposobnost evoluiralaLingvisti!ko pitanje: zato?Tri suvremene teorije:a) bizoni-su-dolje-pored-jezera teorija: jezik je evoluirao radi bolje koordinacije lova,

izrade oru%a i izbjegavanja predatora.b) teorija parenja (Miller 2000): jezik je evoluirao jer je donosio evolucijsku prednost

u izboru seksualnih partnera (seksualna selekcija kao motor pokreta!evolucije jezika)c) teorija timarenja (Dunbar #996): jezik je evoluirao radi socijalne integracije sve

ve"ih grupa hominida, koje se vie nisu mogle drati na okupu metodama socijalneintegracije koje su uobi!ajene kod primata (timarenjem,grooming)

Pro et contrateorija evolucije jezikaprotiv teorije parenja govore: a) ontogenetski razvoj jezika, b) distribucija jezi!ne

sposobnosti u populacijama i me%u spolovimau prilog teoriji timarenja govori mjerljiva korelacija izme%u veli!ine korteksa u

primata I veli!ine grupa, te vremena provedenog u socijalnoj interakcijiVeli!ina grupa me%u hominidimaRelevantnost evolucije jezika za lingvisti!ke teorije

Dizajn jezi!nog modula moe se razabrati kroz njegovu evolucijsku funkciju

Sporna pitanja lingv. teorija neposredno ovise o tome kako je / zato je jezikevoluirao: autonomnost sintakse, uloga pragmatike u strukturi gramatike, fluidnostkategorija, problem uro%enosti

Dosada je lingvistika uglavnom prou!avala jezike post-neolitskih drutava

Saetak: ontologija i evolucija jezika

Ra!unalna analogija:

7/21/2019 jekon2003

7/32

Ukoliko se jezi!na sposobnost usporedi sasoftwareomza sastavljanje jezi!nih poruka,

moe se tvrditi da je lingvistika tijekom povijesti uglavnom prou!avala isprintanitekst; strukturalizam je u prvi plan stavio nadindividualnu narav predmetaprou!avanja, kao da se radi opodacima koji krue internetom, prije negoli ijednomkonkretnom programu, koji treba biti predmetom prou!avanja; tek generativnagramatika stavlja u prvi plansoftware, koji se predstavlja kao "univerzalna gramatika",koja je nepromjenljiva i zadana strukturom uma. Suvremeni antropoloki pristup

jeziku povezan s "funkcionalizmom Zapadne Obale" postavlja nasuprot tomu pitanje:

Kojisoftwareje mogu"e izvoditi na danom hardwareu, koji je rezultat evolucije iadaptacija za odre%ene funkcije?

7/21/2019 jekon2003

8/32

3. U !emu se lingvisti!ke teorije razlikuju? Teorijski neutralni pojmoviDubrovnik, 25-30. #0. 2003.

Teorija A tvrdi da je to!na analiza re!eniceIvan vidi jednoroge u umi ova:

S > NP#+ VP + PP VP > V + NP2 PP > Prep. + NP3 NP#> N#, NP2> N2, NP3> N3 V > vidi, Prep. > u, N#> Ivan, N2> jednoroge, N3> umi

Teorija B tvrdi da je to!na analiza dane re!enice ova:

S

NP VP PP

N V NP Prep. NP

N# V N2 N3

Ivan vidi jednoroge u umiKoja je analiza ispravna? Obje su teorije zapravo potpuno ekvivalentne (za to postoji imatemati!ki dokaz). U pristupu lingvisti!kim teorijama treba paziti da se one razlikuju isadrajem, a ne samo heuristi!ki (u tome kako odslikavaju jezi!ne strukture) iliterminoloki.

Teorije se moraju razlikovati po prediktivnoj mo"i: teorija mora predvi%ati koje sustrukture mogu"e unutar jednog jezika, ili u bilo kojem jeziku.

Uobi!ajeni kriteriji vrednovanja lingv. teorija: neproturje!nost, iscrpnost,

ekonomi!nost (Hjelmslev): vrijede li doista?

Teorijski neutralni pojmovi: pojmovi koje na nekoj razini prihva"aju sve teorije (premdau nekima mogu igrati ulogu definiranih pojmova, a u drugima - primitiva).

U fonologiji: (auto)segment, distinktivno obiljeje Leksi!ke kategorije: N, V, ?Adj. ?Adp. Leksikon

7/21/2019 jekon2003

9/32

Konstituent

Konstituentska struktura

Gramati!ka pravila u svim jezicima ovisna su o strukturi (structure-sensitive rules):

Juan hizo afeitar a Alonzo "Juan je dao obrijati Alonza" Juan hizo afeitarse a Alonzo "Juan se dao obrijati od Alonza" A quien hizo Juan afeitarse? "Od koga se Juan dao obrijati" *A quien hizo Juan afeitar a Alonzo?"Komu je Juan dao obrijati Alonza?" (Chomsky #990)

Uobi!ajen na!in za prikazivanje konstituentske strukture je konstituentsko stablo (Z.Harris):

Tri testa konstituentskosti: a) permutacija, b) supstitucija i c) koordinacija:

Lupu-s malus lepor-em parvu-m crudeliter devora-vi-t

vuk-Nsg. zli-Nsg.m. zec-Ak.sg. mali-Ak.sg.m. okrutno prodrijeti-perf.-3sg.

a)Leporem parvum lupus malus crudeliter devoravitLupus malus crudeliter devoravit leporem parvum

b)Ille leporem parvum crudeliter devoraviton.m.sg.N

Lupus malus eum crudeliter devoravit

on.msg.Ak.

Quis leporem parvum devoravit? Lupus malus fecit.tko.Nsg. !initi.3sg.perf.

c)Lupus malus vulpes-que leporem parvum devoraverunt

lisica-i prodrijeti.3pl.perf.Lupus malus leporem parvum murem-que devoravit

mi.ak.sg.-i

7/21/2019 jekon2003

10/32

Problemi za sintakti!ke teorije:

#) Smiju li se grane na konstituentskom stablu sje"i? 2) Jesu li sva grananja na stablu binarna?

Kwakwala: Y?lkw?mas-0-ida b?gwan?ma-x-a w'ats'i-s-a gwaxlhuxw

ozlijediti-N-Dem. !ovjek-Ak.-!l. pas-Inst.-!l. tap "$ovjek je psa ozlijedio tapom"

Nekonfiguracionalnost (Bresnan 2000)

S

VP

NP NP

N Adj. N Adj. Vlupus malus leporem parvum devoravit

Kalkatungu

S

NP VP

DET N V Adj.

N Adj.

na-ci kula-ji laji tuar malta japacara-tumoj-Erg. otac-Erg. ubio.je zmije.Abs. mnoge.Abs. pametan-Erg.

"Moj pametni otac ubio je mnoge zmije"

7/21/2019 jekon2003

11/32

Engleski: The two small children are chasing that dog

*The two small are chasing that children dog *The two small are dog chasing children that *Chasing are the two small that dog children

Warlpiri: wita-jarra-rlu ka-pala wajili-pi-nyi yalumpu kurdu-jarra-rlu maliki

mali-Du.-Erg. prez.3Du.Subj. loviti-Nepreterit taj.Abs. dijete-Du.-Erg. pas-Abs.

witajarrarlu wajilipinyi kapala yalumpu maliki kurdujarrarlu yalumpu kurdujarrarlu maliki wajilipinyi kapala witajarrarlu

maliki yalumpu kurdujarrarlu wajilipinyi kapala witajarrarlu

Postoje li u warlpiriju uop"e konstituenti, I ako da, koji?

Univerzalna struktura konstituenata (X-bar struktura, npr. Chomsky #995):

(Ova''SPEC(velika'MOD((zdjelaN))) juhe'COMP)

(je'' (brzo' ((pojeo))) (juhu')

ALI: ima jezika u kojima se SPEC moe pojaviti samo ako nemaCOMP-a:

staroirski tech mr ind ollamon "velika profesorova ku"a" ku"a velika !l. profesor.Gsg.

a tech mr "velika ku"a" !l. ku"a velika *a tech mr ind ollamon

Problem za univerzalnost X-bar sheme mogli bi predstavljati i jezici u kojima je mogu"e

X''

X'(SPEC)

(MOD)X'

(COMP) X

7/21/2019 jekon2003

12/32

zamijeniti me%usobni poloaj modifikatora i specifikatora, npr. hrvatski konj taj crveni(X - SPEC - MOD), no !ini se da nema jezika u kojima je takav poredak neobiljeen, aobrnuti obiljeen.

Gramati!ke relacije

latinski Puer venit (dje!ak-Nsg. Dolaziti-3sg.prez.) Puella venit (djevoj!ica-Nsg. Dolaziti-3sg.prez.) Ego venio (ja-N dolaziti-#sg.prez.) Hostes veniunt (neprijatelj-Npl. Dolaziti-3pl.prez.)

Na osnovi prethodnih primjera izdvajamo gramati!ku relaciju "subjekt", kao onajkonstituent u re!enici koji stoji u nominativu i izaziva slaganje na glagolu. Me%utim,postoje jezici u kojima ni jedan od ta dva kriterija nije zadovoljen:

velki

Mae ffol yn ymlid ei gysgod

pom.glagol(3sg.) budala !estica slijediti njegov(a) sjena Budala slijedi svoju sjenu

Japanski

Kore ga Tanaka san desu

ovo nom. T. gospodin biti Ovo je gospodin Tanaka

Watasi wa gakusei desu

ja tema student biti(prezent) Ja sam student

Gramati!ke relacije - subjekt Tokyo ni wa ikimasita ga, Osaka ni wa ikimasen desita T. dativ tema i"i(preterit) !estica O. dativ tema i"i(negativ) kopula(preterit) Iao sam u Tokio, ali nisam iao u Osaku

$estica wa ozna!uje temu (topic), a nije samo

hrvatski

spava mi se

Moe li u hrvatskom subjekt stajati u dativu?

Subjekt kao prototipski pojam (E. Keenan)

7/21/2019 jekon2003

13/32

#. Subjekt se, za razliku od objekta, obi!no ne moe eliminirati iz re!enice, a da onoto preostane bude potpuna re!enica

2. Subjekt re!enice upravlja povratnim zamjenicama, npr. u hrvatskomIvan se gleda uzrcalupovratna zamjenicasemora se odnositi na subjekt re!enice.

3. Ako se glagol slae u nekoj kategoriji s nekom imenskom sintagmom u re!enici,

slae se sa subjektom 4. Subjekt re!enice obi!no je ujedno i predmet re!enice (eng. topic) 5. Ukoliko vie glagola u re!enici dijeli jedan te isti argument, to je gotovo uvijek

subjekt. U hrvatskoj re!enici Ivan pije pivo i jede janjetinu drugi glagol (jede) moraimati isti subjekt kao i prvi (pije).

6. Subjekti u re!enici obi!no prethode objektima

Ukoliko se u nekom jeziku moe relativizirati samo jedan konstituent u re!enici, to jesubjekt. Npr. u malgakom samo subjekt moe biti glava u relativnoj re!enici (tj.postoji ekvivalent hrvatske strukture !ovjek koji dolazii !ovjek koji vidi lava, ali ne i!ovjek kojega vidimili !ovjek, !ija puka je na stolu.

7. Subjekt je u pravilu semanti!ki agens.

Teorije koje zastupaju autonomnost sintakse u odnosu na semantiku i pragmatiku nemogu prihvatiti definicije sintakti!kih pojmova poput Keenanove definicije subjekta.Takve definicije ne mogu prihvatiti ni formalne teorije u kojima svaki pojam mora bitidefiniran diskretno, tako da postoji algoritam za provjeru njegove pravilne upotrebe (skupnunih i dovoljnih uvjeta).

7/21/2019 jekon2003

14/32

4. U !emu se lingvisti!ke teorije razlikuju. Pristupi strukturigramatike

Sintakti!ke teorije mogu se dijeliti po dva kriterija: #) jesu li formalizirane ili nisu 2)prihva"aju li autonomnost sintakse ili ne 3) imaju li dvije ili jednu razinu

autonomisti!ka formalizirana dvorazinska a) kognitivna gramatika (Langacker) - - - b) funkcionalna gramatika (Givn) - - - c) emergentna gramatika (Hopper) - - - d) konstrukcijska gramatika (Goldberg) - + - e) gramatika uloga i referenci (Van Valin) - +/- - f) leksi!ko-funkcionalna sintaksa (Bresnan) +/- + - g) relacijska gramatika (Blake) + + + h) minimalizam (Chomsky) + + + i) GPSG (Sag, Gazdar) + + -

Generativizam i funkcionalizam

Svojstva #i 2 obi!no idu zajedno, stoga teorije koje dijele ta dva obiljeja moemozvati generativisti!kima, a one koje nemaju ni jedno od ta dva obiljeja -funkcionalisti!kima.

Ne postoji skup u!enja koja su zajedni!ka svim funkcionalistima i svimgenerativistima. No na!elno sve te teorije dijele pristup lingvisti!kom objanjenju, kojijezi!ne pojave objanjava na temelju njihove funkcije; one gledaju na jezik kao

instrument, oru%e adaptirano odre%enim funkcijama, a forma/struktura jezika evoluirai prilago%ava se tima funkcijama. Generativisti!ke teorije objanjavaju jezi!ne pojavepostuliraju"i bioloki zasnovanu, uro%enu univerzalnu jezi!nu sposobnost.

7/21/2019 jekon2003

15/32

Model gramatike u teoriji upravljanja i vezivanja (GB, Chomsky #990):

Fonetskaforma

Logi!ka forma

s-struktura

Leksikon d-struktura

7/21/2019 jekon2003

16/32

Model gramatike u minimalizmu (Chomsky #995):

Fonetska FormaFonetska forma Logi!ka forma

Leksikon

Sellout

7/21/2019 jekon2003

17/32

Model gramatike u funkcionalizmu (Gramatika upravljanja i vezivanja, RRG, npr. VanValin & LaPolla #997):

SEMANTI$KAREPREZENTACIJA

SINTAKTI$KAREPREZENTACIJA

PRAGMATIK

A

7/21/2019 jekon2003

18/32

5. Objanjenje u lingvisti!kim teorijama

"If you start from the assumption that nothing about language is innate, if you'rewrong, you'll eventually have to face the fact. .. But starting with an old-fashioned

Generative innatist hypothesis, if you're wrong you'll never discover it --your theorywould be falsified only if it could be proven that something you assume is innate isactually explainable in other terms, but if you assume that there are no otherexplanations for your data, you won't look for them, and that is a good way not to findthem." (De Lancey, #2)

Tri tipa objanjenja:

povijesna, funkcionalna i strukturalna objanjenja

U generativizmu u na!elu nisu doputena povijesna i funkcionalna objanjenja.

Primjeri objanjenja

Zato su OV jezici u pravilu postpozicionalni (npr. japanski, turski, hetitski)? Strukturalno objanjenje: konzistentan poredak glave i zavisnog dijela konstituente: V,

Adp su glave, O (NP) i NP (unutar PP-a) su zavisni dijelovi. Jezici se ravnaju premahead-first ili head-lastparametru.

Funkcionalno/povijesno objanjenje: OV jezici su postpozicionalni jer se adpozicije!esto razvijaju iz glagola; tovie, takvo objanjenje je ujedno i empirijska hipoteza - uve"ini OV postpozicionalnih jezika mo"i "e se pokazati da su njihove adpozicijepostale od glagola (npr. tibetski)

Primjeri objanjenja Topikalizacija (left dislocation) Tajski (SVO): khon naan maj ruucak "Ne znam toga tipa" osoba ta NEG poznati

Engleski (SVO) Jack I'd recognize immediately J. ja.bih prepoznati smjesta

Primjeri objanjenja Francuski (SVO) ce mec, je ne le connais pas taj tip ja NEG njega poznati.#sg. NEG "Ne znam toga tipa" Hrvatski (SVO) (?) Taj tip, ja ga ne znam

7/21/2019 jekon2003

19/32

funkcionalisti!ko objanjenje: univerzalno je obiljeje jezika da tema (topic) prethodikomentaru (focus). Zbog toga gotovo svi jezici doputaju premjetanje teme napo!etak (RRG: left detached position)

Primjeri objanjenja Minimalisti!ko objanjenje: premjetanje (movement) konstituenata na po!etakre!enice ne proturje!i niti jednom principu UG-a; izostavljanje koreferentne zamjeniceodre%uje segapping-parametrom.

Struktura UG-a odre%ena jeprincipima Iparametrima Teorija UG mora biti -restriktivna (primjenljiva samo na prirodne jezike)

-nau!iva (pokazati kako dijete u kratko vrijeme ovlada jezikom) -jednostavna (imati minimalan teorijski aparat) -

deskriptivno I eksplanatorno adekvatna

Objanjenja u generativizmu I funkcionalizmu

Principi su univerzalni I nenau!eni, parametre dijete usvaja na osnovi ograni

!enoginputa. Parametri objanjavaju razlike me%u jezicima: npr.Pro-drop parametar, wh-in

situ parametar, itd.

U funkcionalizmu objanjenja moraju kognitivno prihvatljiva: ukazivati na koji sena!in jezi!ne strukture uklapaju u ono to ina!e znamo o organizaciji uma. Zato nemajezika u kojem se tema (topic) dislocira na kraj re!enice? Zbog ikoni!kog principakognitivne salientnosti

Primjeri objanjenja "unaccusative hypothesis":

Lakhota: wa-kte "ubijam ga" wa-"iwa "plivam"

ma-kte "ubio me" ma-t'a "umirem"

Sli!na opreka postoji u mnogim jezicima na drugoj razini, npr. u talijanskom perfektu(sono morto, ali lho ammazzato)

Generativisti!ka i funkcionalisti!ka objanjenja Generativisti!ko objanjenje: postoje dvije klase glagola, unaccusative verbs and the

unergative verbs, koji su u leksikonu razli!ito supkategorizirani (unakuzativni glagoliu d-strukturi imaju S, ali ne i O, a unergativni glagoli imaju u D-strukturi O, ali ne i S.

Funkcionalisti!ko objanjenje: subjekti glagoli stanja (teme) su semanti!ki/kognitivnosli!niji subjektima neprelaznih glagola radnje nego agensima (subjektima prijelaznihglagola radnje. Objanjenje lei u univerzalnim svojstvimasemanti!kih uloga, ne uparametarskoj razlici me%u jezicima.

7/21/2019 jekon2003

20/32

6. KategorijeJEKON, Dubrovnik 2003

Opozicija izme%u imenica i glagola je univerzalna:

nutka (De Lancey 2000: 30):

wala:k-ma qu:?as "!ovjek ide" i"i-Indik. !ovjek qu:?as-ma "on je !ovjek" !ovjek-Indik. ?i:h-ma: "on je velik" velik-Indik.

wala:k-ma ?i:h "veliki ide" i"i-Indik. velik u:kwil-ma qu:?as-?i "on je u odnosu spram !ovjeka" prema-3sg. !ovjek-!l. wala:k-ma qu:?as-?i "(taj) !ovjek ide" qu:?as-ma wala:k-?i "onaj koji ide je !ovjek" ali: *qu?as-ma wala:k

Ve"ina teorija pretpostavlja barem !etiri leksi!ke kategorije: N, V, Adj. i Adp.

N = [+N -V] V = [-N +V] Adj. = [+N, +V] Adp. =[-N, -V]

U mnogim jezicima rije!i pridjevskoga zna!enja izraavaju se kao imenice (ke!ua,hausa) ili glagoli (mandarinski, japanski)

Jedino leksi!ki elementi koji su -N (glagoli i adpozicije) mogu pripisivati padee.

PRIDJEVI

U nekim jezicima nema morfolokih osobitosti pridjeva, ali neke, makar kako slaboizraenosti, sintakti!ke osobitosti rije!i koje zna!e svojstva ipak postoje.

kineski:

ta pao-le

3sg.tr!ati-perf. "on je otr!ao"

7/21/2019 jekon2003

21/32

ta gao-le on visok-perf. "on je postao visok"

ta bu-pao

on neg-tr!ati "on ne tr!i"

ta bu-gao"on nije visok"

Me%utim, samo rije!i koje izraavaju svojstva mogu dobiti neke modifikatore:

ta hen gao 'on je vrlo visok" / *ta hen pao

Samo takve rije!i mogu do"i u komparativnoj konstrukciji:

ta bi wo gao

3sg. nego ja visok "on je vii od mene" / *ta bi wo pao

Ali u tajskom svi glagoli mogu do"i u svim konstrukcijama i sa svim modifikatorima:

khaw dii maak 3sg. dobar vrlo "On je vrlo dobar"

khaw yim maak "on se jako smije"

Me%utim, ako obi!ni glagoli do%u u komparativnoj konstrukciji, mora se upotrijebitimodifikator maak:

khaw yim maak kua phom

3sg. smijati se vrlo nego ja(m.) "on se vie smije od mene"

khaw dii kua phom

3sg. dobar nego ja(m.) "On je bolji od mene"

*khaw yim kua phom

Pridjevi: zaklju!ak Posljedice za lingvisti!ku teoriju su sljede"e: (#) ili na temelju ovakvih suptilnih

razlika ipak priznajemo univerzalnostsintakti!ke kategorije "ADJ" u dubinskojstrukturi, i doputamo da ta kategorija u nekim jezicima jednostavno ne igra ulogu upovrinskoj sintaksi osim iznimno, ili (2) priva"amo jedinosemanti!ku/pojmovnurazliku izme%u kategorije svojstva i kategorije stvari, za koju imamo ionako dovoljno

7/21/2019 jekon2003

22/32

psiholokih dokaza, i tvrdimo da se ta semanti!ka/pojmova opreka u razli!itoj mjerigramatikalizira u jezicima svijeta. (#) je odgovor generativne gramatike, (2) jeodgovor ve"ine funkcionalisti!kih kola.

Fluidnost kategorija

Relacijske imenice postoje u velikom broju jezika i nije jasno kako ih treba sinkronijskipromatrati (dijakronijski, radi se o imenicama koje su na putu da se gramatikaliziraju kaoadpozicije). Njihovo postojanje dovodi u sumnju tezu o diskretnosti kategorija koje sedre neke teorije (npr. generativna gramatika), odnosno pretpostavku o postojanju nunihi dovoljnih uvjeta (algoritma) za identifikaciju kategorija u svim jezicima.

A) RELACIJSKE IMENICE

eng. in back of, on top of, on behalf of/ *in backs of, *on high top of, *on the behalves of

P'

Prep. XN PP

Prep. NP

on top of the refrigerator

to je !vor X? Za razliku od pravih NP-a, ne moe se proiriti bilo kako, ve"moedominirati samo N i PP.

7/21/2019 jekon2003

23/32

7. Jezi!ne univerzalije i lingvisti!ke teorije

JEKON, DUBROVNIK 2003

Univerzalije u poretku sintakti!kih kategorija otkrio je J. Greenberg (#963). Univerzalije: -apsolutne (svi jezici imaju obiljeje A) -implikacijske (ako jezik L ima obiljeje A, onda ima ih obiljeje B) istraivanja univerzalija moraju se provoditi na reprezentativnom uzorku jezika

Greenbergove univerzalije

Osnovni pojmovi me%u kojima se utvr

%uju korelacije ne moraju nuno biti definirani,jedino je vano da se u svim jezicima izdvajaju iste jedinice (N, V, Adj., itd).

Dobivene korelacije su statisti!ki relevantne, ali imaju iznimaka.

Primjeri univerzalija: (#) ako je jezik VSO, onda je u njemu pravilan poredak N-Gen. (2) ako jezik ima kategoriju roda, onda ima I kategoriju broja

Pokuaji objanjenja univerzalija J. Hawkins: beziznimne univerzalije logi!ki sloene strukture, npr. (SOV & Adj.-N) >

Gen.-N

W. P. Lehmann: utvr%ivanje osnovnih tipova, OV i VO; odstupanja od idealnih tipovaobjanjavaju se dijakronijski, npr. litavski poredak Gen.-N (mogaus knyga !ovjekovaknjiga) odstupa od idealnog tipa (S)VO jer je naslije%en iz ie. prajezika koji je bioSOV tipa.

T. Vennemann: jezici tee dosljednom poretku operator-operand

Operator-operand: OV & Postp & RelN & AdjN & GenN & DetN & NumN & VAux& AdvAdj - buruaski, japanski, kannada, turski

Operand-operator: VO & Prep & NRel & NAdj & NGen & NDet & NNum & AuxV& AdjAdv - fulbe, svahili, joruba.

Samo je sedam navedenih jezika u izvornoj Greenbergovoj bazi od trideset jezikadosljedno s obzirom na poloaj operator/operand. Osim toga, u postojanje nekihkorelacija moe se posumnjati ako se promatra dovoljno velik broj uistinu neovisnihslu!ajeva (genetski i arealno neovisnih jezika).

7/21/2019 jekon2003

24/32

Problem: kakav je hrvatski s obzirom na poredak sintakti!kih kategorija? Dokaz da je

hrvatski SVO jezik vidi se u tome, to re!enicu s prijelaznim glagolom i dvije imenicesrednjeg roda (koje ne razlikuju N i Ak.) svaki govornik prirodno interpretira tako daje prva imenica subjekt, npr. Tele vidi janje svatko "e protuma!iti tako da je tele = S, a

janje = O.Implikacijske univerzalije Najpreciznije istraivanje fenomena sintakti!kih univerzalija je Dryer #992: -nova metoda konstrukcije reprezentativnog uzorka jezika: statisti!ke hipoteze mogu"e

je opovr"i samo osporavanjem valjanosti uzorka na kojem je provo%ena statisti!kaanaliza

-osnovna jedinica uzorka nije pojedini jezik, ve"genus(grana koja vremenskomdubinom odgovara, otprilike, romanskim jezicima). Kao relevantne korelacije uzimajuse samo one koje su potvr%ene u dovoljnom broju genusa i to na svim kontinentima

(da se izbjegnu mogu"i makroarealni utjecaji).

Ovo su univerzalije koje prema Dryeru uistinu postoje u jezicima svijeta.

OV > Post, tj. jezici s OV poretkom obi!no imaju poslijeloge, a ne prijedloge. VO > Prep., tj. jezici s VO poretkom gotovo uvijek imaju prijedloge. OV > Gen.-N VO > N-Gen. (ova je korelacija znatno slabija zbog mnogih jezika Nove Gvineje i

June Amerike koji su VO i Gen.-N). OV > Std.-Adj. (Std. = standard usporedbe, npr. od !elikau usporedbi tvr#i od !elika) VO > Adj.-Std. OV > PP-V (PP = adpozicijski izraz)

VO > V-PP

OV > Adv.-V (Adv. = na!inski prilozi) VO > V-Adv. OV > Pred.-Kop. (Pred. = imenski predikat, Kop. = kopula) VO > Kop.-Pred.

Objanjenja univerzalija

Objanjenja: Head-parameter theory (minimalizam): pogrena predvi%anja -izme%u Adj.-N i OV nema korelacije -izme%u Adv.-Adj. i OV nema korelacije

Branching direction theory (?funkcionalizam): kategorije koje se granaju, granaju sekonzistentno na istu stranu. Stoga su, primjerice, adpozicije (negranaju"e, leksi!kekategorije) na istoj strani NP-a (granaju"e kategorije) na kojoj je glagol (V, leksi!kakategorija) u odnosu prema objektu (NP, granaju"a kategorija). Konzistentnost smjera

7/21/2019 jekon2003

25/32

grananja olakava procesiranje re!enice. S obzirom na poloaj glave (NP) i relativnere!enice (Rel) i OV, odnosno VO, nema korelacije, iako bi teorija to trebalapredvidjeti. To je stoga to je poredak N-Rel univerzalno favoriziran, budu"i dasuprotni poredak zahtijeva "zavisnost na daljinu" (strukturu tipa koji-je-ju!er-u-gradu-moju-majku-vidio-!ovjek...)

7/21/2019 jekon2003

26/32

9. Struktura imenske fraze u lingvisti!kim teorijama

JEKON, Dubrovnik 2003

Koja je sintakti!ka struktura pridjeva s dopunom u atributivnom poloaju, npr. !aa punapiva, ili rijeka bogata ribom? Takvi pridjevi postoje u ve"ini jezika s pridjevimaGenerativna gramatika (uklju!ujuj"i minimalizam) prikazuje pridjevske fraze uterminima univerzalne X-bar strukture. To ne predstavlja problem, jer u generativizmunema obavezne podjele na granaju"e i negranaju"e kategorije.

[!aa [puna piva]]

Problem s pridjevskim frazama: RRG. U toj sintakti!koj teoriji temeljna je podjela nagranaju"e kategorije, koje se prikazuju u konstituentskoj projekciji, i ne-granaju"ekategorije (operatore), koji se prikazuju u operatorskoj projekciji. Me%utim, pridjevi sdopunom (u atributivnom poloaju) kao da su granaju"a kategorija, a ipak su operatori.Kako ih prikazati, ako elimo da svaki element u sintaksi zadri samo jednu projekciju nakojoj je prikazan?

Spec.

Det.Adj. Comp.

e e puna piva

??!aa puna piva

uc

7/21/2019 jekon2003

27/32

[!aa [puna piva]]

Mogu"e rjeenje: pridjevske fraze kao relativne re!enice

U jezicima!esto postoje ograni

!enja na atributivnu upotrebu pridjevskih fraza.Ograni!enja na predikativnu upotrebu nema.

Pridjevske fraze u jezicima imaju sli!na svojstva kao relativne re!enice: pojavljuju sena istoj strani imenice na kojoj stoje i relativne re!enice, !ak i ako je poredak N-Adj. udoti!nom jeziku razli!it od poretka Rel-N: usp. hrv. otac ponosan na svojeg sina, ali:dobar otac. Upotreba zamjenicesvojtako%er potvr%uje da se radi o (?dubinskoj)relativnoj re!enici (svoj u hrvatskom mora biti koreferentno sa subjektom glagola ure!enici; u primjeru otac ponosan na svojega sinato mora u stvari biti pridjev, kojizamjenjuje glagol u relativnoj konstrukciji): v. Matasovi"Adjective phrases,http://wings.buffalo.edu/socsci/linguistics (ponekad je potrebno prvo se spojiti naserver wings.buffalo.edu, a potom traiti !lanke iz RRG-a.).

Ukoliko su pridjevi s dopunom uistinu vrsta relativne re!enice, tada ih valja prikazivatikao to se u RRG-u prikazuju relativne re!enice. Dolje je prikazana fraza koja nanjema!kom zna!i "Otac koji je ponosan na svojeg sina":

PERIPHERYN COREN

ARG NUC NUCN

PP REF

NP

Prep. Pron. N Adj. N

er auf seinen Sohn stolze Vater

7/21/2019 jekon2003

28/32

#0. Nominativnost i pasiv, ergativnost i antipasivJEKON, Dubrovnik 2003

Funkcije pasiva: #) jedan od argumenata prijelaznog glagola uklanja se iz jezgre (valencija glagola se

smanjuje; 2) pacijens (objekt prijelaznog glagola) postaje subjektom (jedinimargumentom glagola).

#) i 2) su logi!ki neovisni: u staroirskom se u pasivu doga%a #), ali objekt glagolaostaje u akuzativu:

Ind lich marbait inna slgu

!l. ratnici-Npl. ubijati.3pl.prez. !l. vojska-Ak.pl. "Ratnici ubijaju vojske"

Innaslgu marbtair (lasna lechu)

!l. vojske-Ak.pl. ubijati.3pl.prez.pas. !l.+prep. ratnici-Ak.pl. "Vojske bivaju ubijane (od ratnika).

Primjeri pasiva

Pasiv:Ivan vidi jednoroga u umi:Jednorog je vi#en od Ivana u umi (sintakti!kipasiv)

Iohannes unicornum in silva videt: unicornus a Iohanne in silva videtur(morfoloki pasiv)

Pasiv u dvorazinskoj teoriji (relacijska gramatika, Blake #990)

Odnos aktiva i pasiva intuitivno je predo!en u simbolizmu "relacijske gramatike":

# 2 P -inicijalna razina

# # P finalna razina

Iohannes unicornus videre 2 >#, a inicijalni 2 postaje "chmeur" (kada nekiargument izgubi gramati!ku relaciju na nekoj razini, postaje "chmeur" (moe seizostaviti)

7/21/2019 jekon2003

29/32

Pasiv u dvorazinskoj teoriji: GB

IP

NP# I'

INFL VPe V' PP

V NP#e videtur unicornus a Iohanne

move &

Pasiv u jednorazinskoj teoriji: RRG Razli!ita pravila za pripisivanje pivota (privilegiranog sintakti!kog argumenta):

u aktivnoj re!enici: pivot (=subjekt) = A (actor)

u pasivnoj re!enici: pivot = U (undergoer) sintakti!ke strukture obiju re!enica su razli!ite u svakom pojedinom jeziku, no pravilo

o razlikovanju aktiva i pasiva jednako je u svim jezicima

Jednorazinske teorije sustavnost odnosa aktiva i pasiva prikazuju pravilima pridruivanjapadea i/ili statusa privilegiranog sintakti!kog argumenta ("subjekta"), a dvorazinsketeorije istim skupom transformacija ili pravila pomicanja kojim se objekt iz d-strukturepomi!e u poziciju subjekta u s-strukturi.

7/21/2019 jekon2003

30/32

Ergativnost

tonganski

Na?e ta:mate?i ?e Te:vita ?a Ko:laiate

preterit ubiti ergativ David apsolutiv Golijat "David je ubio Golijata"

Na?e lea ?a Tolu

preterit govoriti apsolutiv Tolu

"Tolu je govorio"

U ergativnoj konstrukciji jedini argument neprelaznog glagola tretiran je u sintaksi istokao drugi argument (obi!no pacijens) prijelaznoga. To je tako neovisno o tome ima lidoti!ni jezik padee ili ne.

Umjesto o ergativnim jezicima, opravdanije je govoriti o ergativnim konstrukcijama.Neki su jezici takvi da je u njima ve"ina struktura re!enice ergativno, a neki su takvi dasu samo neke konstrukcije ergativne.

Ograni!ena ergativnost: hetitski (Matasovi"200#)

pahhur-0 uh-hun

vatra-aps. vidjeti-#sg.pret.

"Vidio sam vatru"

pahhur-0 ki-ari vatra-aps. postati-3sg.prez. "Nastaje vatra"

pahhun-anz antuha-n kuen-zi vatra-erg. !ovjek-ak.sg. ubiti-3sg.prez. "Vatra ubija !ovjeka"

Sintakti!ka ergativnost Dyirbal (Dixon #979: #27): sintakti!ka ergativnost

nguma-nggu yabu-0 [dunggara-ngu-0] bura-n

otac-Erg. mati-Abs plakati-Rel.-Abs vidjeti-Pret. "Otac je vidio majku koja je plakala"

nguma-nggu [dunggara-ngu-ru] yabu-0 bura-n

7/21/2019 jekon2003

31/32

otac-Erg. plakati-Rel.-Erg. mati-Abs. vidjeti-Pret. "Otac, koji je plakao, vidio je majku"

nguma-0 [yabu-nggu bura-ngu-0] dunggara-nyu

otac-Abs majka-Erg. vidjeti-Rel.-Abs. plakati-Pret.

"Otac, kojega je majka vidjela, je plakao"Sintakti!ka ergativnost i antipasiv Argument u relativnoj re!enici mora biti subjekt neprelazne ili objekt prijelazne

re!enice, ne moe biti subjekt prijelazne re!enice; ako se u relativnoj re!eniciupotrijebi prijelazni glagol, mora se "antipasivizirati":

nguma-0 [bural-nga-ngu-0 yabu-gu] dunggara-nyu otac-Abs. vidjeti-Antipas.-Rel.-Abs. mati-Dat. plakati-Pret. "Otac, koji je vidio majku, plakao je"

U "antipasivu" semanti!ki agens dolazi u apsolutiv, a pacijens se uklanja iz jezgrere!enice (dolazi u dativ ako se izri!e).

Vidjeli smo kako u malgakom (i u drugim jezicima) jedino subjekt moe bitirelativiziran (gore, predavanje br. 3); sada vidimo da u ergativnom jeziku tako%ersamo subjekt moe biti relativiziran, ali samo ako subjekt shvatimo kao "jediniargument neprelaznog glagola ili pacijens prijelaznoga", odnosno kao argument uapsolutivu. To dovodi u sumnju univerzalnost definicije subjekta, pa stoga neke teorijetaj pojam zamjenjuju univerzalnijim (pivot, odnosno "privilegirani sintakti!kiargument" u RRG).

Sintakti!ka ergativnost i antipasiv

Equi-NP deletion u djirbalu:

balan guda bunga-n banggul yaranggu buran

on+apsolutiv pas siao je on+ergativ !ovjek+erg. vidio je "Pas je silazio i vi%en je od !ovjeka"

Ako se eli re"i "Pas je silazio i vidio je !ovjeka", glagol mora do"i u "antipasiv"

Ergativnost kao problem za sintakti!ke teorije

Pitanja umjesto zaklju!ka:

#) moe li se antipasiv opisati analogno pasivu u nominativnim jezicima, i kako? 2) kako u generativizmu opisati subjekt pomo"u konstituentske strukture u

sintakti!ki ergativnim jezicima? 3) ima li RRG objanjenje razli!itog sintakti!kog ponaanja subjekta u sintakti!ki

7/21/2019 jekon2003

32/32