Page 1
1
Sadržaj
1. UVOD ...................................................................................................................................... 2
2. Usluge BBC-ija ....................................................................................................................... 3
3. Mandat javnog servisa……………………………………………………………………...4
4. Struktura upravljanja…………………………………………………………..…………..7
5. Unutrašnja struktura…………………………………………………………………..…. 8
6. Regulatorni mehanizmi…………………………………………………………………....12
7. Načini finansiranja………………………………………………………...………………15
8. ZAKLJUČAK……………………………………………………………….……………. 16
Page 2
2
1. UVOD
Britanski javni servis – BBC je verovatno najprepoznatljiviji javni medijski servis na svetu.
Osnovan je 1926. godine po nalogu Kraljevske Povelje, taj javni servis i dan danas uživa kraljevske
povlastice. Kraljevske Povelje se dodeljuju na određeni broj godina, a BBC je nedavno obnovio
svoju na deset godina, tačnije do 2016. Povelje su formalne dozvole od vladara države za
preduzimanje određenih aktivnosti, često isključivog karaktera, ali u praksi proizvoljnog. Drugim
rečima, u slučaju javnog medijskog servisa BBC, Kraljevsku Povelju sprovodi izvršni urednik.
Ironično, ono što mnogi ljudi širom sveta smatraju da je BBC-ijev program javnog servisa, je
ustvari deo programa BBC WorldWide, usluga koja nije deo aktivnosti javnog medijskog servisa
BBC-a, nego su aktivnosti BBC-a, kao pravog javnog medijskog servisa deo šire operacije te
medijske kuće, rezervisane isključivo za britansku publiku.
Od svojih početaka do 1954. godine BBC je imao monopol na emitovanje programa javnog
medijskog servisa. Taj monopol se kasnije proširio i na domen radija, okarakterisan kao
tradicionalno tržište BBC-a. Napokon, 1973. godine odobreno je postojanje komercijalnih radio
stanica. U periodu od 1954. do 1981. Nezavisni televizijski emiteri imali su obavezu da pružaju
program jednak oficijelnom javnom medijskom servisu, koji uključuje edukaciju, zabavu i
informaciju. Privatni emiteri u Ujedinjenom Kraljevstvu, naročito oni koji se distribuišu zemaljskim
putevima, su i dalje podložni određenim obavezama poput javnog medijskog servisa, ali nisu
definisani kao javni medijski servisi.
Kao što je ranije navedeno BBC funkcioniše prema, uslovno rečeno, instrukcijama
Kraljevske Povelje. Proceduralno, Povelja je slična sekundarnom zakonu ili pravilniku, prema tome
nije pod jurizdikcijom redovnog ispitivanja od strane Parlamenta. Značajna činjenica jeste da telo
koje je uspostavljeno predlogom Povelje ne odgovara ni jednom pravnom kontrolnom telu, niti bilo
kakvom administrativnom zakonu. Zbog svega navedenog, možemo zaključiti da je BBC poprilično
autonoman kao javni medijski servis, od svih medijskih organizacija koje funkcionišu prema
obavezama državnih statuta, zakona, povelja. Sporazum potpisan između Ministra kulture, medija i
sporta i BBC-a detaljno određuje obaveze tog medijskog servisa. Taj dokument je praktično
dogovor između Ministra i Nadzora, najvišeg regulatornog tela BBC-a. Najnoviji potpisan je 2006.
Page 3
3
godine. I Povelja i Sporazum su predstavljeni Parlamentu, koji bi trebalo da ih odobri, a BBC je u
obavezi da izvršava dogovorene obaveze u oba dokumenta. Obaveze po Povelji odnose se više na
pitanja u vezi sa kontrolom i upravljanje, dok se obaveze po Sporazumu bave pitanjima u vezi sa
programskim sadržajem BBC-ijevih usluga.
2. Usluge BBC-a
Klauzula broj 11 Sporazuma odobrava BBC-iju da pruža paletu emiterskih usluga poznatih pod
nazivom – BBC-ijev javni servis Ujedinjenog Kraljevstva. Što se tiče telvizije, obaveze su
podrazumevale postojanje dva zemaljskim putem distribusiana programa BBC1 i BBC2, uz
određeni broj kanala koji se distribuišu drugim putevima. BBC1 je vodeći kanal BBC-a, čiji
program se sastoji od uspešne mešavine sadržaja za mejnstrim publiku, uz nekoliko regionalnih
programa namenjenih škotskoj, velškoj i severno irskoj publici. Drugi kanal BBC-a, BBC2 je vrlo
sličan, ipak je više fokusiran na dokumentarne sadržaje, inovativne komedije i drame, takođe ima
regionalnih programskih sadržaja. Postoje još i BBC3, targetira mlađu publiku, BBC4 koji je bogat
alternativnim programskim sadržajima, CBeebies namenjen vrlo mladom dečijem uzrastu, CBBC
usmeren populaciji do 13 godina, BBC News 24, BBC Parliament i BBCi.
Svi navedeni kanali emituju se putem nekoliko digitalnih platformi koje delimično ili u
potpunosti poseduje BBC. Kanali se takođe emituju putem kablovske i satelitske distribucije.
Što se sektora radijskog programa tiče, BBC ima određen broj lokalnih, regionalnih i
nacionalnih stanica. Radio1 je muzički program namenjen mlađoj publici, Radio2 sadrži široku
paletu muzičkog sadržaja i vesti, Radio3 je program namenjen klasičnoj muzici, a Radio4 jeste
informativno orijentisan na dnevno – politička dešavanja. Navedene četiri usluge emituju se na
nacionalnom FM analognom sistemu. Radio Five emituje se na nacionalnom nivou na AM i
programski je usmeren ka sportu i razgovornim emisijama. Uz sve to BBC takođe emituje digitalne
radijske stanice poput 1Xtra sa modernom urbanom muzikom, Radio Five Live and Sports Extra sa
dodatnim sportskim sadržajima i BBC Asian Network koji je namenjen azijskoj populaciji u Velikoj
Britaniji, pretežno je na engleskom jeziku ali sadrži programe na nekim od azijskih jezika.
Page 4
4
Dalje, BBC emituje i radijske programe regionalnog karaktera, dve radio stanice u Škotskoj
– Radio Scottland na engleskom i Radio Gaidheal na galskom, dve stanice u Irskoj – Radio Ulster i
Radio Foyle, te dve stanice u Velsu – Radio Wales na engleskom jeziku i Radio Cymru na velškom
jeziku. Pored regionalnih, BBC emituje i 38 stanica širom Engleske.
Javni medijski servis BBC aktivan je onlajn i to kroz svoj BBC i – Player prva usluga
televizije sa odloženim gledanjem.
S obzirom na to koliko je fragmentirano tržište medijske publike, BBC uspeva da zadrži
visoku gledanost. U novembru 2010. godine, BBC1 je imao 21,3% tržišnog udela, BBC2 je imao
6,7%, sa procentima koje su imale ostale usluge, taj javni medijski servis je imao ukupno 31%
tržišnog udela. Dobri rezultati nisu izostajali ni u sferi radija. Sve njegove radijske stanice su
ukupno zauzimale 55% tržišnog udela u 2010. godini.
3. Mandat javnog servisa
Mandat javnog medijskog servisa – BBC-a je određen brojnim propisima koji se nalaze i u Povelji i
u Sporazumu. Krraljevskom Poveljom ukazane su obaveze BBC-a prema javnosti. Član 3 i 4
govore o obavezama u vezi sa služenjem javnog interesa i promovisanja javnih ciljeva putem
televizije, radija i onlajn usluga, tako što će programi biti usmeravani na informisanje, obrazovanje i
zabavu. Javni ciljevi propisani u Povelji, Član 5, podrazumevaju održavanje građanskog društva,
promovisanje obrazovanja i učenja, podsticanje kulturne i kreativne izvrsnosti, predstavljanje
Velike Britanije svetu i predstavljanje sveta Velikoj Britaniji, promovisanje pozitivnih efekata
novih komunikacionih tehnologija i vodeća uloga pri prelasku na digitalno emitovanje.
Mnogo detaljniji opis obaveza nalazi se u Sporazumu. Klauzulom 3 se zahteva od Nadzora
da organizuje odvojene ciljne nadležnosti za svaki od šest javnih ciljeva, tako što će kroz proces
javnih konsultacija odrediti osnovne agende za promovisanje i očuvanje javnih ciljeva i svoje
performanse meriti prema tim agendama. Izvršni bord takođe je u obavezi da sastavi statute koji se
odnose na programsku politiku i kojima bi trebalo da bude obrazloženo kako će ta programska
politika doprineti ispunjenju BBC-ijevih ciljnih nadležnosti.
Page 5
5
Sporazum takođe uključuje odvojene klauzule, 6 – 10, koje se bave pitanjima u vezi sa prvih
pet javnih ciljeva. One propisuju da BBC ima obavezu da nepristrasno i tačno izveštava i analizira
trenutne teme i ideje na društvenoj sceni, da promoviše razumevanje političkog sistema Velike
Britanije, uključujući Parlament, dalje da promoviše medijsku pismenost, podstiče interesovanje za
širokom paletom aktuelnih tema i javnih interesa, da pruža specijalizovane dokumentarne i
obrazovne sadržaje, da neguje interes mlađe publike za kulturne, obrazovne i kreativne sadržaje,
dalje da promoviše kreativnost i originalnost u proizvodnji kulturnih, naučnih i zabavnih sadržaja,
da na odgovarakući način prenosti sportske događaje, promoviše svest o postojanju i uvažavanju
različitih kultura i njihovih sadržaja, da reflektuje snažan kulturološki identitet, da promoviše
različite religijske i etničke sadržaje, pluralizam mišljenja i gledišta na određene teme.
Jednostavnije rečeno svaki programski sadržaj koji BBC emituje morao bi da bude visokog
kvaliteta, inovativan, izazovan, originalan, da poziva na participaciju, ili da sadrži bar jednu od
navedenih karakteristika (Klauzula 14, Sporazuma).
Zbog veće raširenosti, kanali BBC-a koji se emituju zemaljskim putem imaju mnogo šire
obaveze javnog medijskog servisa, nego što su im ciljne nadležnosti definisane. Primera radi BBC3
i BBC5 koji se emituju i terestrijalnim putem, i koji imaju specijalizovan program usmeren na
određenu segmentiranu publiku, pored toga imaju obavezu da emituju još neke sadržaje koji će ih
učiniti gledljivim i ostalim segmentima publike, te će tako zadovoljiti opšte ciljeve javnog
medijskog servisa.
Kraljevska Povelja i Sporazum su legislativne mere koje su odredile opšte okvire delovanja
javnog medijskog servisa. Od Nadzora i Izvršnog borda se očekuje da detaljnije razviju segmente
delovanja. Ono što je interesantno jeste da se sve rasprave o pravcu kretanja javnog medijskog
servisa javno prikazuju o njima se javno govori.
Nadalje, BBC je u obavezi da svoje usluge omogući što široj populaciji potencijalne publike
na najjeftiniji i najefikasniji mogući način. BBC ne sme da direktno ili indirektno naplaćuje svoje
usluge (Klauzule 12 – 13, Sporazuma). Što se tiče prelaska na digitalno emitovanje, trebalo bi
osigurati da jednak broj domaćinstava Velike Britanije, koja su BBC pratile zemaljskim putem,
može od datuma prelaska na digitalno emitovanje, da nastavi da prati javni medijski servis
digitalnim putem. Ovde se radi o produžetku osnovnih zaduženja BBC-a kao javnog servisa. Prema
Klauzuli 38 Sporazuma, BBC bi trebalo da upozna svoju publiku sa procesom digitalizacije i da im
olakša prelazak sa analognog na digitalni televizijski sistem.
Page 6
6
Klauzule od 43. do 63. Sporazuma u većoj meri propisuju širok dijapazon obaveza BBC-a.
Jedna od njih je i dogovor sa Ofcom-om1 oko bitnih standarda ili dogovor prema kojem će standardi
Ofcom-a biti prihvaćeni. Drugi propisi tiču se potrebe da Nadzor sačini niz standarda za koje će se
Izvršni bord pobrinuti da budu poštivani od strane BBC-a.
Klauzula 43 generalno pruža Nadzoru okvire prema kojima će odobriti uputstva za
„osiguravanje prikladnih standarda koji će postojati u sadržajima britanskih javnih medijskih
servisa“. Potkrepljeno Klauzulom 44, Nadzor je u obavezi da razvije smernice prema kojima BBC
kontroverznim temama pristupati sa „potrebnom preciznošću i objektivnosti“. Takođe, Nadzor bi
morao da nametne obavezne kvote koje se tiču zastupljenosti vesti i aktuelnih dešavanja u
programu, naročito za BBC1 i BBC2. Pre toga, Nadzor mora da se usaglasi sa Ofcom-om u vezi sa
tim kvotama (Klauzula 47). Agenda za 2009. godinu za BBC1, bila je 1380 sati vesti, postignuto je
1602 sata emitovanja vesti. U skladu sa Klauzulom 48, Nadzor je u obavezi da odredi koji kanal će
prenostiti teme u vezi sa političkim partijama i pod kojim uslovima.
Nadalje, Nadzor ima za zadatak da postavi određene kvote u skladu sa određenim ulogama i
pravila u vezi sa programom emitovanim na regionalnom nivou, a sve to ponovo u dogovoru sa
Ofcom-om (Klauzula 51). Za BBC1 i BBC2 kvota 2009. godinu, što se tiče emitovanja regionalnog
programa, bila je 6270 sati, ostvareno je 6895 sati. Klazule 49 i 51 određuju da BBC i Ofcom
moraju da postignu dogovor oko kvota u vezi sa originalnom produkcijom i programom koji se
proizvodi izvan Londona. Agenda kvota u 2009. za originalnu produkciju je bila visoka, 70% za
BBC1 na opštem planu, a do 90% originalnog programa u udarnim terminima, opet su nadmašene
88% originalne produkcije na opštem nivou i 99% originalne produkcije u udarnim terminima.
U skladu sa Klauzulama 45 i 46 Sporazuma, BBC mora da se vlada prema Ofcom-ovom
Pravilniku Fer Ponašanja, kojim se reguliše nefer i nerpavedan tretman unutar programa i
neopravdane povrede privatnosti, a koji je ustanovljen na osnovu Akta o emitovanju iz 1996.
Takođe, BBC mora da se vodi Kodeksom Standarda Programa, koji je Ofcom uveo prema osnovama
Akta o komunikacijama iz 2003. godine koji se bavi pitanjima kao što su zaštita dece, tačnost i
nepristrasnost u vestima, religijski program, reklame itd. Isto tako, BBC mora da se vodi Ofcom-
ovim pravilima u vezi sa emitovanjem programa sa posebnim uslugama za ljude sa oštećenim
sluhom i vidom, ta prvila takođe su bazirana na Aktu o komunikacijama iz 2003.
1 OFCOM – Nezavisni regulator i autoritet za konkurenciju britanskih komunikacionih industrija
Page 7
7
Niz pravila reguliše nezavisne proizvođače programa. Na osnovu paragrafa 1, Akta o
komunikacijama, najmanje 25% programa moralo bi biti nezavisne produkcije, reč je naravno o
programima koji ne uključuju informativu. Klauzula 52 Sporazuma propisuje da se navedeni
procenat odnosi na BBC1 i BBC2. U 2009. godini oko 40% kanala ispunilo je zadanu kvotu, BBC1
imao je 34% programa nezavisne produkcije. Što se radija tiče, na osnovu Klauzule 58, Nadzor
određuje koji procenat programa može biti nezavisne proizvodnje. Konačno, Klauzula 61 nameće
dužnost Nadzoru da izda zahtev Izvršnom bordu da sastavi kodeks kojim će regulisati puštanje u
rad nezavisnih produkcija.
Interesantan mehanizam koji nadopunjuje minimalnih 25% zahteva za nezavisnom
produkcijom zove se Prozor Kreativne Konkurencije. Prema tom mehanizmu, zahteva se 50%
programa, neinformativnog karaktera, da bude matične proizvodnje, a 25% da bude rezervisano za
nezavisnu proizvodnju. Preostalih 25% zauzima kvalitetna konkurencija između programa matične,
nezavisne i drugih oblika eksterne produkcije.
Još jedna obaveza BBC-a jeste da organizuje arhivu u kojoj će čuvati reprezentativni
primerci svega što je do sada objavljeno i koja će biti dostupna javnosti, uz plaćanje određene
naknade ili ne (Sporazum, Klauzula 86). Klauzula 87 Sporazuma obavezuje korporaciju da omogući
uslove potrebne za održavanje sektora za istraživanje i razvoj programa u skladu sa javnim
interesima.
Uopšteno gledano, navedeni detalji pravila i obaveza u vezi sa emitovanjem programa
pokazuju koliko je potrebno pomno oformiti jak okvir unutar kojeg će se nalaziti pozitivni zahtevi
proizvodnje programa, ali i zahtevi za očuvanjem javnosti
4. Struktura upravljanja
BBC je korporativno telo, pravno lice, kojim upravlja Izvršni bord, a koji je u nadležnosti
Nadzornog tela, kao što je i predočeno u Članu 1 Povelje. Tako definisano, BBC ima pravo da tuži i
da bude tužen i da čini sve što i bilo koje drugo pravno ili fizičko lice, sve dok to čini u skladu sa
ciljevima određenim u Članovima od 3 do 5 Povelje. Zaduženja BBC-a sprovode se pod kontrolom
ili Izvršnog borda ili Nadzora.
Page 8
8
Nezavisnost BBC-a je zagarantovana Članom 6 Povelje koji glasi:
„Korporacija je nezavisna po svim pitanjima koja se tiču sadržaja proizvodnje, vremena i načina
distribucije, i koja se tiču menadžmenta.“
Sporazumne strane u Članu 4 potvrđuju slaganje sa navedenim odrednicama nezavisnosti.
U nastojanju da definišu obaveze i nadležnosti BBC-a, i Povelja i Sporazum se često pozivaju
na one koji plaćaju naknadu za dozvolu. Ipak, Član 57 Povelje jasno govori o tome da se pravila o
nadležnostima i obavezama ne odnose samo na one koji plaćaju dozvolu za emitovanje, nego i na
ona lica u Velikoj Britaniji koja koriste usluge BBC-a.
5. Unutrašnje upravljanje
Sadržajem Povelje omogućen je rad Izvršnog borda i Nadzora. Oba tela bi trebalo da deluju
nezavisno, sa posebnim naglaskom na tome da Nadzor u potpunosti bude nezavistan od Izvršnog
borda, kao i na tome da mu bude nadležan (Članovi 8 i 9). Nadalje, članovi korporacije, definisani
kao članovi i Nadzora i Borda neće delovati kao članovi tih upravljačkih tela prema posebnim
ciljevima tih tela, nego će delovati u skladu sa ciljevima poslovne zajednice koju čini korporacija
(Član 10).
Nadzor se sastoji od predsedavajućeg i deset članova, osim ako drugačije ne propiše Savet, a
odobri Kabinet. Članovi se biraju na mandat od najviše pet godina i posle isteka mandata mogu
pnovo biti izabrani na te funkcije (Povelja, Članovi 13 i 15). Po jedan član Nadzora zadužen je za
Severnu Irsku, Vels, Škotsku i Englesku i biran je na tu funkciju kao „poznavalac kulture,
karakteristika, društvenih pitanja ljudi unutar nacije koju reprezentuje“ i „zbog bliskog poznavanja
mišljenje koje vlada među pripadnicima te nacije“ (Član 14).
Mandat članovima prestaje u slučaju da podnesu ostavku na tu funkciju, Savet im ukine
funkciju, bankrotiraju, obole od menatlnog poremećaja ili u slučaju da ne budu prisutni na redovnim
sastancima duže od tri meseca, a bez pristanka Nadzora, tada Nadzor izglasa ukidanje funkcije
pojedincima (Član 16). Plata članovima određena je prema kvotama koje je postavio Sekretarijat
Saveta, koji takođe određuje nivo njihovih penzija i drugih naknada (Članovi 17 i 18). Primera radi,
Page 9
9
predsedavajući nadzora prima na godišenjem nivou 142.800 funti, i od njega se očekuje da u
proseku tri do četiri radna dana provede baveći se poslovima Nadzora. Dok njegov zamenik na
godišnjem nivou prima 77.005 funti, od njega se isto tako očekuje da dva do tri dana nedeljno
provede baveći se pitanjima Nadzora.
Formalno gledano ovalšćenja Kabineta po pitanju razrešenja i postavljanja članova su u
potpunosti nesputavana, tako da Kabinet ima široku ulogu u tome ko je postavljen za člana
Nadzora. Prema tome, u sistemu ima dosta prostora za zloupotrebu ovalšćenja. Ipak, u praksi se
pokazalo da kada je upražnjeno mesto članova Nadzora, raspiše se javni konkurs, sužava se lista
potencijalnih kandidata i obavljaju se intervjui, a taj izbor nadziru nezavisna kancelarija i Komesar
za javna imenovanja. Tim za intervjuisanje sastoji se od predsedavjućeg koji je obično predstavnik
Ministarstva za kulturu, medije i sport, jednog nezavisnog procenjivača i predsedavajućeg BBC-a.
Oni suženu listu kandidata predstavljaju ministru kulture, medija i sporta, premijeri u na kraju
kraljici.
Nadzorno telo redovno održava sastanke na kojima raspravlja o usvajanju ili odbijanju
predloga pravilnika koji se tiču njegovih nadležnosti – kvorum, principi glasanja, plan zasedanja i
sl. Takođe, Nadzor može da se bavi i pitanjima i vezi sa vođenjem javnog medijskog servisa BBC-a
(Članovi 19 i 21 Povelje).
Član 7 Povelje, određuje kao glavne zadatke Nadzora da se bavi strategijom poslovanja
BBC-a i da nadgleda aktivnosti Izvršnog borda. Članom 9 Povelje, utvrđeno je da je nadzor
vrhovno upravljačko telo BBC-a i da u vreme svog mandata, ima nadležnosti u vezi sa
supervizijom, odobravanje, revizijom i sporvođenjem određenih aktivnosti koje je Bord u obavezi
da u potpunosti ispoštuje. Dalje u Povelji se Nadzor spominje kao čuvar javnih interesa i interesa
prihoda od licenci, te kao krajnje odgovorno telo za upravljanje nad prihodima i rashodima BBC-a,
a sve u skladu sa javnim interesom i javnim ciljevima (Član 22). Nadzor mora da brine o visokom
kvalitetu rada i produkcije, nezavisnoti BBC-a, mora da odgovorno troši novac građana, ima u vidu
konkurentske uticaje na širem tržištu i da BBC bude u korak i ispred njih, takođe mora da vodi
računa o održavanju visokih standarda, transparentosti i objektivnosti (Član 23).
Funkcije Nadzora još uključuju određivanje srednjoročnih, kratkoročnih planova opšte
strategije u skladu sa misijom i vizijom javnog medijskog servisa. Dalje, zadužen je za odobravanje
budžetskih iznosa u svrhu sprovođenja planova u vezi sa strategijom korporacije, za procenu rada
Page 10
10
Borda, kao i za uspostavljanje kriterijuma prema kojima će meriti performanse i napredak u
ostvarenju javnih ciljeva. Dalje, Nadzor se bavi izdavanjem dozvola za određene usluge,
odobravanjem uputstava za sadržaj određenog programa i određivanjem koraka za obradu žalbi na
račun rada korporacije (Član 24).
Oba upravljačka tela, Nadzor i Izvršni bord moraju da se drže određenih opštih smernica u
vezi sa menadžmentom pravnih tela i generalnih principa dobrog korporativnog menadžmentam jer
su i smernice i navedeni principi primenljivi na njihovo delovanje (Član 11, Povelje).
Izvršni bord je upravljačko telo javnog medijskog servisa BBC-a koji se sastoji od
određenog broja članova izvršnih i neizvršnih direktora, predloženih od strane samog Borda, a koje
odobrava Nadzor. Neizvršnih direktora mora biti najmanje četiri, jer oni čine dve trećine ili jednu
polovinu predstavnika svih članova.
Predsedavajućeg Bordom bira Nadzor, a na toj funkciji može da bude bilo ko od neizvršnih
članova ili sam generalni direktor. Pod uslovima prema kojima je biran, od strane Nadzora, pod
istim uslovima može da bude i razrešen sa te funkcije (Članovi 28, 29 i 32, Povelje).
Generalni direktor je u pravilu uvek član Izvršnog borda, bez obzira da li je predesdavajući
ili jedan od članova Borda. Izvršni članovi Borda birani su od strane samog Borda, a prema
predlogu komiteta za nominovanje. Sastav komiteta za nominovanje zavisi od toga da li je
predsedavajući generalni direktor ili neizvršni član Borda.
U slučaju da je generalni direktor BBC-a ujedno i predsedavajući Borda, komitet za
nominovanje članova se sastoji od generalnog direktora i jednog izvršnog člana koji je izabran od
strane generalnog direktora i dva neizvršna člana. U slučaju da je predsedavajući Borda neizvršni
član, komitet se sastoji od članova koje je izabrao Bord, u skladu sa potrebom da neizvršni članovi
čine većinu (Član 30). To znači da kada je predsedavajući Borda ujedno u generalni direktor, on ili
ona imenovani su od strane Nadzora i odmah kontrolišu komitet za nominovanje. Sa druge strane,
kada je predsedavajući neizvršni član, komitet za nominovanje kontrolišu neizvršni članovi Borda i
oni biraju generalnog direktora.
Komitet za nominovanje takođe predlaže kandidate za neizvršne članove Borda. Komitet je
izabran od strane Borda i mora da sadrži većinu neizvršnih članova od kojih je jedan predsedavajući
Page 11
11
Bordom. U slučaju kada je generalni direktor predsedavajući Borda, on ili ona moraju da budu
članovi komiteta. Taj komitet predloge kanadidata šalje direktno Nadzoru, koji odobri imenovanja,
te Bord deluje u skladu sa tim zahtevima (Član 31).
Nadzorno telo postavlja generalnog direktora, zamenika generalnog direktora i četiri
neizvršna člana Borda odmah nakon perioda smene pojedinaca na navedenim funckijama. Takođe,
u tom periodu Nadzor je u obavezi da postavi ili generalnog dirketora za predesdavajućeg Borda ili
nekog od neizvršnih članova. Odmah potom obrazuje se komitet za početna imenovanja koji se
satoji od generalnog direktora, zamenika generalnog direktora i dva neizvršna člana Borda
izabranih od strane Nadzora.
Kako za izvršne, tako i za neizvršne članove Borda, osim predsedavajućeg, pravila
imenovanja istovetna su pravilima razrešenja dužnosti. Razrešenje pre isteka mandata nije moguće
osim u slučaju da je predlog za razrešenje podneo predesdavajući. Sam Bord ima pravo da odluči o
razrešenju nekog od članova, ali ako se radi o razrešenju neizvršnog člana ili generalnog direktora,
predlog za to mora da bude odobren i od strane Nadzora i od strane Borda (Član 33).
Bord redovno održava sastanke na kojima raspravlja o usvajanju ili odbijanju predloga
pravilnika koji se tiču njegovih nadležnosti – kvorum, principi glasanja, plan zasedanja i sl. Takođe,
Bord može da se bavi obrazovanjem komiteta, od kojih su obavezni komitet za reviziju i komitet za
naknadu, koji određuje visinu plate izvršnim članovima Borda, a oba komiteta u potpunosti moraju
da sačinjavaju neizvršni članovi Borda (Članovi 34, 36 i 37).
Član 7 Povelje, opisuje Bord kao telo koje reguliše da usluge BBC-a bivaju distribuisane
kako je propisao Nadzor i koje je odgovorno za sve operacije menadžmenta javnog medijskog
servisa osim kada se radi o operacijama BBC-a koje su direktno u vezi sa Nadzorom.
Član 38 Povelje, nešto detaljnije opisuje funkcije i ulogu Borda, naime, Bord upravlja
uputstvima urednicima oko produkcije sadržaja, osigurava rad u skladu sa pravnim odrednicama i
ostalim obavezama, odlučuje o postavljanju srednjih nivoa menadžmenta, nadgleda upravljanje
finansijama BBC-a i za sopstvene aktivnosti odgovara Nadzoru.
Prema svemu iznad navedenom, Nazorno telo je superiornije od Izvršnog borda, ono je
vrhovno upravljačko telo BBC-a i pod njegovu nadležnost spadaju i obaveze i funkcije Borda. Član
Page 12
12
25 Povelje, govori o tome kako u protokolima koje Nadzor usvoji moraju detaljno da budu
objašnjeni odnos Borda i Nadzora pri sprovođenju tih protokola i jasno istaknute različitosti
zaduženja i funkcija između tih tela, po pitanju nekog određenog protokola. Inače je okvir rada tih
upravljačkih tela jednak kao i kod mnogih drugih medijskih operatera, gde je upravljačko telo (u
ovom slučaju Nadzor) odgovorno za kontrolu poslovanja na opštem nivou, dok je izvršno telo (u
ovom slučaju Bord) odgovorno za funkcionisanje korporacije iz dna u dan. Time što su nadležnosti
Nadzora i Borda podeljenje i što je u nadležnost Borda ostavljeno pitanje urešivačkih sadržaja
određenih programa, na još jedan način je osigurana nezavisnost produkcije medijskih sadržaja
BBC-a.
6. Regulatorni mehanizmi
BBC je u obavezi da se vodi gledištima i da direktno uključuje obveznike koji plaćaju naknadu za
licencu, prema tome Nadzor mora da pronađe način da tu obavezu detaljno razradi i uvrsti u
Protokole, a o tome mora da se javno kosultuje (Član 26, Povelje). Nadzor takođe mora da obavi
javne konsultacije u vezi sa izdavanjem licenci za pružanje usluga, razvojem doznaka ciljeva,
razvojem programa i u vezi sa razvojem kodova i pravila postupaka razmatranja žalbi (Klauzula 5,
19 i 89, Sporazuma). Protokol takođe propisuje na koji način će zasedanja, principi i ključne odluke
biti opisane i predstavljene javnosti (Član 27).
Postoji niz regulatornih postupaka koji se brinu o tome da se BBC bude konstansno
odgovoran javnim ciljevima i javnosti. Uopšteno gledano, sve te odgovornosti mogu da se podele u
pet regulatornih mehanizama: uloga Saveta publike, omogućavanje žalbi od strane publike, funkcije
odobrene Ofcom-u, funkcije odobrene sekretaru države ili bilo kojem drugom čelniku ministarstva,
obaveze redovnog izveštavanja.
Član 39 propisuje potrebu da se uspostavi Savet publike za Severnu Irsku, Vels, Škotsku i
Englesku. Tehnički gledano, članovi tih Saveta trebalo bi da reflektuju diversitet populacije koja
nastanjuje Veliku Britaniju, da imaju povezanost sa geografskim zajednicama i interesnim grupama,
te da znaju kako u tim delovima Velike Britanije da promovišu i komuniciraju javni interes.
Protokolom se određuje kako se sastavljaju Saveti i kako oni funkcionišu, takođe prema Protokolu,
Savetima predsedavaju članovi Nadzora koji su ujedno nadležni za navedene regije.
Page 13
13
Uloga Saveta jeste da savetuju BBC kako da promoviše javne ciljeve, sa aspekta obveznika
koji plaćaju naknade za licence, u svim delovima Ujedinjenog Kraljevstva. Saveti imaju zadatak da
učestvuju u konsultacijama u vezi sa promenama usluga, revizijama licenci i usluga i u vezi sa
performansama BBC-ija oko promovisanja javnih ciljeva. Saveti su takođe u obavezi da Nadzor
izveštavaju o radu BBC-ija i da publikuju godišnji izveštaj o tome kako BBC ispunjava potrebe
obveznika koji plaćaju naknade za licencu, a dolaze iz različitih regija.
Prema Članu 52 Povelje, BBC je u obavezi da organizuje sistem za razmatranje i podnošenje
žalbi koji je pogodan za svakog ko se u bilo kom trenutku osetio oštećenim BBC-ijevim
neispunjavanjem javnih ciljeva koji su propisani ili Poveljom ili Sporazumom. Klauzula 89
Sporazuma obavezuje Nadzorno telo da uspostavi sistem žalbi na sadržaj koji emituje BBC, a taj
sistem žalbi bi takođe trebalo da bude usklađen sa Klauzulama 43 – 46, prema kojima se Nadzor
bavi temama kao što su tačnost i objektivnost, usklađivanje sa Ofcom-ovim kodeksom
ravnopravnosti i kao što je usklađivanje sa standradima programskog kodeksa.
Nadzor mora da se vodi prema postavljenim okvirima sistema žalbi, na način da je to
vrhovno telo koje će presuditi u arbitraži. Taj okvir mora detaljno da opisuje različitost uloga u
razmatranju žalbi između Nadzora i Izvršnog borda, kako bi žalbe bile pravilno i objektivno
razmotrene i kako bi bilo jasno svima da žalbu u prvom stepenu procesa razmatra Bord, a u drugom
stepenu Nadzor, a da krajnju odluku obrazlaže Nadzor (Klauzule 89 i 90, Sporazuma).
Ofcom ima određene nadležnosti nad upravljačkim telima BBC-ija, koje su mu date putem
Akta o komunikacijama, Povelje i putem Sporazuma, a te nadležnosti podrazumevaju i određivanje
novčanih kazni BBC-iju za kršenje dužnosti. Prema Klauzuli 91, Sporazuma, BBC je u obavezi da
redovno izveštava Ofcom o pitanjima nad kojima je isti nadležan, da sarađuje sa Ofcom-om i da
dostavlja informacije na zahtev Ofcom-a.
Dalje, BBC je u obavezi da se savetuje sa Ofcom-om u vezi sa određivanjem načina
proizvodnje, strukture i sadržaja programa, kao i da proizveden program dostavi Ofcom-u prema
njegovim zahtevima. Na osnovu Sporazuma, BBC je u obavezi da svaki proizvedeni televizijski
program čuva najmanje 90 dana, a radijski najmanje 42 dana.
Ofcom najveće nadležnosti ima u vezi sa programskim sadržajem BBC-a. U te nadležnosti
spadaju: postavljanje, odobravanje i kontrola standarda programskih sadržaja, poštivanje kodeksa
Page 14
14
ravnopravnosti i standarda programskog kodeksa, poštivanje kvota i odnosa nezavisnih i matičnih
produkcija, nadležnost nad sadržajem koji se bavi pitanjima od javnog interesa i dnevno političkim
temama (Klauzule 45 – 95, Sporazuma). U koliko BBC prekrši neke od zadataka koji su pod
kontrolom Ofcom-a, Ofcom određuje novčanu kaznu u visini do 250.000 funti.
Nadalje, i Povelja i Sporazum, pored Saveta publike i nadležnosti Ofcom-a, propisuje još
neke mehanizme kontrole date u nadležnost najčešće Ministarstvu kulture, medija i sporta, a ređe
drugim čelnicima ministarstva. Prema Članovima 17 i 18 Povelje, ministartsvo određuje visinu
plata članovima Nadzora i vrše kontrolu nad finansijskim tokovima BBC-ija. Takođe, to
ministarstvo nalaže da se BBC prvo konsultuje sa ministarstvom inostranih poslova, pre nego što
zaključi bilo kakve dogovore sa stranim vladama.
Ministar Kulture, medija i sporta, nadležan je za kontrolu i tok digitalne transformacije, na
način da mora da odobri BBC-ijev plan prelaska na digitalni sistem emitovanja i da kontroliše
obavezu BBC-ija da nastavi sa analognim emitovanjem programa ili da organizuje jednostavan
prelaz na digitalno emitovanje za sve građane Velike Britanije. BBC je u obavezi da na godišnjem
novou podnosi izveštaj ministarstvu napretku postignutom u pogledu digitalne transformacije
(Klauzule 35, 36, 39 i 42, Sporazuma). Prema Klauzuli 33 Sporazuma, ministarstvo može da stavi
veto na bilo koju novu uslugu koju predloži BBC, odnosno za svaku novu uslugu koju želi da
uvede, BBC mora da dobije odobrenje ministarstva.
Jedna od strožijih nadležnosti ministarstva jeste da ministar ima pravo da naredi da BBC
emituje njegovu poruku, o sopstvenom trošku, ukoliko ministar proceni da je poruka hitna i da se
radi o vanrednom stanju. Takođe, premijer i bilo koji drugi ministar mogu da nalože BBC-iju da ne
emituje određeni sadržaj isključivo prema njihovoj proceni (Klauzula 81 Sporazuma). Bez obzira na
to što navedena nadležnost dugi niz godina nije upotrebljavanja, ona predstavlja opasnost po
principe nezavisnosti, pravovremenog, objektivnog i tačnog izveštavanja, koji su u osnovi javnog
medijskog servisa BBC-ija.
Odgovornosti BBC-ija prema mehanizmima kontrole su publikacija godišnjeg izveštaja i
pregled finansijskog toka. Godišnji izveštaj priprema Nadzor, a pregled finansijskih tokova
priprema Bord. Prvo se priprema pregled finansijskih tokova koji uključuje informacije o računima
poslovanja samog BBC-ija, kao i o troškovima u vezi sa razmatranjem žalbi publike. Nakon što je
finansijski pregled sastavljen, odlazi na pregled kod Nadzornog tela, nakon čega Nadzor sastavlja
Page 15
15
godišnji izveštaj. Taj izveštaj mora se podneti u roku od sedam meseci od završetka fiskalne godine
premijeru, koji potom izveštaj predstavlja parlamentu (Povelja, Član 85).
Dodatna obaveza BBC-ija je da u bilo koje doba omogući regulatornim mehanizmima –
premijeru, ministru kulture, medija i sporta, kao i ministru inostranih poslova ili bilo kom čelniku
koji dolazi u njihovo ime, pregled poslovanja i finansija prema zahtevu.
7. Način finansiranja
Finansiranje svake BBC-ijeve operacije oposebno je organizovano. Za usluge javnog servisiranja
grašana medijskim sadržajem, BBC se oslanja isključivo na obveznike koji plaćaju pretplatu i TV
licencu. U 2010. godini, prihod od pretplate i licenci iznosio je oko 3.447 miliona funti, gotovo 97%
ukupnog prihoda od javnog servisiranja. Preostalih tri posto je prihod od reklama i provizija na
usluge. Prema navedenim podacima, BBC je jedan od najbolje finansiranih javnih medijskih
servisa, odmah iza japanskog NHK.
Na osnovu Klauzule 35 Sporazuma, troškovi pretplate na javni medijski servis BBC
određeni su u dogovru sa premijerom i nadležnim ministarstvom, kao i kvote koje se odnose na
komercijalne aktivnosti.
Od ukupnih prihoda, sredstva se raspoređuju na sledeći način: televizija dobija 75%
sredstava (BBC1 58%, BBC2 24%), radiju sleduje 19%, a onlajn redakciji preostalih 6%. Vlada
Velike Britanije je nedavno ukinula finansiranje nekih od usluga BBC-ija, troškove održavanje i
proizvodnje sadržaja za te usluge je preuzeo sam BBC, kao što je bio slučaj sa BBCWorldwide
uslugom. Država je odlučila da će finansirati isključivo usluge javnog medijskog servisiranja.
8. ZAKLJUČAK
BBC – British Broadcasting Company je, kako smo u radu već naveli, verovatno najprepoznatljiviji
javni medijski servis u svetu. Osnovan Kraljevskom Poveljom i Sporazumom sa Ministarstvom
kulture, medija i sporta, jasno su mu definisane obaveze i agende poslovanja, okviri programske
proizvodnje, sistem finansiranja, organizaciona struktura i mehanizmi kontrole. Detaljnijim
Page 16
16
prikazom sadržaja navedenih dokumenata, možemo zaključiti da su osnovni ciljevi BBC-ija
društvena odgovornost, posvećenost postizanju kulturnih i javnih ciljeva, očuvanje demokratije,
delovanje u interesu javnosti u smislu očuvanja jezika, kulture, istorije, društvenih karakteristika
različitih naroda unutar Ujedinjenog Kraljevstva, kao i motivisanje građana kao pojedinaca sa
mogućnostima i pravima, a ne samo kao platiša sa novcem i kreditnim karticama. Povelja i
Sporazum, s obzirom na to da su odredili i organizaciju, strategiju razvoja i sistem finansiranja,
postigli su da BBC u svetu kotira kao jedan od tehnološki najstabilnijih i programski
najraznovrsnijih javnih medijskih servisa. Ovde bi valjalo napomenuti da je BBC, za razliku od
američkog modela komercijalne datosti televizije, osnovan kao sistemska televizija, što je i odlika
uspostavljanja javnih medijskih servisa u Europi. Dok se u Americi na komercijalan način nastojala
zadržati nezavisnost uređivačke politike medija od države, u Europi, poglavito u Velikoj Britaniji,
nezavisnost uređivačke politike nastojala se postići složenom mrežom regulatornih tela,
preplitanjem funkcija i insistiranjem na njihovoj redovnoj međusobnoj komunikaciji i na
konsultacijama u vezi sa bilo kakvom promenom u delovanju javnog medijskog servisa Velike
Britanije.
Razloge za uspeh, održivost, razvoj BBC-ija bi trebalo potražiti u činjenici da je tom
medijskom servisu bilo potrebno mnogo godina da se „u potpunosti“ oslobodi političkog uticaja
svojih osnivača. Da se nadovežemo na pasus iznad, evropski model sistemskog javnog medijskog
servisa omogućio je monopol tržišta medija dugi niz godina, monopol zbog kojeg je, bar je takav
slučaj u Velikoj Britaniji, BBC postao tradicionalano praćen medij sa najvećim tržišnim udelom u
pogledu televizije i radija. Takođe, zahvaljujući sistemski stvorenom monopolu na tržištu
proizvodnje medijskih ili komunikacijskih dobara, BBC-iju je osigurana finansijska podrška
građana, pretplatnika, pa tako i tehnološki razvoj. Te nešto više od pedeset godina kasnije,
omogućen je priliv komercijalnih medija na tržište. Od opasnosti da američki model televizije kao
komercijalno datog medija ne ugrozi javni medijski servis, nizom propisa, ukaza, akata BBC-iju je
dozvoljena određena kvota eksterno proizvedenih programskih sadržaja. Naravno, i dalje se insistria
na više od dve trećine originalne, matične produkcije i televizijskog i radijskog sadržaja.
Ono što je malo poznato većini gledalaca televizije, jeste činjenica da javni medijski servis
BBC kao takav postoji jedino na teritoriji Velike Britanije. Program koji gledaoci širom sveta i
Europe prate jeste deo BBC-ijeve komercijalne usluge BBCWorldwide, koja je od nedavno, kao i još
neke od radijskih i onlajn uslga, novom sistematizacijom stavljena pod upravu samog BBC-ija.
Drugim rečima, od 2010. godine, BBC-iju su smanjeni prihodi zbog situacije sa ekonomskom
Page 17
17
krizom, te je određeni broj usluga odlučio da vodi i organizuje sam BBC, na taj način, očuvan je
javni medijski servis na teritoriji Velike Britanije, ali koji ima svoj dodatni komercijalni sektor čiji
program se emituje širom sveta, a usluge za to se naplaćuju od distributera. Verovatno je i u toj
činjenici opravdano tražiti razloge za tehnološku i programsku održivost tog javnog medijskog
servisa. Možda je razlog veće uspešnosti javnog medijskog servisa Velike Britanije, od mnogih
javnih medijskih servisa u svetu i Europi, najbolje iskazan u jednoj od vodećih parola BBC-ija:
„Naš zadatak je da kvalitetan program učinimo gledanim, a gledani program kvalitetnim.“